Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.44.0-wmf.6 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic 0 63 3671722 3630693 2024-12-08T15:38:51Z AnToni 2325 3671722 wikitext text/x-wiki {{Književnost}} Književnost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] razvija se na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.<ref name="knowledge.su"/><ref name="bibliograf.ru">{{cite web |url=http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ |title=Исторические документы в Библиотеке Академии наук |publisher=Библиотечное дело |access-date=7. 4. 2016}}</ref> == Historija == === Srednji vijek === {{Glavni|Bosanska srednjovjekovna književnost}} [[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG|thumb|300px|lijevo|Povelja kralja Dabiše unuci Vladavi i kćeri Stani (na povelji se nalazi potpis kralja Dabiše ispisan crvenim slovima).]] Rana književnost Bosne i Hercegovine razvijala se pretežno u okviru [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]], pisanim prije svega [[Glagoljica|glagoljicom]] i [[Bosančica|bosančicom]]<ref>{{cite web |url=http://mail.enc-dic.com/colier/Bosnija-i-gercegovina-1302.html |title=Кulturа |work=Bosna i Hercegovina |publisher=Enciкlоpеdija Коljеrа |access-date=7. 4. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref>. Preživjeli pisani primjerci iz 14. - 15. stoljeća su: [[Divoševo evanđelje|Divoševova četiri evanđelja]], [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Povelja kralja Dabiše]], [[Hvalov zbornik]].<ref name="knowledge.su"/> Biblioteka [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] sadrži i drevniji dokument - [[Povelja Kulina bana|Povelju Kulina bana]], napisanu 29. augusta 1189. godine.<ref name="bibliograf.ru"/>. Književni spomenici također sadrže [[epitaf]]e na [[Stećak|stećcima]] posvećenim temama života i smrti.<ref name="knowledge.su">{{cite web |url=http://knowledge.su/b/8943 |title=Litеrатurа |author=S. N. Меšеrjaкоv |work=Bosna i Hercegovinа |publisher=Velika ruska enciklopedija|access-date=7. 4. 2016}}</ref> === Osmanlijski period === {{Glavni|Bosanska književnost za vrijeme osmanlijske vladavine}} [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|lijevo|"Krstjanska nauka za slavenske narode", naslovna strana knjige Matije Divkovića štampana na bosančici u [[Venecija|Veneciji]], 1611. godine.]] Nakon što je Osmansko Carstvo [[Osmanlijsko osvajanje Bosne|osvojilo Bosnu]], u to vrijeme književnost je bila usredsređena uglavnom u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Također, u Travniku i Sarajevu [[Sefardi|sefardske]] zajednice su napisale jevrejske vjerske tekstove<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа}}</ref> na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[ladino]] jeziku. Također su zanimljive sefardske romanse i poslovice koje je vrijedno sakupljao kolekcionar David Kamkhi (1834-1920).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 |title=Književnost |work=Bosna i Hercegovina |publisher=[[Хорватская энциклопедия|Hrvatska enciklopedija]] |access-date=7. 4. 2016 |lang=hr}}</ref>. U Bosni se tokom 15. vijeka počela razvijati i [[Alhamijado književnost]] pisana na bosanskom jeziku pri čemu je korištena arapska abeceda. [[Franjevci|Franjevački]] [[Hrvati]] pisali su na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], među kojima su istaknuti: [[Ivan Bandulavić]], [[Ivan Ančič]]<ref>{{cite web |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |title=Jezik bošnjačke književnosti |publisher=camo.ch |access-date=7. 4. 2016 |lang=bs |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184553/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |url-status=dead }}</ref> , [[Lovro Šitović]],<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> i drugi. Na turskom jeziku pisali su: [[Adni Mahmud-paša Anđelović]], [[Derviš-paša Bajezidagić]], [[Muhamed Nerkesija]], [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]], [[Mula Mustafa Bašeskija]] i drugi. Broj raznih učenjaka i pisaca svih konfesionalnih grupa u Bosni iz ovog razdoblja kretao se između 130-200. Pisali su uglavnom na turskom, u manjoj mjeri na iranskom i u rijetkim slučajevima, na arapskom.<ref>{{cite web |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ |title=Književnost turskog perioda |author=Hamdo Camo, Mirzet Hamzic |date=1999—2006 |publisher=camo.ch |access-date=7. 4. 2016 |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184555/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ |url-status=dead }}</ref> === Austrougarski period === {{Glavni|Bosanska književnost za vrijeme Austro-ugarske vladavine}} Nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine]] turski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima evropske književnosti. Ideje [[Ilirski pokret|ilirizma]] se ogledaju u razvoju djela franjevačkih pisaca ([[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]], [[Grgo Martić]], [[Martin Nedić]]), a [[romantizam]] se ogleda u djelima srpskih pisaca ([[Sima Milutinović-Sarajlija]]), dok su se bosanski muslimani i dalje okretali vjerskim temama ([[Musa Ćazim Ćatić]]).<ref name="knowledge.su"/><ref name="Hrvatska enciklopedija"/> Godine 1850. Ivan Franjo Jukić počeo je sa izdavanjem prvog bosanskohercegovačkog književnog časopisa [[Bosanski prijatelj]].<ref name="Кrugоsvijеt"/> Među drugim značajnim piscima iz ovoga vremena ističu se: [[Aleksa Šantić]], [[Jovan Dučić]], [[Petar Kočić]], [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] i drugi.<ref name="knowledge.su"/> === Savremena književnost === {{Glavni|Savremena bosanskohercegovačka književnost}} [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|250|desno|Ivo Andrić u svom domu.]] U 20. stoljeću u književnosti Bosne i Hercegovine preovladavao je [[realizam]]. Istaknuti predstavnik bosanskog realizma je [[Branko Ćopić]]. Također, u to vrijeme počeo se razvijati društveno-kritički realizam ([[Novak Šimić]], [[Hasan Kikić]]). [[Meša Selimović]] i [[Skender Kulenović]] stajali su na izvorima nove muslimanske književnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="knowledge.su"/> Godine 1946. osnovano je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm |title=PJESNICI PO GLAVAMA STANOVNIKA |author=Mile Stojić |date=17. 8. 1998 |publisher=DANI |access-date=2. 6. 2018 |lang=bs |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305143607/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm |url-status=dead }}</ref> Bosanskohercegovački pisac [[Ivo Andrić]] dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Ostali poznati savremeni bosanskohercegovački pisci su: [[Mak Dizdar]], [[Izet Sarajlić]], [[Ćamil Sijarić]], [[Dževad Karahasan]], [[Ivan Lovrenović]], [[Predrag Matvejević]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Miljenko Jergović]], [[Abdulah Sidran]], [[Zaim Topčić]], [[Zlatko Topčić]] i drugi.<ref name="knowledge.su"/><ref>{{cite web |url=http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |title=About Bosnia. Literature |publisher=The Bosnian Institute |access-date=2. 6. 2018 |lang=en |archive-date=28. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170928224018/http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |url-status=dead }}</ref> == Folklor == Folklor Bosne i Hercegovine zastupljen je uglavnom preko usmene tradicije. Postoje i kratki oblici ove vrste pjesničkog izraza (zagonetke, poslovice) i voluminozni epski radovi. Pored epa, pjesnički folklor predstavljen je [[Lirska pjesma|lirskim pjesmama]] i baladama. U prozi postoje priče o smiješnim događajima, životinjama, bajke, anegdote, kao i legende i tradicije.<ref name="Maglajlić">{{cite web|url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/|title=Skica bošnjačke književnosti|last=Maglajlić|website=http://www.camo.ch|publisher=camo.ch|archive-url=https://web.archive.org/web/20130513161636/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/|archive-date=13. 5. 2013|url-status=dead|access-date=20. 4. 2016|author=Munib Maglajlić}}</ref> === Lirske pjesme === Posebno mjesto u žanru lirske pjesme Bosne i Hercegovine zauzima [[sevdalinka]] (ljubavna pjesma, od arapske riječi sevda - ljubav, strast), koja je nastala pod utjecajem orijentalne kulture, koja je u Bosnu došla nakon osvajanja Osmanskog Carstva. U sevdalinki se orijentalni motivi preklapaju sa [[Slaveni|slavenskim]] tradicijama, pa je kao rezultat dobiven nezavisni žanr. Pored sevdalinke, vrlo su rasprostranjene i svadbene pjesme, uspavanke i komične pjesme.<ref name="Maglajlić"/> === Romanse i balade === Tematski se balade o Bosni i Hercegovini mogu podijeliti u šest grupa: o nesretnoj djevojci, smrti razdvojenih ljubavnika, nesrećnim mladencima, nesrećnim supružnicima, ožalošćenim roditeljima i raznim sukobima u porodici. Pjesme o smrti braće Morići, o smrti osuđenog Ibrahim-bega, o smrti Hifzi-bega Dumišića također su stekle široku popularnost. Najpoznatija bosanska i južnoslavenska balada je [[Hasanaginica]].<ref name="Maglajlić"/> === Epske pjesme === [[Datoteka:Gjergj elez alia albanian stamp 1990.jpg|thumb|250px|desno|Poštanska marka Albanije sa likom Alije Đerzeleza.]] Najpoznatiji epski junak u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] je [[Alija Đerzelez]], a o njemu i njegovim podvizima pisano je više nego o bilo kojim drugim junacima. Jedini je bosanski junak koji je stoljećima spavao kako bi se probudio u najtežem trenutku za svoju otadžbinu i došao u pomoć svojoj domovini.<ref name="Maglajlić"/> Poznat je i takav heroj kao što je Budalina Tale (Budalina iz bosanskog jezika - budala) čija se slika protivi bajkovitom izgledu klasičnog epskog junaka: on također ima razbarušenu odjeću i bez posebnog je oružja, a nije obdaren i drugim magičnim svojstvima, dok je njegova slika mnogo bliža slici jednostavne osobe. Također, Tale je šaljivdžija i veseljaa, a može sebi priuštiti da kaže nešto što je obično zabranjeno ili nije prihvaćeno. Od ostalih junaka epske pjesme u Bosni i Hercegovini također vrijedi spomenuti [[Mujo Hrnjica|Muju Hrnjicu]]. Poznati istraživači i sakupljači bosanskog epa bili su [[Friedrich Salomon Krauss]] i [[Luka Marjanović]], kao i [[Gerhard Gesemann]], [[Milman Parry]], [[Alois Schmaus]] i [[Đenana Buturović]].<ref name="Maglajlić"/> === Usmena proza === [[Islam]] i islamska književnost imali su ozbiljan utjecaj na usmenu prozu Bosne i Hercegovine, a posebno po pitanju prepoznatljivih tema i motiva naprimjer: poznati orijentalni junak [[Nasredin hodža|Nasrudin hodža]] čvrsto je zauzeo svoje mjesto u bosanskim narativima. Bosanska usmena proza, međutim, nije dovoljno proučena, a istraživanja u ovom području su još u toku. Među poznatim sakupljačima i istraživačima su [[Nikola Tordinac]], [[Kamilo Blagaić]], [[Vuk Vrčević]] i [[Alija Nametak]].<ref name="Maglajlić"/> == Također pogledajte == * [[Lista bosanskohercegovačkih pisaca]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.radiosarajevo.ba/novost/56835/junaci-bez-ulica-nela-beran/ Junaci bez ulica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326153933/http://www.radiosarajevo.ba/novost/56835/junaci-bez-ulica-nela-beran |date=26. 3. 2016 }} na ''[[Radio Sarajevo|radiosarajevo.ba]]'' {{BiHPortal}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] 0k1dlb6v1zqfwcw1tqscjwfcjmyvmvg 0 830 3671711 3669618 2024-12-08T15:28:07Z AnToni 2325 3671711 wikitext text/x-wiki {{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Босна и Херцеговина | ime_genitiv = Bosne i Hercegovine | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = | himna = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]<br/>{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}} | mapa = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |title=Osnovne informacije o BiH |work=vijeceministara.gov.ba |access-date=6. 1. 2015 |archive-date=1. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601202030/http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20110102211812/http://www.parlament.ba/sadrzaj/1/0/25.html</ref>{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].}} | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = 50,11% [[Bošnjaci]]<br />30,78% [[Srbi]]<br />15,43% [[Hrvati]]<br />3,68% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = {{unbulleted list |51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 46% [[Kršćanstvo]] ** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}</ref>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en}}</ref><ref name="aerodromi u BiH"/><ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}</ref> | vrsta_prve_vlasti = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] | vladar_prva_vlast = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni zvaničnike i donese zakone.}} | vrsta_druge_vlasti = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] | vladar_druga_vlast = {{unbulleted list |[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]]) }} | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] | vladar_treća_vlast = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]] | događaj_datum1 = 9. vijek | događaj2 = [[Bosanska banovina]] | događaj_datum2 = 1154. | događaj3 = [[Povelja Kulina bana]] | događaj_datum3 = 1189. | događaj4 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | događaj_datum4 = 1377. | događaj5 = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] | događaj_datum5 = 1451 | događaj6 = [[Bosanski sandžak]] | događaj_datum6 = 1463. | događaj7 = [[Bosanski pašaluk]] | događaj_datum7 = 1580. | događaj8 = [[Bosanski vilajet]] | događaj_datum8 = 1867. | događaj9 = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]] | događaj_datum9 = 1878. | događaj10 = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]] | događaj_datum10 = 1908. | događaj11 = [[Nastanak Jugoslavije]] | događaj_datum11 = 1. decembar 1918. | događaj12 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum12 = 25. novembar 1943. | događaj13 = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum13 = 29. novembar 1945. | događaj14 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum14 = 18. novembar 1990. | događaj15 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum15 = 1. mart 1992. | događaj16 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum16 = 3. mart 1992. | događaj17 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum17 = 6. april 1992. | događaj18 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum18 = 8. april 1992. | događaj19 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum19 = 22. maj 1992. | događaj20 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum20 = 18. mart 1994. | događaj21 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum21 = 14. decembar 1995. | događaj22 = [[Proširenje NATO-a|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]] | događaj_datum22 = 5. decembar 2018. | događaj23 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum23 = 15. decembra 2022. | događaj24 = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum24 = 21. mart 2024. | površina = 51.129<ref name="Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = {{Gubitak}}3.531.159<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = 2013 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu | procjena = {{Gubitak}}3.475.000 | procjena_godina = 2020 | gustoća = 69 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$67,919 milijardi <ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=963&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=70&pr.y=18 |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=International Monetary Fund|access-date=6. 10. 2010}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2023. | po_broju_bdp_na_svijetu = 110. na svijetu | bdp_per_capita = {{Rast}}$19,690<ref name=imf2/> | bdp_per_capita_na_svijetu = 79. na svijetu | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$28,497 milijardi<ref name=imfnew>{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH|title=IMF Data Mapper|website=www.imf.org|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | bdp_nominalni_godina = Procjena 2023. | bdp_nominalni_na_svijetu = 113. na svijetu | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$8,223<ref name=imfnew/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 83. na svijetu | hdi = {{Rast}}0.780<ref>{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/country-rankings/hdi-by-country|title=Human Development Index (HDI) by Country 2023|website=worldpopulationreview.com|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 74. na svijetu | gini = {{Pozitivan pad}}32,7<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|title=Distribution of family income – Gini index|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=1. 9. 2009|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2015 | gini_nivo = <span style="color:#FFA500;">srednje</span> | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najveća_tačka_ime = [[Maglić]] | najveća_tačka_metara = 2386 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sava]] | najveća_rijeka_dužina = 945 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika. Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],<ref>Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."</ref> koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}</ref> U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.<ref name="RP 2013"/> Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.<ref>"The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.</ref><ref>{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent". |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}</ref> Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008). == Historija == {{Historija BiH}} {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Prahistorijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.</ref> Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]]. Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}} Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. pn.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e., i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu. Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[Tumuli|tumulima]], koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze). U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija [[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima. Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e.) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva. === Nova era === U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači "Rimljanin". === Srednji vijek === [[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac.]] {{Glavni|Historija srednjovjekovne Bosne|Bosanska banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.<ref>{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&pg=PA1178&lpg=PA1178&dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&source=bl&ots=iSPplsMmqe&sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}</ref> Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}} Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti. === Osmanlijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi. U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. === Austrougarsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct., 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}</ref> Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}} Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]] === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područja Bosne i Hercegovine ulaze u početku u [[Državu Slovenaca, Hrvata i Srba|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]]. Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]]. === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|225px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se 10. aprila 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr., [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva. Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u okviru koje je [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika. === Doba SFRJ === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}} U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. [[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]] U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]]. === Samostalnost === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena. Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}</ref> Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" /> Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].<ref name=":3" /> Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. godine odobren status kandidata.<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi. == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]]]] [[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|[[Igman]]]] [[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]]]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km²<ref name="Parlament"/> (51.209,2&nbsp;km² od čega je 51.197&nbsp;km² kopno, a 12,2&nbsp;km² površina mora).<ref name="Stat"/> Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&nbsp;km]]).<ref name="Stat">{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}</ref> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&nbsp;km.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}</ref> Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]]. <gallery> Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje </gallery> === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru NP Sutjeska]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}} Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode. ===== Nacionalni parkovi ===== {| class="wikitable" !Naziv !Osnovan !Površina (km²) |- |[[Nacionalni park Sutjeska]] |1965. |173 |- |[[Nacionalni park Kozara]] |1967. |34 |- |[[Nacionalni park Una]] |2008. |198 |- |[[Nacionalni park Drina]] |2017. |63 |} ==== Parkovi prirode ==== {| class="wikitable" ! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²) |- | align="center"| [[Hutovo blato]] | align="center"|1995. | align="center"|74,11 |- | align="center"| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]] | align="center"|1995. | align="center"|6 |- | align="center"| [[Bardača (jezero)|Bardača]] | align="center"|1995. | align="center"|35 |- | align="center"| [[Vrelo Bosne]] | align="center"|2010. | align="center"|6,03 |- | align="center"| [[Trebević]] | align="center"|2004. | align="center"|4 |- | align="center"| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]] | align="center"| | align="center"| |- | align="center"|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] | align="center"|2002. | align="center"|14,31 |- | align="center"|[[Bijambare]] | align="center"|2010. | align="center"|4,97 |} === Biodiverzitet === {{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}} U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje. Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.<ref>{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}</ref> == Politika == {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. === Predsjedništvo === {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:<ref name="REZ_F">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref><ref name="REZ_RS">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} === Parlamentarna skupština === {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]]. Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje. === Vijeće ministara === {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).<ref name="VIM">{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}</ref> === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}} {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= <nowiki>[[Bell] Huey II] (TH-1H) </nowiki>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]]. }} Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:<ref>{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}</ref> * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma; * pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada; * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; * protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini; * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. === Vanjska politika i međunarodni odnosi === {{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine]] Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva. [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.<ref>{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]<nowiki/>u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]] Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda. Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)<ref name="ASBIH">[http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH]</ref> i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina. === Gradovi i općine === {{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika | ime_države_u_lokativu = Bosni i Hercegovini | drž_ref = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}</ref>) | list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini | class = | int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine | int_link = Entitet | grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG | grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg | grad_3 = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg | grad_4 = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg | grad_5 = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 | grad_6 = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797 | grad_7 = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397 | grad_8 = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516 | grad_9 = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441 | grad_10 = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149 | grad_11 = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516 | grad_12 = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856 | grad_13 = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765 | grad_14 = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261 | grad_15 = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727 | grad_16 = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220 | grad_17 = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520 | grad_18 = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938 | grad_19 = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 | grad_20 = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340 | grad_21 = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133 }} == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017)]] Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).<ref name="KomoraBiH">{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}</ref> S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).<ref name="KomoraBiH" /> Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene. == Infrastruktura == === Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {{Energetski izvori BiH}} Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja. Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. === Saobraćaj === {{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri. ==== Cestovni saobraćaj ==== {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}} Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&nbsp;km izgrađeno je 52&nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove. Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}</ref> Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]]. [[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini. ==== Željeznički saobraćaj ==== {{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.<ref>{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}</ref> Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju. Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&nbsp;km. Najvažnije željeznički pravci jesu: * Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj) * Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom. ==== Zračni saobraćaj ==== {{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]]]] Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.<ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref> Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina: * 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma) * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * do 914 m (dva aerodroma) i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina: * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * 914 do 1,523 m (pet aerodroma) * do 914 m (11 aerodroma).<ref name="aerodromi u BiH" /> U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" |- ! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika |- | [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||139.886 (2021) |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||1.374 (2021) |- | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.131.486 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 178.110 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |} Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]]. Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.<ref name="aerodromi u BiH" /> == Demografija == [[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]] {{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]] {{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa. U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i 15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%. Prema podacima američke agencije [[CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993. Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje. {| class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>!! % |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''3.531.159'''|| style="text-align:right;" |'''100,00%''' |- |[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style="text-align:right;" | 2.219.220 || style="text-align:right;" | 62,84% |- |[[Republika Srpska]]|| style="text-align:right;" | 1.228.423 || style="text-align:right;" | 34,78% |- |[[Brčko distrikt]]|| style="text-align:right;" | 83.516 || style="text-align:right;" | 2,36% |} {{raščistiti}} === Prema nacionalnosti === {{Stanovništvo prema nacionalnosti <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 bosnjaci = 1769592 | 2013 srbi = 1086733 | 2013 hrvati = 544780 | 2013 ostali = 96539 | 2013 bez odgovora = 6460 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muslimani = 1902956 | 1991 srbi = 1366104 | 1991 hrvati = 760852 | 1991 jugosloveni = 242682 | 1991 crnogorci = 10071 | 1991 makedonci = 1596 | 1991 slovenci = 2190 | 1991 albanci = 4295 | 1991 cesi = 590 | 1991 italijani = 732 | 1991 jevreji = 426 | 1991 madari = 893 | 1991 njemci = 470 | 1991 poljaci = 526 | 1991 romi = 8864 | 1991 rumuni = 162 | 1991 rusi = 297 | 1991 rusini = 133 | 1991 slovaci = 297 | 1991 turci = 267 | 1991 ukrajinci = 3929 | 1991 ostali = 17592 | 1991 nisu izjasnili = 14585 | 1991 regionalno = 224 | 1991 nepoznato = 35670 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muslimani = 1630033 | 1981 srbi = 1320738 | 1981 hrvati = 758140 | 1981 jugosloveni = 326316 | 1981 crnogorci = 14114 | 1981 makedonci = 1892 | 1981 slovenci = 2755 | 1981 albanci = 4396 | 1981 cesi = 690 | 1981 italijani = 616 | 1981 zidovi = 343 | 1981 madari = 945 | 1981 njemci = 460 | 1981 poljaci = 609 | 1981 romi = 7251 | 1981 rumuni = 302 | 1981 rusi = 295 | 1981 rusini = 111 | 1981 slovaci = 350 | 1981 turci = 277 | 1981 ukrajinci = 4502 | 1981 ostali = 946 | 1981 nisu izjasnili = 17950 | 1981 regionalno = 3649 | 1981 nepoznato = 26576 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muslimani = 1482430 | 1971 srbi = 1393148 | 1971 hrvati = 772491 | 1971 jugosloveni = 43796 | 1971 crnogorci = 13021 | 1971 makedonci = 1773 | 1971 slovenci = 4053 | 1971 albanci = 3764 | 1971 cesi = 871 | 1971 italijani = 673 | 1971 zidovi = 708 | 1971 madari = 1262 | 1971 njemci = 300 | 1971 poljaci = 757 | 1971 romi = 1456 | 1971 rumuni = 189 | 1971 rusi = 189 | 1971 rusini = 141 | 1971 slovaci = 279 | 1971 turci = 477 | 1971 ukrajinci = 5333 | 1971 ostali = 602 | 1971 nisu izjasnili = 8482 | 1971 regionalno = | 1971 nepoznato = 9598 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muslimani = 842248 | 1961 srbi = 1406057 | 1961 hrvati = 711665 | 1961 jugosloveni = 275883 | 1961 crnogorci = 12828 | 1961 makedonci = 2391 | 1961 slovenci = 5939 | 1961 albanci = 3642 | 1961 cesi = 1083 | 1961 italijani = 717 | 1961 zidovi = 381 | 1961 madari = 1415 | 1961 njemci = 347 | 1961 poljaci = 801 | 1961 romi = 588 | 1961 rumuni = 113 | 1961 rusi = 934 | 1961 rusini ukrajinci = 6136 | 1961 slovaci = 272 | 1961 turci = 1812 | 1961 ostali = 811 | 1961 nisu izjasnili = | 1961 regionalno = | 1961 nepoznato = 1885 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 srbi = 1264372 | 1953 hrvati = 654229 | 1953 jugosloveni = 891800 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 srbi = 1136116 | 1948 hrvati = 614123 | 1948 neopredje muslimani = 788403 | 1948 rusini ukrajinci = 7883 | 1948 crnogorci = 3094 | 1948 slovenci = 4338 | 1948 siptari = 755 | 1948 makedonci = 675 | 1948 turci = 80 | 1948 madari = 532 | 1948 cesi = 1978 | 1948 rusi = 1316 | 1948 italijani = 964 | 1948 cigani = 442 | 1948 bugari = 94 | 1948 vlasi = 1 | 1948 njemci = 1174 | 1948 rumuni = 71 | 1948 slovaci = 274 | 1948 ostali nepoznato = 2964 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 srbi hrvati = 1826657 | 1921 slovenci = 4682 | 1921 cesi slovaci = 6377 | 1921 rusini = 8146 | 1921 poljaci = 3094 | 1921 rusi = 4338 | 1921 madari = 532 | 1921 nijemci = 755 | 1921 arnauti = 675 | 1921 turci = 80 | 1921 rumuni cincari = 71 | 1921 italijani = 964 }} === Religija === Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Rimokatolička crkva 15% (od kojih je većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%. === Prema maternjem jeziku === {{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}} Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%). === Prema spolu === {{Stanovništvo prema spolu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 muskarci = 1732270 | 2013 zene = 1798889 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muskarci = 2183795 | 1991 zene = 2193238 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muskarci = 2050913 | 1981 zene = 2073343 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muskarci = 1834600 | 1971 zene = 1911511 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muskarci = 1599665 | 1961 zene = 1678283 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 muskarci = 1385559 | 1953 zene = 1461900 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 muskarci = 1236932 | 1948 zene = 1327376 <!-- *** 1931 *** --> | 1931 ukupno = 2323555 | 1931 muskarci = 1185040 | 1931 zene = 1138515 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 muskarci = 966209 | 1921 zene = 924231 <!-- *** 1910 *** --> | 1910 ukupno = 1898044 | 1910 muskarci = 994854 | 1910 zene = 903192 <!-- *** 1895 *** --> | 1895 ukupno = 1568092 | 1895 muskarci = 828190 | 1895 zene = 739902 <!-- *** 1885 *** --> | 1885 ukupno = 1336091 | 1885 muskarci = 705025 | 1885 zene = 631066 <!-- *** 1879 *** --> | 1879 ukupno = 1158440 | 1879 muskarci = 607789 | 1879 zene = 550651 }} === Zdravstvo === Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta. U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> ==Obrazovanje== {{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola "Lipanjske zore" u Višićima]] Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref> Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}</ref> === Obrazovni sistem === Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> * predškolski odgoj i obrazovanje * osnovno obrazovanje * srednje obrazovanje * visoko obrazovanje. Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini; * Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013; * Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015; * Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i * Mladi u akciji. Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini; * Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu * Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu. === Visoko obrazovanje === Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]]. === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Dokumenti == [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.png|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]] === Pasoš === {{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}} [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš. Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. === Lična karta === [[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]] {{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine. Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":02" /> == Međunarodne integracije == Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i [[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države. === Pristupanje Evropskoj uniji === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}} Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. godine Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata. === Integracija u NATO === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}} Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi. == Kultura == {{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]]. === Arhitektura === [[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]]] {{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}} Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države. === Muzika === [[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike]] {{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanja" mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). === Književnost === {{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}} [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''". Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]]. === Film === {{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}} Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u. === Gastronomija === {{Glavni|Bosanska kuhinja}} [[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]]|alt=]] [[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Centralna Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]]. Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike. === Religija === {{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]] Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}} [[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]]]] [[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}} Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}} === Mediji === {{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}} U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}</ref> Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska. U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}} U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru * [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci. Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''. <gallery mode="packed" heights="140px"> Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar </gallery> [[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]] == Turizam == {{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}} Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu. U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.<ref>{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. "Best in Travel" Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.<ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}</ref> == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]] == Sport == {{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]]. == Simboli == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}} === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}} [[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]]]] === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}} [[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. === Himna === {{Glavni|Intermezzo (himna)}} "[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]" (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003. Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}} === Državni praznici === Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}</ref> U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Upravna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.<ref>{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019}}</ref> === Entitetski nivo === Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]]. ==== Federacija Bosne i Hercegovine==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> |} Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[9. januar]] |[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]] |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |- |[[21. novembar]] |Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> ==== Brčko distrikt ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- |[[9. mart]] |Dan uspostavljanja Brčko distrikta<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]]<br>(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} {{Div col|cols=3}} * [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]] * [[Regije Bosne i Hercegovine]] * [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]] * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] * [[Bosanska imena]] * [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]] {{Div col end}} == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == {{Napomene}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}} {{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} * {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}} * [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}} * [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} * "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]]) {{Geografska lokacija | Centar = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Sjever = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}} | Istok = {{ZID|Srbija}} | Jugoistok = {{ZID|Crna Gora}} | Jug = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}} | Jugozapad = [[Jadransko more]] | Zapad = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}} }} {{Istaknuti članak}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Države Evrope}} {{Evropska unija}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{Navkutija teme o BiH}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]] i25kkq623efxhf63e8baqe2yjtn7g1c 3671713 3671711 2024-12-08T15:29:33Z AnToni 2325 /* Predsjedništvo */ 3671713 wikitext text/x-wiki {{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Босна и Херцеговина | ime_genitiv = Bosne i Hercegovine | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = | himna = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]<br/>{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}} | mapa = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |title=Osnovne informacije o BiH |work=vijeceministara.gov.ba |access-date=6. 1. 2015 |archive-date=1. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601202030/http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20110102211812/http://www.parlament.ba/sadrzaj/1/0/25.html</ref>{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].}} | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = 50,11% [[Bošnjaci]]<br />30,78% [[Srbi]]<br />15,43% [[Hrvati]]<br />3,68% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = {{unbulleted list |51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 46% [[Kršćanstvo]] ** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}</ref>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en}}</ref><ref name="aerodromi u BiH"/><ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}</ref> | vrsta_prve_vlasti = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] | vladar_prva_vlast = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni zvaničnike i donese zakone.}} | vrsta_druge_vlasti = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] | vladar_druga_vlast = {{unbulleted list |[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]]) }} | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] | vladar_treća_vlast = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]] | događaj_datum1 = 9. vijek | događaj2 = [[Bosanska banovina]] | događaj_datum2 = 1154. | događaj3 = [[Povelja Kulina bana]] | događaj_datum3 = 1189. | događaj4 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | događaj_datum4 = 1377. | događaj5 = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] | događaj_datum5 = 1451 | događaj6 = [[Bosanski sandžak]] | događaj_datum6 = 1463. | događaj7 = [[Bosanski pašaluk]] | događaj_datum7 = 1580. | događaj8 = [[Bosanski vilajet]] | događaj_datum8 = 1867. | događaj9 = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]] | događaj_datum9 = 1878. | događaj10 = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]] | događaj_datum10 = 1908. | događaj11 = [[Nastanak Jugoslavije]] | događaj_datum11 = 1. decembar 1918. | događaj12 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum12 = 25. novembar 1943. | događaj13 = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum13 = 29. novembar 1945. | događaj14 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum14 = 18. novembar 1990. | događaj15 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum15 = 1. mart 1992. | događaj16 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum16 = 3. mart 1992. | događaj17 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum17 = 6. april 1992. | događaj18 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum18 = 8. april 1992. | događaj19 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum19 = 22. maj 1992. | događaj20 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum20 = 18. mart 1994. | događaj21 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum21 = 14. decembar 1995. | događaj22 = [[Proširenje NATO-a|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]] | događaj_datum22 = 5. decembar 2018. | događaj23 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum23 = 15. decembra 2022. | događaj24 = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum24 = 21. mart 2024. | površina = 51.129<ref name="Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = {{Gubitak}}3.531.159<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = 2013 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu | procjena = {{Gubitak}}3.475.000 | procjena_godina = 2020 | gustoća = 69 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$67,919 milijardi <ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=963&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=70&pr.y=18 |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=International Monetary Fund|access-date=6. 10. 2010}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2023. | po_broju_bdp_na_svijetu = 110. na svijetu | bdp_per_capita = {{Rast}}$19,690<ref name=imf2/> | bdp_per_capita_na_svijetu = 79. na svijetu | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$28,497 milijardi<ref name=imfnew>{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH|title=IMF Data Mapper|website=www.imf.org|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | bdp_nominalni_godina = Procjena 2023. | bdp_nominalni_na_svijetu = 113. na svijetu | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$8,223<ref name=imfnew/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 83. na svijetu | hdi = {{Rast}}0.780<ref>{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/country-rankings/hdi-by-country|title=Human Development Index (HDI) by Country 2023|website=worldpopulationreview.com|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 74. na svijetu | gini = {{Pozitivan pad}}32,7<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|title=Distribution of family income – Gini index|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=1. 9. 2009|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2015 | gini_nivo = <span style="color:#FFA500;">srednje</span> | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najveća_tačka_ime = [[Maglić]] | najveća_tačka_metara = 2386 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sava]] | najveća_rijeka_dužina = 945 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika. Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],<ref>Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."</ref> koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}</ref> U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.<ref name="RP 2013"/> Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.<ref>"The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.</ref><ref>{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent". |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}</ref> Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008). == Historija == {{Historija BiH}} {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Prahistorijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.</ref> Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]]. Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}} Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. pn.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e., i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu. Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[Tumuli|tumulima]], koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze). U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija [[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima. Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e.) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva. === Nova era === U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači "Rimljanin". === Srednji vijek === [[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac.]] {{Glavni|Historija srednjovjekovne Bosne|Bosanska banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.<ref>{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&pg=PA1178&lpg=PA1178&dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&source=bl&ots=iSPplsMmqe&sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}</ref> Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}} Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti. === Osmanlijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi. U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. === Austrougarsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct., 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}</ref> Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}} Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]] === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područja Bosne i Hercegovine ulaze u početku u [[Državu Slovenaca, Hrvata i Srba|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]]. Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]]. === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|225px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se 10. aprila 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr., [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva. Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u okviru koje je [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika. === Doba SFRJ === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}} U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. [[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]] U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]]. === Samostalnost === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena. Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}</ref> Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" /> Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].<ref name=":3" /> Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. godine odobren status kandidata.<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi. == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]]]] [[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|[[Igman]]]] [[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]]]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km²<ref name="Parlament"/> (51.209,2&nbsp;km² od čega je 51.197&nbsp;km² kopno, a 12,2&nbsp;km² površina mora).<ref name="Stat"/> Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&nbsp;km]]).<ref name="Stat">{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}</ref> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&nbsp;km.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}</ref> Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]]. <gallery> Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje </gallery> === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru NP Sutjeska]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}} Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode. ===== Nacionalni parkovi ===== {| class="wikitable" !Naziv !Osnovan !Površina (km²) |- |[[Nacionalni park Sutjeska]] |1965. |173 |- |[[Nacionalni park Kozara]] |1967. |34 |- |[[Nacionalni park Una]] |2008. |198 |- |[[Nacionalni park Drina]] |2017. |63 |} ==== Parkovi prirode ==== {| class="wikitable" ! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²) |- | align="center"| [[Hutovo blato]] | align="center"|1995. | align="center"|74,11 |- | align="center"| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]] | align="center"|1995. | align="center"|6 |- | align="center"| [[Bardača (jezero)|Bardača]] | align="center"|1995. | align="center"|35 |- | align="center"| [[Vrelo Bosne]] | align="center"|2010. | align="center"|6,03 |- | align="center"| [[Trebević]] | align="center"|2004. | align="center"|4 |- | align="center"| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]] | align="center"| | align="center"| |- | align="center"|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] | align="center"|2002. | align="center"|14,31 |- | align="center"|[[Bijambare]] | align="center"|2010. | align="center"|4,97 |} === Biodiverzitet === {{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}} U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje. Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.<ref>{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}</ref> == Politika == {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. === Predsjedništvo === {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:<ref name="REZ_F">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref><ref name="REZ_RS">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} === Parlamentarna skupština === {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]]. Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje. === Vijeće ministara === {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).<ref name="VIM">{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}</ref> === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}} {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= <nowiki>[[Bell] Huey II] (TH-1H) </nowiki>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]]. }} Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:<ref>{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}</ref> * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma; * pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada; * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; * protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini; * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. === Vanjska politika i međunarodni odnosi === {{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine]] Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva. [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.<ref>{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]<nowiki/>u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]] Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda. Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)<ref name="ASBIH">[http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH]</ref> i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina. === Gradovi i općine === {{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika | ime_države_u_lokativu = Bosni i Hercegovini | drž_ref = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}</ref>) | list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini | class = | int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine | int_link = Entitet | grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG | grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg | grad_3 = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg | grad_4 = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg | grad_5 = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 | grad_6 = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797 | grad_7 = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397 | grad_8 = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516 | grad_9 = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441 | grad_10 = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149 | grad_11 = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516 | grad_12 = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856 | grad_13 = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765 | grad_14 = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261 | grad_15 = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727 | grad_16 = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220 | grad_17 = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520 | grad_18 = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938 | grad_19 = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 | grad_20 = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340 | grad_21 = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133 }} == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017)]] Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).<ref name="KomoraBiH">{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}</ref> S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).<ref name="KomoraBiH" /> Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene. == Infrastruktura == === Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {{Energetski izvori BiH}} Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja. Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. === Saobraćaj === {{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri. ==== Cestovni saobraćaj ==== {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}} Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&nbsp;km izgrađeno je 52&nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove. Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}</ref> Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]]. [[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini. ==== Željeznički saobraćaj ==== {{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.<ref>{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}</ref> Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju. Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&nbsp;km. Najvažnije željeznički pravci jesu: * Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj) * Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom. ==== Zračni saobraćaj ==== {{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]]]] Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.<ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref> Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina: * 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma) * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * do 914 m (dva aerodroma) i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina: * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * 914 do 1,523 m (pet aerodroma) * do 914 m (11 aerodroma).<ref name="aerodromi u BiH" /> U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" |- ! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika |- | [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||139.886 (2021) |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||1.374 (2021) |- | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.131.486 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 178.110 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |} Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]]. Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.<ref name="aerodromi u BiH" /> == Demografija == [[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]] {{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]] {{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa. U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i 15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%. Prema podacima američke agencije [[CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993. Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje. {| class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>!! % |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''3.531.159'''|| style="text-align:right;" |'''100,00%''' |- |[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style="text-align:right;" | 2.219.220 || style="text-align:right;" | 62,84% |- |[[Republika Srpska]]|| style="text-align:right;" | 1.228.423 || style="text-align:right;" | 34,78% |- |[[Brčko distrikt]]|| style="text-align:right;" | 83.516 || style="text-align:right;" | 2,36% |} {{raščistiti}} === Prema nacionalnosti === {{Stanovništvo prema nacionalnosti <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 bosnjaci = 1769592 | 2013 srbi = 1086733 | 2013 hrvati = 544780 | 2013 ostali = 96539 | 2013 bez odgovora = 6460 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muslimani = 1902956 | 1991 srbi = 1366104 | 1991 hrvati = 760852 | 1991 jugosloveni = 242682 | 1991 crnogorci = 10071 | 1991 makedonci = 1596 | 1991 slovenci = 2190 | 1991 albanci = 4295 | 1991 cesi = 590 | 1991 italijani = 732 | 1991 jevreji = 426 | 1991 madari = 893 | 1991 njemci = 470 | 1991 poljaci = 526 | 1991 romi = 8864 | 1991 rumuni = 162 | 1991 rusi = 297 | 1991 rusini = 133 | 1991 slovaci = 297 | 1991 turci = 267 | 1991 ukrajinci = 3929 | 1991 ostali = 17592 | 1991 nisu izjasnili = 14585 | 1991 regionalno = 224 | 1991 nepoznato = 35670 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muslimani = 1630033 | 1981 srbi = 1320738 | 1981 hrvati = 758140 | 1981 jugosloveni = 326316 | 1981 crnogorci = 14114 | 1981 makedonci = 1892 | 1981 slovenci = 2755 | 1981 albanci = 4396 | 1981 cesi = 690 | 1981 italijani = 616 | 1981 zidovi = 343 | 1981 madari = 945 | 1981 njemci = 460 | 1981 poljaci = 609 | 1981 romi = 7251 | 1981 rumuni = 302 | 1981 rusi = 295 | 1981 rusini = 111 | 1981 slovaci = 350 | 1981 turci = 277 | 1981 ukrajinci = 4502 | 1981 ostali = 946 | 1981 nisu izjasnili = 17950 | 1981 regionalno = 3649 | 1981 nepoznato = 26576 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muslimani = 1482430 | 1971 srbi = 1393148 | 1971 hrvati = 772491 | 1971 jugosloveni = 43796 | 1971 crnogorci = 13021 | 1971 makedonci = 1773 | 1971 slovenci = 4053 | 1971 albanci = 3764 | 1971 cesi = 871 | 1971 italijani = 673 | 1971 zidovi = 708 | 1971 madari = 1262 | 1971 njemci = 300 | 1971 poljaci = 757 | 1971 romi = 1456 | 1971 rumuni = 189 | 1971 rusi = 189 | 1971 rusini = 141 | 1971 slovaci = 279 | 1971 turci = 477 | 1971 ukrajinci = 5333 | 1971 ostali = 602 | 1971 nisu izjasnili = 8482 | 1971 regionalno = | 1971 nepoznato = 9598 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muslimani = 842248 | 1961 srbi = 1406057 | 1961 hrvati = 711665 | 1961 jugosloveni = 275883 | 1961 crnogorci = 12828 | 1961 makedonci = 2391 | 1961 slovenci = 5939 | 1961 albanci = 3642 | 1961 cesi = 1083 | 1961 italijani = 717 | 1961 zidovi = 381 | 1961 madari = 1415 | 1961 njemci = 347 | 1961 poljaci = 801 | 1961 romi = 588 | 1961 rumuni = 113 | 1961 rusi = 934 | 1961 rusini ukrajinci = 6136 | 1961 slovaci = 272 | 1961 turci = 1812 | 1961 ostali = 811 | 1961 nisu izjasnili = | 1961 regionalno = | 1961 nepoznato = 1885 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 srbi = 1264372 | 1953 hrvati = 654229 | 1953 jugosloveni = 891800 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 srbi = 1136116 | 1948 hrvati = 614123 | 1948 neopredje muslimani = 788403 | 1948 rusini ukrajinci = 7883 | 1948 crnogorci = 3094 | 1948 slovenci = 4338 | 1948 siptari = 755 | 1948 makedonci = 675 | 1948 turci = 80 | 1948 madari = 532 | 1948 cesi = 1978 | 1948 rusi = 1316 | 1948 italijani = 964 | 1948 cigani = 442 | 1948 bugari = 94 | 1948 vlasi = 1 | 1948 njemci = 1174 | 1948 rumuni = 71 | 1948 slovaci = 274 | 1948 ostali nepoznato = 2964 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 srbi hrvati = 1826657 | 1921 slovenci = 4682 | 1921 cesi slovaci = 6377 | 1921 rusini = 8146 | 1921 poljaci = 3094 | 1921 rusi = 4338 | 1921 madari = 532 | 1921 nijemci = 755 | 1921 arnauti = 675 | 1921 turci = 80 | 1921 rumuni cincari = 71 | 1921 italijani = 964 }} === Religija === Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Rimokatolička crkva 15% (od kojih je većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%. === Prema maternjem jeziku === {{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}} Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%). === Prema spolu === {{Stanovništvo prema spolu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 muskarci = 1732270 | 2013 zene = 1798889 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muskarci = 2183795 | 1991 zene = 2193238 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muskarci = 2050913 | 1981 zene = 2073343 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muskarci = 1834600 | 1971 zene = 1911511 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muskarci = 1599665 | 1961 zene = 1678283 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 muskarci = 1385559 | 1953 zene = 1461900 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 muskarci = 1236932 | 1948 zene = 1327376 <!-- *** 1931 *** --> | 1931 ukupno = 2323555 | 1931 muskarci = 1185040 | 1931 zene = 1138515 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 muskarci = 966209 | 1921 zene = 924231 <!-- *** 1910 *** --> | 1910 ukupno = 1898044 | 1910 muskarci = 994854 | 1910 zene = 903192 <!-- *** 1895 *** --> | 1895 ukupno = 1568092 | 1895 muskarci = 828190 | 1895 zene = 739902 <!-- *** 1885 *** --> | 1885 ukupno = 1336091 | 1885 muskarci = 705025 | 1885 zene = 631066 <!-- *** 1879 *** --> | 1879 ukupno = 1158440 | 1879 muskarci = 607789 | 1879 zene = 550651 }} === Zdravstvo === Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta. U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> ==Obrazovanje== {{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola "Lipanjske zore" u Višićima]] Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref> Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}</ref> === Obrazovni sistem === Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> * predškolski odgoj i obrazovanje * osnovno obrazovanje * srednje obrazovanje * visoko obrazovanje. Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini; * Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013; * Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015; * Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i * Mladi u akciji. Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini; * Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu * Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu. === Visoko obrazovanje === Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]]. === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Dokumenti == [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.png|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]] === Pasoš === {{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}} [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš. Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. === Lična karta === [[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]] {{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine. Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":02" /> == Međunarodne integracije == Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i [[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države. === Pristupanje Evropskoj uniji === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}} Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. godine Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata. === Integracija u NATO === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}} Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi. == Kultura == {{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]]. === Arhitektura === [[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]]] {{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}} Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države. === Muzika === [[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike]] {{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanja" mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). === Književnost === {{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}} [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''". Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]]. === Film === {{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}} Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u. === Gastronomija === {{Glavni|Bosanska kuhinja}} [[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]]|alt=]] [[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Centralna Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]]. Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike. === Religija === {{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]] Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}} [[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]]]] [[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}} Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}} === Mediji === {{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}} U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}</ref> Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska. U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}} U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru * [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci. Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''. <gallery mode="packed" heights="140px"> Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar </gallery> [[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]] == Turizam == {{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}} Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu. U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.<ref>{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. "Best in Travel" Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.<ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}</ref> == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]] == Sport == {{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]]. == Simboli == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}} === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}} [[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]]]] === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}} [[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. === Himna === {{Glavni|Intermezzo (himna)}} "[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]" (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003. Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}} === Državni praznici === Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}</ref> U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Upravna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.<ref>{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019}}</ref> === Entitetski nivo === Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]]. ==== Federacija Bosne i Hercegovine==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> |} Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[9. januar]] |[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]] |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |- |[[21. novembar]] |Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> ==== Brčko distrikt ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- |[[9. mart]] |Dan uspostavljanja Brčko distrikta<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]]<br>(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} {{Div col|cols=3}} * [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]] * [[Regije Bosne i Hercegovine]] * [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]] * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] * [[Bosanska imena]] * [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]] {{Div col end}} == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == {{Napomene}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}} {{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} * {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}} * [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}} * [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} * "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]]) {{Geografska lokacija | Centar = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Sjever = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}} | Istok = {{ZID|Srbija}} | Jugoistok = {{ZID|Crna Gora}} | Jug = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}} | Jugozapad = [[Jadransko more]] | Zapad = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}} }} {{Istaknuti članak}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Države Evrope}} {{Evropska unija}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{Navkutija teme o BiH}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]] 0xtfln1m91z254jiq9wv1gfs98babfp 3671717 3671713 2024-12-08T15:30:45Z AnToni 2325 3671717 wikitext text/x-wiki {{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Босна и Херцеговина | ime_genitiv = Bosne i Hercegovine | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = | himna = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]<br/>{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}} | mapa = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |title=Osnovne informacije o BiH |work=vijeceministara.gov.ba |access-date=6. 1. 2015 |archive-date=1. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601202030/http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20110102211812/http://www.parlament.ba/sadrzaj/1/0/25.html</ref>{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].}} | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = 50,11% [[Bošnjaci]]<br />30,78% [[Srbi]]<br />15,43% [[Hrvati]]<br />3,68% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = {{unbulleted list |51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 46% [[Kršćanstvo]] ** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}</ref>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en}}</ref><ref name="aerodromi u BiH"/><ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}</ref> | vrsta_prve_vlasti = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] | vladar_prva_vlast = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni zvaničnike i donese zakone.}} | vrsta_druge_vlasti = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] | vladar_druga_vlast = {{unbulleted list |[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]]) }} | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] | vladar_treća_vlast = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]] | događaj_datum1 = 9. vijek | događaj2 = [[Bosanska banovina]] | događaj_datum2 = 1154. | događaj3 = [[Povelja Kulina bana]] | događaj_datum3 = 1189. | događaj4 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | događaj_datum4 = 1377. | događaj5 = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] | događaj_datum5 = 1451 | događaj6 = [[Bosanski sandžak]] | događaj_datum6 = 1463. | događaj7 = [[Bosanski pašaluk]] | događaj_datum7 = 1580. | događaj8 = [[Bosanski vilajet]] | događaj_datum8 = 1867. | događaj9 = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]] | događaj_datum9 = 1878. | događaj10 = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]] | događaj_datum10 = 1908. | događaj11 = [[Nastanak Jugoslavije]] | događaj_datum11 = 1. decembar 1918. | događaj12 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum12 = 25. novembar 1943. | događaj13 = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum13 = 29. novembar 1945. | događaj14 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum14 = 18. novembar 1990. | događaj15 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum15 = 1. mart 1992. | događaj16 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum16 = 3. mart 1992. | događaj17 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum17 = 6. april 1992. | događaj18 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum18 = 8. april 1992. | događaj19 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum19 = 22. maj 1992. | događaj20 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum20 = 18. mart 1994. | događaj21 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum21 = 14. decembar 1995. | događaj22 = [[Proširenje NATO-a|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]] | događaj_datum22 = 5. decembar 2018. | događaj23 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum23 = 15. decembra 2022. | događaj24 = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum24 = 21. mart 2024. | površina = 51.129<ref name="Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = {{Gubitak}}3.531.159<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = 2013 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu | procjena = {{Gubitak}}3.475.000 | procjena_godina = 2020 | gustoća = 69 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$67,919 milijardi <ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=963&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=70&pr.y=18 |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=International Monetary Fund|access-date=6. 10. 2010}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2023. | po_broju_bdp_na_svijetu = 110. na svijetu | bdp_per_capita = {{Rast}}$19,690<ref name=imf2/> | bdp_per_capita_na_svijetu = 79. na svijetu | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$28,497 milijardi<ref name=imfnew>{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH|title=IMF Data Mapper|website=www.imf.org|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | bdp_nominalni_godina = Procjena 2023. | bdp_nominalni_na_svijetu = 113. na svijetu | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$8,223<ref name=imfnew/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 83. na svijetu | hdi = {{Rast}}0.780<ref>{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/country-rankings/hdi-by-country|title=Human Development Index (HDI) by Country 2023|website=worldpopulationreview.com|access-date=15. 8. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 74. na svijetu | gini = {{Pozitivan pad}}32,7<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|title=Distribution of family income – Gini index|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=1. 9. 2009|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2015 | gini_nivo = <span style="color:#FFA500;">srednje</span> | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najveća_tačka_ime = [[Maglić]] | najveća_tačka_metara = 2386 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sava]] | najveća_rijeka_dužina = 945 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika. Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],<ref>Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."</ref> koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}</ref> U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.<ref name="RP 2013"/> Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.<ref>"The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.</ref><ref>{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent". |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}</ref> Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008). == Historija == {{Historija BiH}} {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Prahistorijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.</ref> Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]]. Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}} Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. pn.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e., i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu. Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[Tumuli|tumulima]], koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze). U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija [[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima. Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e.) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva. === Nova era === U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači "Rimljanin". === Srednji vijek === [[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac.]] {{Glavni|Historija srednjovjekovne Bosne|Bosanska banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.<ref>{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&pg=PA1178&lpg=PA1178&dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&source=bl&ots=iSPplsMmqe&sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}</ref> Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}} Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti. === Osmanlijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi. U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. === Austrougarsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct., 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}</ref> Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}} Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]] === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područja Bosne i Hercegovine ulaze u početku u [[Državu Slovenaca, Hrvata i Srba|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]]. Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]]. === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|225px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se 10. aprila 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr., [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva. Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u okviru koje je [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika. === Doba SFRJ === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}} U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. [[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]] U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]]. === Samostalnost === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena. Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}</ref> Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" /> Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].<ref name=":3" /> Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. godine odobren status kandidata.<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi. == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]]]] [[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|[[Igman]]]] [[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]]]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km²<ref name="Parlament"/> (51.209,2&nbsp;km² od čega je 51.197&nbsp;km² kopno, a 12,2&nbsp;km² površina mora).<ref name="Stat"/> Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&nbsp;km]]).<ref name="Stat">{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}</ref> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&nbsp;km.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}</ref> Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]]. <gallery> Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje </gallery> === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru NP Sutjeska]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}} Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode. ===== Nacionalni parkovi ===== {| class="wikitable" !Naziv !Osnovan !Površina (km²) |- |[[Nacionalni park Sutjeska]] |1965. |173 |- |[[Nacionalni park Kozara]] |1967. |34 |- |[[Nacionalni park Una]] |2008. |198 |- |[[Nacionalni park Drina]] |2017. |63 |} ==== Parkovi prirode ==== {| class="wikitable" ! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²) |- | align="center"| [[Hutovo blato]] | align="center"|1995. | align="center"|74,11 |- | align="center"| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]] | align="center"|1995. | align="center"|6 |- | align="center"| [[Bardača (jezero)|Bardača]] | align="center"|1995. | align="center"|35 |- | align="center"| [[Vrelo Bosne]] | align="center"|2010. | align="center"|6,03 |- | align="center"| [[Trebević]] | align="center"|2004. | align="center"|4 |- | align="center"| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]] | align="center"| | align="center"| |- | align="center"|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] | align="center"|2002. | align="center"|14,31 |- | align="center"|[[Bijambare]] | align="center"|2010. | align="center"|4,97 |} === Biodiverzitet === {{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}} U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje. Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.<ref>{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}</ref> == Politika == {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. === Predsjedništvo === {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:<ref name="REZ_F">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref><ref name="REZ_RS">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} === Parlamentarna skupština === {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]]. Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje. === Vijeće ministara === {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).<ref name="VIM">{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}</ref> === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}} {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= <nowiki>[[Bell] Huey II] (TH-1H) </nowiki>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]]. }} Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:<ref>{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}</ref> * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma; * pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada; * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; * protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini; * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. === Vanjska politika i međunarodni odnosi === {{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine]] Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva. [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.<ref>{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]<nowiki/>u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]] Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda. Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)<ref name="ASBIH">[http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH]</ref> i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina. === Gradovi i općine === {{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika | ime_države_u_lokativu = Bosni i Hercegovini | drž_ref = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}</ref>) | list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini | class = | int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine | int_link = Entitet | grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG | grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg | grad_3 = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg | grad_4 = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg | grad_5 = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 | grad_6 = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797 | grad_7 = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397 | grad_8 = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516 | grad_9 = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441 | grad_10 = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149 | grad_11 = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516 | grad_12 = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856 | grad_13 = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765 | grad_14 = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261 | grad_15 = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727 | grad_16 = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220 | grad_17 = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520 | grad_18 = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938 | grad_19 = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 | grad_20 = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340 | grad_21 = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133 }} == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017)]] Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).<ref name="KomoraBiH">{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}</ref> S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).<ref name="KomoraBiH" /> Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene. == Infrastruktura == === Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {{Energetski izvori BiH}} Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja. Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. === Saobraćaj === {{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri. ==== Cestovni saobraćaj ==== {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}} Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&nbsp;km izgrađeno je 52&nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove. Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}</ref> Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]]. [[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini. ==== Željeznički saobraćaj ==== {{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.<ref>{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}</ref> Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju. Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&nbsp;km. Najvažnije željeznički pravci jesu: * Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj) * Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom. ==== Zračni saobraćaj ==== {{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]]]] Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.<ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref> Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina: * 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma) * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * do 914 m (dva aerodroma) i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina: * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * 914 do 1,523 m (pet aerodroma) * do 914 m (11 aerodroma).<ref name="aerodromi u BiH" /> U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" |- ! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika |- | [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||139.886 (2021) |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||1.374 (2021) |- | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.131.486 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 178.110 (2022)<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |} Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]]. Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.<ref name="aerodromi u BiH" /> == Demografija == [[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]] {{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]] {{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa. U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srba]] i 15,43% [[Hrvata]], dok ostali čine 2,73%. Prema podacima američke agencije [[CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993. Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje. {| class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>!! % |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''3.531.159'''|| style="text-align:right;" |'''100,00%''' |- |[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style="text-align:right;" | 2.219.220 || style="text-align:right;" | 62,84% |- |[[Republika Srpska]]|| style="text-align:right;" | 1.228.423 || style="text-align:right;" | 34,78% |- |[[Brčko distrikt]]|| style="text-align:right;" | 83.516 || style="text-align:right;" | 2,36% |} {{raščistiti}} === Prema nacionalnosti === {{Stanovništvo prema nacionalnosti <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 bosnjaci = 1769592 | 2013 srbi = 1086733 | 2013 hrvati = 544780 | 2013 ostali = 96539 | 2013 bez odgovora = 6460 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muslimani = 1902956 | 1991 srbi = 1366104 | 1991 hrvati = 760852 | 1991 jugosloveni = 242682 | 1991 crnogorci = 10071 | 1991 makedonci = 1596 | 1991 slovenci = 2190 | 1991 albanci = 4295 | 1991 cesi = 590 | 1991 italijani = 732 | 1991 jevreji = 426 | 1991 madari = 893 | 1991 njemci = 470 | 1991 poljaci = 526 | 1991 romi = 8864 | 1991 rumuni = 162 | 1991 rusi = 297 | 1991 rusini = 133 | 1991 slovaci = 297 | 1991 turci = 267 | 1991 ukrajinci = 3929 | 1991 ostali = 17592 | 1991 nisu izjasnili = 14585 | 1991 regionalno = 224 | 1991 nepoznato = 35670 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muslimani = 1630033 | 1981 srbi = 1320738 | 1981 hrvati = 758140 | 1981 jugosloveni = 326316 | 1981 crnogorci = 14114 | 1981 makedonci = 1892 | 1981 slovenci = 2755 | 1981 albanci = 4396 | 1981 cesi = 690 | 1981 italijani = 616 | 1981 zidovi = 343 | 1981 madari = 945 | 1981 njemci = 460 | 1981 poljaci = 609 | 1981 romi = 7251 | 1981 rumuni = 302 | 1981 rusi = 295 | 1981 rusini = 111 | 1981 slovaci = 350 | 1981 turci = 277 | 1981 ukrajinci = 4502 | 1981 ostali = 946 | 1981 nisu izjasnili = 17950 | 1981 regionalno = 3649 | 1981 nepoznato = 26576 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muslimani = 1482430 | 1971 srbi = 1393148 | 1971 hrvati = 772491 | 1971 jugosloveni = 43796 | 1971 crnogorci = 13021 | 1971 makedonci = 1773 | 1971 slovenci = 4053 | 1971 albanci = 3764 | 1971 cesi = 871 | 1971 italijani = 673 | 1971 zidovi = 708 | 1971 madari = 1262 | 1971 njemci = 300 | 1971 poljaci = 757 | 1971 romi = 1456 | 1971 rumuni = 189 | 1971 rusi = 189 | 1971 rusini = 141 | 1971 slovaci = 279 | 1971 turci = 477 | 1971 ukrajinci = 5333 | 1971 ostali = 602 | 1971 nisu izjasnili = 8482 | 1971 regionalno = | 1971 nepoznato = 9598 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muslimani = 842248 | 1961 srbi = 1406057 | 1961 hrvati = 711665 | 1961 jugosloveni = 275883 | 1961 crnogorci = 12828 | 1961 makedonci = 2391 | 1961 slovenci = 5939 | 1961 albanci = 3642 | 1961 cesi = 1083 | 1961 italijani = 717 | 1961 zidovi = 381 | 1961 madari = 1415 | 1961 njemci = 347 | 1961 poljaci = 801 | 1961 romi = 588 | 1961 rumuni = 113 | 1961 rusi = 934 | 1961 rusini ukrajinci = 6136 | 1961 slovaci = 272 | 1961 turci = 1812 | 1961 ostali = 811 | 1961 nisu izjasnili = | 1961 regionalno = | 1961 nepoznato = 1885 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 srbi = 1264372 | 1953 hrvati = 654229 | 1953 jugosloveni = 891800 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 srbi = 1136116 | 1948 hrvati = 614123 | 1948 neopredje muslimani = 788403 | 1948 rusini ukrajinci = 7883 | 1948 crnogorci = 3094 | 1948 slovenci = 4338 | 1948 siptari = 755 | 1948 makedonci = 675 | 1948 turci = 80 | 1948 madari = 532 | 1948 cesi = 1978 | 1948 rusi = 1316 | 1948 italijani = 964 | 1948 cigani = 442 | 1948 bugari = 94 | 1948 vlasi = 1 | 1948 njemci = 1174 | 1948 rumuni = 71 | 1948 slovaci = 274 | 1948 ostali nepoznato = 2964 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 srbi hrvati = 1826657 | 1921 slovenci = 4682 | 1921 cesi slovaci = 6377 | 1921 rusini = 8146 | 1921 poljaci = 3094 | 1921 rusi = 4338 | 1921 madari = 532 | 1921 nijemci = 755 | 1921 arnauti = 675 | 1921 turci = 80 | 1921 rumuni cincari = 71 | 1921 italijani = 964 }} === Religija === Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Rimokatolička crkva 15% (od kojih je većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%. === Prema maternjem jeziku === {{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}} Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%). === Prema spolu === {{Stanovništvo prema spolu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 muskarci = 1732270 | 2013 zene = 1798889 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muskarci = 2183795 | 1991 zene = 2193238 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muskarci = 2050913 | 1981 zene = 2073343 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muskarci = 1834600 | 1971 zene = 1911511 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muskarci = 1599665 | 1961 zene = 1678283 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 muskarci = 1385559 | 1953 zene = 1461900 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 muskarci = 1236932 | 1948 zene = 1327376 <!-- *** 1931 *** --> | 1931 ukupno = 2323555 | 1931 muskarci = 1185040 | 1931 zene = 1138515 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 muskarci = 966209 | 1921 zene = 924231 <!-- *** 1910 *** --> | 1910 ukupno = 1898044 | 1910 muskarci = 994854 | 1910 zene = 903192 <!-- *** 1895 *** --> | 1895 ukupno = 1568092 | 1895 muskarci = 828190 | 1895 zene = 739902 <!-- *** 1885 *** --> | 1885 ukupno = 1336091 | 1885 muskarci = 705025 | 1885 zene = 631066 <!-- *** 1879 *** --> | 1879 ukupno = 1158440 | 1879 muskarci = 607789 | 1879 zene = 550651 }} === Zdravstvo === Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta. U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> ==Obrazovanje== {{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola "Lipanjske zore" u Višićima]] Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref> Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}</ref> === Obrazovni sistem === Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> * predškolski odgoj i obrazovanje * osnovno obrazovanje * srednje obrazovanje * visoko obrazovanje. Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini; * Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013; * Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015; * Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i * Mladi u akciji. Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini; * Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu * Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu. === Visoko obrazovanje === Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]]. === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Dokumenti == [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.png|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]] === Pasoš === {{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}} [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš. Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. === Lična karta === [[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]] {{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine. Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":02" /> == Međunarodne integracije == Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i [[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države. === Pristupanje Evropskoj uniji === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}} Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. godine Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata. === Integracija u NATO === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}} Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi. == Kultura == {{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]]. === Arhitektura === [[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]]] {{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}} Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države. === Muzika === [[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike]] {{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanja" mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). === Književnost === {{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}} [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''". Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]]. === Film === {{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}} Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u. === Gastronomija === {{Glavni|Bosanska kuhinja}} [[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]]|alt=]] [[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Centralna Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]]. Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike. === Religija === {{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]] Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}} [[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]]]] [[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}} Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}} === Mediji === {{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}} U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}</ref> Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska. U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}} U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru * [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci. Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''. <gallery mode="packed" heights="140px"> Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar </gallery> [[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]] == Turizam == {{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}} Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu. U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.<ref>{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. "Best in Travel" Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.<ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}</ref> == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]] == Sport == {{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]]. == Simboli == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}} === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}} [[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]]]] === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}} [[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. === Himna === {{Glavni|Intermezzo (himna)}} "[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]" (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003. Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}} === Državni praznici === Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}</ref> U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Upravna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.<ref>{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019}}</ref> === Entitetski nivo === Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]]. ==== Federacija Bosne i Hercegovine==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> |} Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[9. januar]] |[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]] |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |- |[[21. novembar]] |Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> ==== Brčko distrikt ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- |[[9. mart]] |Dan uspostavljanja Brčko distrikta<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]]<br>(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} {{Div col|cols=3}} * [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]] * [[Regije Bosne i Hercegovine]] * [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]] * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] * [[Bosanska imena]] * [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]] {{Div col end}} == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == {{Napomene}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}} {{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} * {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}} * [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}} * [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} * "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]]) {{Geografska lokacija | Centar = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Sjever = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}} | Istok = {{ZID|Srbija}} | Jugoistok = {{ZID|Crna Gora}} | Jug = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}} | Jugozapad = [[Jadransko more]] | Zapad = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}} }} {{Istaknuti članak}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Države Evrope}} {{Evropska unija}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{Navkutija teme o BiH}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]] d5spqsnopf8k8iadysniipqwrae32tn 0 882 3671737 3668929 2024-12-08T18:01:29Z AnToni 2325 /* Upadi Slavena */ 3671737 wikitext text/x-wiki {{Historija Bosne i Hercegovine}} {{Kultura Bosne i Hercegovine}} '''Historija Bosne i Hercegovine''' obuhvata dešavanja na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz historiju, od najranijih perioda do savremenog doba. [[Historija|Historijski]] gledano, Bosna i Hercegovina je jedna od država [[Evropa|Evrope]], s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] do danas. Između 1180. i 1463. bila je [[Bosansko Kraljevstvo|nezavisna kraljevina]], od 1580. do 1878. [[Pašaluk|ejalet]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], od 1878. do 1918. u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a od 1945. do 1992. federalna [[republika]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Nema jedinstvenog mišljenja o tome kako je nastalo ime '''Bosna.''' Od strane starijih pisaca, ime zemlje, kao i rijeke, dovođeno je u vezu sa tračkim plemenom ''Besa.'' Nauka je kasnije potvrdila da navedeno pleme nije ostavilo nikakve tragove na teritoriji Bosne pa se ne može ni povezivati sa njenim imenom. Prema nekim piscima, ime se može dovesti u vezu sa latinskom rječju ''bosina'' što znači granica. Riječ je u spomenutom obliku bila sačuvana u govoru Franaka, koji su u VIII stoljeću na području Bosne bili graničari prema Bizantu.<ref>{{Cite book|last=Imamović|first=Mustafa|title=Historija Bošnjaka|publisher=Preporod|year=1998|isbn=9789958815003|location=Sarajevo|pages=24.}}</ref> == Prahistorijsko doba == === Paleolit === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. === Neolit=== {{Glavni|Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini|Neolit#Neolit_u_Bosni_i_Hercegovini}} Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija do sada poznata kultura iz neolita, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jeste [[Starčevačka kultura]], zastupljena lokalitetom [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] dosta utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najznačajnije neolitske kulture u Bosni i Hercegovini.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Diplomski rad, Sarajevo, 2012</ref> [[Butmirska kultura]] je kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje srednje Bosne između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Butmir]]u u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Pretpostavlja se da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. godine p. n. e, a otkriveno je 1893. Posebna specifičnost ove kulture je umjetnički stil u oblikovanju i ukrašavanju grnčarije. Istovremeno sa Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura]]. === Eneolit === {{Glavni|Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini }} Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i južnobosanskim. Nalazišta su: [[Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)]], [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Donje Moštre]] (Visoko) i [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]] kod [[Prozor-Rama|Rame]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|Veliki ilirski ustanak}} Tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]], neolitsko stanovništvo su postepeno zamijenili predstavnici nekoliko kulturoloških grupa kao što su [[Glasinačka kultura|Glasinačka]] i [[Srednjobosanska kulturna grupa|Srednjobosanska grupa]], od kojih će se formirati [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Nekoliko ilirskih plemena je u to vrijeme nastanjivalo područje današnje Bosne i Hercegovine, a najvažniji su bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]]. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i područja zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme za koje se vezuje kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koje treba pomenuti su: [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Seobe [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem vijeku prije naše ere su izbacile Autarijate sa njihove teritorije. Neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjevernoistočne Bosne. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. U [[Ilirski ratovi|Ilirskim ratovima]] koji su trajali od tada do 219. p. n. e, Iliri su izgubili dolinu [[Neretva|Neretve]]. U narednih 200 godina, desile su se brojne bune i ustanci Ilira koji su ili pod rimskom upravom. Jedan takav [[Veliki ilirski ustanak|ustanak]] je podignut i 6. godine, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk]]a (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a) ali je žestokom akcijom Rimljana ugušen 9. godine. u tako da, za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] sve ilirske teritorije konačno prelaze pod rimsku upravu. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve pa sve do [[Boka kotorska|bokokotorskog]] zaliva, živjeli su [[Ardijejci]] i [[Plereji]], koji su se bavili i plovidbom, za koju su od strane geopolitičkih neprijatelja prvenstveno romanskog i helenskog svijeta, neopravdano nazivani "piratima", iako su vršili presretanje tuđih, mahom rimskih brodova i kola, radi legitimnog naplaćivanja putarine i vodarine kao vida privređivanja.<ref>Bragg, E. Illyrian piracy – ancient endemic or historical construct? Wadham College Oxford, 2005 [http://www.unisa.ac.za/contents/faculties/humanities/classical/docs/DAEDALUSILLYRIAN%20PIRACY.pdf]</ref> Ovo je dokaz da su Iliri bili suvereni na teritoriju današnje regije Bosne, koju tako vodeći istraživači Ilira danas nazivaju ''užom Ilirijom''<ref>Wilkes, J. The Illyrians, Oxford Press, 1996; 2000</ref>. Grčki historičar [[Strabon]] (oko 63. p. n. e – 24. n. e.) navodi [[Ardijejci|Ardijejce]] kao jedan od tri najjača ilirska naroda, uz [[Autarijati|Autarijate]] i [[Dardanci|Dardance]], i kaže da su se ilirske teritorije prostirale od Panonije preko bosanskih planina do zaliva Rhizon (Risan). Ilirski kralj [[Agron]] bio je Ardijejac i u vrijeme njegove vladavine kraljevstvo Ilira bilo je najmoćnije, što ne poriču ni grčki ni rimski historičari. Bio je sin kralja Pleuratusa i vladao je od 250. do 230. p. n. e. Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja Ilirije uključujući i ostrvo Hvar. Ono što je možda i najbitnije u smislu sticanja objektivnije slike o drevnim Ilirima Agronovog kraljevstva je običajno pravo koje je, sudeći po vladavini Agrona, kultivisalo pravičnost kao sistem vrijednosti. Tako je godine 231. p. n. e. [[Demetrije II]], makedonski kralj, zatražio vojnu pomoć od Agrona protiv najezde vojno daleko nadmoćnijeg i mnogobrojnijeg napadača - Etolskih Grka. Agron je bez oklijevanja uslišio molbe makedonskog kralja te su Ilirski ratnici natjerali Etolske Grke u bijeg. Uprkos opisu Ardijejaca koji su dali drevni rimski i grčki autori, a koji itekako mogu biti pristrasni i neobjektivni, obzirom da su se Iliri generacijama uspješno opirali asimilaciji od strane drevnih Helena a kasnije i Rimljana, nije teško izmedju redova izvući i nešto objektivniji opis Ilira kao naroda. == Rimsko doba == [[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu}} Godine 9, nakon posljednje ilirske pobune protiv Rimljana našla se [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu]] kao [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija naziva [[Ilirik]]. Nakon podjele Ilirika, Bosna i Hercegovina se nalazila u dvije provincije, [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Panonija]]. Rimski naseljenici, vojnici i trgovci, osnovali su nekoliko gradova ([[Delminium]], [[Vrba (Glamoč)|Salvium]], [[Diluntum (Stolac)|Diluntum]], [[Domavia (Srebrenica)|Domavia]], [[Malvesiatium (Skelani)|Malvesiatium]], [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S]], Bona), i veliki broj putnih stanica uz ceste, u području što je danas Bosna i Hercegovina. [[Kršćanstvo|Hrišćanstvo]] je već bilo prisutno krajem 1. vijeka. Događaji od 337. do 395. doveli su do podjele Rimskog carstva, a provincije Dalmacija i [[Panonija]] uključene su u [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Opadanjem Rimskog Carstva u 5. vijeku dolazi do sloma vlasti kada [[Huni]], i kasnije [[Goti]] osvajaju Panoniju i Dalmaciju, kada je i dio današnje Bosne i Hercegovine bio u [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|sastavu Gotskog kraljevstva]]. Kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]] doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] u [[Gotski rat (535–554)|Gotskom ratu (535-553)]]. Otad će Bosna dugo biti u sastavu Bizantijskog Carstva. == Upadi Slavena == Od 6. vijeka započinju prodori [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija, uz česte pokolje lokalnog stanovništva poput pokolja više od 7.000 žena i djece za samo dva dana 548. u [[Drač]]u. U tom naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Slavenska sila bila je toliko nemilosrdna da je lokalno stanovništvo bilo prinuđeno prihvatati njihov jezik kako bi prividnom asimilacijom privolili slavenske horde da poštede živote stanovništva. Rimski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u zapisima iz 550. označio je Slavene kao neviđene divljake i najveću opasnost po [[Civilizacija|civilizaciju]], dajući precizne podatke o svim njihovim pokoljima Ilira i Tračana. Navodi da je u tim pokoljima pobijeno ili odvedeno u roblje više od 4 miliona ljudi ili većina tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije tj. Ilirije. U 10. vijeku bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]], koji je prema istočnim izvorima bio i historičar, na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je [[Mihovil Vičević]] (910–950). Kasnije Zahumlje, navodno, potpada pod vlast hrvatskih vladara [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i Krešimira. == Srednjovjekovna Bosna == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku}} === Prvobitna Bosna === {{Glavni|Bosna (rani srednji vijek)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao Gornja Bosna, Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. === Bosanska banovina === {{Glavni|Bosanska banovina}} [[Datoteka:Coat of arms of Banate of Bosnia.svg|thumb|200px|desno|Grb Bosanske banovine]] Sa utjecajem vanjske političke situacije (najčešće Bizantije), i u Bosni se počelo raspadati rodovsko-plemensko društvo. Tako je do kraja 9. vijeka tadašnja Bosna postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od početka 12. vijeka javlja se bosansko plemstvo koje je nastalo od rodovsko-plemenskih starješina. Prema ekonomskoj moći, vladajući stalež se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani na osnovu ratnih zasluga, pod uslovom da po potrebi vrše vojnu službu. === Doba bana Kulina === Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pomaganje u ratovima, [[Kulin ban]] 1189. sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom [[Krvaš]]em, sklapa trgovački ugovor. Vrijeme Kulina označilo je potpadanje pod utjecaj Bizanta, pa je zemljom uglavnom vladao mir. Skovana je i navodno narodna, a u biti sentimentalna poslovica koja glasi "''za Kulina bana i dobrijeh dana''". Krajem 12. vijeka počinju optužbe da Kulin štiti [[Hereza|heretike]] (tj. nevjernike). To nije odgovaralo papi [[Inocent III|Inocentiju III]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[Krstaški ratovi|križarski]] pohod. Uviđajući kakva opasnost prijeti Bosni, [[Ban Kulin|Kulin ban]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] 1203. javno prihvata učenje Crkve kakvo propovijeda [[Rim]]. Kao nasljednik Kulinov 1230. pominje se ''[[Matej Ninoslav|ban Matej Ninoslav]]''. On je nakon [[Bosansko-ugarski ratovi|niza ratova]] Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. === Dinastija Kotromanića === Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] (1290). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio moćan hrvatski feudalac [[Pavao I Šubić|Pavao Šubić]], ban Hrvatske i Dalmacije, te svoju vlast proširio i na veći dio Bosne. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Šubić|Mladen]], naslijedio je očeve titule i teritorije, te se starao i o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]''. 1322. Stjepan II napušta staratelja te ratuje protiv njega na strani hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]] i drugih hrvatskih plemića. Uz njihovu pomoć protjerao je porodicu [[Bribirski (Šubići)|Šubića]], te uspostavio vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] (1353-91). Nakon krunisanja Tvrtka I u Milama kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], 1377, Bosnom vladaju kraljevi. == Bosansko kraljevstvo == {{Glavni|Bosansko kraljevstvo}} [[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 6.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne, stećak Radimlja]] Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromana i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)|Šubić]] se nastavlja i poslije trenutka kada vlast nad dijelovima Bosne, kojima vlada ban [[Stjepan I Kotromanić|Kotroman]], 1314. preuzima njegov sin ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Šubići čak pokušavaju potpuno samovoljno prisvojiti titulu "ban bosanski" i pretendirati na cjelokupnu teritoriju Bosne, ali ih Stjepan II i u tome ubrzo definitivno sprječava i već 1322. izbacuje plemićku porodicu Šubić iz Bosne, te uspostavlja potpunu vlast u Bosni. === Teritorijalno širenje Bosne === Uskoro ban Stjepan II. Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]] (danas Hercegovina), te cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] postaje dio Bosne. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja također i Donje krajeve ([[Krajina]]), Usoru i Soli. [[Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif|mini|lijevo|Povelja kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]] izdata u [[Moštre|Moštrima]] kod [[Visoko]]g]] Ban Stjepan II. Kotromanić podržava [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje 1340. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]] u aprilu 1347, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni. Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat čije će sjedište od 1340. biti u [[Mile|Milama]], koji se vrlo brzo širi i uključuje u sebi mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do današnje [[Rumunija|Rumunije]], tako da već 1385. Bosanski franjevački vikarijat uključuje u sebi 35 franjevačkih samostana, od kojih su pak samo četiru bila na teritoriji Bosne. Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] 1353. za ugarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]], tada jednog od najuticajnijih evropskih vladara, podigao je ugled Bosni i lozu [[Kotromanići|Kotromanića]] približio svijetu više evropske politike. [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]] Te iste 1353. Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Po njegovoj smrti na vlast dolazi bizantska marioneta [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] koji u tome trenutku ima samo 15 godina te ima velikih problema sa sređivanjem odnosa izmedju bosanskog plemstva. Ugarska na čelu s kraljem Ludovikom I pokušava iskoristiti Tvrtkovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu. Nakon što je zahvaljujući uticaju svog patrona Bizanta potvrdio svoje mjesto u Bosni, Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžaka]], zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. === Tvrtko I Kotromanić, prvi kralj Srblja, Bosne i Primorja === U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše kraljem Srblja, Bosne i Primorja 1377. najvjerovatnije u manastiru Mileševa kod Prijepolja. Po smrti ugarskog kralja 1382. izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386, te u ljeto 1388. kod [[Bileća|Bileće]], kada na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Iz [[Kosovska bitka|bitke na Kosovu]] se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i opet ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu. === Politička nestabilnost i napadi Osmanlija === Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Godine 1394. nakon što u Ugarskoj dolazi na vlast kralj [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja probizantijski orijentisanog [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ugarski kralj Sigismund Luksemburški povede 50.000 vojnika na Bosnu i u masakru na Doboru 1408. pobije gotovo cijelu bosansku aristokratiju, nekih 200 porodica među kojima sve generale i admirale. Bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć da ovaj ponovo uspostavi svoju vlast 1409. Godine 1414. na geopolitičkoj sceni pojavljuje se [[Osmansko Carstvo]]. Ono podržava probizantsko bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba izmedju Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II. i Osmanskog Carstva s druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti. Poslije njegove smrti njegov sin Stjepan Ostojić postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovo preuzeo bosansko prijestolje. === Propast bosanske države === Tvrtko, ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. Po njegovoj smrti 1443. bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tom pitanju, a taj sukob okončava 1446. učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, na području Huma. Ovo se oslikava u činjenici da 1448. daje sebi titulu "Hercog" i navodno po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao "Hercegovina". Godine 1461. [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša, postaje novi kralj Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanlijskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog Carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni 1462, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom Carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, 1463. velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] Bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]] bila je prva koja je pala, 20. juna 1463, nakon čega kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ (stari grad)|Ključu]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga sklapa se neka vrsta mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne. == Osmanlijsko doba (1463–1878) == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}} [[Osmansko Carstvo]] bilo je u suštini vojna organizacija koju su zanimala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prvenstveno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem bio je vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre: proces prelaženja stanovništva na [[islam]], jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovništvo po vjeroispovijesti. === Bosanski ejalet === {{Glavni|Bosanski pašaluk}} Godine 1527. uspostavlja se [[Bosanski ejalet]] koji 1580. prerasta u ''Pašaluk Bosna''. Unutar Osmanskog Carstva, pašaluk je bio najveća društveno politička jedinica, koja se sastojala iz više sandžaka, u slučaju Bosne osam. Bosanski ejalet je bio pod upravom beglerbega, a uključivao je u sebi okupirane dijelove današnje Bosne i Hercegovine, plus neke dijelove današnje Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava svoj teritorijalni integritet kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Prvo sjedište Bosanskog ejaleta je od 1527. bilo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]],koje se 1639. seli u Sarajevo, zatim u [[Travnik]] 1697. i opet u [[Sarajevo]] 1850. [[Datoteka:Prinz-Eugen-von-Savoyen1.jpg|mini|[[Eugen Savojski]]]] Na vojnom planu u ovom periodu stanovništvo Bosne služi kao "topovsko meso" okupatorima, bivaju regrutirani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmansko Carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603, rata sa Venecijom, od 1640. do 1669, te ponovo protiv Austrije 1663, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je prouzročilo veliku migraciju iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685, koji je bio odbijen. Potom se, 1697, događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire do Sarajeva i njegove branitelje zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. gotovo potpuno spaljuju grad koji je tada bio sjedište Bosanskog ejaleta sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja "Karlovačkog mira", u Sremskim Karlovcima 1699. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanskog Carstva, jer Mađarska i [[Transilvanija]] bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanskom Carstvu, koje je "jedva dočekalo" prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom, te 1714, poslije kršenja određenih odredaba "Karlovačkog mira" od strane Venecije. Austrija ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod [[Novi Sad|Novog Sada]] (Petrovaradin) 1716, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne. [[Datoteka:StariMost3.PNG|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u]] Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema stanovništvu, te se događaju velike pobune protiv Osmanskog Carstva 1727, 1728, 1729. i 1732. Godine 1736, Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva poražena u [[Banjalučki boj|Banjalučkom boju]], te dolazi do novog primirja 1739, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih ustanaka protiv Osmanskog Carstva, koje se događaju 1745. i 1747, a poslije velikog ustanka u Mostaru 1748. sultan šalje pismo "upravitelju" Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: ''Bosna mora biti ponovo osvojena!'' Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja ustanicima poslije te naredbe i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen slati veliku vojsku na [[Mostar]] 1768]. Dvadeset godina kasnije ruska carica [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] i austrijski car Josip II razvili su plan za osvajanje Balkana, te oni ubrzo naređuju napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali i velikoj potpori katolika i pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada 1788. ulaze u Bosnu, mali dio stanovništva pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina svih vjera pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor, a njima je išla na ruku činjenica da zbog tih napada i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te konačno odustaju od te agresije 1791, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status "zaštitnika kršćana" koji žive unutar Osmanskog Carstva. U vrijeme sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. u Bosni je bilo 12 kapetanija da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bosanci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom. Godine 1813. sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da počne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore [[Sarajevo]], a također 1820. izvršeni su napadi na [[Mostar]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te su ubijena dva kapetana: iz Banje Luke i [[Derventa|Dervente]]. === Veliki ustanak i borba za autonomiju === {{Glavni|Pokret za autonomiju Bosne}} [[Datoteka:Gradacac 08.JPG|mini|Gradačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]] Godine 1831. diže se veliki ustanak na čelu s [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]] za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim bosanska vojska sa preko 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne iako je diplomatski poručeno sultanu da će se on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne. Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na [[Sarajevo]], pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju. Pokret za autonomiju odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji je krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeći ustanak se desio 1840. kada ponovo Vezir biva istjeran iz [[Travnik]]a, ali je i taj ustanak ubrzo ugašen od strane regularnih okupatorskih trupa. 1850. sultan salje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti koji je dijelio zemlju na 9 oblasti. Svaka oblast je bila pod vlašću kajmakama. 1875. izbija Hercegovačka buna i brzo se razvija u pravi ustanak koji ima zapažene rezultate. === Aneksija Bosne i Hercegovine === Godine 1877. Rusija, zajedno s Austro-Ugarskom, proglašava rat Osmanskom Carstvu i već početkom 1878. ruska carska vojska dolazi skoro do [[Istanbul]]a, poslije čega dolazi do primirja. Sporazumom koji je ubrzo uslijedio Rusi su diktirali uslove sporazuma, koji su išli puno više njima u prilog, nego njihovim austrougarskim saveznicima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanskog Carstva. Bosna je po tom dogovoru ostala dijelom Osmanskog Carstva. Uz velike reforme i po članku 14. toga sporazuma, bosanski prihodi se od tada pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za da se ponovo pokrene pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima navodno shvaćeno kao ''opasnost od novih sukoba''. Zbog toga je ovaj mirovni sporazum bio izmijenjen u julu 1878. u [[Berlin]]u, na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. Tu je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskom okupacijom, bude pod administrativnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. == Bosna i Hercegovina za vrijeme vladavine Austro-Ugarske (1878–1918) == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj}} [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu 1885.]] Iako je vojna sila Austro-Ugarske ubrzo pokorila početni oružani otpor nakon preuzimanja vlasti, napetosti su ostale u određenim dijelovima zemlje (posebno u Hercegovini). Zbog svega toga došlo je do masovnog iseljavanja pretežno muslimanskog stanovništva. Međutim, uskoro je postignuto stanje relativne stabilnosti i austrougarske vlasti su bile u mogućnosti da se upuste u niz društvenih i administrativnih reformi koje su imale za cilj da Bosnu i Hercegovinu pretvore u "model koloniju". U cilju uspostavljanja pokrajine kao stabilnog političkog modela koji bi pomogao raspršiti rastući južnoslavenski nacionalizam, habsburška vladavina je mnogo učinila da kodifikuje zakone, uvede nove političke prakse i općenito osigura modernizaciju. Habsburgovci su posebnu pažnju posvetili integraciji lokalnih muslimana u tkivo carstva. Najbolji primjer je nastavljanje objavljivanja pokrajinskog godišnjaka (slično kao Osmanlije) na [[Turski jezik|turskom jeziku]] više od deset godina nakon završetka osmanlijske vladavine. Mnogi lokalni zvaničnici ostali su isti, na primjer [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], koji je ostao gradonačelnik Sarajeva pod obje vladavine. Još je dobio isti nivo počasti i odlikovanja od Osmanlija i Habsburgovaca. Sve ovo je bilo ono što je jedan historičar nazvao "gotovo besprijekornim prelaskom iz jednog carstva u drugo". Iako ekonomski uspješna, austrougarska politika - koja se usredsredila na zagovaranje ideala [[Pluralizam|pluralističke]] i multikonfesionalne bosanske nacije (koju su uglavnom voljeli muslimani Bošnjaci) – nije uspjela obuzdati rastuće plime [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Koncept hrvatske i srpske nacionalnosti već se proširio na katoličke i pravoslavne zajednice u Bosni i Hercegovini iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka i bio je previše dobro ukorijenjen da bi se omogućilo široko prihvaćanje paralelne ideje bosanske nacionalnosti. U drugoj polovini 1910-ih, nacionalizam je bio integralni faktor bosanske politike, pri čemu su nacionalne političke stranke odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima. == Kraljevina Jugoslavija == [[Datoteka:Čuvajte Jugoslaviju.jpg|thumb|350px|desno|"Čuvajte Jugoslaviju", navodno posljednje riječi Kralja Aleksandra. Na ilustraciji su prikazani jugoslavenski narodi dok igraju [[Kolo (ples)|kolo]].]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Područje Bosne i Hercegovine je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924, područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je umjesto Zemaljske vlade osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1924.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]</ref> Politički život u Bosni u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919. godine, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,<ref>An International Symposium "South-Eastern Europe 1918–995" [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top |date=22. 8. 2006 }}</ref> te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države je bio između hrvatskog regionalizma i srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara kao što je [[Mehmed Spaho]] osigurali su da se šest banovina koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine poklapaju sa šest sandžaka iz osmanlijskih vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline. Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. donijelo je ponovno povlačenje granica u banovine koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković–Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska Banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između Srbije i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period je bio obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u Evropi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941 kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941. == BiH u okviru NDH i Drugi svjetski rat == {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Početkom [[1941]]. Jugoslavenski [[Komunizam|komunisti]], sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom]] na čelu, su organizovali multietnični pokret otpora nazvani [[partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]]. Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. novembra 1943. Antifašističko vijeće Jugoslavije je u [[Jajce|Jajcu]] uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz osmanlijskog doba. Od 1943. i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. usvaja se novi ustav, koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslavenskoj državi. == Doba socijalističke BiH u okviru Jugoslavije == {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina}} Po [[AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine''. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnjih granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije. Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito|Josip Broz]] je često naglašavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska. Svoj najveći industrijski procvat je doživjela baš u ovom periodu. Zbog tog su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju. == Proces osamostaljenja == {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} === Rat u Bosni i Hercegovini=== {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Etnička struktura po naseljima 1991.]] Nakon održanog [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]], koji je organiziran [[29. februar]]a do 1. marta 1992, koga jedan dio bosanskih Srba bojkotuje, Bosna i Hercegovina proglašava nezavisnost. Oružani sukobi su započeli već u novembru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]] u [[Trebinje|trebinjskoj općini]]. Istovremeno se stvaraju paramilitarne organizacije ([[HOS]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]], [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]]), koje pružaju otpor JNA, te novoosnovanoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Ove će se vojne formacije kasnije međusobno sukobiti u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. Pored već stvorene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], stvara se 1993. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], te je Bosna i Hercegovina praktički podijeljena na tri etnička dijela. [[Jugoslavenska narodna armija]], zajedno sa paravojnim vlastima bosanskih Srba, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], i drži ga u [[Opsada Sarajeva|opsadi]] preko 1300 dana, što je najduža opsada u historiji ratovanja. Mnogi bosanskohercegovački [[grad]]ovi su zauzeti od strane VRS na samom početku agresije: [[Foča]], [[Višegrad]], [[Bijeljina]], [[Banja Luka]], [[Prijedor]], [[Doboj]], a u njima srpske vojne formacije masovno ubijaju i zlostavljaju [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Hrvati|Hrvate]]. Istovremeno na teritoriju pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a dolazi do sukoba hrvatskih snaga sa jedinicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], pogotovo u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u, [[Livno|Livnu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Čapljina|Čapljini]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]]. Progoni stanovništva i etničko čišćenje odvija se skoro u svim općinama Bosne i Hercegovine. U jesen 1993. [[Fikret Abdić]] vrši [[secesija|secesiju]] prostora općine [[Velika Kladuša]], te dolazi do sukoba između bošnjačkih vojnih jedinica, uspostavlja autonomiju i proglašava [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. U julu 1995, Vojska Republike Srpske je uz logističku pomoć iz Srbije i specijalnih jedinica MUP-a Srbije "[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]", kao i drugih formacija iz Srbije, u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinila [[Genocid u Srebrenici|genocid]] nad civilnim bošnjačkim stanovništvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konačan broji oko 8.372 imena. Rat je okončan 21. novembra 1995, potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. == Savremena Bosna i Hercegovina == {{Glavni|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|desno|Nova zastava BiH od 1998.]] [[Ustav Bosne i Hercegovine]] je donesen na temeljima [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Po tom ustavu [[Bosna i Hercegovina]] je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. BiH je podjeljenja na tri dijela: dva entiteta, bošnjačko-hrvatska [[Federacija Bosne i Hercegovine]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska]] (49% teritorije) i jednu općinu koja ne pripada niti jednom od entiteta - [[Brčko distrikt]]. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i odvaja jedan od kantona Federacije od ostatka tog entiteta i odvaja istočni i zapadni dio Republike Srpske. Iako su 1996. entiteti bili potpuno etnički segregacijski jer su štitili interese samo pojedinih naroda, danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom tako da su sva tri naroda potpuno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. Godine 1998. Visoki predstavnik je izabrao novu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavu]] i [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] Bosne i Hercegovine, te himnu koja još nema teksta. Najveći koraci u [[de facto]] ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici gdje je uvedena [[Konvertibilna marka]] (KM) kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH, oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] (OSBiH), a ukinute su entitetske vojske. == Također pogledajte == *[[Spisak bosanskih kraljeva|Bosanski vladari]] *[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna Bosna]] *[[Historija Evrope]] *[[Historija Jugoslavije]] *[[Hronologija bosanskohercegovačke historije|Vremenska skala bosanskohercegovačke historije]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Katolička enciklopedija [http://www.newadvent.org/cathen/] * Malcolm, Noel (1994). Bosnia a Short History. New York: New York University Press * Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia & Herzegovina: History and Politics. Dialogue Association. * Marko Attila Hoare (2007). The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Saqi. {{ISBN|978-0-86356-953-1}}. * Markus Koller; Kemal H. Karpat (2004). Ottoman Bosnia: A History in Peril. University of Wisconsin Press. {{ISBN|978-0-299-20714-4}}. * Noel Malcolm (2002). Bosnia: A Short History. Pan. {{ISBN|978-0-330-41244-5}}. * Orbini, Mauro (1601). Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Pesaro: Apresso Girolamo Concordia. * Орбин, Мавро (1968). Краљевство Словена. Београд: Српска књижевна задруга. * Matthew Parish, A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia, London: I.B.Tauris, 2009. * Шишић, Фердо, ed. (1928). Летопис Попа Дукљанина (Chronicle of the Priest of Duklja). Београд-Загреб: Српска краљевска академија. * Кунчер, Драгана (2009). Gesta Regum Sclavorum. 1. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог. * Живковић, Тибор (2009). Gesta Regum Sclavorum. 2. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог. * Ed Vulliamy, The War is Dead, Long Live the War: Bosnia: the Reckoning Bodley Head (London 19 April 2012) {{ISBN|978-1-84792-194-9}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|History of Bosnia and Herzegovina}} * [http://www.iis.unsa.ba/ Institut za historiju, Sarajevo] {{Teme o BiH}} {{Historija država Evrope}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine| ]] sxemjf6j9shnqm0xeiua2boyeqhflas 0 1039 3671744 3649756 2024-12-08T18:19:19Z AnToni 2325 3671744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Unsko-sanski kanton | izvorno_ime = Унско-сански кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Unsko-sanskog kantona | zastava = Flag of Una-Sana.svg | grb = Coat of arms of Una-Sana.svg | uzrečica = | himna = | karta = Una-Sana in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Unsko-sanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Bihać]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|48|49.7|N|15|52|19.7|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Bihać]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/unsko-sanski-kanton/ustav-unsko-sanskog-kantona.html|title=Ustav Unsko-sanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Unsko-sanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 90,02% [[Bošnjaci]]<br />3,09% [[SSrbi]]<br />1,85% [[Hrvati]]<br />5,04% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Unsko-sanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Nijaz Hušić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Unsko-sanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Zikrija Duraković]] ([[Pokret za modernu i aktivnu krajinu|POMAK]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Unsko-sanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Unsko-sanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 15. januar 2004.<ref>{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/5c9c8f130fdc40.38835346_ustav.pdf|title=Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona|date=15. 1. 2004|website=vladausk.ba|publisher=[[Skupština Unsko-sanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 4.125 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}273.261<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}262.277<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Unsko-sanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Unsko-sanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 66,24 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.774<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Osječenica]] | najviša_tačka_metara = 1797 | najveće_jezero_ime = [[Bužimsko jezero]] | najveće_jezero_površina = 0,02 | najveća_rijeka_ime = [[Una]] | najveća_rijeka_dužina = 212 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 37]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-01]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Unsko-sanski kanton''' ('''USK''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosna i Hercegovina]]). Sastoji se od gradova [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]] i [[Cazin]] te još pet općina. Unsko-sanski kanton na sjeveru, zapadu i sjeveroistoku graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku i jugoistoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] te na jugozapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. Unsko-sanski kanton je sa 273.261 stanovnika i 66,25 stanovnika/km² četvrti po broju stanovnika i sedmi po gustoći naseljenosti među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]], dok je sa površinom od 4.125&nbsp;km² nakon Kantona 10 drugi najveći kanton, što čini 15,79% površine Federacije i 8,10% teritorije Bosne i Hercegovine.<ref name="USK" /> == Geografija == Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Bihać]]u. Područje kantona, pored nekih gradova koji se nalaze u Republici Srpskoj, čini [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – [[Mediteran]] – [[Bliski Istok]]. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno-kontinentalne klime. Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno-historijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina [[Plitvička jezera (nacionalni park)|Plitvičkih jezera]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]], izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijelo je boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke [[Una]], [[Sana]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Krušnica]], [[Klokot (rijeka)|Klokot]], [[Unac]] i [[Korana]], bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona. Na području kantona nalazi se [[Nacionalni park Una]], te niz starih utvrđenja kao što su [[Stari grad Ostrovica]], [[Velika Kladuša]], [[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]] i druga. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, [[Velika Kladuša]]). ==Politika i administracija == Prema zakonu jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Unsko-sanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u Federaciji, Unsko-sanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarsvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu USK sačinjava koalicija između Narodnog evropskog saveza (NES), Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Stranke za BiH (SBiH). Na lokalnom nivou građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u tri grada i pet općina. Kanton se sastoji od osam općina: [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Sanski Most]] i [[Velika Kladuša]]. {| class="wikitable sortable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća !Površina (km²) |- |''[[Bihać|Grad Bihać]]'' |59 |56.261 |62,51 |900 |- ||''[[Bosanska Krupa|Grad Bosanska Krupa]]'' |37 |25.545 |45,53 |561 |- |[[Bosanski Petrovac]] |35 |7.946 |11,08 |717 |- |[[Bužim]] |7 |19.340 |149,92 |129 |- ||''[[Cazin|Grad Cazin]]'' |54 |66.149 |187,07 |353,6 |- |[[Ključ (općina)|Ključ]] |41 |16.744 |46,77 |358 |- |[[Sanski Most]] |67 |41.475 |53,11 |781 |- |[[Velika Kladuša]] |49 |40.419 |122,11 |331 |- |'''Unsko-sanski kanton''' |'''349''' |'''273.261''' |'''66,25''' |'''4.125''' |} == Historija == [[Datoteka:Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG|mini|Tvrđava u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]]] Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] današnja općina [[Petrovac]] pripadala je [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], [[Oštra Luka]] [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Ribnik]] [[Ključ (općina)|Ključu]] i općina [[Krupa na Uni]] [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Historija današnjeg Unsko-sanskog kantona kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. == Stanovništvo == Prema popisu iz 2013. kanton ima 273.261 stanovnika i gustoću od 66,25 stanovnika/km², čime je po broju stanovnika četvrti i po gustoći naseljenosti sedmi među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osim Bosanske Krupe, Cazina i Velike Kladuše, koji su veoma naseljeni, Unsko-sanski spada u red rijetko naseljenih kantona Federacije. Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 9,1% (najmanji udio u Federacije), udio radnog kontingenta stanovništva 71,2%, dok učešće osoba između 0 i 14 godina iznosi 19,7%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska anliza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=26. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = USK | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="Popis 2013 (prvo izdanje)" /> | g1991_izvor = <ref name="USK" /> | g2013_ukupno = 273261 | g2013_bosnjaci = 246012 | g2013_srbi = 8452 | g2013_hrvati = 5073 | g2013_bosanci = 7498 | g2013_romi = 439 | g2013_muslimani = 2371 | g2013_bosanciihercegovci = 516 | g2013_albanci = 129 | g2013_jugosloveni = 55 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 18 | g2013_turci = 7 | g2013_slovenci = 52 | g2013_pravoslavci = 37 | g2013_makedonci = 11 | g2013_nisu_izjasnili = 1847 | g2013_nepoznato = 338 | g1991_ukupno = 330479 | g1991_muslimani = 241511 | g1991_srbi = 67351 | g1991_hrvati = 8766 | g1991_jugosloveni = 8456 }} [[Datoteka:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|mini|desno|222x222px|Štrbački buk u [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]] ]] == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Prema podacima iz 2016. najvažnije privredne grane u kantonu po broju zaposlenih jesu [[trgovina]] na veliko i malo, [[Industrija|prerađivačka industrija]], [[hotelijerstvo]] i [[ugostiteljstvo]], [[građevinarstvo]] i [[drvna industrija]]. Privredno središte je Bihać, grad koji ima najviše zaposlenih i najveću prosječnu platu u kantonu (929{{Razmak}}KM), koja je 226{{Razmak}}KM veća od najmanje (Cazin / 703{{Razmak}}KM) i 118{{Razmak}}KM veća od prosječne plate u USK (811{{Razmak}}KM).<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Unsko-sanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Unsko-sanski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov povoljan geoprometni položaj, mnoštvo prirodnih resursa i sirovina (šume, rijeke, vode, ruda), povoljna klima te prirodne ljepote i pogodnosti za turizam. ==== Poljoprivreda ==== [[Datoteka:Krušnica 01.jpg|mini|desno|222x222px|Vrelo rijeke [[Krušnica|Krušnice]] u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] ]]Poljoprivredne površine približno su jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308{{Razmak}}ha, od čega su oranice i bašte 102.490{{Razmak}}ha, pašnjaci 91.203{{Razmak}}ha i voćnjaci 2.615{{Razmak}}ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive (32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje [[Ujedinjene nacije]] zvanično su proglasile područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana. ==== Drvna industrija ==== Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume s većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90{{Razmak}}m³ dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko-sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880{{Razmak}}ha, od čega su visoke šume 85.899{{Razmak}}ha, niske šume 86.234{{Razmak}}ha i goleti 18.747{{Razmak}}ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u gotovo svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (općina)|Ključ]] i [[Bosanski Petrovac]] i razvijeni kapaciteti za preradu drveta. ==== Energetika i rudarstvo ==== Područje kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta [[mrki ugalj|mrkog uglja]] na području Sanskog Mosta (Kamengrad), koja se planiraju eksploatatirati u sklopu izgradnje Termoelektrane Kamengrad, [[boksit]]a u Bosanskoj Krupi, [[mangan]]a u [[Bužim]]u, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== USK je izuzetno dobro komunikacijski povezan s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a time i ostalim zemljama [[Evropa|Evrope]]. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima ([[Split]], [[Šibenik]], [[Zadar]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]]) vodi preko Bihaća i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Unska pruga vezala je područje Splita, Zadra i Šibenika sa [[Zagreb]]om. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330&nbsp;km) kanton je povezan sa [[Sarajevo]]m i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. ===== Putevi ===== Na području kantona postoji 468,4&nbsp;km regionalnih puteva, od kojih je 305&nbsp;km asfaltirano, te 344&nbsp;km magistralnih puteva (290&nbsp;km asfaltirano).[[Datoteka:Bosnia Road M5 Dubovsko.jpg|mini|Magistralni put M5 između [[Bihać]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]]]Kroz Unsko-sanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M14|M14]] (Bihać – [[Draksenić]]) Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M4.2|M4.2]] (Velika Kladuša – [[Srbljani]]), [[Magistralni put M5|M5]] (Bihać – [[Foča (RS)|Foča]]), [[Magistralni put M11|M11]] ([[Ripač]] – [[Lohovo]]), [[Magistralni put M14.2|M14.2]] (Bosanska Krupa – [[Bosansko Grahovo]]) i [[Magistralni put M15|M15]] ([[Kozarska Dubica]] – [[Posušje]]) ===== Željeznica ===== [[Unska pruga]] ([[Novi Grad]] – Bihać – [[Knin]]) u dužini od 178&nbsp;km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever-jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji [[Blatna]] – Martin Brod. ===== Aviopromet ===== [[Datoteka:Una Valley Railroad.jpg|mini|Unska pruga između [[Bihać]]a i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]]] Na području kantona ne postoji nijedan komercijalni aerodrom. Postoje dva objekta zračnog prometa koji nisu u funkciji: vojni aerodrom "Željava", na granici sa Hrvatskom, a prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, ali je toku rata veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te [[Aerodrom Ćoralići|aerodrom "Ćoralići"]], sa šljunčanom pistom dužine 1.200{{Razmaci}}m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski [[Aerodrom Golubić|aerodrom "Golubić"]], bez asfaltne piste. ==== Elektroenergetski sistem ==== Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5{{Razmaci}}MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" (0,5{{Razmaci}}MW) i HE "Una-Kostela" (8{{Razmaci}}MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko-sanskom kantonu. Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:[[Datoteka:Željava, Underground 9.jpg|mini|Potpuno razrušena unutrašnjost [[Vojni aerodrom Željava|Vojnog aerodroma Željava]]]]'''Dalekovodi u Unsko-sanskom kantonu:''' *dalekovod 220{{Razmaci}}KV: [[Prijedor]] – Bihać * dalekovod 110{{Razmaci}}KV: [[Donji Lapac]] – [[Kulen Vakuf]] – Bihać te Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac * Ključ – Sanski Most * dalekovod 110{{Razmaci}}KV: [[Drvar]] – Bosanski Petrovac * dalekovod 110{{Razmaci}}KV: Prijedor – Sanski Most ==== Vodosnabdjevanje ==== Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju. ==== Obrazovanje ==== U kantonu postoji ukupno 24 osnovnih škola (20 državnih i četiri privatnih). [[Univerzitet u Bihaću]], osnovan 1997, broji ukupno sedam fakulteta i 4.881 studenata (stanje: 2007/08). Osim univerziteta u Bihaću, u USK postoji još jedna privatna visoka škola – Visoka međunarodna škola Cazin.<ref>{{Cite web|url=https://unbi.ba/index.php/2-uncategorised/7-o-univerzitetu|title=O Univerzitetu|last=User|first=Super|website=unbi.ba|language=en-gb|access-date=26. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=26. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=26. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u kantonu je [[Kantonalna bolnica Bihać|kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću]], pored koje postoje još brojni domovi zdravlja te [[Banja Gata Bihać|banja ''Gata'']], koja se također nalazi u Bihaću. == Politika == ===Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/201/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |22.938 |25,39 |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |21.732 |24,05 |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |9.367 |10,37 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |7.871 |8,71 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] |7.864 |8,70 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |4.298 |4,76 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]] |3.888 |4,30 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u Unsko-sanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}} |3.249 |3,60 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |2.890 |3,20 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |84.097 !30 |} == Također pogledajte == * [[Radiotelevizija Unsko-sanskog kantona]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Una-Sana Canton}} * [https://www.vladausk.ba/ Zvanični sajt Vlade Unsko-sanskog kantona] * [http://www.tzusk.net/ Turistička zajednica unsko-sanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225212141/http://www.tzusk.net/ |date=25. 2. 2008 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Unsko-sanski kanton|*]] 3qebnvr7qz39lmu581s88pug3uqzxqu 0 1046 3671749 3582420 2024-12-08T18:24:08Z AnToni 2325 3671749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Kanton 10 | izvorno_ime = Кантон 10<br>Hercegbosanska županija{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. donio presudu gdje su simboli kantona proglašeni neustavnim i poništenim. Ustavni sud presudio je protiv takvog rješenja, zajedno s odlukom o neustavnosti imena kantona (''Hercegbosanska županija''), budući da nijedan njegov dio ne uključuje područje [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda ustavnog suda za simbole i ime Kantona 10|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> Dana 7. jula 1998. donio je još jednu presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti idalje koriste neustavne simbole i ime.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Kantona 10 | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Kantona 10 na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Livno]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|49|39.5|N|17|00|13.2|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Livno]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/hercegbosanska-zupanija/ustav-hercegbosanske-zupanije.html|date=23. 12. 1996|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona 10]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 76,79% [[Hrvati]]<br />12,96% [[Srbi]]<br />9,55% [[Bošnjaci]]<br />0,7% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Kantona 10|Premijer]] | vladar = [[Ivan Vukadin]] ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Kantona 10#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Jozo Ćosić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Kantona 10|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Kantona 10|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 23. decembar 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/narodne-novine/1996/NN_03_1996.pdf|title=Ustav Kantona 10 - Narodne novine K10|date=23. 12. 1996|website=vladahbz.com|publisher=[[Vlada Kantona 10]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 4.934,1 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}84.127<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}77.795<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-10-u-brojkama.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 17,05 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$155,6 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022. | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$5.762 | hdi = {{Gubitak}}0.803<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = Veliki Vran ([[Vran]]) | najviša_tačka_metara = 2074 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sturba]] | najveća_rijeka_dužina = 14,5 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 34]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-10]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Municipalities of Canton of Herceg-Bosna (Canton 10).png|mini|Karta kantona]] '''Kanton 10''' jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Livno|Livna]] i još pet općina. Na sjeveru graniči sa [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskim kantonom]], na sjeveroistoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]], na jugoistoku sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]], na jugu sa [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkim kantonom]] te zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. kanton ima 84.127 stanovnika (osmi u Federaciji Bosne i Hercegovine) i gustoću naseljenosti 17,05 stanovnika/km², čime je najrjeđe naseljeni kanton FBiH, dok je sa površinom od 4.934.9&nbsp;km² najveći kanton Federacije, što čini 18,89% njene površine i 9,64% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. ==Geografija== Kanton je smješten u jugozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i ima sjedište u [[Livno|Livnu]]. Površina kantona iznosi 4.934.9&nbsp;km², što čini 18,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Za vrijeme postojanja [[Kotar Livno|Kotara Livno]] taj se kotar sastojao od pet [[općina]]: [[Livno]], [[Duvno]], [[Bosansko Grahovo]], [[Kupres]] i [[Glamoč]]. Upravo te općine danas čine Kanton 10, kome je pridodana i općina [[Drvar]]. Prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], današnje općine [[Istočni Drvar]] i [[Kupres (RS)]] pripadali su Drvaru i Kupresu u FBiH. Historija današnjeg Kantona 10 počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton 10 zvanično je konstituisan 12. decembra 1996. godine kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine == Politika i administracija == Kanton 10 je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=http://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/ministarstvo-pravosuda-i-uprave/Propisi%20dodati%20u%202015.%20god/Ustav%20procisceni%20tekst%20i%20amandmani..pdf|title=Ustav Kantona 10|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|access-date=29. 12. 2017}}</ref> Kanton 10 ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Kantona 10|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo građenja, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica Kantona 10|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani ovog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Kantona 10 sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).<ref>{{cite news|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/pala-vlada-livanjskog-kantona-pa-odmah-izabrana-nova/769121/|title=Pala Vlada Livanjskog kantona, pa odmah izabrana nova|last=Fokus.ba|date=21. 6. 2017|newspaper=Fokus.ba|access-date=29. 12. 2017}}</ref> Na lokalnom nivou građani Kanton 10 glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u pet općina i gradu [[Livno]]. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Bosansko Grahovo]] |35 |2.449 |3,1 |780 |- |[[Drvar]] |25 |7.036 |11,9 |589,3 |- |[[Glamoč]] |55 |3.860 |3,7 |1.033,6 |- |[[Kupres (FBiH)|Kupres]] |36 |5.057 |8,9 |569,8 |- |''[[Livno|Grad Livno]]'' |59 |34.133 |34,3 |994 |- |[[Tomislavgrad]] |60 |31.592 |32,7 |967,4 |- |'''Kanton 10''' |'''270''' |'''84.127''' |'''17,05''' |'''4.934,9''' |} === Neustavni grb i ime kantona === Federalne vlasti za ime kantona upotrebljavaju Kanton 10. Uprkos tome, kantonalne vlasti u službenim dokumentima i kantonalnom ustavu koriste naziv Hercegbosanski kanton / Hercegbosanska županija, koji je [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] proglasio neustavnim, jer kanton nijednim dijelom ne pripada [[Hercegovina|Hercegovini]] kao regiji. Ostala imena koja se koriste jesu Sjevernohercegovački kanton, Sjevernohercegovačka županija i najčešće Livanjski kanton, po sjedištu kantona [[Livno|Livnu]]. Grb i zastavu kantona, koji su identični obilježjima međunarodno nepriznate paradržave [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine također je proglasio neustavnim, jer oni predstavljaju samo jedan konstituvan narod, [[Hrvati|Hrvate]], čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstituvnih naroda [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|title=U-11/97|date=19. 4. 2008|access-date=29. 12. 2017|archive-date=19. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080419115156/http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb Datoteka:Flag of Herceg-Bosna.png|Zastava Datoteka:Tomislavgrad09393.JPG|Plakat u Tomislavgradu </gallery> ==Stanovništvo == [[Datoteka:ClimateLivno.png|mini|Klimadiagram [[Livno|Livna]]]] Kanton 10 brema popisu stanovništva iz 2013. godine ima 84.127 stanovnika, čime je nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog]] i [[Posavski kanton|Posavskog]] kantona najmaloljudniji, dok je sa gustoćom od 17,05 stanovnika/km² najrjeđe naseljeni kanton Federacije Bosne i Hercegovine. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 18,5%, udio radnog kontingenta stanovništva 70,6% i udio osoba između 0-14 godina 10,9%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=30. 12. 2017}}</ref> Ukupan broj domaćinstava iznosi 23.764 (2013), a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosi 3,53. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (4.935 ili 20,77%), četiri člana (4.140 ili 17,42%) i jednom članu (4.051 ili 17,05%).<ref>{{cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa|last=|first=|date=juni 2016|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=30. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | ime_naseljenog_mjesta = K10 | naslov_tabele = Sastav stanovništva | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 84127 | g2013_bosnjaci = 8037 | g2013_srbi = 10905 | g2013_hrvati = 64604 | g2013_bosanci = 47 | g2013_romi = 9 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 24 | g2013_albanci = 52 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 9 | g2013_pravoslavci = 8 | g2013_makedonci = 6 | g2013_nisu_izjasnili = 215 | g2013_nepoznato = 68 | g1991_ukupno = 115682 | g1991_muslimani = 12041 | g1991_srbi = 41255 | g1991_hrvati = 59553 | g1991_jugosloveni = 1936 }} <gallery> Datoteka:HBZ 1991.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 1991. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno) Datoteka:HBZ 2013.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 2013. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno) </gallery> == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne [[Evropa|Evrope]] ili preseljenja na druga područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Datoteka:Panorama Livna-0174.jpg|mini|[[Livno]], glavni grad kantona. ]] Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]], napose [[Dalmacija|Dalmacijom]], kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja. Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda). Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u [[1998]] i [[1999]] godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na [[1998]]. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka. [[Datoteka:Bolnica Livno 2.jpg|mini|Kantonalna bolnica u [[Livno|Livnu]]]] Glavne privredne grane u Kantonu 10 prema broju zaposlenih su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.<ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr10.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|last=|first=|date=2015|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=30. 12. 2017}}</ref> Prosječna plata u Kantonu 10 iznosi 840 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Bosanskom Grahovu (986 KM), a najmanja u Tomislavgradu (766 KM). === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Kanton 10 prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.3]] (Kazaginac-[[Prisika]]) Sa juga na sjever: [[Magistralni put M6.1]]([[Resanovci]]-[[Gacko]]), [[Magistralni put M14.2]] ([[Bosanska Krupa]]-[[Bosansko Grahovo]]), [[Magistralni put M15]] ([[Kozarska Dubica]]-[[Posušje]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Kantonu 10 iznosi 366,3&nbsp;km.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=29. 12. 2017}}</ref> ===== Aviopromet ===== U Kantonu 10 nalaze se četiri lokalna aerodroma: * [[Aerodrom Glamoč]] * [[Aerodrom Bajramovići Kupres]] * [[Aerodrom Livno]] * [[Aerodrom Tomislavgrad]] ==== Obrazovanje ==== U Kantonu 10 postoji ukupno osam [[Srednja škola|srednjih škola]], dok [[univerzitet]]a na području kantona nema.<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=30. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnicu u Kantonu 10 je kantonalna bolnica "Dr Fra Mihovil Sučić" u Livnu. Pored toga, osim u Bosanskom Grahovu u svakoj općini Kantona 10 postoji jedan dom zdravlja. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/210/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |4.853 |18,78 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |4.496 |17,40 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |4.328 |16,75 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |2.070 |8,01 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska nezavisna lista]] |1.876 |7,26 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |1.666 |6,45 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |1.575 |6,10 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBIH]]–[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]–[[Demokratski narodni savez|DNS]]–[[Partija demokratskog progresa|PDP]]–[[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |1.155 |4,47 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNPFBiH]]–[[Socijalistička partija Srpske|SPS]]) |1.032 |3,99 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |903 |3,50 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |23.954 !25 |} ==Galerija== <gallery> Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|Džamija u Staroj čaršiji u Livnu Datoteka:Busko3.jpg|Buško jezero Datoteka:Glamocko polje 1.JPG|Glamočko polje Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|Rijeka Sturba Datoteka:Livno Perspektiva3.jpg|Livno Datoteka:Drvar Church.jpg|Crkva u Drvaru Datoteka:Kukavičko jezero.jpg|Kukavičko jezero kod Kupresa Datoteka:Cincar.jpg|Planina Cincar </gallery> == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Canton 10}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kanton 10|*]] fudwl1ec6d9up4e7itk4oi0lfxniepp 0 1475 3671746 3650413 2024-12-08T18:21:35Z AnToni 2325 3671746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Tuzlanski kanton | izvorno_ime = Тузлански кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Tuzlanskog kantona | zastava = Flag of Tuzla Canton.svg | grb = Coat of arms of Tuzla Canton.svg | uzrečica = | himna = | karta = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Tuzlanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Tuzla]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Tuzla]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/tuzlanskog-kantona/ustav-tuzlanskog-kantona.html|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 88,2% [[Bošnjaci]]<br />5,3% [[Hrvati]]<br />1,6% [[Srbi]]<br />4,9% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Tuzlanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Irfan Halilagić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Tuzlanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Žarko Vujović]] ([[Demokratska fronta|DF]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Tuzlanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 25. juni 1997.<ref>{{Cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 2.649 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}445.028<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}431.938<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Tuzlanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Tuzlanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 167,99 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.773<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 35]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-03]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Tuzlanski kanton''' ('''TK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od grada Tuzle i još 12 općina. Tuzlanski kanton na sjeverozapadu, sjeveroistoku i istoku graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveru sa [[Brčko distrikt]]om, te na jugu i zapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]]. Po rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva 2013.]] sa 445.028<ref name="Popis_2013"/> stanovnika Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km² nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2.649&nbsp;km² šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine. Do 1999. godine Tuzlanski kanton je nosio ime '''Tuzlansko-podrinjski kanton'''. ==Geografija== Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje na jugu karakterišu izrazito planinsko područje ([[Konjuh (planina)|Konjuh]], [[Javornik (planina)|Javornik]] i [[Ozren]]), doline rijeka Spreče i Tinje u centralnom dijelu, dok se od sjeverozapada prema jugoistoku kantona nalaze masivi Skipovca, Trebave i Majevice. Nadmorska većina u kantonu se kreće od 150&nbsp;metara na sjeveru do 1328&nbsp;metara nadmorske visine na vrhu planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Tuzlanski kanton ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 10,1&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina sa oko 908,6&nbsp;l/m. Najtopliji mjesec u godini je juli, dok je najhladniji januar. Kroz Tuzlanski Kanton teku rijeke [[Spreča]], [[Tinja]], [[Drinjača]] i [[Sapna]], koje pripadaju slivovima rijeka [[Drina]] i [[Bosna]]. Osim toga, na području Tuzlanskog kantona postoje i jezera kao [[Modrac]], [[Snježnica (jezero)|Snježnica]], [[Bistarac]], [[Šićki Brod]], [[Vidara (jezero)|Vidara]], [[Hazna]].<ref>{{cite news|url=https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|title=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona - Tuzlanski kanton - opšte informacije|last=User|first=Super|access-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906001539/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> === Prirodne ljepote === Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored [[rijeka]], planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – [[Modrac]], [[Bistarac]], [[Hazna]], [[Vidara]], [[Snježnica]], [[Mačkovac]], [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] i novoizgrađeno [[Panonsko jezero]]. Modrac je akumulaciono jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] sa površinom od 17&nbsp;km², udaljeno 10&nbsp;km od [[Tuzla|Tuzle]]. Ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis i nogomet. Jezero daje mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, [[ribolov]]om, plivanjem. Na području općine [[Kladanj]] datira veliki [[Šuma|šumski]] potencijal, preko planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Također, postoje dvije poznate pećine: [[Djevojačka pećina|Djevojačka]] i [[Debravska pećina]]. Jezero Hazna se nalazi u [[Gradačac|Gradačcu]], blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije [[Srebrenik]]a su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina [[Majevica]]. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – [[Slana banja]] u Tuzli; [[Banja Ilidža]] u Gradačcu; [[Kladanjska voda]] kod Kladnja. ==Historija== [[Datoteka:Srebrenik zblizka, celni pohled.jpg|mini|Kula u [[Srebrenik]]u]] Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u [[paleolit]]u. To potvrđuje [[arheologija|arheološki]] nalazi: Kamen kod ušća [[Usora|Usore]] u [[Rijeka Bosna|Bosnu]], Makljenovac kod [[Doboj]]a, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena [[neolit]]a otkriveno je više lokaliteta naselja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], Korića Hanu kod Gračanice, [[Ražljevo|Ražljevu]], Tramošnici i Skugriću kod [[Gradačac|Gradačca]]. Ova nalazišta su pripadala [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole [[stećak]]a su sačuvane na području [[Kladanj|Kladnja]], [[Banovići|Banovića]], [[Kalesija|Kalesije]], [[Živinice|Živinica]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Teočak]]a i [[Sapna|Sapne]]. Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani [[bosančica|bosančicom]]. Postoje [[franjevački odred|franjevački]] [[samostan]]i (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Teočak]]u, [[Koraj]]u i drugim lokalitetima. Trenutno djeluje više listova, [[radio]] i [[televizija|televizijskih]] stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad [[Gradačac]] ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo zanimljiv. U [[Srebrenik]]u se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula [[Zmaj od Bosne|Zmaja od Bosne]], Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine. Historija današnjeg Tuzlanskog kantona počinje kao ''Tuzlansko-podrinjski kanton'' 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Pet godina kasnije, Tuzlansko-podrinjski kanton dobiva svoje današnje ime - Tuzlanski kanton. == Politika i administracija == Tuzlanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://www.skupstina.tk.gov.ba/ustav|title=Ustav|website=Skupština Tuzlanskog kantona|access-date=20. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:General view of Tuzla - panoramio (1330).jpg|mini|[[Tuzla]], glavni grad kantona.]] [[Datoteka:Municipalities and Cities of Canton Tuzla.png|mini|Općine i gradovi u kantonu]] Tuzlanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Tuzlanski kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo zdravstva Tuzlanskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona|socijalna zaštita]], [[Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona|promet]]). Građani Tuzlanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2022. godine trenutnu vladu Tuzlanskog kantona sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Demokratske fronte (DF), nezavisnih zastupnika, dok je trenutni premijer Irfan Halilagić (SDA). Na lokalnom nivou građani Tuzlanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 7 općina i 6 gradova. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Banovići]] |20 |22.773 |123,1 |185 |- |[[Čelić]] |20 |10.502 |75 |140 |- |[[Doboj Istok]] |6 |10.248 |250 |41 |- |''[[Gračanica|Grad Gračanica]]'' |23 |45.220 |209,4 |216 |- |''[[Gradačac|Grad Gradačac]]'' |34 |39.340 |180,5 |218 |- |[[Kalesija]] |28 |33.053 |164,4 |201 |- |[[Kladanj]] |48 |12.348 |37,3 |331 |- |''[[Lukavac|Grad Lukavac]]'' |44 |44.520 |132,1 |337 |- |[[Sapna]] |13 |11.178 |94,7 |118 |- |''[[Srebrenik|Grad Srebrenik]]'' |49 |39.678 |160 |148 |- |[[Teočak]] |10 |7.424 |256 |29 |- |''[[Tuzla|Grad Tuzla]]'' |66 |110.979 |377,5 |294 |- |''[[Živinice|Grad Živinice]]'' |29 |57.765 |198,5 |291 |- |'''Tuzlanski kanton''' |'''390''' |'''445.028''' |'''168''' |'''2649''' |} ==Stanovništvo== Tuzlanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 445.028 stanovnika, čime je najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 168 stanovnika/km² nakon Sarajevskog drugi po gustoći u FBiH. Osim Kladnja, kojeg odlikuje brdsko-planinsko područje i veoma rijetko naseljen te Čelića, mjesto koje je srednje naseljeno, Tuzlanski kanton čine veoma gusto naseljena područja, od kojih je glavni grad Tuzla najnaseljeniji. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 10,4%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,5% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 18,1%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=23. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 445028 | g2013_bosnjaci = 392356 | g2013_srbi = 7058 | g2013_hrvati = 23592 | g2013_bosanci = 8027 | g2013_romi = 2821 | g2013_muslimani = 2839 | g2013_bosanciihercegovci = 2302 | g2013_albanci = 409 | g2013_jugosloveni = 151 | g2013_ukrajinci = 11 | g2013_crnogorci = 65 | g2013_turci = 66 | g2013_slovenci = 51 | g2013_pravoslavci = 27 | g2013_makedonci = 54 | g2013_nisu_izjasnili = 3444 | g2013_nepoznato = 763 | g1991_ukupno = 502418 | g1991_muslimani = 334843 | g1991_srbi = 83268 | g1991_hrvati = 39846 | g1991_jugosloveni = 34310 }} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|[[Tuzlanska termoelektrana]]]] === Privreda === Najvažnija [[privreda|privredna]] grana Tuzlanskog kantona je [[industrija]]. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. [[Ugalj]] i [[kamena so]], dva su najvažnija [[minerali|mineralna]] resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu.<ref>{{cite web|url=http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|title=Privreda Tuzlanskog Kantona|website=www.kpktz.ba|access-date=22. 12. 2017|archive-date=31. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131023453/http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|url-status=dead}}</ref> Sa preko miljardu tona rezervi mineralnih sirovina i 100-godišnjom tradicijom eksplotacije, Tuzlanski kanton je najznačajaniji rudarsko-industrijski bazen u Bosni i Hercegovini. 2009. godine u rudnicima Tuzlanskog kantona je proizvedeno oko 4,6 miliona tona uglja, od čega najviše u [[Rudnici Kreka|rudnicima Kreka]] (2,7 miliona tona). Većina tog uglja se sagorjeva kasnije u [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrani Tuzla]], koja je sa instalisanom snagom od 715 MW najveće energetsko postrojenje Bosne i Hercegovine. Taj sektor ekonomije broji i veoma značajne investicije, kao što su izgradnja novog bloka TE Tuzla ili planiranje izgradnje termoelektrane u Banovićima. [[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|Pregled rudnika u tuzlanskom bazenu]] Osim energetske industrije i rudarstva, značajne privredne grane su sa više od 4000 radnika metalna industrija (npr. [[Cimos]] u Gradačcu ili [[TTU energetik|TTU]] u Tuzli), drvna industrija sa oko 2700 zaposlenih (npr. [[Isowood Gračanica|Isowood]] u Gračanici ili [[Izazov (kompanija)|Izazov]] u Kalesiji), prehrambena industrija i poljoprivreda sa 2000 zaposlenih (npr. [[Pivara Tuzla|Pivara]] ili [[Bony (kompanija)|Bony]] iz Tuzle), tekstilna industrija (npr. [[Intral BH]]) i hemijska industrija sa 2400 zaposlenih (npr. [[Sisecam Soda Lukavac|Sisecam Soda]] u Lukavcu ili [[Solana Tuzla]], koja je jedina solana u BiH). Sa 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 49% ukupne teretorije kantona, poljorprivreda je također veoma važan sektor u TK.<ref>{{cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|title=Vodič za investitore Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=23. 12. 2017|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010174036/http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|url-status=dead}}</ref> Prosječna plata u Tuzlanskom kantonu iznosi 739 KM. Najveća plata isplaćena je u Tuzli (874 KM), a najmanja u Doboj Istoku (532 KM). === Infrastruktura === ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Tuzlanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]] – [[Karakaj]]) i [[Magistralni put M19.2|M19.2]] (Kladanj – [[Vlasenica]]) Sa juga na sjever: [[Magistralni put M1.8]] ([[Orašje]] – Tuzla) i M18 ([[Bijeljina]] – [[Šćepan Polje]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Tuzlanskom kantonu iznosi 249,89&nbsp;km.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=23. 12. 2017}}</ref> ===== Željeznica ===== Kroz Tuzlanski kanton prolaze [[Željezniča pruga Doboj-Tuzla|pruge Doboj-Tuzla]] (kroz Lukavac i Tuzlu), [[Željeznička pruga Tuzla-Zvornik|pruga Tuzla-Zvornik]] (kroz Kalesiju i Tuzlu) i [[Željeznička pruga Brčko-Banovići|pruga Brčko-Banovići]] (kroz Banoviće, Živinice, Tuzlu i Srebrenik). ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] (TZL), smješten u [[Dubrave Gornje|Gornjim Dubravama]] 15 kilometara od Tuzle, je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 311.398 putnika (2016).<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}</ref> ===== Javni prijevoz ===== Centar javnog prijevoza Tuzlanskog kantona je Tuzla. Sa više od pola miliona putnika na godišnjem nivou i ukupno 35 prijevoznika koji operatuju preko nje, tuzlanska autobuska stanica je najveća u TK i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. Sa autobuskih stanica TK postoje brojne autobuske linije prema inostranstvu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.transturist.ba/?g=stanica&s=stranica&m=46&n=AUTOBUSNA_STANICA_TUZLA|title=Trans Turist dd - AUTOBUSNA STANICA TUZLA|website=www.transturist.ba|access-date=23. 12. 2017}}</ref> Iako kroz TK prolaze ukupno tri pruge, nakon ukidanja željezničke linije Sarajevo-Beograd 2012. godine samo još na pruzi Doboj-Tuzla postoji redovan putnički promet, pa su tako samo Lukavac i Tuzla u okviru lokalne linije Tuzla-Doboj spojeni na putničku mrežu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Iz [[Doboj]]a postoji mogućnost presjedanja u mrežu brzih vozova ''BH Voz'' prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]] (pa iz Sarajeva preko [[Mostar]]a dalje prema [[Čapljina|Čapljini]]), čime su Lukavac i Tuzla spojeni sa svim najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/127187/od-danas-bh-vozom-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|title=Od danas 'BH vozom' povezani Sarajevo, Tuzla, Doboj i Banjaluka|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213064214/https://www.6yka.com/novosti/od-danas-39bh-vozom39-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|url-status=dead}}</ref> ==== Obrazovanje ==== [[Datoteka:13.05.11 Tuzla ŽRS 813.039 (5805473633).jpg|mini|Lokalni voz linije Doboj-Tuzla u željezničkoj stanici u Tuzli]] U Tuzlanskom kantonu postoje ukupno 32 državne srednje škole i brojne osnovne škole. [[Univerzitet u Tuzli]], jedini u Tuzlanskom kantonu, broji ukupno 11 fakulteta i tri akademija te 15.000 studenata.<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=23. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u TK je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla]], koja je jedna od pet ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Gračanici, [[Specijalna bolnica "Centar za srce BH" Tuzla|specijalna bolnica "Centar za srce BH"]] (jedna od pet u BiH) te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]]. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/203/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |60.559 |30,20 |13 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |37.156 |18,53 |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |20.705 |10,32 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |16.102 |8,03 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |10.755 |5,36 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |10.606 |5,29 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SD BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u Tuzlanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}} |8.002 |3,99 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |7.062 |3,52 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |170.947 !35 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Tuzla}} * [http://www.vladatk.kim.ba/ Službeni sajt Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924075514/http://www.vladatk.kim.ba/ |date=24. 9. 2011 }} {{Općine Tuzlanskog kantona}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Tuzlanski kanton]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] t7kylri60np5pf0o595dy6hrqt1ehu7 3671782 3671746 2024-12-09T00:17:17Z Emin Tarahija 159760 3671782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Tuzlanski kanton | izvorno_ime = Тузлански кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Tuzlanskog kantona | zastava = Flag of Tuzla Canton.svg | grb = Coat of arms of Tuzla Canton.svg | uzrečica = | himna = | karta = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Tuzlanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Tuzla]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Tuzla]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/tuzlanskog-kantona/ustav-tuzlanskog-kantona.html|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 88,2% [[Bošnjaci]]<br />5,3% [[Hrvati]]<br />1,6% [[Srbi]]<br />4,9% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Tuzlanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Irfan Halilagić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Tuzlanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Žarko Vujović]] ([[Demokratska fronta|DF]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Tuzlanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 25. juni 1997.<ref>{{Cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 2.649 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}445.028<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}431.938<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Tuzlanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Tuzlanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 167,99 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.773<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 35]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-03]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Tuzlanski kanton''' ('''TK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od grada [[Tuzla|Tuzle]], [[Gračanica|Gračanice]], [[Gradačac|Gradačca]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Srebrenik|Srebrenika]], [[Živinice|Živinica]] i još 7 općina. Tuzlanski kanton na sjeverozapadu, sjeveroistoku i istoku graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveru sa [[Brčko distrikt]]om, te na jugu i zapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]]. Po rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva 2013.]] sa 445.028<ref name="Popis_2013"/> stanovnika Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km² nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2.649&nbsp;km² šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine. Do 1999. Tuzlanski kanton je nosio ime '''Tuzlansko-podrinjski kanton'''. ==Geografija== Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje na jugu karakterišu izrazito planinsko područje ([[Konjuh (planina)|Konjuh]], [[Javornik (planina)|Javornik]] i [[Ozren]]), doline rijeka Spreče i Tinje u centralnom dijelu, dok se od sjeverozapada prema jugoistoku kantona nalaze masivi Skipovca, Trebave i Majevice. Nadmorska većina u kantonu se kreće od 150&nbsp;metara na sjeveru do 1328&nbsp;metara nadmorske visine na vrhu planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Tuzlanski kanton ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 10,1&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina sa oko 908,6&nbsp;l/m. Najtopliji mjesec u godini je juli, dok je najhladniji januar. Kroz Tuzlanski Kanton teku rijeke [[Spreča]], [[Tinja]], [[Drinjača]] i [[Sapna]], koje pripadaju slivovima rijeka [[Drina]] i [[Bosna]]. Osim toga, na području Tuzlanskog kantona postoje i jezera kao [[Modrac]], [[Snježnica (jezero)|Snježnica]], [[Bistarac]], [[Šićki Brod]], [[Vidara (jezero)|Vidara]], [[Hazna]].<ref>{{cite news|url=https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|title=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona - Tuzlanski kanton - opšte informacije|last=User|first=Super|access-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906001539/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> === Prirodne ljepote === Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored [[rijeka]], planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – [[Modrac]], [[Bistarac]], [[Hazna]], [[Vidara]], [[Snježnica]], [[Mačkovac]], [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] i [[Panonska jezera]]. Modrac je akumulaciono jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] sa površinom od 17&nbsp;km², udaljeno 10&nbsp;km od [[Tuzla|Tuzle]]. Ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis i nogomet. Jezero daje mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, [[ribolov]]om, plivanjem. Na području općine [[Kladanj]] datira veliki [[Šuma|šumski]] potencijal, preko planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Također, postoje dvije poznate pećine: [[Djevojačka pećina|Djevojačka]] i [[Debravska pećina]]. Jezero Hazna se nalazi u [[Gradačac|Gradačcu]], blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije [[Srebrenik]]a su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina [[Majevica]]. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – [[Slana banja]] u Tuzli; [[Banja Ilidža]] u Gradačcu; [[Kladanjska voda]] kod Kladnja. ==Historija== [[Datoteka:Srebrenik zblizka, celni pohled.jpg|mini|Kula u [[Srebrenik]]u.]] Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u [[paleolit]]u. To potvrđuje [[arheologija|arheološki]] nalazi: Kamen kod ušća [[Usora|Usore]] u [[Rijeka Bosna|Bosnu]], Makljenovac kod [[Doboj]]a, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena [[neolit]]a otkriveno je više lokaliteta naselja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], Korića Hanu kod Gračanice, [[Ražljevo|Ražljevu]], Tramošnici i Skugriću kod [[Gradačac|Gradačca]]. Ova nalazišta su pripadala [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole [[stećak]]a su sačuvane na području [[Kladanj|Kladnja]], [[Banovići|Banovića]], [[Kalesija|Kalesije]], [[Živinice|Živinica]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Teočak]]a i [[Sapna|Sapne]]. Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani [[bosančica|bosančicom]]. Postoje [[franjevački odred|franjevački]] [[samostan]]i (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Teočak]]u, [[Koraj]]u i drugim lokalitetima. Trenutno djeluje više listova, [[radio]] i [[televizija|televizijskih]] stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad [[Gradačac]] ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo zanimljiv. U [[Srebrenik]]u se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula [[Zmaj od Bosne|Zmaja od Bosne]], Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine. Historija današnjeg Tuzlanskog kantona počinje kao ''Tuzlansko-podrinjski kanton'' 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Pet godina kasnije, Tuzlansko-podrinjski kanton dobiva svoje današnje ime - Tuzlanski kanton. == Politika i administracija == Tuzlanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://www.skupstina.tk.gov.ba/ustav|title=Ustav|website=Skupština Tuzlanskog kantona|access-date=20. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:General view of Tuzla - panoramio (1330).jpg|mini|[[Tuzla]], sjedište kantona.]] [[Datoteka:Municipalities and Cities of Canton Tuzla.png|mini|Općine i gradovi u Tuzlanskom kantonu.]] Tuzlanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Tuzlanski kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo zdravstva Tuzlanskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona|socijalna zaštita]], [[Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona|promet]]). Građani Tuzlanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2022. godine trenutnu vladu Tuzlanskog kantona sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Demokratske fronte (DF), nezavisnih zastupnika, dok je trenutni premijer Irfan Halilagić (SDA). Na lokalnom nivou građani Tuzlanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 7 općina i 6 gradova. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Banovići]] |20 |22.773 |123,1 |185 |- |[[Čelić]] |20 |10.502 |75 |140 |- |[[Doboj Istok]] |6 |10.248 |250 |41 |- |''[[Gračanica|Grad Gračanica]]'' |23 |45.220 |209,4 |216 |- |''[[Gradačac|Grad Gradačac]]'' |34 |39.340 |180,5 |218 |- |[[Kalesija]] |28 |33.053 |164,4 |201 |- |[[Kladanj]] |48 |12.348 |37,3 |331 |- |''[[Lukavac|Grad Lukavac]]'' |44 |44.520 |132,1 |337 |- |[[Sapna]] |13 |11.178 |94,7 |118 |- |''[[Srebrenik|Grad Srebrenik]]'' |49 |39.678 |160 |148 |- |[[Teočak]] |10 |7.424 |256 |29 |- |''[[Tuzla|Grad Tuzla]]'' |66 |110.979 |377,5 |294 |- |''[[Živinice|Grad Živinice]]'' |29 |57.765 |198,5 |291 |- |'''Tuzlanski kanton''' |'''390''' |'''445.028''' |'''168''' |'''2649''' |} ==Stanovništvo== Tuzlanski kanton prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013. godine]] ima 445.028 stanovnika, čime je najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 168 stanovnika/km² nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog]] drugi po gustoći u FBiH. Osim Kladnja, kojeg odlikuje brdsko-planinsko područje i veoma rijetko naseljen te Čelića, mjesto koje je srednje naseljeno, Tuzlanski kanton čine veoma gusto naseljena područja, od kojih je Tuzla najnaseljeniji. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 10,4%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,5% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 18,1%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=23. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 445028 | g2013_bosnjaci = 392356 | g2013_srbi = 7058 | g2013_hrvati = 23592 | g2013_bosanci = 8027 | g2013_romi = 2821 | g2013_muslimani = 2839 | g2013_bosanciihercegovci = 2302 | g2013_albanci = 409 | g2013_jugosloveni = 151 | g2013_ukrajinci = 11 | g2013_crnogorci = 65 | g2013_turci = 66 | g2013_slovenci = 51 | g2013_pravoslavci = 27 | g2013_makedonci = 54 | g2013_nisu_izjasnili = 3444 | g2013_nepoznato = 763 | g1991_ukupno = 502418 | g1991_muslimani = 334843 | g1991_srbi = 83268 | g1991_hrvati = 39846 | g1991_jugosloveni = 34310 }} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|[[Termoelektrana Tuzla|Tuzlanska termoelektrana]].]] === Privreda === Najvažnija [[privreda|privredna]] grana Tuzlanskog kantona je [[Manufaktura|industrija]]. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. [[Ugalj]] i [[kamena so]], dva su najvažnija [[Mineral|mineralna]] resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu.<ref>{{cite web|url=http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|title=Privreda Tuzlanskog Kantona|website=www.kpktz.ba|access-date=22. 12. 2017|archive-date=31. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131023453/http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|url-status=dead}}</ref> Sa preko miljardu tona rezervi mineralnih sirovina i 100-godišnjom tradicijom eksplotacije, Tuzlanski kanton je najznačajaniji rudarsko-industrijski bazen u Bosni i Hercegovini. 2009. godine u rudnicima Tuzlanskog kantona je proizvedeno oko 4,6 miliona tona uglja, od čega najviše u [[Rudnici Kreka|rudnicima Kreka]] (2,7 miliona tona). Većina tog uglja se sagorjeva kasnije u [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrani Tuzla]], koja je sa instalisanom snagom od 715 MW najveće energetsko postrojenje Bosne i Hercegovine. Taj sektor ekonomije broji i veoma značajne investicije, kao što su izgradnja novog bloka TE Tuzla ili planiranje izgradnje termoelektrane u Banovićima. [[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|Pregled rudnika u tuzlanskom bazenu.]] Osim energetske industrije i rudarstva, značajne privredne grane su sa više od 4000 radnika metalna industrija (npr. [[Cimos]] u Gradačcu ili [[TTU energetik|TTU]] u Tuzli), drvna industrija sa oko 2700 zaposlenih (npr. [[Isowood Gračanica|Isowood]] u Gračanici ili [[Izazov (kompanija)|Izazov]] u Kalesiji), prehrambena industrija i poljoprivreda sa 2000 zaposlenih (npr. [[Pivara Tuzla|Pivara]] ili [[Bony (kompanija)|Bony]] iz Tuzle), tekstilna industrija (npr. [[Intral BH]]) i hemijska industrija sa 2400 zaposlenih (npr. [[Sisecam Soda Lukavac|Sisecam Soda]] u Lukavcu ili [[Solana Tuzla]], koja je jedina solana u BiH). Sa 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 49% ukupne teretorije kantona, poljorprivreda je također veoma važan sektor u TK.<ref>{{cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|title=Vodič za investitore Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=23. 12. 2017|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010174036/http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|url-status=dead}}</ref> === Infrastruktura === ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Tuzlanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]] – [[Karakaj]]) i [[Magistralni put M19.2|M19.2]] (Kladanj – [[Vlasenica]]) Sa juga na sjever: [[Magistralni put M1.8]] ([[Orašje]] – Tuzla) i M18 ([[Bijeljina]] – [[Šćepan Polje]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Tuzlanskom kantonu iznosi 249,89&nbsp;km.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=23. 12. 2017}}</ref> ===== Željeznica ===== Kroz Tuzlanski kanton prolaze [[Željezniča pruga Doboj-Tuzla|pruge Doboj-Tuzla]] (kroz Lukavac i Tuzlu), [[Željeznička pruga Tuzla-Zvornik|pruga Tuzla-Zvornik]] (kroz Kalesiju i Tuzlu) i [[Željeznička pruga Brčko-Banovići|pruga Brčko-Banovići]] (kroz Banoviće, Živinice, Tuzlu i Srebrenik). ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] (TZL), smješten u [[Dubrave Gornje|Gornjim Dubravama]] 15 kilometara od Tuzle, je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 311.398 putnika (2016).<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}</ref> ===== Javni prijevoz ===== Centar javnog prijevoza Tuzlanskog kantona je Tuzla. Sa više od pola miliona putnika na godišnjem nivou i ukupno 35 prijevoznika koji operatuju preko nje, tuzlanska autobuska stanica je najveća u TK i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. Sa autobuskih stanica TK postoje brojne autobuske linije prema inostranstvu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.transturist.ba/?g=stanica&s=stranica&m=46&n=AUTOBUSNA_STANICA_TUZLA|title=Trans Turist dd - AUTOBUSNA STANICA TUZLA|website=www.transturist.ba|access-date=23. 12. 2017}}</ref> Iako kroz TK prolaze ukupno tri pruge, nakon ukidanja željezničke linije Sarajevo-Beograd 2012. godine samo još na pruzi Doboj-Tuzla postoji redovan putnički promet, pa su tako samo Lukavac i Tuzla u okviru lokalne linije Tuzla-Doboj spojeni na putničku mrežu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Iz [[Doboj]]a postoji mogućnost presjedanja u mrežu brzih vozova ''BH Voz'' prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]] (pa iz Sarajeva preko [[Mostar]]a dalje prema [[Čapljina|Čapljini]]), čime su Lukavac i Tuzla spojeni sa svim najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/127187/od-danas-bh-vozom-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|title=Od danas 'BH vozom' povezani Sarajevo, Tuzla, Doboj i Banjaluka|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213064214/https://www.6yka.com/novosti/od-danas-39bh-vozom39-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|url-status=dead}}</ref> ==== Obrazovanje ==== [[Datoteka:13.05.11 Tuzla ŽRS 813.039 (5805473633).jpg|mini|Lokalni voz linije Doboj-Tuzla u željezničkoj stanici u Tuzli.]] U Tuzlanskom kantonu postoje ukupno 32 državne srednje škole i brojne osnovne škole. [[Univerzitet u Tuzli]], jedini u Tuzlanskom kantonu, broji ukupno 11 fakulteta i tri akademija te 15.000 studenata.<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=23. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u TK je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla]], koja je jedna od pet ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Gračanici, [[Specijalna bolnica "Centar za srce BH" Tuzla|specijalna bolnica "Centar za srce BH"]] (jedna od pet u BiH) te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]]. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/203/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |60.559 |30,20 |13 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |37.156 |18,53 |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] |20.705 |10,32 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |16.102 |8,03 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |10.755 |5,36 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |10.606 |5,29 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SD BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u Tuzlanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}} |8.002 |3,99 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |7.062 |3,52 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |170.947 !35 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Tuzla}} * [http://www.vladatk.kim.ba/ Službeni sajt Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924075514/http://www.vladatk.kim.ba/ |date=24. 9. 2011 }} {{Općine Tuzlanskog kantona}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Tuzlanski kanton]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] b091meq1w2a6g6l8jdyv4o8id8hr5qm 0 1512 3671803 3669534 2024-12-09T03:12:22Z Stephan1000000 115208 776 3671803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = Simpsoni | originalni naslov = The Simpsons | slika = The Simpsons yellow logo.svg | opis_slike = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Maggie, pas Božićnjakov mali pomoćnik, Bart, mačka Pahuljica br. 2 i Lisa. | format = [[Animirani film|Animirani]]/[[komedija]] | trajanje epizode = 21–23 minute | autor = [[Matt Groening]] | razvoj = {{plainlist| * [[James L. Brooks]] * [[Matt Groening]] * Sam Simon }} | izvršni producent = {{plainlist| * Al Jean * James L. Brooks * Matt Groening * Sam Simon }} | glumci = {{plainlist| * [[Dan Castellaneta]] * [[Julie Kavner]] * [[Nancy Cartwright]] * [[Yeardley Smith]] * [[Hank Azaria]] * [[Harry Shearer]] * [[Marcia Wallace]] * [[Pamela Hayden]] * [[Tress MacNeille]] * [[Maggie Roswell]] * [[Russi Taylor]] * [[Marcia Mitzman Gaven]] }} | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | tv kuća = [[Fox Broadcasting Company|Fox]] | početak serije = 17. 12. 1989 | kraj serije = trenutno | broj epizoda = 776 | prethodna = | sljedeća = | veb-sajt = {{URL|thesimpsons.com}} }} '''''Simpsoni''''' ili '''''Simpsonovi''''' ({{jez-en|The Simpsons}}) jesu [[SAD|američka]] [[crtani film|animirana]] [[TV-serija]], dobitnik ''[[Emmy]]ja'', čiji je autor [[Matt Groening]], također i autor animirane TV-serije ''[[Futurama]]'', za TV-kuću [[Fox Broadcasting Company|FOX]]. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV-kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom šoua Tracey Ullman. Serija je [[satira|satirička]] parodija [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik "[[D'oh!]]" može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete, serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike. Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV-serija.<ref name="dužina">http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Mrtav link}}</ref> Od njihovog prvog prikazivanja 17. decembra 1989. emitirano je 729 epizode kroz 30 sezona. Snimljen je i cjelovečernji animirani film, čija je premijera bila 27. jula 2007.<ref name="film">http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo</ref> == Nastanak == Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato što je to [[anagram]] engleske riječi ''brat'' (''derište'').<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> [[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana 19. aprila 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Porodica je bila prilično "grubo" nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.<ref>{{Cite web |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=7. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |url-status=dead }}</ref> Godine 1989. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV-kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je "''Simpsons Roasting on an Open Fire''" umjesto planirane prve epizode "Neka začarana večer". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV-serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak 30 najgledanijih serija u sezoni.<ref>http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm</ref> nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledalaca.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |archive-date=1. 1. 2007 |url-status=dead }}</ref> Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV-kuće.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: "Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson."<ref name="mikescully">{{Cite web |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |archive-date=11. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.<ref name="mikescully"/> == O seriji == === Teme === Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV-kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV-kuće Fox postala stalna šala u seriji. Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija. Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života. Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se sa [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi "Ima nešto u ženidbi" promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal. === Radnja === Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili grupa likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV-serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični. Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi [[uragan]]om koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom. Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni. Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobija novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson. Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (kamo već idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktika|Antarktike]]. Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće. ==== Mjesto i vrijeme radnje ==== Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao<ref>{{Cite web |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 3. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |archive-date=5. 3. 2005 |url-status=dead }}</ref>, a ime "Springfield" izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okoline veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu. Vrijeme radnje smješteno je u vječne 1990-e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi, u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se desilo u nekoj epizodi mora biti ''sređeno'' do njenog kraja kako bi se održao ''[[status quo]]''. == Likovi == === Glavni likovi === [[Datoteka:Simpsons cast.png|mini|450p|U seriji se uz glavne likove pojavljuju i mnogobrojni sporedni likovi.]] {{glavni|Porodica Simpson}} Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode. === Sporedni likovi === {{glavni|Spisak likova u "Simpsonima"}} U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda. == Produkcija == === Izvršni producenti === Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama: * 1–2. sezona: [[Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]] * 3–4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]] * 5–6. sezona: [[David Mirkin]] * 7–8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]] * 9–12. sezona: [[Mike Scully]] * 13. sezona–trenutno: [[Al Jean]] Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]]. === Glasovi === Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njenim sestrama Patty i Selmi.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 11. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |archive-date=15. 11. 2004 |url-status=live }}</ref> Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref>, dok [[Harry Shearer]] daje glas [[Mr. Burns|gospodinu Burnsu]], Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.<ref>{{Cite web |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |archive-date=7. 12. 2004 |url-status=live }}</ref> Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]]. === Scenarij === Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |archive-date=30. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva. Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njenih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobija zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.<ref>Owen, David. "Taking Humor Seriously", The New Yorker, 13. februara 2000.</ref> Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije ''[[Late Night s Conanom O'Brienom]]'' koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist ''[[Seinfeld]]a''. === Emitiranje === ''Simpsone'' u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je ''Simpsone'' emitirala TV-kuća [[NTV Hayat]]. == Zaštitni znakovi == === Uvodna špica === Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Kompoziciju koja se može čuti tokom uvodne špice komponirao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za "retro" kompoziciju. Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njenih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu kompoziciju na svojem saksofonu i nešto se drugo desi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje "preživi" proces skraćivanja u nekim dužim epizodama. === Epizode za Noć vještica === Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom "Treehouse of Horror" započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastrašujućem, naučnofantastičnom ili natprirodnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova. === Gegovi i fraze === U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik "[[D'oh!]]", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodlično...") [[Gospodin Burns|gospodina Burnsa]] i "Ha-ha!" [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen desio sa Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi gaće!") pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali proizvodi vezani za seriju. Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku. == Reakcije kritike i postignuća == === Nagrade === ''Simpsoni'' su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy]]ja, 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Magazin ''[[Time (magazin)|Time]]'' je 1998. u broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. stoljeću proglasio ''Simpsone'' najboljom TV-serijom stoljeća.<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-date=30. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |url-status=dead }}</ref> U istom je broju Bart Simpson stavljen na spisak 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |archive-date=8. 4. 2000 |url-status=live }}</ref> Bio je jedini fiktivni lik na spisku. === Dužina prikazivanja === 9. februara 1997. ''Simpsoni'' su epizodom "[[The Itchy & Scratchy & Poochie Show]]" postali najduže emitirana animirana TV-serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu ''[[Porodica Kremenko|Kremenkove]]''. Godine 2004. postali su i najduže emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju ''[[Avanture Ozzieja i Harriet]]'' (1952–1966)<ref name="dužina"/> U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda od ''Simpsona''<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm</ref> U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovo prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a ''Simpsoni'' su do kraja prikazivanja 17. sezone "skupili" 378 epizoda. Godine 2007. ''Simpsoni'' su obilježili 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007/08) ''Simpsonima'' će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV-seriju ''[[Gunsmoke]]'', koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupan broj epizoda ''Gunsmokea'' je 635, mnogo manje od broja epizoda ''Simpsona''. ''Simpsoni'' drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki ''[[spin-off]]''. Imaju najduže nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "špica" svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna muzika nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova. I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei, kao što su ''Dragon Ball'', ''Doraemon'' i ''[[Pokemon]]i'' imaju više epizoda od ''Simpsona''. == Film == {{glavni|The Simpsons Movie}} O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga ''[[20th Century Fox]]'', ''[[Gracie Films]]'' i ''[[Film Roman]]'', a premijerno je prikazan 27. jula 2007.<ref name="film"/> Film će biti produciran uz seriju unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije. == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|The Simpsons}} * [http://www.thesimpsons.com/ Službeni sajt ''Simpsona''] * [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=8. 4. 2007 }} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1989.]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 1980-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2020-ih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] i98tf5nh48uv8wapmz2t2u4lesciloy 0 1739 3671693 3213170 2024-12-08T15:21:33Z Palapa 383 3671693 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''630.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 630. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * [[Muhammed]] osvojio [[Mekka|Meku]] (januar). * Pobjedom u [[Bitka kod Hunejna|bici kod Hunejna]], Muhammed je ujedinio [[Arapsko poluostrvo|Arabiju]] * Bizantijski car [[Heraklije]] osvojio [[Jerusalem]] od Perzijanaca nakon što su ga oni ranije osvojili od Bizantije. * [[Kinezi|Kineski]] [[Budizam|Budist]] [[Zuan Zeng]] došao do [[Indija|Indije]] * Kriza u Perziji == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|630|630.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} bx7xxqdczjxqkga06utg2jdkb19sk5v 0 1785 3671786 3504061 2024-12-09T01:20:08Z Emin Tarahija 159760 3671786 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.] * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] 68ojuj6avad2s5b9424ccsy75rapg3n 0 2576 3671655 3210849 2024-12-08T13:21:56Z Palapa 383 3671655 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''377.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Augusta i Merobauda<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1130. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 377. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|377|377.}} pdrjr5hkbmm22bytsd1gbubijfaxz78 0 2577 3671656 3210850 2024-12-08T13:22:13Z Palapa 383 3671656 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''378.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Valensa i Augusta<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1131. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 377. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|378|378.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} qi0izt9adfdxakjlkj7mxnmihs0h6ak 0 2578 3671657 3210851 2024-12-08T13:22:29Z Palapa 383 3671657 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''379.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Auzonija i Hermogenijana<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1132. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 378. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|379|379.}} o07w0xsney0a0fqfgbqfziun589hbzx 0 2579 3671658 3210852 2024-12-08T13:22:46Z Palapa 383 3671658 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''380.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Augusta i Augusta<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1133. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 380. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|380|380.}} hn68j2a0x5nemo64akx6b7g5vi0ugdu 0 2580 3671659 3522712 2024-12-08T13:23:36Z Palapa 383 3671659 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Council of Constantinople 381 BnF MS Gr510 fol355.jpg|thumb|Prvi carigradski sabor]] __NOTOC__ Godina '''381.''' ('''[[rimski brojevi|CCCLXXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Sijagrija i Euherija<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1134. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 381. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * [[Timotije od Aleksandrije|Timotije]] nasljeđuje Petra kao [[patrijarh Aleksandrije]]. * Delegacija [[Rimsko Carstvo|rimskog Senata]] dostavlja [[Gracijan]]u odoru [[Pontifex Maximus]]a, koju su nosili svi rimski carevi od vremena [[Oktavijan August|Augusta]]. Gracijan je kao [[kršćanstvo|kršćanin]] odbija primiti, smatrajući je [[paganizam|paganskim]] simbolom te tako izaziva duboko nezadovoljstvom među paganskom aristokracijom [[Rim]]a. * Nekadašnje keltsko naselje [[Cularo]] mijenja ime u Gracijanopolis (današnji [[Grenoble]]). * [[Scirii|Skiri]] postaju saveznici [[Huni|Huna]]. * [[Flavijan I od Antiohije|Flavijan]] nasljeđuje Meletija kao [[patrijarh Antiohije]]. * [[Arhiepiskop Nektarije od Konstantinopola|Nektarije]] nasljeđuje [[Grigorije Nazijanski|Grigorija Nazijanskog]] kao [[patrijarh Carigrada|arhiepiskop Konstantinopola]]. * [[Jovan Hrizostom]] postaje [[đakon]]. * [[Sinod u Akvileji (381)|Sabor u Akvileji]]: [[Ambrozije]] i drugi biskupi svrgavaju [[arijanstvo|arijanske]] biskupe [[Paladije od Ratijarije|Paladija od Ratijarije]] i [[Sekundijan od Singidunuma|Sekundijana od Singidunuma]]. * [[Prvi carigradski sabor]] (prema nekim autorima 383): [[Rimsko Carstvo|Rimski]] car [[Teodozije I]] saziva opći crkveni sabor koji će potvrditi i pojasniti [[nikejsko vjerovanje]], te osuditi [[arijanstvo]] i [[apolinarizam]]. Većina trinitarijanskih crkava ovaj sabor smatra [[ekumenski sabor|ekumenskim saborom]]. == Rođeni == * [[Helian Bobo]], osnivač države [[Xia (Šesnaest kraljevstava)|Xia]] == Umrli == * [[14. 2.]] &ndash; [[Petar II od Aleksandrije|Petar]], [[patrijarh Aleksandrije]] * [[29. 6.]] &ndash; [[Sir od Genove|Sv. Sir od Genove]] * [[Atanarih]], kralj [[Thervingi|Tervinga]] * [[Meletije od Antiohije]], [[patrijarh Antiohije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.unrv.com/government/consul-1-ad.php * http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130424003405/http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm |date=24. 4. 2013 }} * http://www.friesian.com/romconsl.htm {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|381|381.}} 5e7p0h26vmnfyhqukx6c6d89e82uzbw 0 2581 3671660 3210853 2024-12-08T13:24:03Z Palapa 383 3671660 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''382.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXXII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Antonija i Sijagrija<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1135. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 382. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|382|382.}} ahtoauar0sqfg9n851i95irh23n3xil 0 2582 3671662 3652382 2024-12-08T13:24:28Z Palapa 383 3671662 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''383.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Merobauda i Saturnina<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1136. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 383. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|383|383.}} ohqpwlc73iw0x7wsytoli5jp9a416uy 0 2583 3671661 3652383 2024-12-08T13:24:17Z Palapa 383 3671661 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''384.''' ('''[[Rimski brojevi|CCCLXXXIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Rikomera i Klearha<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1137. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 384. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|384|384.}} b9hwffxnzzqeet0td2g31w229c2h57z 0 2936 3671725 3630047 2024-12-08T15:44:52Z AnToni 2325 3671725 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija službena pozicija | pozicija = {{nowrap|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 80 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|95px]] [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|80px]] [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|84px]] | tekst = | trenutno = [[Denis Bećirović]] <br> [[Željka Cvijanović]] <br> [[Željko Komšić]] | trenutnood = 16. novembra 2022. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Četiri godine<br>{{small|obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] <br> [[Momčilo Krajišnik]] <br> [[Krešimir Zubak]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = 6.058 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''' je najviši izvršno-politički organ [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. ==Historija== Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR BiH]] brojalo je devetero članova, da bi, nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]] u decembru 1990. godine, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> ===Prvi saziv=== Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Općim izborima]] u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] (bošnjački i hrvatski član) i u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je [[Alija Izetbegović]], za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda [[Momčilo Krajišnik]], a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda [[Krešimir Zubak]]. Za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] izabran je [[Alija Izetbegović]]. ==Struktura== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi]]na i [[Hrvati|Hrvata]]), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. ==Nadležnosti == [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|desno|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Predsjedništvo je nadležno za: # Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine; # Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] ne bira više od dvije trećine; # Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član; # Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora; # Izvršavanje odluka [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]; # Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]]; # Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva; # Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini; # Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.<ref name="Ustav">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b |title=Ustav Bosne i Hercegovine |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> ==Trenutni sastav== {{Glavni|Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} Po potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} ==Spisak saziva== {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 100%; width:50%" !Saziv !Izbori !colspan="2" | Članovi !Stranka !Konstitutivni narod |- |rowspan=3|1. <br> {{nowrap|<small>(13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998)</small>}} |rowspan=3|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |{{nowrap|[[Alija Izetbegović]]}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" | |[[Momčilo Krajišnik]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | | [[Krešimir Zubak]] |{{nowrap|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}}} |[[Hrvat]] |- | colspan="6" | |- |rowspan=6|2. <br> <small>(13. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002)</small> |rowspan=6|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]] |rowspan=2 style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Alija Izetbegović]] {{small|(do oktobra 2000)}} |rowspan=2|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |rowspan=3|[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |{{nowrap|[[Halid Genjac]] {{small|(oktobar 2000 – mart 2001)}}}} |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}" | |[[Beriz Belkić]] {{small|(od marta 2001)}} |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}}" | |[[Živko Radišić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Ante Jelavić]] {{small|(do marta 2001)}} |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |rowspan=2|[[Hrvat]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" | |[[Jozo Križanović]] {{small|(od marta 2001)}} |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- | colspan="6" | |- |rowspan=5|3. <br> {{nowrap|<small>(28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006)</small>}} |rowspan=5|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Sulejman Tihić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |rowspan=2 style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}" | |[[Mirko Šarović]] {{small|(do aprila 2003)}} |rowspan=2|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |rowspan=2|[[Srbin]] |- |[[Borislav Paravac]] {{small|(od aprila 2003)}} |- |rowspan=2 style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Dragan Čović]] {{small|(do marta 2005)}} |rowspan=2|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |rowspan=2|[[Hrvat]] |- |[[Ivo Miro Jović]] {{small|(od marta 2005)}} |- | colspan="6" | |- |rowspan=3|4. <br> {{nowrap|<small>(6. novembar 2006 – 17. novembar 2010)</small>}} |rowspan=3|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}" | |[[Haris Silajdžić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" | |[[Nebojša Radmanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" | |[[Željko Komšić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |[[Hrvat]] |- | colspan="6" | |- |rowspan=4|5. <br> {{nowrap|<small>(17. novembar 2010 – 17. novembar 2014)</small>}} |rowspan=4|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Bakir Izetbegović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" | |[[Nebojša Radmanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" | |rowspan=2|[[Željko Komšić]] |{{nowrap|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} {{small|(do 2012)}}}} |rowspan=2|[[Hrvat]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}" | |{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} {{small|(od 2013)}} |- | colspan="6" | |- |rowspan=3|6. <br> <small>(17. novembar 2014 – 20. novembar 2018)</small> |rowspan=3|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Bakir Izetbegović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}" | |[[Mladen Ivanić]] |{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}" | |[[Dragan Čović]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |[[Hrvat]] |- | colspan="6" | |- |rowspan=3|7. <br> <small>(20. novembar 2018 – 16. novembar 2022)</small> |rowspan=3|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}" | |[[Šefik Džaferović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" | |[[Milorad Dodik]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}" | |[[Željko Komšić]] |{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} |[[Hrvat]] |- | colspan="6" | |- |rowspan=3|8. <br> <small>(16. novembar 2022 – ''trenutno'')</small> |rowspan=3|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}" | |[[Denis Bećirović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |[[Bošnjaci|Bošnjak]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}" | |[[Željka Cvijanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |[[Srbin]] |- |style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}" | |[[Željko Komšić]] |{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} |[[Hrvat]] |- | colspan="6" | |} ==Kontroverze== Najveće nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ("Ostali") jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u procesu "[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]", jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda. ==Također pogledajte== *[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Službeni sajt}} {{Vođe evropskih država}} {{Teme o BiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]] tvkibyvo3gx1awjee34g0wyor852x62 0 3090 3671748 3562282 2024-12-08T18:23:26Z AnToni 2325 3671748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Bosansko-podrinjski kanton Goražde | izvorno_ime = Босанско-подрињски кантон Горажде | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Bosansko-podrinjskog kantona Goražde | zastava = Flag of Bosnian Podrinje.svg | grb = Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg | uzrečica = | himna = | karta = Bosnian Podrinje in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Goražde]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Goražde]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/05/ustav_bpk_gorazde.pdf|title=Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|date=6. 1. 2024|website=bpkg.gov.ba|publisher=[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]|access-date=6. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 94,0% [[Bošnjaci]]<br />3,7% [[Srbi]]<br />0,1% [[Hrvati]]<br />2,2% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Premijer]] | vladar = [[Edin Ćulov]] ([[Novi početak|NP]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Muradif Kanlić]] ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 30. juni 1998.<ref name="ustav"/> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 504,6 | procenat_vode = 0.355 | stanovnika = {{Gubitak}}23.734<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}22.011<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Bosansko-podrinjski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 47,03 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 38]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-05]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Drina River Ustikolina.JPG|mini|[[Drina]] u [[Ustikolina|Ustikolini]], rijeka po kojem je kanton dobio ime]] '''Bosansko-podrinjski kanton Goražde''' ('''BPK'''), do 2001. '''Goraždansko-podrinjski kanton''', jest jedan od deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Kanton se sastoji od grada [[Goražde]] i još dvije općine. Osim na zapadu, gdje graniči sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim kantonom]], Bosansko-podrinjski kanton je potpuno zaokružen [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine BPK je sa 23.734 stanovnika najmaloljudniji kanton u Federaciji BiH, dok je sa 47 stanovnika/km² po gustoći naseljenosti pretposljednji među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ukupna površina kantona iznosi 504,6&nbsp;km² (nakon Posavskog kantona drugi najmanji u FBiH), što čini 1,93% površine Federacije i 0,99% teritorije Bosne i Hercegovine. == Geografija == Bosansko-podrinjski kanton se nalazi u istočnoj Bosni, u [[Podrinje|Podrinju]]. Nadmorska visina u cijelom kantonu je iznad 300 metara. Rijeka [[Drina]] protiče kroz općine Foča-Ustikolina i Goražde. Teritorija Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom. Glavna naseljena mjesta u Bosansko-podrinjskom kantonu su Goražde, Prača, Ustikolina, Vitkovići, Ilovača, Jabuka, Zupčići, Cvilin i dr. == Historija == Arheološka iskopavanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bilo naseljeno tokom kamenog doba i rimskog perioda. U srednjem vijeku grad Goražde se prvi put spominje [[1379]]. godine.<ref>[https://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=102&Itemid=60 Historijske zanimljivosti Goražda]</ref><ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22682 Goražde], Hrvatska enciklopedija</ref> U okolini Goražda se nalaze mnogi [[stećci]] iz ovih doba. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] su osvojili područje [[1465]]. godine i drže ga do [[1878]]. godine i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], masovno je stradalo uglavnom muslimansko stanovništvo. Nakon završetka Drugog svjetskog rata područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postaje dio jugoistočne regije Bosne i Hercegovine i njen administrativni, privredni i kulturni centar. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], današnja općina [[Ustiprača]] u Republici Srpskoj pripadala je Goraždu, dok su današnje općine [[Pale-Prača]] i [[Foča-Ustikolina]] pripadali Palama i Foči u Republici Srpskoj. Nakon [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]] Goražde je postao centar Goražde-Podrinjskog kantona. [[2001]]. godine naziv je promijenjen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde. ==Politika i administracija== Bosansko-podrinjski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Bosansko-podrinjski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Bosansko-podrinjski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ( [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|policija]], [[Ministarsvo obrazovanja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarsvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Bosansko-podrinjskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na lokalnom nivou građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u gradu Goraždu i još dvije općine. [[Datoteka:Municipalities of Bosnian-Podrinje Canton Goražde.png|mini|Općine kantona]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013)<ref name="Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba , http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf</ref> !Gustoća !Površina (km²) |- |[[Foča (FBiH)|Foča]] |32 |1.933 |11,4 |169,4 |- |''[[Goražde|Grad Goražde]]'' |144 |20.897 |84 |248,8 |- |[[Pale (FBiH)|Pale]] |15 |904 |10,5 |86,4 |- |'''Bosansko-podrinjski kanton Goražde''' |191 |'''23.734''' |'''47''' |'''504,6''' |} == Stanovništvo == Bosansko-podrinjski kanton Goražde prema popisu iz 2013. godine ima 23.734 i gustoću od 47 stanovnika/km², čime je po broju stanovnika posljedni, a po gustoći predposljedni među kantonima u Federaciji BiH. Dok je Goražde srednje naseljen grad, Pale-Prača i Foča-Ustikolina spadaju u red veoma rijetko naseljenih općina. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69,9% i udio osoba između 0-14 godina 16,8%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=26. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 23734 | g2013_bosnjaci = 22313 | g2013_srbi = 885 | g2013_hrvati = 24 | g2013_bosanci = 180 | g2013_romi = 30 | g2013_muslimani = 100 | g2013_bosanciihercegovci = 40 | g2013_albanci = 15 | g2013_jugosloveni = 8 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_slovenci = 3 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 77 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 41779 | g1991_muslimani = 29137 | g1991_srbi = 11145 | g1991_hrvati = 80 | g1991_jugosloveni = 800 }} [[Datoteka:Goražde Panorama.JPG|mini|[[Goražde]], glavni grad kantona]] == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Goražde je u prijeratnom periodu bila jedna od najrazvijenijih općina Bosne i Hercegovine. [[UNIS]]-ove fabrike su zapošljavale preko 10.000 ljudi. Zbog posljedica [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] nijedna UNIS-ova fabrika nije bila u mogućnosti zaposliti više od 100 radnika. Veze sa strateškim partnerima su izgubljene, a sa ostećenim i dotrajalim mašinama nije bilo moguće pokrenuti proizvodnju. U istoj ili mnogo težoj situaciji su se našle općine Pale-Prača i Foča-Ustikolina. Danas je situacija umnogome izmijenjena a kantonalna privreda je napredovala, grad povukao investicije te je danas jedan od gradova sa najmanjom stopom nezaposlenosti u BiH. Najvažnije privredne grane u Bosansko-podrinjskom kantonu su automobilska industrija (npr. [[Prevent grupacija|Prevent]] sa oko 1500 zaposlenih), vojna industrija (npr. [[Ginex]] ili [[Pobjeda Technology]]) i metaloprerađivačka industrija (npr. [[Bekto Precisa]]).<ref>{{Cite news|url=http://ba.n1info.com/a30726/Vijesti/Vijesti/Pozitivna-prica-U-Gorazdu-posla-ima-za-sve-koji-hoce-raditi.html|title=Pozitivna priča: U Goraždu posla ima za sve koji hoće raditi|newspaper=N1 BA|access-date=26. 12. 2017|archive-date=26. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326032050/http://ba.n1info.com/a30726/Vijesti/Vijesti/Pozitivna-prica-U-Gorazdu-posla-ima-za-sve-koji-hoce-raditi.html|url-status=dead}}</ref> Prosječna plata u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 751 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Foči-Ustikolini (763 KM), a najmanja u Pale-Prači (729 KM).<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr5.pdf|title=Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=26. 12. 2017}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Gorazde-Osanica M20 IMG 0596.JPG|mini|Magistralni put M20 kod [[Goražde|Goražda]]]] ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Bosansko-podrinjski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M20|M20]] ([[Ustiprača]]-[[Ivanica]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 71,95 kilometara.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=28. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postoji šest [[Osnovna škola|osnovnih]] i tri [[Srednja škola|srednje škole]]. Na teritoriji općine Goražde postoje četiri osnovne škole, dvije od njih su u Goraždu, jedna u Vitkovićima, i jedna u Ilovači. Općine Foča-Ustikolina i Pale-Prača imaju po jednu osnovnu školu. Srednja [[mješovita škola]], srednja [[tehnička škola]], i srednja [[stručna škola]] su smještene u Goraždu. ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Bosansko-podrinjskom kantonu je kantonalna bolnica u Goraždu, pored koje u svakom gradu BPK postoji još po jedan dom zdravlja. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/205/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |2.128 |15,16 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |1.444 |10,28 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret "Novi početak"]] |1.424 |10,14 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |1.136 |8,09 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |1.092 |7,78 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nova politička inicijativa]] |917 |6,53 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |914 |6,51 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nezavisna građanska lista]] |660 |4,70 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|A-SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanska narodna stranka]] |652 |4,64 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BOSS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovački demokrati]] |620 |4,42 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |593 |4,22 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|L BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]] |568 |4,05 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost BiH]] |521 |3,71 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |12.669 !25 |} == Također pogledajte == * [[Drinska banovina]] * [[Podrinje]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Bosnian Podrinje}} * [http://www.bpkgo.ba/ Službeni sajt Vlade Bosansko-podrinjskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021115753/http://www.bpkgo.ba/ |date=21. 10. 2015 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosansko-podrinjski kanton|*]] 4x7ddrin9pfzqrsw9gj9qzsqc5um9s6 0 3695 3671817 3665928 2024-12-09T05:31:49Z InternetArchiveBot 118070 Adding 7 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Sulejman I | Naslov = Sultan | Slika = EmperorSuleiman.jpg | Opis slike = Sulejmanov portret od [[Tizian]]a ({{oko|1530}}) | Vladavina = 30. septembar 1520. - 7. septembar 1566. | Krunidba = | Ustoličenje = | Titule = [[Čuvar dva sveta hrama]]<br/>Šah Bagdada<br/>[[Sultan Egipta]]<br/>[[Osmansko pravo na rimsku sukcesiju|Cezar]]<br/>[[Kan]] | Prethodnik = [[Selim I]] | Nasljednik = [[Selim II]] | Prestolonasljednik = | Supružnik = [[Rokselana]]<br>[[Mahidevran]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>Gulfem | Djeca = [[Šehzade Mustafa]] <ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Šehzade Mahmud]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Šehzade Ahmed]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Razije Sultanija]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br>[[Fatma Sultanija]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>Princ Mehmed<br/>[[Princeza Mihrimah]] <br/>[[Selim II]]<br/>[[Šehzade Bajazid]]<br/>[[Šehzade Džihangir]]<br/>[[Šehzade Abdulah]]<br/>Šehzade Murad<br/> | Dinastija = [[Osmanlije]] | Himna = | Otac = [[Selim I]] | Majka = [[Ajše Hafsa sultanija|Hafsa Hatun]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1494|11|6}} | Mjesto rođenja = [[Trabzon]], [[Osmansko Carstvo]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1566|9|6|1494|11|6}} | Mjesto smrti = [[Siget]], [[Kraljevina Mađarska]] | Datum sahrane = Organi sahranjeni u Turbeku, Siget, [[Mađarska]]<br />Tijelo sahranjeno u [[Sulejmanija džamija|Sulejmaniji džamiji]], [[Istanbul]], [[Turska]] | Mjesto sahrane = | Grb = }} '''Sulejman I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: سلطان سليمان اول‎‎; [[Turski jezik|turski]]: Süleyman I; 6. novembar 1494. - 7. septembar 1566.),<ref>Clot, André (1992). Suleiman the Magnificent : The Man, His Life, His Epoch. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-126-9}}.</ref> poznatiji kao '''Sulejman Veličanstveni''' na zapadu i '''Sulejman Zakonodavac''' ([[Turski jezik|turski]]: el-Kanuni) na istoku, je bio najduže vladajući [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1520. do svoje smrti 1566.<ref name= AG-BM-encyc>{{Cite book |last=Ágoston |first=Gábor |editor-last=Ágoston |editor-first=Gábor |editor-first2= Bruce |editor-last2= Masters |title=Encyclopedia of the Ottoman Empire |chapter=Süleyman I |date=2009}}</ref>{{Rp|541–545}} Tokom njegove vladavine, [[Osmansko Carstvo]] je doseglo svoj vrhunac i postalo svjetska sila. Kao i većina vladara tog vremena, on je bio s jedne strane nemilosrdan prema onima koje je on smatrao kao prijetnju svojim planovima za uspjeh, ali s druge strane, za razliku od mnogih, imao je duboki interes u ostvarivanju pravde u carstvu kojim je vladao. Naslijedio je svog oca Selima I na mjestu sultana 30. septembra 1520. i započeo svoju vladavinu pohodima protiv kršćanskih sila u srednjoj Evropi i na Mediteranu. Uveo je zakone koji su štitili protiv [[Korupcija|korupcije]], protiv koje je bio odlučan u njenom iskorjenjivanju. Mnogi [[musliman]]i ga smatraju kao primjer idealnog ili modelom dobrog vladara. Osvojio je ostrvo [[Rodos]], [[Beograd]] (pobijedio mađarsku vojsku [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovika II]] u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] (29. august 1526), osvojivši velike dijelove [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] i [[Transilvanija|Transilvaniju]]. [[Beč]], ipak, nije uspio osvojiti. 1529, pao je [[Opsada Beča|obruč oko Beča]] koji su Osmanlije uspostavile i njihov prodor u [[Srednja Evropa|centralnu Evropu]] je zaustavljen. Na granicama svog carstva, teritorijalno širenje i neprijateljstva sa protivničkim silama značilo je da je život bio nestabilan, ali za mnoge u carstvu, uključujući manjine stvarnost je bila ''pax ottomanica'' (osmanlijski mir). Sulejman se s pravom može smatrati kao jedan od humanijih vladara u historiji koji je imao dvostruki osjećaj obaveze i odgovornosti prema [[Bog]]u i društvu.<ref>http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Suleiman_the_Magnificent</ref> Sulejman je postao istaknuti monarh Evrope iz 16. stoljeća, predsjedavajući na vrhu ekonomske, vojne i političke moći Osmanskog Carstva. Lično je predvodio osmanske vojske u osvajanju hrišćanskih uporišta Beograda i Rodosa, kao i većeg dijela Mađarske pre nego što su njegova osvajanja obuzdana opsadom Beča 1529. Aneksirao je veliki dio Bliskog istoka u svom sukobu sa [[Safavidska dinastija|Safavidima]] i velika područja [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] sve do [[Alžir|Alžira]]. Pod njegovom vlašću, osmanska flota je dominirala morima od [[Sredozemno more|Sredozemnog]] do [[Crveno more|Crvenog mora]] i kroz [[Perzijski zaliv]].<ref name= Mansel>{{cite book |last=Mansel |first=Philip |author-link=Philip Mansel|title=[[Constantinople: City of the World's Desire, 1453–1924]]|year=1998}}</ref>{{Rp|61}} Na čelu carstva koje se širilo, lično je pokrenuo velike sudske promjene koje se odnose na društvo, obrazovanje, poreze i krivično pravo. Njegove reforme, sprovedene u saradnji sa glavnim sudskim zvaničnikom carstva [[Ebussuud efendija|Ebussuudom efendijom]], uskladile su odnos između dva oblika osmanskog prava: sultanskog (kanun) i vjerskog (šerijatskog).<ref>{{cite book |last=Finkel |first=Caroline |title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink |publisher=Basic Books |year=2005 |page=[https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink/page/n176 145]}}</ref> Bio je istaknuti pjesnik i zlatar; postao je i veliki pokrovitelj kulture, nadgledajući "zlatno doba" Osmanskog Carstva u njegovom umjetničkom, književnom i arhitektonskom razvoju.<ref name= "atil24">{{cite journal |url= http://www.saudiaramcoworld.com/issue/198704/the.golden.age.of.ottoman.art.htm|title=The Golden Age of Ottoman Art|access-date=18 April 2007|journal=Saudi Aramco World|date=July–August 1987 |volume= 38 |issue= 4|pages=24–33|issn=1530-5821|location=Houston, Texas|publisher=Aramco Services Co| last= Atıl |first= Esin|url-status= dead |archive-url= http://archive.wikiwix.com/cache/20110706142210/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/198704/the.golden.age.of.ottoman.art.htm|archive-date=6 July 2011}} </ref> Prekinuvši osmansku tradiciju, Sulejman se oženio [[Rokselana|Hurem]], ženom iz njegovog harema, pravoslavnom kršćankom rusinskog porijekla koja je prešla na [[sunitski islam]], a koja se u zapadnoj Evropi svog vremena proslavila imenom Rokselana, zbog svoje crvene kose. Njihov sin [[Selim II]] naslijedio je Sulejmana nakon njegove smrti 1566. nakon 46 godina vladavine. Ostali Sulejmanovi potencijalni nasljednici, [[Šehzade Mehmed|Mehmed]] i [[Šehzade Mustafa|Mustafa]], su umrli; Mehmed je umro 1543. od velikih boginja, a Mustafa je zadavljen 1553. po sultanovom nalogu. Njegov drugi sin [[Šehzade Bajazid|Bajazid]] pogubljen je 1561. po Sulejmanovoj naredbi, zajedno sa četiri Bajazitova sina, nakon pobune. Iako su naučnici obično smatrali da je period nakon njegove smrti period krize i prilagođavanja, a ne jednostavnog opadanja,<ref name=decline>{{cite book |last=Hathaway |first=Jane |title=The Arab Lands under Ottoman Rule, 1516–1800 |publisher=Pearson Education Ltd. |year=2008 |page=8 |quote=historians of the Ottoman Empire have rejected the narrative of decline in favor of one of crisis and adaptation}}</ref><ref>{{cite book |last=Tezcan|first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern Period |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |page=9 |quote= the conventional narrative of Ottoman history – that in the late sixteenth century the Ottoman Empire entered a prolonged period of decline marked by steadily increasing military decay and institutional corruption – has been discarded.}}</ref><ref>{{Cite book |editor-first= Christine |editor-last= Woodhead |title=The Ottoman World |chapter=Introduction |last=Woodhead |first=Christine |year=2011 |page=5 |quote= Ottomanist historians have largely jettisoned the notion of a post-1600 'decline'}}</ref> kraj Sulejmanove vladavine bio je prekretnica u osmanskoj historiji. U decenijama nakon Sulejmana, carstvo je počelo doživljavati značajne političke, institucionalne i ekonomske promjene, fenomen koji se često naziva [[Transformacija Osmanskog Carstva]].<ref name= Empire-Power>{{Cite book |last=Şahin |first=Kaya |year=2013 |title=Empire and Power in the Reign of Süleyman: Narrating the Sixteenth-Century Ottoman World |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge}}</ref>{{Rp|11}}<ref>{{cite book |last= Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern Period |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |page=10 }}</ref> == Život == Sulejman je rođen u [[Trabzon]]u u istoimenoj [[Trabzon (pokrajina)|provinciji]] na [[Crno more|Crnom Moru]], vjerovatno 6. novembra 1494. U sedmoj godini poslat je na školovanje da izučava historiju, književnost, teologiju i vojnu taktiku u školi [[Topkapi palata]] u [[Istanbul]]u. Kao mladić, sprijateljio se sa Ibrahimom, robom koji mu je kasnije postao jedan od najznačajnijih savjetnika. Od sedamnaeste godine, mladi Sulejman je postavljen za guvernera prvo Kaffe (Theodosia), onda Sarukhana (Manisa). Po smrti svog oca, [[Selim I|Selima I]] (1512-1520), Sulejman je ušao u Istanbul i zaposjeo tron kao deseti Osmanski sultan. Rani opis Sulejmana Veličanstvenog od strane [[Bartolomeo Contarini|Bartolomea Contarinia]], [[Mletačka Republika|venecijanskog]] putopisca nekoliko sedmica nakon preuzimanja trona. Contarini zapaža: {{Citat| "On ima 26 godina, visok je, ali žilav, mršavog i koščatog lica. Njegov vrat je malo predug, njegovo lice usko, a nos orlovski. Dlake na licu su vidljive, ali jedva. Sultan izgleda prijateljski i raspoložen. Priča se da je Sulejman prikladno nazvan, da uživa u čitanju, da je obrazovan i da dobro procjenjuje."<ref name= life-and-family>{{cite book| first= Alan |last= Fisher|editor-last1=İnalcık|editor-first1= Halil| editor-first2= Cemal |editor-last2= Kafadar| title= Süleymân The Second [i.e. the First] and His Time |publisher= Isis Press|place=Istanbul|year=1993|chapter=The Life and Family of Süleymân I| isbn= 9754280525}}</ref>{{Rp|2}}"}} == Vojne kampanje == === Ratovi u Evropi === Naslijedivši svog oca, Sulejman je počeo seriju vojnih pohoda, kako bi ugušio pobunu Osmanskog guvernera [[Damask]]a 1521. Sulejman je zatim započeo pripreme za osvajanje Beograda od [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]], nešto što nije uspio da ostvari njegov pradjed sultan [[Mehmed II]]. Njegovo zauzimanje je bilo presudno za Osmanlije jer je Ugarsko kraljevstvo, nakon zauzimanja [[Srbija|Srbije]], [[Bugarska|Bugarske]] Albanije i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] bilo jedina sila koje je mogla zaustaviti Osmanlije. Sulejman je okružio Beograd i počeo seriju teških bombardovanja sa ade na [[Dunav]]u. Sa četom od samo 700 ljudi, ne primajući nikakvu pomoć od Mađara, Beograd je pao augusta 1521.<ref name= Imber>{{cite book |last=Imber|first=Colin|title=The Ottoman Empire, 1300–1650 : The Structure of Power |url=https://archive.org/details/ottomanempire1300000imbe|year=2002 |publisher=Palgrave Macmillan |location=New York |isbn=978-0-333-61386-3}}</ref>{{Rp|49}} Pad jedne od najjačih hrišćanskih tvrđava je proširila strah širom Evrope. Ambasador [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u Istanbulu je napisao, {{Citat|"Zauzimanje Beograda je bilo začetak dramatičnih događaja koje su ugušile Ugarsku. Dovele su do smrti kralja Luisa, zauzimanje [[Budimski pašaluk|Budima]], okupacije Transilvanije, uništavanje jednog zamašnog kraljevstva i strah susjednih nacija da će doživjeti istu kobnu sudbinu...”.}}Put do Ugarske i [[Austrija|Austrije]] je bio potpuno otvoren, ali je Sulejman okrenuo svoju pažnju ka istočnomediteranskom ostrvu [[Rodos]]u, čija je blizina [[Anadolija|Maloj Aziji]] i Levantu bila dugogodišnja boljka osmanlijskih interesa. U ljeto 1522, koristeći prednost [[Mornarica|mornarice]] koju je naslijedio od svog oca, Sulejman je poslao armadu od oko 400 brodova dok je lično vodio vojsku od 100.000 ljudi preko Male Azije na drugi kraj ostrva. Tamo je Sulejman izgradio veliko utvrđenje, dvorac Marmaris, koji je služio kao baza za osmanlijsku mornaricu. Nakon brutalne petomjesečne opsade, Rodos je kapitulirao a Sulejman je dozvolio [[Vitezovi sa Rodosa|Vitezovima sa Rodosa]] da odu<ref name="ebSiegeOfRhodes">{{cite web|last1=Bunting|first1=Tony|title=Siege of Rhodes|url=https://www.britannica.com/event/Siege-of-Rhodes|website=Encyclopedia Britannica|access-date=10 April 2018}}</ref> i osnuju novu bazu na [[Malta|Malti]]. Osvajanje ostrva koštalo je Osmanlije 50.000<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fKG5VcYPtp0C&pg=PA397|title=War: The Definitive Visual History|first=D. K.|last=Publishing|year=2009|publisher=Penguin|isbn=978-0756668174|via=Google Books}}</ref><ref name=Clodfelter>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8urEDgAAQBAJ&pg=PA23|title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015|edition=14th|first=Micheal|last=Clodfelter|year=2017|publisher=McFarland|isbn=978-0786474707|via=Google Books}}</ref> do 60.000<ref name=Clodfelter/> mrtvih od bitaka i bolesti (hrišćanski izvori govore o osmanskim gubicima od 64.000 umrlih u bitkama i 50.000 umrlih od bolesti).<ref name=Clodfelter/> Kako su se odnosi između Ugarske i Osmanskog Carstva pogoršavali, Sulejman je nastavio svoju kampanju u središnjoj Evropi. 29. augusta 1526. porazio je kralja Ugarske [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovika II]] (1506. - 1526.) u bici na Mohačkom polju. Ugarski otpor je srušen, a Osmansko Carstvo je postalo jedina sila u Istočnoj Evropi. Nakon susreta sa beživotnim tijelom kralja Ludovika II, Sulejman je rekao žaleći: {{Citat| "Ja sam zaista pošao sa svojom vojskom protiv njega, ali nije bila moja želja da mu se prekine kratki užitak života i plemstva"<ref>{{cite journal|journal=National Geographic|last=Severy|first=Merle |title=The World of Süleyman the Magnificent |location=Washington, D.C. |publisher=National Geographic Society |date=November 1987 |pages=580 |volume=172|issue=5 |issn=0027-9358}}</ref>}} Neki mađarski plemići su predložili da [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]], nadvojvoda [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] bude kralj Ugarske.<ref name= Imber />{{Rp|52}} Međutim, drugi plemići su se okrenuli ka [[Ivan Zapolja|Ivanu Zapolji]] (János Szapolyai) koji je, podržan od Sulejmana. Dok su plemići bili na različitim stranama, Karlo V i njegov brat Ferdinand I okupiraju Budim i zauzimaju Ugarsku. Kao rezultat toga, Sulejman 1529. još jednom maršira uz dunavsku dolinu i ponovo osvaja Budim, a slijedeće jeseni vrši opsadu Beča. Ispostaviće se da je to bio najambiciozniji osmanlijski osvajački pohod i vrhunac osmanlijskog osvajanja na zapadu. Sa pojačanim trupama od 16.000 ljudi,<ref>{{cite book|first=Stephen|last=Turnbull|title=The Ottoman Empire 1326–1699|location=New York|publisher=[[Osprey Publishing]]|year=2003|page=50}}</ref> Austrijanci su zadali Sulejmanu njegov prvi poraz. Sljedeći pokušaj da zauzme Beč je propao 1532. kada se Sulejman povukao prije nego što je došao do grada, nakon dugotrajne opsade Kisega koju je branila [[hrvatska]] posada predvođena [[Nikola Jurišić|Nikolom Jurišićem]]. U oba slučaja osmanlijska vojska nije imala sreće sa vremenskim prilikama i bila je primorana da za sobom ostavi osnovnu opremu za opsadu grada.<ref>{{cite journal | journal= International Journal of Middle East Studies|last=Labib|first=Subhi|title=The Era of Suleyman the Magnificent: Crisis of Orientation |location=London|publisher=Cambridge University Press |date= November 1979|pages=435–451|volume=10|issue=4|doi=10.1017/S002074380005128X|s2cid=162249695 |issn=0020-7438}}</ref>{{Rp|444}} [[Datoteka:Suleiman bas-relief in the U.S. House of Representatives chamber.jpg|thumb| Lik Sultana Sulejmana I koji ukrašava unutrašnjost zgrade Predstavničkog doma [[SAD]]. To je jedan od 23 lika kojima se odaje počast čuvenim zakonodavcima tokom cijele svjetske historije.]] Obnovljeni sukobi u Mađarskoj 1540. su otvorili Sulejmanu mogućnost da se osveti za poraz kod Beča. Habsburgovci su ponovo 1541. otvorili sukobe sa Osmanlijama, pokušavajući da postave opsadu Budima. Njihovi pokušaji su odbijeni a veći broj habsburških tvrđava su osvojile Osmanlije.<ref name= Imber />{{Rp|53}} Zbog toga su Ferdinand i njegov brat Karlo V bili primorani da potpišu ponižavajući petogodšnji mirovni ugovor sa Sulejmanom. Ferdinand se odrekao prava na kraljevinu Ugarsku i bio je primoran da plaća godišnji danak Sulejmanu za svu mađarsku zemlju koju je kontrolisao i prihvatio Osmanskog [[Vezir|Velikog Vezira]] kao svog brata i ravnopravnog po činu.<ref>Bonney, Richard. [https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf "Suleiman I ("the Magnificent") (1494–1566)."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf |date=8 August 2022 }} The Encyclopedia of War (2011).</ref><ref>Somel, Selcuk Aksin. [https://books.google.com/books?id=tBoyoNNKh78C&pg=PA111 The A to Z of the Ottoman Empire. No. 152.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=tBoyoNNKh78C&lpg=PA111&pg=PA111 |date=8 August 2022 }} Rowman & Littlefield, 2010.</ref><ref>Erasmus, Desiderius. [https://books.google.com/books?id=6t2&pg=PA The Correspondence of Erasmus: Letters 2635 to 2802 April 1532–April 1533. Vol. 19.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://books.google.co.uk/?lpg=PA&hl=en |date=26 December 2022 }} University of Toronto Press, 2019.</ref><ref>Shaw, Stanford J., and Ezel Kural Shaw. [https://books.google.com/books?id=E9-YfgVZDBkC&pg=PA94 History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, Empire of the Gazis: The Rise and Decline of the Ottoman Empire 1280–1808. Vol. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=E9-YfgVZDBkC&lpg=PA94&pg=PA94 |date=8 August 2022 }} Cambridge University Press, 1976.</ref><ref>Faroqhi, Suraiya N., and Kate Fleet, eds. [https://books.google.com/books?id=uXdhBAAAQBAJ&pg=PT70 The Cambridge History of Turkey: Volume 2, The Ottoman Empire as a World Power, 1453–1603.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191603/https://books.google.co.uk/books?id=uXdhBAAAQBAJ&lpg=PT70&pg=PT70 |date=8 August 2022 }} Cambridge University Press, 2012</ref> Pošto je svoje glavne evropske rivale primorao na priznavanje poraza, Osmanlijsko Carstvo je dugi niz godina imalo veliki uticaj na evropsku [[Politika|politiku]]. === Osmansko-safavidski rat === {{Glavni|Osmansko-safavidski rat (1532. - 1555.)}} [[File:Sueleymanname nahcevan.jpg|thumb|upright|Minijatura koja prikazuje Sulejmana kako maršira s vojskom u [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nakhčivanu]], ljeto 1554.]] Nakon što je stabilizirao svoje evropske granice, Sulejman je usmjerio pažnju na stalno prisutnu opasnost od perzijske dinastije Safavida. Dva događaja su posebno ubrzala sve veće napetosti. Prvo, šah [[Tahmasp I|Tahmasp]] je zauzeo Bagdad i pogubio guvernera koji je bio odan Sulejmanu. Drugo, guverner Bitlisa je pobjegao i zakleo se na vjernost Tahmaspu.<ref name= Imber />{{Rp|51}} Zbog toga je Sulejman naredio svom Velikom veziru Ibrahim paši Pargaliju da vodi vojsku u istočnu Aziju, gdje će ponovo zauzeti Bitlis i okupirati Tabriz. Nakon što se pridružio Ibrahimu 1534, nastavio je osvajati perzijske teritorije, a šah Tahmasp se nije usudio suočiti sa Sulejmanom u otvorenoj borbi.<ref name=sicker206>{{cite book |last= Sicker |first= Martin |title=The Islamic World In Ascendancy : From the Arab Conquests to the Siege of Vienna |url= https://archive.org/details/islamicworldinas0000sick |year= 2000 |page= [https://archive.org/details/islamicworldinas0000sick/page/n213 206]}}</ref> Kada su Sulejman i Ibrahim naredne godine došli do [[Bagdad]]a, zapovjednik Bagdada je predao grad, potvrđujući time Sulejmana kao vođu islamskog svijeta i legitimnog nasljednika [[Abasidski halifat|Abasidskih]] [[Hilafet|halifa]]. Osim toga, Sulejman je obnovio mezar sunitskog imama Abu Hanife čime je ojačao svoj akreditiv i pravo na hilafet.<ref>{{cite book |last=Burak |first=Guy |title=The Second Formation of Islamic Law: The Ḥanafī School in the Early Modern Ottoman Empire |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2015 |isbn=978-1-107-09027-9 |page=1}}</ref> U pokušaju da pobjedi šaha jednom za sva vremena, Sulejman je krenuo u drugu kampanju 1548. Šah Tahmasp je odlučio izbjeći sukob sa osmanlijskom vojskom i koristio je taktiku spaljivanja zemlje izloživši osmanlijsku vojsku oštrom zimom na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]].<ref name=sicker206 /> Sulejman je odlučio napustiti kampanju osvojivši [[Urmia|Urmiu]] i pokrajinu Van, zapadnu polovinu [[Azerbejdžan]]a i tvrđave u [[Gruzija|Gruziji]].<ref name=bartleby794>{{cite encyclopedia |url= http://www.bartleby.com/67/794.html |title= 1548–49 |encyclopedia= The Encyclopedia of World History |year= 2001 | via= Bartleby.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20020918101523/http://www.bartleby.com/67/794.html |archive-date= 18 September 2002| access-date= 20 June 2020}}</ref> [[File:ImperioOtomanoSimplificado-en.svg|thumb|Teritorijalna ekspanzija Osmanskog Carstva pod Sulejmanom, (crveno i narandžasto) uključujući osmanske vazale.]] Sulejman je 1553. započeo treći i posljednji pohod protiv šaha. Pošto je u početku izgubio Erzurum od šahovog sina, Sulejman se osvetio tako što je preoteo Erzurum, prelazeći Gornji Eufrat i pustošeći dijelove Perzije. Šahova vojska je nastavila svoju strategiju izbjegavanja Osmanlija, što je dovelo do zastoja od kojeg ni vojska nije imala značajnu dobit. Šah je napokon 1554. potpisao [[Amasijski mir]] koji je zaključio azijsku kampanju Sulejmana. Dio sporazuma je uključivao povratak Tabriza i Bagdada, smanjenje [[Mezopotamija|Mezopotamije]], ušće rijeke Eufrat i [[Tigris]], i dio [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. Šah je također obećao da će prekinuti sve racije na osmanlijske teritorije. === Kampanje u Indijskom okeanu === {{Glavni|Osmansko-portugalski sukobi|Osmanska ekspedicija na Aceh}} [[File:Ottoman fleet Indian Ocean 16th century.jpg|thumb|upright|Osmanska flota u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] u 16. vijeku]] Osmanski brodovi su plovili [[Indijski okean|Indijskim okeanom]] za vrijeme osmanlijskih [[admiral]]a [[Hadim Sulejman-paša|Hadim Sulejman-paše]], [[Seydi Ali Reis]]a<ref name="Özcan1997">{{cite book|first= Azmi |last= Özcan |title= Pan-Islamism: Indian Muslims, the Ottomans and Britain, 1877–1924|url=https://books.google.com/books?id=s04pus5jBNwC&pg=PA11|access-date=30 September 2012|year=1997|publisher=Brill|isbn=978-90-04-10632-1| pages= 11–}}</ref> i [[Kurtoglu Hizir Reis]]a. Poznato je da su putovali do [[Mogulsko Carstvo|Mogulskih]] carskih luka [[Thatta]], [[Surat]] i [[Janjira]]. [[Mogulski carevi|Mogulski car]] [[Akbar Veliki|Akbar]] je tada razmijenio šest dokumenata sa Sulejmanom Veličanstvenim.<ref name="Özcan1997" /><ref>{{cite journal |last= Farooqi |first=N. R. |title= Six Ottoman documents on Mughal-Ottoman relations during the reign of Akbar|journal=Journal of Islamic Studies |date= 1996 |volume= 7 |issue= 1 |pages=32–48|doi=10.1093/jis/7.1.32}}</ref><ref name="Farooqi1989">{{cite book| first= Naimur Rahman |last= Farooqi|title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748|url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ| access-date= 30 September 2012|year=1989|publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli}}</ref> U Indijskom okeanu, Sulejman je vodio više pomorskih kampanja protiv [[Portugal]]a u pokušaju da ih ukloni i ponovo uspostavi trgovinu sa [[Indija|Indijom]]. Zbog toga je Sulejman zauzeo [[Aden]] u [[Jemen]]u 1538, kako bi napravio osmanlijsku bazu za napade na portugalske luke na zapadnoj obali modernog [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]].<ref name="Kour">{{cite book| first= Z. H.| last= Kour|title=The History of Aden |url= https://books.google.com/books?id=hNCPAgAAQBAJ|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-78114-9|page=2}}</ref> Nakon [[opsada luke Diu|opsade portugalske luke Diu]] u septembru 1538, Osmanlijski brodovi su se vratili u Aden gdje su utvrdili grad sa 100 komada artiljerije.<ref name="Kour" /><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Ovg_RQlklU4C&pg=PA326|title=An economic and social history of the Ottoman Empire|first=Halil|last=İnalcik|page=326|publisher=Cambridge University Press |year= 1997 |isbn= 978-0-521-57456-3}}</ref> Iz ove baze, Sulejman paša je uspio da preuzme kontrolu nad cijelim Jemenom zauzimajući Sanu.<ref name="Kour" /> Svojom jakom kontrolom [[Crveno more|Crvenog mora]], Sulejman je kontrolirao indijske trgovačke puteve i održavao značajan nivo trgovine sa [[Mogulsko Carstvo|Mogulskim Carstvom]] tokom 16. stoljeća.<ref>''History of the Ottoman Empire and modern Turkey'' by Ezel Kural Shaw p. 107 [https://books.google.com/books?id=UVmsI0P9RDUC&pg=PA107] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://books.google.com/books?id=UVmsI0P9RDUC&pg=PA107|date=26 December 2022}}</ref> Njegov admiral [[Piri Reis]] je kontrolisao osmanlijsku flotu u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] zauzimajući [[Maskat]] 1558. == Reference == {{Refspisak}} {{Redoslijed| |prethodnik =[[Selim I]] |gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br />(1520. - 1566.) |nasljednik= [[Selim II]] }} === Izvori === === Štampani izvori=== {{div col}} {{refbegin}} * {{cite journal |last=Ágoston |first=Gábor |title=Muslim Cultural Enclaves in Hungary under Ottoman Rule |journal=Acta Orientalia Scientiarum Hungaricae |volume=45 |date=1991 |pages=181–204}} * {{cite book |last=Ahmed|first=Syed Z|title=The Zenith of an Empire : The Glory of the Suleiman the Magnificent and the Law Giver |url=https://archive.org/details/zenithofempiregl0000ahme|year=2001 |publisher=A.E.R. Publications |isbn=978-0-9715873-0-4}} * {{cite journal |last1=Arsan |first1=Esra |last2=Yldrm |first2=Yasemin |title=Reflections of neo-Ottomanist discourse in Turkish news media: The case of The Magnificent Century |journal=Journal of Applied Journalism & Media Studies |date=2014 |volume=3 |issue=3 |pages=315–334 |doi=10.1386/ajms.3.3.315_1 |url=https://www.academia.edu/9735956 |url-access=registration}} * {{cite book |last=Atıl |first=Esin |title=The Age of Sultan Süleyman the Magnificent|year=1987 |publisher= National Gallery of Art |location=Washington, D.C.|isbn=978-0-89468-098-4}} * {{cite book |last=Barber|first=Noel|author-link=Noel Barber|title=Lords of the Golden Horn : From Suleiman the Magnificent to Kamal Ataturk |url=https://archive.org/details/lordsofgoldenhor0000barb|publisher=Pan Books|location=London|year=1976 |isbn=978-0-330-24735-1}} * Clot, André. ''Suleiman the magnificent'' (Saqi, 2012). * Garnier, Edith ''L'Alliance Impie'' Editions du Felin, 2008, Paris {{ISBN|978-2-86645-678-8}} [https://web.archive.org/web/20090818015845/http://www.neopodia.mobi/20090519-histoire-renaissance-alliance-impie-francois-1er-ier-ottoman-soliman-suleyman-charles-quint-forces-en-presence Interview] * {{cite encyclopedia |last1=Işıksel |first1=Güneş |editor-last=Martel |editor-first=Gordon |title=Suleiman the Magnificent (1494-1566) |encyclopedia=The Encyclopedia of Diplomacy |date=2018 |pages=1–2 |doi=10.1002/9781118885154.dipl0267|isbn=9781118887912 }} * {{cite book |last=Levey|first=Michael|author-link=Michael Levey |title=The World of Ottoman Art |url=https://archive.org/details/worldofottomanar0000leve_n0z4|publisher= Thames & Hudson|year=1975 |isbn=0-500-27065-1}} * {{cite book |last=Lewis |first=Bernard|author-link=Bernard Lewis |title=What Went Wrong? : Western Impact and Middle Eastern Response|year=2002|publisher=Phoenix|location=London |isbn=978-0-7538-1675-2}} * Lybyer, Albert Howe. ''The Government of the Ottoman Empire in the Time of Suleiman the Magnificent'' (Harvard UP, 1913) [https://archive.org/details/governmentottom01lybygoog online]. * {{cite book |last=Merriman|first=Roger Bigelow|author-link=R. B. Merriman|title=Suleiman the Magnificent, 1520–1566|location=Cambridge|publisher=Harvard University Press|year=1944|oclc=784228 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.87496}} * Norwich, John Julius. ''Four princes: Henry VIII, Francis I, Charles V, Suleiman the Magnificent and the obsessions that forged modern Europe'' (Grove/Atlantic, 2017) popular history. * {{Cite book |last= Peirce| first= Leslie P. |author-link=Leslie P. Peirce |url=https://books.google.com/books?id=L6-VRgVzRcUC |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |date=1993 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-508677-5 |language=en}} * {{cite book | last=Peirce | first=Leslie P. |author-link=Leslie P. Peirce | title=Empress of the East : How a slave girl became queen of the Ottoman Empire | publisher=Basic Books | date=2017 | isbn=978-0-465-03251-8 |url=https://archive.org/details/empressofeasthow0000peir |url-access=registration}} * {{cite book |title=Padışahların kadınları ve kızları|last=Uluçay |first= Mustafa Çağatay |publisher=Türk Tarihi Kurumu Yayınları |year=1992 }} * {{cite journal |last=Yermolenko |first=Galina |title=Roxolana: The Greatest Empress of the East |journal=The Muslim World |volume=95 |number=2 |year=2005 |pages=231–248|doi=10.1111/j.1478-1913.2005.00088.x }} * {{cite journal |title=Suleiman The Lawgiver |access-date=18 April 2007 |journal=Saudi Aramco World |date= March–April 1964 |volume=15 |issue=2 |pages=8–10 |issn=1530-5821 |location=Houston, Texas |publisher=Aramco Services Co |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/196402/suleiman.the.lawgiver.htm |archive-url= https://web.archive.org/web/20140505041323/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/196402/suleiman.the.lawgiver.htm |archive-date=5 May 2014 |url-status=dead}} {{div col end|2}} {{refend}} === Online izvori === {{refbegin}} * {{cite book| last= Yalman| first= Suzan| chapter-url= https://www.metmuseum.org/toah/hd/suly/hd_suly.htm | chapter= The Age of Süleyman 'the Magnificent' (r. 1520–1566)| title= Heilbrunn Timeline of Art History| place= New York| publisher= The Metropolitan Museum of Art| year= 2000}} Based on original work by Linda Komaroff. * {{cite web|url=http://uk.encarta.msn.com/encyclopedia_761575054_2/Suleiman_I.html|title=Suleiman I |access-date= 17 April 2008|first=Malcolm Edward|last=Yapp|author-link=Malcolm Yapp|work=Microsoft Encarta| year= 2007| url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20081003071213/http://uk.encarta.msn.com/encyclopedia_761575054_2/Suleiman_I.html|archive-date= 3 October 2008}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{Cite book|last=Finkel |first=Caroline |title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire, 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink |place=New York |publisher=Basic Books |date=2005 |isbn=978-0-465-02396-7}} * {{cite book |editor1-last=İnalcık |editor1-first=Halil |editor2=Cemal Kafadar |title=Süleyman the Second and His Time |place=Istanbul |publisher=The Isis Press |date=1993 |isbn=975-428-052-5}}; deals with Suleiman 1494–1566 * Lamb, Harold. ''Suleiman the Magnificent Sultan of the East'' (1951) [https://archive.org/details/suleimanthemagni001564mbp online] * {{Cite book | last=Necipoğlu | first=Gülru | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire| publisher=Princeton University Press|date= 2005|isbn= 9780691123264| url= https://archive.org/details/ageofsinanarchit0000neci/page/n3/mode/2up | url-access= registration | oclc=1204337149 }} * Parry, V. J. "The Ottoman Empire, 1520–1566." in ''The New Cambridge Modern History II: The Reformation 1520–1559'' (2nd ed 1990): 570–594 [https://archive.org/details/newcambridgemode00elto_126 online] * Yermolenko, Galina I., ed. ''[https://chtyvo.org.ua/authors/Zbirnyk_statei/Roxolana_in_European_Literature_History_and_Culture_anhl.pdf Roxolana in European literature, history and culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://shron2.chtyvo.org.ua/Zbirnyk_statei/Roxolana_in_European_Literature_History_and_Culture_anhl.pdf?PHPSESSID=3u4pf52h3fqdmkdscl0phcn9c5 |date=26 December 2022 }}'' (Routledge, 2016) {{ISBN|9780754667612}} {{refend}} {{Sultani}} {{Commonscat|Suleiman I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1495.]] [[Kategorija:Umrli 1566.]] [[Kategorija:Biografije, Trabzon]] 4yzi1bqwefyg6cvm7q2coplusvqzjy6 0 3923 3671699 3669965 2024-12-08T15:23:46Z AnToni 2325 3671699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Dejtonski sporazum | puno_ime = Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini | slika = DaytonAgreement.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | opis_slike = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum_izrade = {{početni datum|1995|8|10}} | datum_potpis = {{početni datum|1995|12|14}}<ref>{{cite news|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|title=15 years ago, Dayton Peace Accords: a milestone for NATO and the Balkans|publisher=NATO|date=14 December 2010|access-date=18 July 2015|archive-date=17 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217163011/https://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|url-status=live}}</ref> | mjesto_potpis = [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson]], [[Dayton (Ohio)|Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Pariz]], [[Francuska]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|SAD}} [[Bill Clinton]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]<br>{{ZD|Francuska}} [[Jacques Chirac]]<br>{{ZD|UK}} [[John Major]]<br>{{ZD|Njemačka}} [[Helmut Kohl]]<br>{{ZD|Rusija}} [[Viktor Černomirdin]]<br>{{ZD|EU}} [[Felipe González]] | strane = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}<br>{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<hr />Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>{{ZID|Francuska}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Njemačka}}<br>{{ZID|Rusija}}<br>{{ZID|Evropska unija}}<ref>{{cite web |url=https://www1.umn.edu/humanrts/icty/dayton/daytonsum.html |title=Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=30 November 1995 |website=www1.umn.edu |access-date=16 January 2016}}</ref> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Engleski jezik|engleski]]|[[Srpski jezik|srpski]]}}<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina|date=14. 12. 1995|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }}'''Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini''', poznat i kao '''Dejtonski mirovni sporazum''' ili '''Dejtonski sporazum''', kolokvijalno poznat kao '''Dejton''' ('''Dayton'''), mirovni je sporazum postignut u [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson|vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson]] blizu [[Dayton (Ohio)|Daytona (Ohio)]], [[Sjedinjene Američke Države]], a finaliziran 21. novembra 1995. i formalno potpisan u [[Pariz]]<nowiki/>u, 14. decembra 1995.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref> Ovim sporazumima okončan je [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao tri i po godine, koji je bio dio mnogo većih [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]]. Zaraćene strane pristale su na mir i jedinstvenu suverenu državu poznatu kao [[Bosna i Hercegovina]] koja se sastoji od dva dijela (entiteta), [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastanjene većinom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nastanjene uglavnom [[Hrvati|Hrvatima]] i [[Bošnjaci|Bošnjacima]]. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine. Sporazum je kritikovan zbog stvaranja neefikasnih i nezgrapnih političkih struktura i učvršćivanja [[Etnička čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja iz prethodnog rata]].<ref>{{Cite journal|last=Levene|first=Mark|date=2000|title=The Limits of Tolerance: Nation–State Building and What It Means for Minority Groups|journal=Patterns of Prejudice|volume=34|issue=2|pages=19–40|doi=10.1080/00313220008559138|quote=Consider, instead, one contemporary parallel, Bosnia: the degree to which the international community via the Owen-Vance plan, or even the later Dayton accord, actively promoted or endorsed the destruction of a multi-ethnic society; the degree to which it helped to facilitate the creation of a greater Serbia or an enlarged Croatia; the degree to which it was, at the very least, an [[accessory after the fact]] to both 'ethnic cleansing' and sub-genocide.}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Malik|first=John|date=2000|title=The Dayton Agreement and Elections in Bosnia: Entrenching Ethnic Cleansing through Democracy|journal=Stanford Journal of International Law|volume=36|pages=303}}</ref> == Pregovori i potpisivanje == [[Datoteka:Balkan_Peace_Agreement_Signing_(1995)_Clinton_Library.webm|desno|mini|212x212piksel|Video potpisivanja Dejtonskog sporazuma.]] Iako su osnovni elementi Dejtonskog sporazuma predloženi u međunarodnim pregovorima još 1992,<ref>[https://web.archive.org/web/20090923145619/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976369,00.html Munich All Over Again?]</ref> ovi su pregovori započeti nakon [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini|neuspješnih prethodnih mirovnih napora i dogovora]], hrvatske vojne [[Operacija "Oluja"|operacije Oluja]] u augustu 1995. i njezinih posljedica, vojne ofanzive na [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], koja se sprovodila paralelno sa [[NATO]] [[Operacija "Namjerna sila"|operacijom "Namjerna sila"]]. Tokom septembra i oktobra 1995, svjetske sile (posebno [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Rusija]]), okupljene u [[Kontakt grupa|Kontakt grupi]], vršile su pritisak na lidere triju strana da prisustvuju pregovorima o nagodbi; Dejton (Ohio), na kraju je izabran za mjesto održavanja.<ref>{{Cite web|url=https://studies.aljazeera.net/en/reports/2015/12/201512161661175248.html|title=''What was achieved and what to expect?''|last=Ferid Muhic|date=2015-12-16|publisher=[[Al_Jazeera_Media_Network#Al_Jazeera_Center_for_Studies | Al Jazeera Studies]]|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> Pregovori su započeli nacrtom ključnih tačaka koje su SAD predstavile u timu koji je predvodio savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Anthony Lake]] u posjeti [[London]]<nowiki/>u, [[Bonn]]<nowiki/>u, [[Pariz]]<nowiki/>u i drugim evropskim stanicama od 10. do 14. augusta 1995. Među njima je i [[Soči]], da se konsultuje sa ruskim ministrom vanjskih poslova [[Andrej Kozirjev|Andrejem Kozirjevom]]. Lakeov tim predan je odvojenoj američkoj međuagencijskoj grupi, koju je predvodio pomoćnik državnog sekretara [[Richard Holbrooke]], koji je nastavio da pregovara sa liderima u njihovim prijestonicama.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ab9925485fb1a8a292948474dc179657|title=U.S. Envoy Presses Ahead With Balkan Shuttle Diplomacy|last=Latal|first=Srecko|date=1 October 1995|website=Associated Press|access-date=2021-06-14}}</ref> Posada Holbrookea izvela je pet rundi intenzivne šatl diplomatije od augusta do oktobra,<ref>{{Cite journal|last=Hartwell|first=Leon|date=15 October 2019|title=Conflict Resolution: Lessons from the Dayton Peace Process|journal=Negotiation Journal|volume=35|issue=4|pages=443–469|doi=10.1111/nejo.12300}}</ref> uključujući kratke konferencije u [[Ženeva|Ženevi]] i [[New York City|Njujorku]] koje su rezultirale usvajanjem principa za nagodbu od strane strana 8. odnosno 26. septembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf/|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina. Annex 4|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]]|language=en|access-date=1 May 2024|archive-date=24. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240224033413/https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|url-status=dead}}</ref> Dejtonska konferencija održana je od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici iz regiona bili su [[Predsjednik Srbije|predsjednik]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (federalna jedinica [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]) [[Slobodan Milošević]] (kojeg je Republika Srpska ranije ovlastila da zastupa njihove interese), [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] sa ministrom vanjskih poslova [[Muhamed Šaćirbeg|Muhamedom Šaćirbegom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/volume-11-no-1-2016january/the-dayton-agreement/|title=''The Dayton Agreement.'' Chapter from the author's The Survived Country – Dividing Bosnia and Herzegovina: Who, When, Where (Zagreb: Synopsis, 2013)|last=Ivo Komšić|year=2016|publisher=Spirit of Bosnia|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> [[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|mini|209x209piksel|Potpisivanje punog i formalnog sporazuma u Parizu.]] Mirovnu konferenciju vodili su američki državni sekretar [[Warren Christopher]], te pregovarač Richard Holbrooke sa dva kopredsjedavajućeg u vidu specijalnog predstavnika EU [[Carl Bildt|Carla Bildta]] i prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Ključni učesnik američke delegacije bio je general [[Wesley Clark]]. Šef [[Velika Britanija|britanskog]] tima bila je [[Pauline Neville-Jones]], politički direktor [[Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj|Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha]]. Vojni predstavnik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] bio je [[David Leakey|pukovnik Arundell David Leakey]]. [[Paul Williams (profesor)|Paul Williams]], preko [[Grupa za javno međunarodno pravo i politiku|Grupe za javno međunarodno pravo i politiku]] (PILPG), služio je kao pravni savjetnik delegaciji [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike BiH]] tokom pregovora. Holbrooke je govorio o "ogromnoj teškoći uključivanja bosanskohercegovačke vlade u ozbiljne pregovore".<ref>{{Cite book|last=Pinfari|first=Marco|title=Peace Negotiations and Time Deadline Diplomacy in Territorial Disputes|date=2013|publisher=Routledge|page=124}}</ref> Sigurno mjesto odabrano je kako bi se sve strane uklonile iz njihove zone komforta, bez koje bi imale malo poticaja za pregovore; smanjiti njihovu sposobnost pregovaranja putem medija; i da sigurno smjesti preko 800 osoblja i pratilaca. Obuzdavanje sposobnosti učesnika da pregovaraju putem medija bilo je posebno važno pitanje. Holbrooke je želio spriječiti rano curenje informacija u štampu. Nakon što je parafiran u Dejtonu, Ohio, 21. novembra 1995.<ref name=":12">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref>, potpuni i formalni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995.<ref>{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rls/or/dayton|title=Dayton Accords|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|access-date=5 May 2014}}</ref> a svjedočili su [[Premijer Španije|španski premijer]] [[Felipe González]] (kao EU predstavnik), [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[Jacques Chirac]], [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[John Major]], [[njemački kancelar]] [[Helmut Kohl|Helmut Kol]] i [[Premijer Rusije|ruski premijer]] [[Viktor Černomirdin]]. == Sadržaj == Glavna svrha sporazuma je promoviranje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podržavanje regionalne ravnoteže u i oko bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] (Član V, Aneks 1-B).<ref name="ReferenceA">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> Dogovorene su sadašnje [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|političke podjele Bosne i Hercegovine]] i njena [[Politika Bosne i Hercegovine|struktura vlasti]] (Aneks 4). Ključna komponenta ovoga bila je razgraničenje [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na koju su se odnosili mnogi zadaci navedeni u Aneksima.<ref>[https://www.osce.org/bih/126173 Dayton Peace Agreement]</ref> Bosna i Hercegovina se sastoji od entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bosna i Hercegovina je cjelovita država, za razliku od konfederacije; nijedan entitet ili entiteti se nikada ne bi mogli odvojiti od Bosne i Hercegovine osim u skladu sa zakonom. Iako visoko decentralizovan u svojim entitetima, i dalje bi zadržao centralnu vladu, sa rotirajućim državnim predsjedništvom, centralnom bankom i ustavnim sudom.<ref name="ReferenceA2">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref><ref>[https://www.theguardian.com/global/2015/nov/10/bosnia-bitter-flawed-peace-deal-dayton-agreement-20-years-on Bosnia's bitter, flawed peace deal, 20 years on]</ref> Sporazum je naložio širokom spektru međunarodnih organizacija da prate, nadgledaju i implementiraju komponente sporazuma. [[IFOR]] (Snage za implementaciju) pod vodstvom [[NATO]]-a bio je odgovoran za implementaciju vojnih aspekata sporazuma i raspoređen je 20. decembra 1995, preuzimajući snage [[UNPROFOR]]-a. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] je bio zadužen za civilnu provedbu. [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] bila je zadužena za organizaciju [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora 1996]].<ref name="ReferenceA3">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> === Odluka Ustavnog suda === [[Hrvatska stranka prava 1861]] i [[Bosanskohercegovačka stranka prava 1861]] su 13. oktobra 1997. zatražile od [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] da poništi nekoliko odluka i potvrdi jednu odluku [[Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine|Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine]] i, što je još važnije, za ocjenu ustavnosti Dejtonskog sporazuma od kada je navodi se da je sporazum prekršio [[Ustav Bosne i Hercegovine]] na način da je narušio integritet države i mogao uzrokovati raspad Bosne i Hercegovine. Sud je došao do zaključka da nije nadležan za rješavanje spora u vezi sa navedenim odlukama, budući da podnosioci predstavke nisu bili subjekti koji su navedeni u članu VI/3 (a) Ustava o onima koji mogu upućivati sporove Sudu. Sud je odbio i drugi zahtjev: {{Citat|U vezi sa zahtjevom za ocjenjivanje ustavnosti Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini Ustavni sud ističe daje Ustav Bosne i Hercegovine donesen kao Aneks IV Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. Iz tog proizlazi da ne može postojati sukob i mogućnost spora između tog Sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.<br>Ustavni sud, također, nije nadležan da ocjenjuje ustavnost Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u odnosu na Ustav Republike Bosne i Hercegovine jer je ovaj Sud ustanovljen prema Ustavu Bosne i Hercegovine sa isključivim zadatkom da podržava ovaj ustav.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-1997_1614689214.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 1997.|date=1999.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref>}}Bio je to jedan od ranih predmeta u kojima se Sud morao pozabaviti pitanjem pravne prirode Ustava. Primjedbom na način ''[[obiter dictum]]'' u vezi s Aneksom IV (Ustav) i ostatkom mirovnog sporazuma, Sud je zapravo „ustanovio osnov za ''pravno jedinstvo'' “<ref>Vehabović, Faris (2006).</ref> cjelokupnog mirovnog sporazuma, što je dalje impliciralo da su svi aneksi u hijerarhijskoj jednakosti. U kasnijim odlukama Sud je to potvrdio korištenjem drugih aneksa mirovnog sporazuma kao direktne osnove za analizu, ne samo u kontekstu sistematskog tumačenja Aneksa IV. Međutim, budući da je Sud odbio izneseni zahtjev apelanta, nije ulazio u detalje u vezi sa spornim pitanjima zakonitosti procesa u kojem je novi Ustav (Aneks IV) stupio na snagu i zamijenio dosadašnji [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]. Sud je koristio isto obrazloženje da odbaci sličan zahtjev u kasnijem predmetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2003_1614688575.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 2003.|date=2004.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> == Teritorijalne promjene == [[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|Područja pod vojnom kontrolom 1995. prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Legenda|#017B3E|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]}}{{Legenda|#003561|[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]}}{{Legenda|#A00F14|[[Vojska Republike Srpske|VRS]]}}]] [[Datoteka:Dayton.png|mini|Teritorijalne promjene nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Colorbox|#017B3E}}{{Colorbox|#21FF6C}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]<br>{{Colorbox|#003561}}{{Colorbox|#71FFFF}} [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]<br>{{Colorbox|#A00F14}}{{Colorbox|#FD691F}}{{Colorbox|#FFF309}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]]]] Prije sporazuma, [[Srbi]] živjeli su na oko 46% Bosne i Hercegovine (23.687&nbsp;km²), [[Bošnjaci]] 28% (14.505&nbsp;km²) i [[Hrvati]] 25% (12.937&nbsp;km²). Srbi su imali velike dijelove planinskih teritorija (4% od Hrvata u BiH i nešto manje od Bošnjaka), ali su predali [[Sarajevo]] i neke vitalne položaje u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Njihov procenat je porastao na 49% (48% bez [[Brčko distrikt]]<nowiki/>a, 24.526&nbsp;km²). Bošnjaci su dobili veći dio Sarajeva i neke važne položaje u Podrinju, dok su izgubili samo nekoliko lokacija na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] i u zapadnoj Bosni. Njihov je postotak porastao na 30%, a uveliko su poboljšali kvalitet zemljišta. Veliki dijelovi predratne zemlje nastanjenih Bošnjacima i bosanskohercegovačkim Hrvatima ostali su pod kontrolom Srba.<ref>{{Cite web|url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2003_02/t02_0030.htm|title=THE LAW ON THE CONFIRMATION OF THE GENERAL FRAMEWORK AGREEMENT FOR PEACE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA|website=demo.paragraf.rs|access-date=2022-12-13}}</ref> Hrvati su većinu (4% teritorija BiH) vratili Srbima (9% današnje RS), a nakon toga su se povukli iz [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]). Malo proširenje [[Posavina|Posavine]] ([[Odžak]] i dijelovi [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]]) nije promijenilo činjenicu da su nakon Dejtona Hrvati imali samo 21% Bosne i Hercegovine (10.640&nbsp;km²), u poređenju sa više od 25% prije Dejtona. Jedna od najvažnijih teritorija Hrvata ([[Posavina]] sa [[Brod (općina)|Bosanskim Brodom]], [[Šamac|Bosanskim Šamcem]] i [[Derventa|Derventom]]) izostavljena je van kontrole Hrvata.<ref name="ReferenceA4">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> [[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|[[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] nakon uspostave entiteta.]] === Republika Srpska === * Oko 89,5% (22.059&nbsp;km²) teritorije bilo je pod kontrolom VRS-a; * Oko 9% (2.117&nbsp;km²) današnje teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kontrolisale su snage HVO-a; uglavnom u općinama [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]] i dio grada [[Banja Luka]]; * Oko 1,5% (350&nbsp;km²) današnje teritorije Republike Srpske kontrolisale su snage ARBiH, uglavnom neka sela na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] ([[Doboj]] i [[Petrovo]]), zapadnoj Bosni ([[Krupa na Uni]] i dijelovi [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Oštra Luka|Oštre Luke]]). === Federacija Bosne i Hercegovine === * Oko 53% (13.955&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom ARBiH; * Oko 41% (10.720&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom HVO-a; * Oko 6% (1.435&nbsp;km²) bilo je pod kontrolom VRS-a. ==== Unsko-sanski kanton ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom ARBiH (3.925&nbsp;km²); * HVO kontrolisao neke planinske prijevoje u južnim dijelovima općina [[Bosanski Petrovac]] i [[Bihać]] (200&nbsp;km²). ==== Posavski kanton ==== * Bio uglavnom pod kontrolom HVO-a (205&nbsp;km²); * VRS kontrolisala [[Odžak]] i dijelove općine [[Domaljevac-Šamac]] (120&nbsp;km²). ==== Tuzlanski kanton ==== * Bio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.544&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općini [[Gradačac]] pod kontrolom HVO-a (5&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općinama [[Doboj]] i [[Gračanica]] pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Zeničko-dobojski kanton ==== * Nio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.843&nbsp;km²); * Postojale su male enklave poput [[Žepče|Žepča]] i [[Usora (općina)|Usore]] pod kontrolom HVO-a (400&nbsp;km²); * Istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Bosansko-podrinjski kanton Goražde ==== * Bio uglavnom pod kontrolom ARBiH (405&nbsp;km²); * Područja koja su ga povezivala sa Sarajevom bila pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Srednjobosanski kanton ==== * Bio podijeljen, nešto više od trećine bilo je pod kontrolom HVO-a (1.099&nbsp;km²); * Ostatak je bio pod kontrolom ARBiH (2.090&nbsp;km²). ==== Hercegovačko-neretvanski kanton ==== * Bio podijeljen, više od polovine je bilo pod kontrolom HVO-a (2.525&nbsp;km²); * sjeverni i središnji dijelovi bili su pod kontrolom ARBiH (1.666&nbsp;km²); * istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (210&nbsp;km²). ==== Zapadnohercegovački kanton ==== * bio u potpunosti pod kontrolom HVO-a (1.362&nbsp;km²). ==== Kanton Sarajevo ==== * bio uglavnom pod kontrolom VRS-a (800&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neka južna prigradska naselja i veći dio samog grada (477&nbsp;km²). ==== Kanton 10 ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom HVO-a (4.924&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neke dijelove istočno od [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]] (10&nbsp;km²). === Brčko distrikt === * ARBiH kontrolisala većinu južnog dijela (200&nbsp;km²);<ref name=":0">{{Cite web|url=https://inslav.ru/event/engelgardt-georgiy-nikolaevich-respublika-serbskaya-v-bosnii-i-gercegovine-vozniknovenie-i|title=Энгельгардт Георгий Николаевич. Республика Сербская в Боснии и Герцеговине. Возникновение и эволюция (1990–2006 гг.)|date=2015-12-04|website=Институт славяноведения Российской академии наук (ИСл РАН)|access-date=2022-12-13}}</ref> * VRS kontrolisala sjeverni dio (193&nbsp;km²);<ref name=":0" /> * HVO kontrolisao ostatak, dio kod općine [[Orašje]] i dvije enklave na južnim dijelovima općine (100&nbsp;km²). == Mišljenja o sporazumu == Neposredna svrha sporazuma je bila zamrzavanje vojne konfrontacije i sprečavanje njenog nastavka. Stoga je definirana kao "nužna konstrukcija".<ref>Rory Keane, ''Reconstructing sovereignty. ''</ref> Dejtonski sporazum je imao za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da prijeđe iz rane postkonfliktne faze kroz rekonstrukciju i konsolidaciju, usvajajući [[Konsocijalizam|konsocijacijski pristup podjele vlasti]].<ref>{{Cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Bosnia After Dayton: Nationalist Partition and International Intervention|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=1-85065-585-5|location=Oxford|page=216}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Stroschein|first=Sherrill|year=2014|title=Consociational Settlements and Reconstruction: Bosnia in Comparative Perspective (1995–Present)|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|volume=656|pages=97–115|doi=10.1177/0002716214544459}}</ref> Naučnici kao što je [[Kanada|kanadski]] profesor Charles-Philippe David nazivaju Dejton "najimpresivnijim primjerom rješavanja sukoba".<ref>Charles-Philippe David, "Alice in Wonderland meets Frankenstein: Constructivism, Realism and Peacebuilding in Bosnia", ''Contemporary Security Policy'' 22, No.1, 2001</ref><ref>{{Cite book|last=Raphael Israeli|url=https://books.google.com/books?id=eAV-AgAAQBAJ&pg=PA380|title=Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992–1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs|last2=Albert Benabou|publisher=Strategic Book|year=2013|isbn=9781628570151|page=380}}</ref> Američki naučnik Howard M. Hensel navodi da "Dejton predstavlja primjer pregovora o rješavanju sukoba koji su bili uspješni. <ref>{{Cite book|last=Howard M. Hensel|url=https://books.google.com/books?id=4pxADwAAQBAJ&pg=PT208|title=Sovereignty and the Global Community: The Quest for Order in the International System|publisher=Taylor & Francis|year=2017|isbn=9781351148702|page=208}}</ref> Međutim, Patrice C. McMahon i Jon Western pišu da "koliko god Dejton bio uspješan u okončanju nasilja, on je također sijao sjeme nestabilnosti stvaranjem decentraliziranog političkog sistema koji je potkopavao autoritet države."<ref>{{Cite journal|last=McMahon|first=Patrice C.|last2=Western|first2=Jon|year=2009|title=The Death of Dayton: How to Stop Bosnia From Falling Apart|url=https://www.foreignaffairs.com/articles/bosnia-herzegovina/2009-08-17/death-dayton|journal=Foreign Affairs|volume=88|issue=September/October}}</ref> [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] ustvrdio je 2006. da je Dejtonski okvir omogućio [[Međunarodna zajednica|međunarodnoj zajednici]] da prijeđe "od izgradnje države preko institucija i izgradnje kapaciteta do izgradnje identiteta", stavljajući Bosnu i Hercegovinu "na put prema [[Evropska unija|Briselu]]".<ref>[[Wolfgang Petritsch]], "My lessons learnt in Bosnia and Herzegovina", Sarajevo, 2006</ref> Dejtonski sporazum je bio predmet kritika od svog početka: * ''Komplikovani sistem vlasti'' – Kao dio Dejtonskog sporazuma, BiH je regionalno podijeljena između dva "entiteta" u okviru konsocijacijske demokratije, koja je uspostavljena da osigura političko predstavljanje i moć svih strana. Ovo može dovesti do neproduktivne vlade u kojoj je svako važno pitanje u ćorsokaku unutar središnje vlade, jer svaka stranka zagovara suprotstavljene prioritete koji su zasnovani na etničkoj politici, a ne na zajedničkim idealima.<ref>{{Cite journal|last=Yourdin|first=C|date=2003|title=Society Building in Bosnia: A Critique of Post-Dayton Peacebuilding Efforts'|journal=Journal of Diplomacy and International Relations|volume=4|issue=2|pages=59–74}}</ref> * ''Ovisnost i kontrola međunarodnih aktera'' – Dejton je u velikoj mjeri bio međunarodna vizija, koju su predvodile Sjedinjene Američke Države koje su podržavale prekid rata, ali to nije omogućilo liderima da pregovaraju o okončanju rata, te stoga nije ostavljao nikakav poticaj u nastavku proces izgradnje mira i nema prostora za lidere da razgovaraju o osnovnim uzrocima sukoba. Međunarodni akteri su također odigrali veliku ulogu u oblikovanju poslijeratne agende u BiH. Međunarodna zajednica ulaže milione eura u BiH godišnje preko nevladinih organizacija. Međutim, to guši uticaj lokalnih aktera i razvoj civilnog društva. Umjesto toga, međunarodna zajednica bi trebala ulagati u lokalne aktere, omladinske aktiviste i projekte demokratizacije.<ref>{{Cite journal|last=Chandler|first=David|date=2005|title=From Dayton to Europe|journal=International Peacekeeping|volume=12|issue=3|pages=336–349|doi=10.1080/13533310500074077}}</ref> Priliv nevladinih organizacija i međunarodnih aktera da pokrenu ulaganja u zemlju nakon rata također nije uspio pokrenuti ekonomiju, pri čemu je BiH patila od slabog ekonomskog rasta (2% u 2015.). Nedostatak ekonomskog razvoja pripisuje se slaboj koordinaciji između međunarodnih aktera i nedostatku pažnje o lokalnim kapacitetima.<ref>{{Cite journal|last=Kell, Kudlenko|first=S, A|year=2015|title=Bosnia and Herzegovina 20 years after Dayton, complexity born of paradoxes|url=http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|journal=International Peacekeeping|volume=22|issue=5|pages=471–489|doi=10.1080/13533312.2015.1103651|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029220017/http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|archive-date=29 October 2020|access-date=19 April 2019}}</ref> * ''Završetak rata, ali ne i promicanje mira'' – Primarni cilj Dejtona je bio da se zaustavi rat, ali je sporazum trebao biti samo privremena mjera dok je razvijen dugoročni plan. Dejtonski sporazum je bio 35. pokušaj prekida vatre nakon 34 druga neuspješna pokušaja. Dok je Dejton zaustavio sukob i nije došlo do ponovnog izbijanja nasilja, stabilnost u sukobu ne daje tačnu procjenu mira. U BiH vlada negativan mir, što znači da nema otvorenog sukoba ili nasilja. Međutim, pozitivnog mira nema, jer nisu postignuti uslovi koji otklanjaju uzroke nasilja. Još uvijek postoji međunarodno vojno prisustvo, [[Operacija Altea (EUFOR)|EUFOR Althea]], odgovorno za nadgledanje poštivanja aspekata Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je osigurao mir ponovnim uspostavljanjem i kodifikacijom podjele. Nametanje takvog mira može se smatrati isticanjem još uvijek duboko ukorijenjenih tenzija u zemlji, pri čemu Dejton pokriva pukotine polomljenog društva koje bi moglo biti ponovo uvučeno u sukob čim vojne snage odu.<ref>{{Cite journal|last=Berdal|first=M|last2=Collantes-Celador|first2=G|title=Post-War Violence in Bosnia and Herzegovina|journal=Conflict, Development and Peacebuilding|pages=75–94}}</ref> * ''Konsocijacijska demokratija'' – Dejtonskim sporazumom uspostavljena je konsocijacijska demokratija u Bosni i Hercegovini. To znači da je svakoj grupi osigurana zastupljenost i moć. Ovo je potaknulo kraj rata u BiH, ali prvo zahtijeva saradnju ili pomirenje da bi vlada funkcionirala. Bosna i Hercegovina djeluje sa tročlanom ulogom predsjednika. Postoji bošnjački, hrvatski i srpski član predsjednišva. Slične kvote i pravila važe za dva zakonodavna tijela. * ''Učvršćivanje teritorijalizirane etničke pripadnosti'' - Sporazum je bio podržan teritorijaliziranom definicijom etničke pripadnosti koja je podijelila Bosnu i Hercegovinu na tri konstitutivna naroda i dva različita entiteta zasnovana na etnonacionalističkim identitetima.<ref>{{Cite book|last=Rutar|first=Sabine|title=The Oxford Handbook of the History of Nationalism|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-876820-3|editor-last=Breuilly|editor-first=John|location=Oxford|page=528|chapter=Nationalism in Southeastern Europe, 1970-2000}}</ref> Prema rezultatima istraživanja iz studije iz 2020, "u svakoj od tri glavne etničke grupe u BiH više ljudi bi glasalo za Dejton nego protiv."<ref>{{Cite journal|last=Morgan-Jones|first=Edward|last2=Stefanovic|first2=Djordje|last3=Loizides|first3=Neophytos|date=2020-10-21|title=Citizen endorsement of contested peace settlements: public opinion in post-Dayton Bosnia|url=https://doi.org/10.1080/13510347.2020.1828356|journal=Democratization|volume=28|issue=2|pages=434–452|doi=10.1080/13510347.2020.1828356|issn=1351-0347}}</ref> == Dejtonski sporazum danas == Dejtonski sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz [[Banja Luka|Banja Luke]] protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna i Hercegovina znala do 1992, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno deset kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija. === Nestanak orginalnog dokumenta === [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Presjedavajući]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] je 13. februara 2008. izjavio da je originalni Dejtonski sporazum izgubljen iz arhive Predsjedništva. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Miroslav Lajčák]] izjavio je: "Ne znam da li je vijest tužna ili smiješna".<ref>{{Cite news|title=Izgubljen original Dejtonskog sporazuma|url=http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/30394/Izgubljen-original-Dejtonskog-sporazuma|work=[[Blic]]|date=13 February 2008|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Dana 16. novembra 2009. [[Ministarstvo vanjskih poslova Francuske]] dostavilo je [[Ambasada Francuske u Sarajevu|francuskoj ambasadi u Sarajevu]] ovjerenu kopiju sporazuma. Kopija je kasnije proslijeđena [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite news|title=Francuska dostavila BiH kopiju Dejtonskog sporazuma|url=http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/FRANCUSKA-DOSTAVILA-BiH-KOPIJU-DEJTONSKOG-SPORAZUMA-i112057.lt.html|work=[[Politika]]|date=16 November 2009|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Ukradeni original pronađen je 2017. u privatnom domu na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], što je rezultiralo hapšenjem osobe koja je pokušavala da ga proda.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/region.php?yyyy=2017&mm=11&dd=01&nav_id=102695|title=Man arrested in possession of original Dayton Agreement|date=1 November 2017|website=b92.net|access-date=13 April 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Vašingtonski sporazum]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Predlog secesije Republike Srpske]] * [[Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini]] * [[Erdutski sporazum]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Allcock, John B., Marko Milivojevic, et al. ''Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia'' (1998) * {{cite journal|last=Belloni|first=Roberto|year=2009|title=Bosnia: Dayton is dead! long live dayton!|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=15|issue=3–4|pages=355–375|doi=10.1080/13537110903372367|s2cid=143858915|hdl=11572/76874|hdl-access=free}} * {{cite journal|last=Bieber|first=Florian|year=2001|title=Croat Self-Government in Bosnia: A Challenge for Dayton?|url=https://edoc.vifapol.de/opus/volltexte/2009/1991/pdf/brief_5.pdf|journal=ECMI Brief|publisher=[[European Centre for Minority Issues]]}} * Caplan, R., 2000. "Assessing the Dayton Accord: The structural weaknesses of the general framework agreement for peace in Bosnia and Herzegovina". ''Diplomacy and Statecraft'', 11(2), pp.&nbsp;213–232. * {{cite book|last=Chandler|first=David|url=https://books.google.com/books?id=bLXq7a2CoxoC|title=Bosnia: Faking Democracy After Dayton|publisher=Pluto Press|year=2000|isbn=978-0-7453-1689-5}} * {{cite journal|last=Chivvis|first=Christopher S.|year=2010|title=The Dayton Dilemma|journal=Survival|volume=52|issue=5|pages=47–74|doi=10.1080/00396338.2010.522096|s2cid=153915349}} * Chollet, Derek. ''The Road to the Dayton Accords'' (Palgrave Macmillan, New York, 2005). [https://www.amazon.com/Road-Dayton-Accords-American-Statecraft/dp/1403965005/ excerpt] * Chollet, Derek H., and Samantha Power. ''The unquiet American: Richard Holbrooke in the world'' (Public Affairs, 2011). * Curran, Daniel, James K. Sebenius, and Michael Watkins. "Two Paths to Peace: Contrasting George Mitchell in Northern Ireland with Richard Holbrooke in Bosnia–Herzegovina". ''Negotiation Journal'' 20.4 (2004): 513–537. [http://www.people.hbs.edu/jsebenius/articles_scans/04_NJ_TwoPathsToPeace_Mitchell-Holbrooke.pdf online] * Daalder, I.H., 2014. ''Getting to Dayton: the making of America's Bosnia policy''. Brookings Institution Press. * {{cite journal|last=Donais|first=Timothy|year=2002|title=The politics of privatization in post-Dayton Bosnia|journal=Southeast European Politics|volume=3|issue=1|pages=3–19}} * Goodby, J.E., 1996. "When war won out: Bosnian peace plans before Dayton". ''International Negotiation'', 1(3), pp.&nbsp;501–523. * Parish, M., 2007. "The Demise of the Dayton protectorate. Inside the Bosnian Crisis: Documents and Analysis". ''Journal of Intervention and Statebuilding'', 1, pp.&nbsp;11–23. * {{cite journal|last1=Tuathail|first1=Gearóid Ó.|last2=O'Loughlin|first2=John|last3=Djipa|first3=Dino|year=2006|title=Bosnia-Herzegovina ten years after Dayton: Constitutional change and public opinion|journal=Eurasian Geography and Economics|volume=47|issue=1|pages=61–75|doi=10.2747/1538-7216.47.1.61|s2cid=43955186}} * {{cite journal|last=Woodward|first=Susan L.|year=1996|title=Implementing Peace in Bosnia and Herzegovina: a post-Dayton primer and memorandum of warning|journal=Foreign Policy Studies Program|publisher=Brookings Institution}} * {{cite web|url=http://ocw.tufts.edu/data/12/244825.pdf|title=An Analysis of the Dayton Negotiations and Peace Accords|year=2005|publisher=The Fletcher School of Law and Diplomacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808230216/http://ocw.tufts.edu/data/12//244825.pdf|archive-date=8 August 2017|url-status=dead|access-date=14 April 2017|author=Adriana Camisar, Boris Diechtiareff, Bartol Letica, Christine Switzer}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Dayton Agreement}} * [https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{ En simbol }} *[https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{Bs simbol}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]] [[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]] [[Kategorija:Historija Daytona (Ohio)]] [[Kategorija:Historija Pariza]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1995. u Francuskoj]] [[Kategorija:1995. u Saveznoj Republici Jugoslaviji]] [[Kategorija:1995. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Odnosi Hrvatska–Srbija]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Francuske]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] 2sig86s6gcblokwwit8ae9io3os9up7 3671758 3671699 2024-12-08T18:45:22Z AnToni 2325 3671758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Dejtonski sporazum | puno_ime = Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini | slika = DaytonAgreement.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | opis_slike = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum_izrade = {{početni datum|1995|8|10}} | datum_potpis = {{početni datum|1995|12|14}}<ref>{{cite news|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|title=15 years ago, Dayton Peace Accords: a milestone for NATO and the Balkans|publisher=NATO|date=14 December 2010|access-date=18 July 2015|archive-date=17 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217163011/https://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|url-status=live}}</ref> | mjesto_potpis = [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson]], [[Dayton (Ohio)|Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Pariz]], [[Francuska]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|SAD}} [[Bill Clinton]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]<br>{{ZD|Francuska}} [[Jacques Chirac]]<br>{{ZD|UK}} [[John Major]]<br>{{ZD|Njemačka}} [[Helmut Kohl]]<br>{{ZD|Rusija}} [[Viktor Černomirdin]]<br>{{ZD|EU}} [[Felipe González]] | strane = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}<br>{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<hr />Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>{{ZID|Francuska}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Njemačka}}<br>{{ZID|Rusija}}<br>{{ZID|Evropska unija}}<ref>{{cite web |url=https://www1.umn.edu/humanrts/icty/dayton/daytonsum.html |title=Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=30 November 1995 |website=www1.umn.edu |access-date=16 January 2016}}</ref> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Engleski jezik|engleski]]|[[Srpski jezik|srpski]]}}<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina|date=14. 12. 1995|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }}'''Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini''', poznat i kao '''Dejtonski mirovni sporazum''' ili '''Dejtonski sporazum''', kolokvijalno poznat kao '''Dejton''' ('''Dayton'''), mirovni je sporazum postignut u [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson|vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson]] blizu [[Dayton (Ohio)|Daytona (Ohio)]], [[Sjedinjene Američke Države]], a finaliziran 21. novembra 1995. i formalno potpisan u [[Pariz]]<nowiki/>u, 14. decembra 1995.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref> Ovim sporazumima okončan je [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao tri i po godine, koji je bio dio mnogo većih [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]]. Zaraćene strane pristale su na mir i jedinstvenu suverenu državu poznatu kao [[Bosna i Hercegovina]] koja se sastoji od dva dijela (entiteta), [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastanjene većinom [[Srbi|Srbima]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nastanjene uglavnom [[Hrvati|Hrvatima]] i [[Bošnjaci|Bošnjacima]]. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine. Sporazum je kritikovan zbog stvaranja neefikasnih i nezgrapnih političkih struktura i učvršćivanja [[Etnička čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja iz prethodnog rata]].<ref>{{Cite journal|last=Levene|first=Mark|date=2000|title=The Limits of Tolerance: Nation–State Building and What It Means for Minority Groups|journal=Patterns of Prejudice|volume=34|issue=2|pages=19–40|doi=10.1080/00313220008559138|quote=Consider, instead, one contemporary parallel, Bosnia: the degree to which the international community via the Owen-Vance plan, or even the later Dayton accord, actively promoted or endorsed the destruction of a multi-ethnic society; the degree to which it helped to facilitate the creation of a greater Serbia or an enlarged Croatia; the degree to which it was, at the very least, an [[accessory after the fact]] to both 'ethnic cleansing' and sub-genocide.}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Malik|first=John|date=2000|title=The Dayton Agreement and Elections in Bosnia: Entrenching Ethnic Cleansing through Democracy|journal=Stanford Journal of International Law|volume=36|pages=303}}</ref> == Pregovori i potpisivanje == [[Datoteka:Balkan_Peace_Agreement_Signing_(1995)_Clinton_Library.webm|desno|mini|212x212piksel|Video potpisivanja Dejtonskog sporazuma.]] Iako su osnovni elementi Dejtonskog sporazuma predloženi u međunarodnim pregovorima još 1992,<ref>[https://web.archive.org/web/20090923145619/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976369,00.html Munich All Over Again?]</ref> ovi su pregovori započeti nakon [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini|neuspješnih prethodnih mirovnih napora i dogovora]], hrvatske vojne [[Operacija "Oluja"|operacije Oluja]] u augustu 1995. i njezinih posljedica, vojne ofanzive na [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], koja se sprovodila paralelno sa [[NATO]] [[Operacija "Namjerna sila"|operacijom "Namjerna sila"]]. Tokom septembra i oktobra 1995, svjetske sile (posebno [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Rusija]]), okupljene u [[Kontakt grupa|Kontakt grupi]], vršile su pritisak na lidere triju strana da prisustvuju pregovorima o nagodbi; Dejton (Ohio), na kraju je izabran za mjesto održavanja.<ref>{{Cite web|url=https://studies.aljazeera.net/en/reports/2015/12/201512161661175248.html|title=''What was achieved and what to expect?''|last=Ferid Muhic|date=2015-12-16|publisher=[[Al_Jazeera_Media_Network#Al_Jazeera_Center_for_Studies | Al Jazeera Studies]]|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> Pregovori su započeli nacrtom ključnih tačaka koje su SAD predstavile u timu koji je predvodio savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Anthony Lake]] u posjeti [[London]]<nowiki/>u, [[Bonn]]<nowiki/>u, [[Pariz]]<nowiki/>u i drugim evropskim stanicama od 10. do 14. augusta 1995. Među njima je i [[Soči]], da se konsultuje sa ruskim ministrom vanjskih poslova [[Andrej Kozirjev|Andrejem Kozirjevom]]. Lakeov tim predan je odvojenoj američkoj međuagencijskoj grupi, koju je predvodio pomoćnik državnog sekretara [[Richard Holbrooke]], koji je nastavio da pregovara sa liderima u njihovim prijestonicama.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ab9925485fb1a8a292948474dc179657|title=U.S. Envoy Presses Ahead With Balkan Shuttle Diplomacy|last=Latal|first=Srecko|date=1 October 1995|website=Associated Press|access-date=2021-06-14}}</ref> Posada Holbrookea izvela je pet rundi intenzivne šatl diplomatije od augusta do oktobra,<ref>{{Cite journal|last=Hartwell|first=Leon|date=15 October 2019|title=Conflict Resolution: Lessons from the Dayton Peace Process|journal=Negotiation Journal|volume=35|issue=4|pages=443–469|doi=10.1111/nejo.12300}}</ref> uključujući kratke konferencije u [[Ženeva|Ženevi]] i [[New York City|Njujorku]] koje su rezultirale usvajanjem principa za nagodbu od strane strana 8. odnosno 26. septembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf/|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina. Annex 4|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]]|language=en|access-date=1 May 2024|archive-date=24. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240224033413/https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|url-status=dead}}</ref> Dejtonska konferencija održana je od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici iz regiona bili su [[Predsjednik Srbije|predsjednik]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (federalna jedinica [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]) [[Slobodan Milošević]] (kojeg je Republika Srpska ranije ovlastila da zastupa njihove interese), [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] sa ministrom vanjskih poslova [[Muhamed Šaćirbeg|Muhamedom Šaćirbegom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/volume-11-no-1-2016january/the-dayton-agreement/|title=''The Dayton Agreement.'' Chapter from the author's The Survived Country – Dividing Bosnia and Herzegovina: Who, When, Where (Zagreb: Synopsis, 2013)|last=Ivo Komšić|year=2016|publisher=Spirit of Bosnia|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> [[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|mini|209x209piksel|Potpisivanje punog i formalnog sporazuma u Parizu.]] Mirovnu konferenciju vodili su američki državni sekretar [[Warren Christopher]], te pregovarač Richard Holbrooke sa dva kopredsjedavajućeg u vidu specijalnog predstavnika EU [[Carl Bildt|Carla Bildta]] i prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Ključni učesnik američke delegacije bio je general [[Wesley Clark]]. Šef [[Velika Britanija|britanskog]] tima bila je [[Pauline Neville-Jones]], politički direktor [[Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj|Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha]]. Vojni predstavnik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] bio je [[David Leakey|pukovnik Arundell David Leakey]]. [[Paul Williams (profesor)|Paul Williams]], preko [[Grupa za javno međunarodno pravo i politiku|Grupe za javno međunarodno pravo i politiku]] (PILPG), služio je kao pravni savjetnik delegaciji [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike BiH]] tokom pregovora. Holbrooke je govorio o "ogromnoj teškoći uključivanja bosanskohercegovačke vlade u ozbiljne pregovore".<ref>{{Cite book|last=Pinfari|first=Marco|title=Peace Negotiations and Time Deadline Diplomacy in Territorial Disputes|date=2013|publisher=Routledge|page=124}}</ref> Sigurno mjesto odabrano je kako bi se sve strane uklonile iz njihove zone komforta, bez koje bi imale malo poticaja za pregovore; smanjiti njihovu sposobnost pregovaranja putem medija; i da sigurno smjesti preko 800 osoblja i pratilaca. Obuzdavanje sposobnosti učesnika da pregovaraju putem medija bilo je posebno važno pitanje. Holbrooke je želio spriječiti rano curenje informacija u štampu. Nakon što je parafiran u Daytonu, 21. novembra 1995.<ref name=":12">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref>, potpuni i formalni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995.<ref>{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rls/or/dayton|title=Dayton Accords|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|access-date=5 May 2014}}</ref> a svjedočili su [[Premijer Španije|španski premijer]] [[Felipe González]] (kao EU predstavnik), [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[Jacques Chirac]], [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[John Major]], [[njemački kancelar]] [[Helmut Kohl|Helmut Kol]] i [[Premijer Rusije|ruski premijer]] [[Viktor Černomirdin]]. == Sadržaj == Glavna svrha sporazuma je promoviranje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podržavanje regionalne ravnoteže u i oko bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] (Član V, Aneks 1-B).<ref name="ReferenceA">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> Dogovorene su sadašnje [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|političke podjele Bosne i Hercegovine]] i njena [[Politika Bosne i Hercegovine|struktura vlasti]] (Aneks 4). Ključna komponenta ovoga bila je razgraničenje [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na koju su se odnosili mnogi zadaci navedeni u Aneksima.<ref>[https://www.osce.org/bih/126173 Dayton Peace Agreement]</ref> Bosna i Hercegovina se sastoji od entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bosna i Hercegovina je cjelovita država, za razliku od konfederacije; nijedan entitet ili entiteti se nikada ne bi mogli odvojiti od Bosne i Hercegovine osim u skladu sa zakonom. Iako visoko decentralizovan u svojim entitetima, i dalje bi zadržao centralnu vladu, sa rotirajućim državnim predsjedništvom, centralnom bankom i ustavnim sudom.<ref name="ReferenceA2">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref><ref>[https://www.theguardian.com/global/2015/nov/10/bosnia-bitter-flawed-peace-deal-dayton-agreement-20-years-on Bosnia's bitter, flawed peace deal, 20 years on]</ref> Sporazum je naložio širokom spektru međunarodnih organizacija da prate, nadgledaju i implementiraju komponente sporazuma. [[IFOR]] (Snage za implementaciju) pod vodstvom [[NATO]]-a bio je odgovoran za implementaciju vojnih aspekata sporazuma i raspoređen je 20. decembra 1995, preuzimajući snage [[UNPROFOR]]-a. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] je bio zadužen za civilnu provedbu. [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] bila je zadužena za organizaciju [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora 1996]].<ref name="ReferenceA3">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> === Odluka Ustavnog suda === [[Hrvatska stranka prava 1861]] i [[Bosanskohercegovačka stranka prava 1861]] su 13. oktobra 1997. zatražile od [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] da poništi nekoliko odluka i potvrdi jednu odluku [[Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine|Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine]] i, što je još važnije, za ocjenu ustavnosti Dejtonskog sporazuma od kada je navodi se da je sporazum prekršio [[Ustav Bosne i Hercegovine]] na način da je narušio integritet države i mogao uzrokovati raspad Bosne i Hercegovine. Sud je došao do zaključka da nije nadležan za rješavanje spora u vezi sa navedenim odlukama, budući da podnosioci predstavke nisu bili subjekti koji su navedeni u članu VI/3 (a) Ustava o onima koji mogu upućivati sporove Sudu. Sud je odbio i drugi zahtjev: {{Citat|U vezi sa zahtjevom za ocjenjivanje ustavnosti Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini Ustavni sud ističe daje Ustav Bosne i Hercegovine donesen kao Aneks IV Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. Iz tog proizlazi da ne može postojati sukob i mogućnost spora između tog Sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.<br>Ustavni sud, također, nije nadležan da ocjenjuje ustavnost Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u odnosu na Ustav Republike Bosne i Hercegovine jer je ovaj Sud ustanovljen prema Ustavu Bosne i Hercegovine sa isključivim zadatkom da podržava ovaj ustav.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-1997_1614689214.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 1997.|date=1999.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref>}}Bio je to jedan od ranih predmeta u kojima se Sud morao pozabaviti pitanjem pravne prirode Ustava. Primjedbom na način ''[[obiter dictum]]'' u vezi s Aneksom IV (Ustav) i ostatkom mirovnog sporazuma, Sud je zapravo „ustanovio osnov za ''pravno jedinstvo'' “<ref>Vehabović, Faris (2006).</ref> cjelokupnog mirovnog sporazuma, što je dalje impliciralo da su svi aneksi u hijerarhijskoj jednakosti. U kasnijim odlukama Sud je to potvrdio korištenjem drugih aneksa mirovnog sporazuma kao direktne osnove za analizu, ne samo u kontekstu sistematskog tumačenja Aneksa IV. Međutim, budući da je Sud odbio izneseni zahtjev apelanta, nije ulazio u detalje u vezi sa spornim pitanjima zakonitosti procesa u kojem je novi Ustav (Aneks IV) stupio na snagu i zamijenio dosadašnji [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]. Sud je koristio isto obrazloženje da odbaci sličan zahtjev u kasnijem predmetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2003_1614688575.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 2003.|date=2004.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> == Teritorijalne promjene == [[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|Područja pod vojnom kontrolom 1995. prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Legenda|#017B3E|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]}}{{Legenda|#003561|[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]}}{{Legenda|#A00F14|[[Vojska Republike Srpske|VRS]]}}]] [[Datoteka:Dayton.png|mini|Teritorijalne promjene nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Colorbox|#017B3E}}{{Colorbox|#21FF6C}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]<br>{{Colorbox|#003561}}{{Colorbox|#71FFFF}} [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]<br>{{Colorbox|#A00F14}}{{Colorbox|#FD691F}}{{Colorbox|#FFF309}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]]]] Prije sporazuma, [[Srbi]] živjeli su na oko 46% Bosne i Hercegovine (23.687&nbsp;km²), [[Bošnjaci]] 28% (14.505&nbsp;km²) i [[Hrvati]] 25% (12.937&nbsp;km²). Srbi su imali velike dijelove planinskih teritorija (4% od Hrvata u BiH i nešto manje od Bošnjaka), ali su predali [[Sarajevo]] i neke vitalne položaje u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Njihov procenat je porastao na 49% (48% bez [[Brčko distrikt]]<nowiki/>a, 24.526&nbsp;km²). Bošnjaci su dobili veći dio Sarajeva i neke važne položaje u Podrinju, dok su izgubili samo nekoliko lokacija na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] i u zapadnoj Bosni. Njihov je postotak porastao na 30%, a uveliko su poboljšali kvalitet zemljišta. Veliki dijelovi predratne zemlje nastanjenih Bošnjacima i bosanskohercegovačkim Hrvatima ostali su pod kontrolom Srba.<ref>{{Cite web|url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2003_02/t02_0030.htm|title=THE LAW ON THE CONFIRMATION OF THE GENERAL FRAMEWORK AGREEMENT FOR PEACE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA|website=demo.paragraf.rs|access-date=2022-12-13}}</ref> Hrvati su većinu (4% teritorija BiH) vratili Srbima (9% današnje RS), a nakon toga su se povukli iz [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]). Malo proširenje [[Posavina|Posavine]] ([[Odžak]] i dijelovi [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]]) nije promijenilo činjenicu da su nakon Dejtona Hrvati imali samo 21% Bosne i Hercegovine (10.640&nbsp;km²), u poređenju sa više od 25% prije Dejtona. Jedna od najvažnijih teritorija Hrvata ([[Posavina]] sa [[Brod (općina)|Bosanskim Brodom]], [[Šamac|Bosanskim Šamcem]] i [[Derventa|Derventom]]) izostavljena je van kontrole Hrvata.<ref name="ReferenceA4">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> [[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|[[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] nakon uspostave entiteta.]] === Republika Srpska === * Oko 89,5% (22.059&nbsp;km²) teritorije bilo je pod kontrolom VRS-a; * Oko 9% (2.117&nbsp;km²) današnje teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kontrolisale su snage HVO-a; uglavnom u općinama [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]] i dio grada [[Banja Luka]]; * Oko 1,5% (350&nbsp;km²) današnje teritorije Republike Srpske kontrolisale su snage ARBiH, uglavnom neka sela na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] ([[Doboj]] i [[Petrovo]]), zapadnoj Bosni ([[Krupa na Uni]] i dijelovi [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Oštra Luka|Oštre Luke]]). === Federacija Bosne i Hercegovine === * Oko 53% (13.955&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom ARBiH; * Oko 41% (10.720&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom HVO-a; * Oko 6% (1.435&nbsp;km²) bilo je pod kontrolom VRS-a. ==== Unsko-sanski kanton ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom ARBiH (3.925&nbsp;km²); * HVO kontrolisao neke planinske prijevoje u južnim dijelovima općina [[Bosanski Petrovac]] i [[Bihać]] (200&nbsp;km²). ==== Posavski kanton ==== * Bio uglavnom pod kontrolom HVO-a (205&nbsp;km²); * VRS kontrolisala [[Odžak]] i dijelove općine [[Domaljevac-Šamac]] (120&nbsp;km²). ==== Tuzlanski kanton ==== * Bio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.544&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općini [[Gradačac]] pod kontrolom HVO-a (5&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općinama [[Doboj]] i [[Gračanica]] pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Zeničko-dobojski kanton ==== * Nio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.843&nbsp;km²); * Postojale su male enklave poput [[Žepče|Žepča]] i [[Usora (općina)|Usore]] pod kontrolom HVO-a (400&nbsp;km²); * Istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Bosansko-podrinjski kanton Goražde ==== * Bio uglavnom pod kontrolom ARBiH (405&nbsp;km²); * Područja koja su ga povezivala sa Sarajevom bila pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Srednjobosanski kanton ==== * Bio podijeljen, nešto više od trećine bilo je pod kontrolom HVO-a (1.099&nbsp;km²); * Ostatak je bio pod kontrolom ARBiH (2.090&nbsp;km²). ==== Hercegovačko-neretvanski kanton ==== * Bio podijeljen, više od polovine je bilo pod kontrolom HVO-a (2.525&nbsp;km²); * sjeverni i središnji dijelovi bili su pod kontrolom ARBiH (1.666&nbsp;km²); * istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (210&nbsp;km²). ==== Zapadnohercegovački kanton ==== * bio u potpunosti pod kontrolom HVO-a (1.362&nbsp;km²). ==== Kanton Sarajevo ==== * bio uglavnom pod kontrolom VRS-a (800&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neka južna prigradska naselja i veći dio samog grada (477&nbsp;km²). ==== Kanton 10 ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom HVO-a (4.924&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neke dijelove istočno od [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]] (10&nbsp;km²). === Brčko distrikt === * ARBiH kontrolisala većinu južnog dijela (200&nbsp;km²);<ref name=":0">{{Cite web|url=https://inslav.ru/event/engelgardt-georgiy-nikolaevich-respublika-serbskaya-v-bosnii-i-gercegovine-vozniknovenie-i|title=Энгельгардт Георгий Николаевич. Республика Сербская в Боснии и Герцеговине. Возникновение и эволюция (1990–2006 гг.)|date=2015-12-04|website=Институт славяноведения Российской академии наук (ИСл РАН)|access-date=2022-12-13}}</ref> * VRS kontrolisala sjeverni dio (193&nbsp;km²);<ref name=":0" /> * HVO kontrolisao ostatak, dio kod općine [[Orašje]] i dvije enklave na južnim dijelovima općine (100&nbsp;km²). == Mišljenja o sporazumu == Neposredna svrha sporazuma je bila zamrzavanje vojne konfrontacije i sprečavanje njenog nastavka. Stoga je definirana kao "nužna konstrukcija".<ref>Rory Keane, ''Reconstructing sovereignty. ''</ref> Dejtonski sporazum je imao za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da prijeđe iz rane postkonfliktne faze kroz rekonstrukciju i konsolidaciju, usvajajući [[Konsocijalizam|konsocijacijski pristup podjele vlasti]].<ref>{{Cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Bosnia After Dayton: Nationalist Partition and International Intervention|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=1-85065-585-5|location=Oxford|page=216}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Stroschein|first=Sherrill|year=2014|title=Consociational Settlements and Reconstruction: Bosnia in Comparative Perspective (1995–Present)|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|volume=656|pages=97–115|doi=10.1177/0002716214544459}}</ref> Naučnici kao što je [[Kanada|kanadski]] profesor Charles-Philippe David nazivaju Dejton "najimpresivnijim primjerom rješavanja sukoba".<ref>Charles-Philippe David, "Alice in Wonderland meets Frankenstein: Constructivism, Realism and Peacebuilding in Bosnia", ''Contemporary Security Policy'' 22, No.1, 2001</ref><ref>{{Cite book|last=Raphael Israeli|url=https://books.google.com/books?id=eAV-AgAAQBAJ&pg=PA380|title=Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992–1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs|last2=Albert Benabou|publisher=Strategic Book|year=2013|isbn=9781628570151|page=380}}</ref> Američki naučnik Howard M. Hensel navodi da "Dejton predstavlja primjer pregovora o rješavanju sukoba koji su bili uspješni. <ref>{{Cite book|last=Howard M. Hensel|url=https://books.google.com/books?id=4pxADwAAQBAJ&pg=PT208|title=Sovereignty and the Global Community: The Quest for Order in the International System|publisher=Taylor & Francis|year=2017|isbn=9781351148702|page=208}}</ref> Međutim, Patrice C. McMahon i Jon Western pišu da "koliko god Dejton bio uspješan u okončanju nasilja, on je također sijao sjeme nestabilnosti stvaranjem decentraliziranog političkog sistema koji je potkopavao autoritet države."<ref>{{Cite journal|last=McMahon|first=Patrice C.|last2=Western|first2=Jon|year=2009|title=The Death of Dayton: How to Stop Bosnia From Falling Apart|url=https://www.foreignaffairs.com/articles/bosnia-herzegovina/2009-08-17/death-dayton|journal=Foreign Affairs|volume=88|issue=September/October}}</ref> [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] ustvrdio je 2006. da je Dejtonski okvir omogućio [[Međunarodna zajednica|međunarodnoj zajednici]] da prijeđe "od izgradnje države preko institucija i izgradnje kapaciteta do izgradnje identiteta", stavljajući Bosnu i Hercegovinu "na put prema [[Evropska unija|Briselu]]".<ref>[[Wolfgang Petritsch]], "My lessons learnt in Bosnia and Herzegovina", Sarajevo, 2006</ref> Dejtonski sporazum je bio predmet kritika od svog početka: * ''Komplikovani sistem vlasti'' – Kao dio Dejtonskog sporazuma, BiH je regionalno podijeljena između dva "entiteta" u okviru konsocijacijske demokratije, koja je uspostavljena da osigura političko predstavljanje i moć svih strana. Ovo može dovesti do neproduktivne vlade u kojoj je svako važno pitanje u ćorsokaku unutar središnje vlade, jer svaka stranka zagovara suprotstavljene prioritete koji su zasnovani na etničkoj politici, a ne na zajedničkim idealima.<ref>{{Cite journal|last=Yourdin|first=C|date=2003|title=Society Building in Bosnia: A Critique of Post-Dayton Peacebuilding Efforts'|journal=Journal of Diplomacy and International Relations|volume=4|issue=2|pages=59–74}}</ref> * ''Ovisnost i kontrola međunarodnih aktera'' – Dejton je u velikoj mjeri bio međunarodna vizija, koju su predvodile Sjedinjene Američke Države koje su podržavale prekid rata, ali to nije omogućilo liderima da pregovaraju o okončanju rata, te stoga nije ostavljao nikakav poticaj u nastavku proces izgradnje mira i nema prostora za lidere da razgovaraju o osnovnim uzrocima sukoba. Međunarodni akteri su također odigrali veliku ulogu u oblikovanju poslijeratne agende u BiH. Međunarodna zajednica ulaže milione eura u BiH godišnje preko nevladinih organizacija. Međutim, to guši uticaj lokalnih aktera i razvoj civilnog društva. Umjesto toga, međunarodna zajednica bi trebala ulagati u lokalne aktere, omladinske aktiviste i projekte demokratizacije.<ref>{{Cite journal|last=Chandler|first=David|date=2005|title=From Dayton to Europe|journal=International Peacekeeping|volume=12|issue=3|pages=336–349|doi=10.1080/13533310500074077}}</ref> Priliv nevladinih organizacija i međunarodnih aktera da pokrenu ulaganja u zemlju nakon rata također nije uspio pokrenuti ekonomiju, pri čemu je BiH patila od slabog ekonomskog rasta (2% u 2015.). Nedostatak ekonomskog razvoja pripisuje se slaboj koordinaciji između međunarodnih aktera i nedostatku pažnje o lokalnim kapacitetima.<ref>{{Cite journal|last=Kell, Kudlenko|first=S, A|year=2015|title=Bosnia and Herzegovina 20 years after Dayton, complexity born of paradoxes|url=http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|journal=International Peacekeeping|volume=22|issue=5|pages=471–489|doi=10.1080/13533312.2015.1103651|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029220017/http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|archive-date=29 October 2020|access-date=19 April 2019}}</ref> * ''Završetak rata, ali ne i promicanje mira'' – Primarni cilj Dejtona je bio da se zaustavi rat, ali je sporazum trebao biti samo privremena mjera dok je razvijen dugoročni plan. Dejtonski sporazum je bio 35. pokušaj prekida vatre nakon 34 druga neuspješna pokušaja. Dok je Dejton zaustavio sukob i nije došlo do ponovnog izbijanja nasilja, stabilnost u sukobu ne daje tačnu procjenu mira. U BiH vlada negativan mir, što znači da nema otvorenog sukoba ili nasilja. Međutim, pozitivnog mira nema, jer nisu postignuti uslovi koji otklanjaju uzroke nasilja. Još uvijek postoji međunarodno vojno prisustvo, [[Operacija Altea (EUFOR)|EUFOR Althea]], odgovorno za nadgledanje poštivanja aspekata Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je osigurao mir ponovnim uspostavljanjem i kodifikacijom podjele. Nametanje takvog mira može se smatrati isticanjem još uvijek duboko ukorijenjenih tenzija u zemlji, pri čemu Dejton pokriva pukotine polomljenog društva koje bi moglo biti ponovo uvučeno u sukob čim vojne snage odu.<ref>{{Cite journal|last=Berdal|first=M|last2=Collantes-Celador|first2=G|title=Post-War Violence in Bosnia and Herzegovina|journal=Conflict, Development and Peacebuilding|pages=75–94}}</ref> * ''Konsocijacijska demokratija'' – Dejtonskim sporazumom uspostavljena je konsocijacijska demokratija u Bosni i Hercegovini. To znači da je svakoj grupi osigurana zastupljenost i moć. Ovo je potaknulo kraj rata u BiH, ali prvo zahtijeva saradnju ili pomirenje da bi vlada funkcionirala. Bosna i Hercegovina djeluje sa tročlanom ulogom predsjednika. Postoji bošnjački, hrvatski i srpski član predsjednišva. Slične kvote i pravila važe za dva zakonodavna tijela. * ''Učvršćivanje teritorijalizirane etničke pripadnosti'' - Sporazum je bio podržan teritorijaliziranom definicijom etničke pripadnosti koja je podijelila Bosnu i Hercegovinu na tri konstitutivna naroda i dva različita entiteta zasnovana na etnonacionalističkim identitetima.<ref>{{Cite book|last=Rutar|first=Sabine|title=The Oxford Handbook of the History of Nationalism|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-876820-3|editor-last=Breuilly|editor-first=John|location=Oxford|page=528|chapter=Nationalism in Southeastern Europe, 1970-2000}}</ref> Prema rezultatima istraživanja iz studije iz 2020, "u svakoj od tri glavne etničke grupe u BiH više ljudi bi glasalo za Dejton nego protiv."<ref>{{Cite journal|last=Morgan-Jones|first=Edward|last2=Stefanovic|first2=Djordje|last3=Loizides|first3=Neophytos|date=2020-10-21|title=Citizen endorsement of contested peace settlements: public opinion in post-Dayton Bosnia|url=https://doi.org/10.1080/13510347.2020.1828356|journal=Democratization|volume=28|issue=2|pages=434–452|doi=10.1080/13510347.2020.1828356|issn=1351-0347}}</ref> == Dejtonski sporazum danas == Dejtonski sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz [[Banja Luka|Banja Luke]] protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna i Hercegovina znala do 1992, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno deset kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija. === Nestanak orginalnog dokumenta === [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Presjedavajući]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] je 13. februara 2008. izjavio da je originalni Dejtonski sporazum izgubljen iz arhive Predsjedništva. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Miroslav Lajčák]] izjavio je: "Ne znam da li je vijest tužna ili smiješna".<ref>{{Cite news|title=Izgubljen original Dejtonskog sporazuma|url=http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/30394/Izgubljen-original-Dejtonskog-sporazuma|work=[[Blic]]|date=13 February 2008|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Dana 16. novembra 2009. [[Ministarstvo vanjskih poslova Francuske]] dostavilo je [[Ambasada Francuske u Sarajevu|francuskoj ambasadi u Sarajevu]] ovjerenu kopiju sporazuma. Kopija je kasnije proslijeđena [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite news|title=Francuska dostavila BiH kopiju Dejtonskog sporazuma|url=http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/FRANCUSKA-DOSTAVILA-BiH-KOPIJU-DEJTONSKOG-SPORAZUMA-i112057.lt.html|work=[[Politika]]|date=16 November 2009|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Ukradeni original pronađen je 2017. u privatnom domu na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], što je rezultiralo hapšenjem osobe koja je pokušavala da ga proda.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/region.php?yyyy=2017&mm=11&dd=01&nav_id=102695|title=Man arrested in possession of original Dayton Agreement|date=1 November 2017|website=b92.net|access-date=13 April 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Vašingtonski sporazum]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Predlog secesije Republike Srpske]] * [[Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini]] * [[Erdutski sporazum]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Allcock, John B., Marko Milivojevic, et al. ''Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia'' (1998) * {{cite journal|last=Belloni|first=Roberto|year=2009|title=Bosnia: Dayton is dead! long live dayton!|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=15|issue=3–4|pages=355–375|doi=10.1080/13537110903372367|s2cid=143858915|hdl=11572/76874|hdl-access=free}} * {{cite journal|last=Bieber|first=Florian|year=2001|title=Croat Self-Government in Bosnia: A Challenge for Dayton?|url=https://edoc.vifapol.de/opus/volltexte/2009/1991/pdf/brief_5.pdf|journal=ECMI Brief|publisher=[[European Centre for Minority Issues]]}} * Caplan, R., 2000. "Assessing the Dayton Accord: The structural weaknesses of the general framework agreement for peace in Bosnia and Herzegovina". ''Diplomacy and Statecraft'', 11(2), pp.&nbsp;213–232. * {{cite book|last=Chandler|first=David|url=https://books.google.com/books?id=bLXq7a2CoxoC|title=Bosnia: Faking Democracy After Dayton|publisher=Pluto Press|year=2000|isbn=978-0-7453-1689-5}} * {{cite journal|last=Chivvis|first=Christopher S.|year=2010|title=The Dayton Dilemma|journal=Survival|volume=52|issue=5|pages=47–74|doi=10.1080/00396338.2010.522096|s2cid=153915349}} * Chollet, Derek. ''The Road to the Dayton Accords'' (Palgrave Macmillan, New York, 2005). [https://www.amazon.com/Road-Dayton-Accords-American-Statecraft/dp/1403965005/ excerpt] * Chollet, Derek H., and Samantha Power. ''The unquiet American: Richard Holbrooke in the world'' (Public Affairs, 2011). * Curran, Daniel, James K. Sebenius, and Michael Watkins. "Two Paths to Peace: Contrasting George Mitchell in Northern Ireland with Richard Holbrooke in Bosnia–Herzegovina". ''Negotiation Journal'' 20.4 (2004): 513–537. [http://www.people.hbs.edu/jsebenius/articles_scans/04_NJ_TwoPathsToPeace_Mitchell-Holbrooke.pdf online] * Daalder, I.H., 2014. ''Getting to Dayton: the making of America's Bosnia policy''. Brookings Institution Press. * {{cite journal|last=Donais|first=Timothy|year=2002|title=The politics of privatization in post-Dayton Bosnia|journal=Southeast European Politics|volume=3|issue=1|pages=3–19}} * Goodby, J.E., 1996. "When war won out: Bosnian peace plans before Dayton". ''International Negotiation'', 1(3), pp.&nbsp;501–523. * Parish, M., 2007. "The Demise of the Dayton protectorate. Inside the Bosnian Crisis: Documents and Analysis". ''Journal of Intervention and Statebuilding'', 1, pp.&nbsp;11–23. * {{cite journal|last1=Tuathail|first1=Gearóid Ó.|last2=O'Loughlin|first2=John|last3=Djipa|first3=Dino|year=2006|title=Bosnia-Herzegovina ten years after Dayton: Constitutional change and public opinion|journal=Eurasian Geography and Economics|volume=47|issue=1|pages=61–75|doi=10.2747/1538-7216.47.1.61|s2cid=43955186}} * {{cite journal|last=Woodward|first=Susan L.|year=1996|title=Implementing Peace in Bosnia and Herzegovina: a post-Dayton primer and memorandum of warning|journal=Foreign Policy Studies Program|publisher=Brookings Institution}} * {{cite web|url=http://ocw.tufts.edu/data/12/244825.pdf|title=An Analysis of the Dayton Negotiations and Peace Accords|year=2005|publisher=The Fletcher School of Law and Diplomacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808230216/http://ocw.tufts.edu/data/12//244825.pdf|archive-date=8 August 2017|url-status=dead|access-date=14 April 2017|author=Adriana Camisar, Boris Diechtiareff, Bartol Letica, Christine Switzer}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Dayton Agreement}} * [https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{ En simbol }} *[https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{Bs simbol}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]] [[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]] [[Kategorija:Historija Daytona (Ohio)]] [[Kategorija:Historija Pariza]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1995. u Francuskoj]] [[Kategorija:1995. u Saveznoj Republici Jugoslaviji]] [[Kategorija:1995. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Odnosi Hrvatska–Srbija]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Francuske]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] swf4wnqwjnvuuzvjc8gw15axqeqv7t7 3671771 3671758 2024-12-08T22:52:54Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Dejtonski sporazum | puno_ime = Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini | slika = DaytonAgreement.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | opis_slike = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | datum_izrade = {{početni datum|1995|8|10}} | datum_potpis = {{početni datum|1995|12|14}}<ref>{{cite news|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|title=15 years ago, Dayton Peace Accords: a milestone for NATO and the Balkans|publisher=NATO|date=14 December 2010|access-date=18 July 2015|archive-date=17 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217163011/https://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|url-status=live}}</ref> | mjesto_potpis = [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson]], [[Dayton (Ohio)|Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Pariz]], [[Francuska]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|SAD}} [[Bill Clinton]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]<br>{{ZD|Francuska}} [[Jacques Chirac]]<br>{{ZD|UK}} [[John Major]]<br>{{ZD|Njemačka}} [[Helmut Kohl]]<br>{{ZD|Rusija}} [[Viktor Černomirdin]]<br>{{ZD|EU}} [[Felipe González]] | strane = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}<br>{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<hr />Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>{{ZID|Francuska}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Njemačka}}<br>{{ZID|Rusija}}<br>{{ZID|Evropska unija}}<ref>{{cite web |url=https://www1.umn.edu/humanrts/icty/dayton/daytonsum.html |title=Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=30 November 1995 |website=www1.umn.edu |access-date=16 January 2016}}</ref> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Engleski jezik|engleski]]|[[Srpski jezik|srpski]]}}<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina|date=14. 12. 1995|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }}'''Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini''', poznat i kao '''Dejtonski mirovni sporazum''' ili '''Dejtonski sporazum''', kolokvijalno poznat kao '''Dejton''' ('''Dayton'''), mirovni je sporazum postignut u [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson|vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson]] blizu [[Dayton (Ohio)|Daytona (Ohio)]], [[Sjedinjene Američke Države]], a finaliziran 21. novembra 1995. i formalno potpisan u [[Pariz]]<nowiki/>u, 14. decembra 1995.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref> Ovim sporazumima okončan je [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao tri i po godine, koji je bio dio mnogo većih [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]]. Zaraćene strane pristale su na mir i jedinstvenu suverenu državu poznatu kao [[Bosna i Hercegovina]] koja se sastoji od dva dijela (entiteta), [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastanjene većinom [[Srbi|Srbima]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nastanjene uglavnom [[Hrvati|Hrvatima]] i [[Bošnjaci|Bošnjacima]]. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine. Sporazum je kritikovan zbog stvaranja neefikasnih i nezgrapnih političkih struktura i učvršćivanja [[Etnička čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja iz prethodnog rata]].<ref>{{Cite journal|last=Levene|first=Mark|date=2000|title=The Limits of Tolerance: Nation–State Building and What It Means for Minority Groups|journal=Patterns of Prejudice|volume=34|issue=2|pages=19–40|doi=10.1080/00313220008559138|quote=Consider, instead, one contemporary parallel, Bosnia: the degree to which the international community via the Owen-Vance plan, or even the later Dayton accord, actively promoted or endorsed the destruction of a multi-ethnic society; the degree to which it helped to facilitate the creation of a greater Serbia or an enlarged Croatia; the degree to which it was, at the very least, an [[accessory after the fact]] to both 'ethnic cleansing' and sub-genocide.}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Malik|first=John|date=2000|title=The Dayton Agreement and Elections in Bosnia: Entrenching Ethnic Cleansing through Democracy|journal=Stanford Journal of International Law|volume=36|pages=303}}</ref> == Pregovori i potpisivanje == [[Datoteka:Balkan_Peace_Agreement_Signing_(1995)_Clinton_Library.webm|desno|mini|212x212piksel|Video potpisivanja Dejtonskog sporazuma.]] Iako su osnovni elementi Dejtonskog sporazuma predloženi u međunarodnim pregovorima još 1992,<ref>[https://web.archive.org/web/20090923145619/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976369,00.html Munich All Over Again?]</ref> ovi su pregovori započeti nakon [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini|neuspješnih prethodnih mirovnih napora i dogovora]], hrvatske vojne [[Operacija "Oluja"|operacije Oluja]] u augustu 1995. i njezinih posljedica, vojne ofanzive na [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], koja se sprovodila paralelno sa [[NATO]] [[Operacija "Namjerna sila"|operacijom "Namjerna sila"]]. Tokom septembra i oktobra 1995, svjetske sile (posebno [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Rusija]]), okupljene u [[Kontakt grupa|Kontakt grupi]], vršile su pritisak na lidere triju strana da prisustvuju pregovorima o nagodbi; Dejton (Ohio), na kraju je izabran za mjesto održavanja.<ref>{{Cite web|url=https://studies.aljazeera.net/en/reports/2015/12/201512161661175248.html|title=''What was achieved and what to expect?''|last=Ferid Muhic|date=2015-12-16|publisher=[[Al_Jazeera_Media_Network#Al_Jazeera_Center_for_Studies | Al Jazeera Studies]]|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> Pregovori su započeli nacrtom ključnih tačaka koje su SAD predstavile u timu koji je predvodio savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Anthony Lake]] u posjeti [[London]]<nowiki/>u, [[Bonn]]<nowiki/>u, [[Pariz]]<nowiki/>u i drugim evropskim stanicama od 10. do 14. augusta 1995. Među njima je i [[Soči]], da se konsultuje sa ruskim ministrom vanjskih poslova [[Andrej Kozirjev|Andrejem Kozirjevom]]. Lakeov tim predan je odvojenoj američkoj međuagencijskoj grupi, koju je predvodio pomoćnik državnog sekretara [[Richard Holbrooke]], koji je nastavio da pregovara sa liderima u njihovim prijestonicama.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ab9925485fb1a8a292948474dc179657|title=U.S. Envoy Presses Ahead With Balkan Shuttle Diplomacy|last=Latal|first=Srecko|date=1 October 1995|website=Associated Press|access-date=2021-06-14}}</ref> Posada Holbrookea izvela je pet rundi intenzivne šatl diplomatije od augusta do oktobra,<ref>{{Cite journal|last=Hartwell|first=Leon|date=15 October 2019|title=Conflict Resolution: Lessons from the Dayton Peace Process|journal=Negotiation Journal|volume=35|issue=4|pages=443–469|doi=10.1111/nejo.12300}}</ref> uključujući kratke konferencije u [[Ženeva|Ženevi]] i [[New York City|Njujorku]] koje su rezultirale usvajanjem principa za nagodbu od strane strana 8. odnosno 26. septembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf/|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina. Annex 4|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]]|language=en|access-date=1 May 2024|archive-date=24. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240224033413/https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|url-status=dead}}</ref> Dejtonska konferencija održana je od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici iz regiona bili su [[Predsjednik Srbije|predsjednik]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (federalna jedinica [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]) [[Slobodan Milošević]] (kojeg je Republika Srpska ranije ovlastila da zastupa njihove interese), [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] sa ministrom vanjskih poslova [[Muhamed Šaćirbeg|Muhamedom Šaćirbegom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/volume-11-no-1-2016january/the-dayton-agreement/|title=''The Dayton Agreement.'' Chapter from the author's The Survived Country – Dividing Bosnia and Herzegovina: Who, When, Where (Zagreb: Synopsis, 2013)|last=Ivo Komšić|year=2016|publisher=Spirit of Bosnia|language=en|access-date=1 May 2024}}</ref> [[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|mini|209x209piksel|Potpisivanje punog i formalnog sporazuma u Parizu.]] Mirovnu konferenciju vodili su američki državni sekretar [[Warren Christopher]], te pregovarač Richard Holbrooke sa dva kopredsjedavajućeg u vidu specijalnog predstavnika EU [[Carl Bildt|Carla Bildta]] i prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Ključni učesnik američke delegacije bio je general [[Wesley Clark]]. Šef [[Velika Britanija|britanskog]] tima bila je [[Pauline Neville-Jones]], politički direktor [[Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj|Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha]]. Vojni predstavnik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] bio je [[David Leakey|pukovnik Arundell David Leakey]]. [[Paul Williams (profesor)|Paul Williams]], preko [[Grupa za javno međunarodno pravo i politiku|Grupe za javno međunarodno pravo i politiku]] (PILPG), služio je kao pravni savjetnik delegaciji [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike BiH]] tokom pregovora. Holbrooke je govorio o "ogromnoj teškoći uključivanja bosanskohercegovačke vlade u ozbiljne pregovore".<ref>{{Cite book|last=Pinfari|first=Marco|title=Peace Negotiations and Time Deadline Diplomacy in Territorial Disputes|date=2013|publisher=Routledge|page=124}}</ref> Sigurno mjesto odabrano je kako bi se sve strane uklonile iz njihove zone komforta, bez koje bi imale malo poticaja za pregovore; smanjiti njihovu sposobnost pregovaranja putem medija; i da sigurno smjesti preko 800 osoblja i pratilaca. Obuzdavanje sposobnosti učesnika da pregovaraju putem medija bilo je posebno važno pitanje. Holbrooke je želio spriječiti rano curenje informacija u štampu. Nakon što je parafiran u Daytonu, 21. novembra 1995.<ref name=":12">{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}</ref>, potpuni i formalni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995.<ref>{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rls/or/dayton|title=Dayton Accords|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|access-date=5 May 2014}}</ref> a svjedočili su [[Premijer Španije|španski premijer]] [[Felipe González]] (kao EU predstavnik), [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[Jacques Chirac]], [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[John Major]], [[njemački kancelar]] [[Helmut Kohl|Helmut Kol]] i [[Premijer Rusije|ruski premijer]] [[Viktor Černomirdin]]. == Sadržaj == Glavna svrha sporazuma je promoviranje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podržavanje regionalne ravnoteže u i oko bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] (Član V, Aneks 1-B).<ref name="ReferenceA">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> Dogovorene su sadašnje [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|političke podjele Bosne i Hercegovine]] i njena [[Politika Bosne i Hercegovine|struktura vlasti]] (Aneks 4). Ključna komponenta ovoga bila je razgraničenje [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na koju su se odnosili mnogi zadaci navedeni u Aneksima.<ref>[https://www.osce.org/bih/126173 Dayton Peace Agreement]</ref> Bosna i Hercegovina se sastoji od entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bosna i Hercegovina je cjelovita država, za razliku od konfederacije; nijedan entitet ili entiteti se nikada ne bi mogli odvojiti od Bosne i Hercegovine osim u skladu sa zakonom. Iako visoko decentralizovan u svojim entitetima, i dalje bi zadržao centralnu vladu, sa rotirajućim državnim predsjedništvom, centralnom bankom i ustavnim sudom.<ref name="ReferenceA2">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref><ref>[https://www.theguardian.com/global/2015/nov/10/bosnia-bitter-flawed-peace-deal-dayton-agreement-20-years-on Bosnia's bitter, flawed peace deal, 20 years on]</ref> Sporazum je naložio širokom spektru međunarodnih organizacija da prate, nadgledaju i implementiraju komponente sporazuma. [[IFOR]] (Snage za implementaciju) pod vodstvom [[NATO]]-a bio je odgovoran za implementaciju vojnih aspekata sporazuma i raspoređen je 20. decembra 1995, preuzimajući snage [[UNPROFOR]]-a. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] je bio zadužen za civilnu provedbu. [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] bila je zadužena za organizaciju [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora 1996]].<ref name="ReferenceA3">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> === Odluka Ustavnog suda === [[Hrvatska stranka prava 1861]] i [[Bosanskohercegovačka stranka prava 1861]] su 13. oktobra 1997. zatražile od [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] da poništi nekoliko odluka i potvrdi jednu odluku [[Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine|Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine]] i, što je još važnije, za ocjenu ustavnosti Dejtonskog sporazuma od kada je navodi se da je sporazum prekršio [[Ustav Bosne i Hercegovine]] na način da je narušio integritet države i mogao uzrokovati raspad Bosne i Hercegovine. Sud je došao do zaključka da nije nadležan za rješavanje spora u vezi sa navedenim odlukama, budući da podnosioci predstavke nisu bili subjekti koji su navedeni u članu VI/3 (a) Ustava o onima koji mogu upućivati sporove Sudu. Sud je odbio i drugi zahtjev: {{Citat|U vezi sa zahtjevom za ocjenjivanje ustavnosti Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini Ustavni sud ističe daje Ustav Bosne i Hercegovine donesen kao Aneks IV Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. Iz tog proizlazi da ne može postojati sukob i mogućnost spora između tog Sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.<br>Ustavni sud, također, nije nadležan da ocjenjuje ustavnost Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u odnosu na Ustav Republike Bosne i Hercegovine jer je ovaj Sud ustanovljen prema Ustavu Bosne i Hercegovine sa isključivim zadatkom da podržava ovaj ustav.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-1997_1614689214.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 1997.|date=1999.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref>}}Bio je to jedan od ranih predmeta u kojima se Sud morao pozabaviti pitanjem pravne prirode Ustava. Primjedbom na način ''[[obiter dictum]]'' u vezi s Aneksom IV (Ustav) i ostatkom mirovnog sporazuma, Sud je zapravo „ustanovio osnov za ''pravno jedinstvo'' “<ref>Vehabović, Faris (2006).</ref> cjelokupnog mirovnog sporazuma, što je dalje impliciralo da su svi aneksi u hijerarhijskoj jednakosti. U kasnijim odlukama Sud je to potvrdio korištenjem drugih aneksa mirovnog sporazuma kao direktne osnove za analizu, ne samo u kontekstu sistematskog tumačenja Aneksa IV. Međutim, budući da je Sud odbio izneseni zahtjev apelanta, nije ulazio u detalje u vezi sa spornim pitanjima zakonitosti procesa u kojem je novi Ustav (Aneks IV) stupio na snagu i zamijenio dosadašnji [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]. Sud je koristio isto obrazloženje da odbaci sličan zahtjev u kasnijem predmetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2003_1614688575.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 2003.|date=2004.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}</ref> == Teritorijalne promjene == [[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|Područja pod vojnom kontrolom 1995. prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Legenda|#017B3E|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]}}{{Legenda|#003561|[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]}}{{Legenda|#A00F14|[[Vojska Republike Srpske|VRS]]}}]] [[Datoteka:Dayton.png|mini|Teritorijalne promjene nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Colorbox|#017B3E}}{{Colorbox|#21FF6C}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]<br>{{Colorbox|#003561}}{{Colorbox|#71FFFF}} [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]<br>{{Colorbox|#A00F14}}{{Colorbox|#FD691F}}{{Colorbox|#FFF309}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]]]] Prije sporazuma, [[Srbi]] živjeli su na oko 46% Bosne i Hercegovine (23.687&nbsp;km²), [[Bošnjaci]] 28% (14.505&nbsp;km²) i [[Hrvati]] 25% (12.937&nbsp;km²). Srbi su imali velike dijelove planinskih teritorija (4% od Hrvata u BiH i nešto manje od Bošnjaka), ali su predali [[Sarajevo]] i neke vitalne položaje u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Njihov procenat je porastao na 49% (48% bez [[Brčko distrikt]]<nowiki/>a, 24.526&nbsp;km²). Bošnjaci su dobili veći dio Sarajeva i neke važne položaje u Podrinju, dok su izgubili samo nekoliko lokacija na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] i u zapadnoj Bosni. Njihov je postotak porastao na 30%, a uveliko su poboljšali kvalitet zemljišta. Veliki dijelovi predratne zemlje nastanjenih Bošnjacima i bosanskohercegovačkim Hrvatima ostali su pod kontrolom Srba.<ref>{{Cite web|url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2003_02/t02_0030.htm|title=THE LAW ON THE CONFIRMATION OF THE GENERAL FRAMEWORK AGREEMENT FOR PEACE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA|website=demo.paragraf.rs|access-date=2022-12-13}}</ref> Hrvati su većinu (4% teritorija BiH) vratili Srbima (9% današnje RS), a nakon toga su se povukli iz [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]). Malo proširenje [[Posavina|Posavine]] ([[Odžak]] i dijelovi [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]]) nije promijenilo činjenicu da su nakon Dejtona Hrvati imali samo 21% Bosne i Hercegovine (10.640&nbsp;km²), u poređenju sa više od 25% prije Dejtona. Jedna od najvažnijih teritorija Hrvata ([[Posavina]] sa [[Brod (općina)|Bosanskim Brodom]], [[Šamac|Bosanskim Šamcem]] i [[Derventa|Derventom]]) izostavljena je van kontrole Hrvata.<ref name="ReferenceA4">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.</ref> [[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|[[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] nakon uspostave entiteta.]] === Republika Srpska === * Oko 89,5% (22.059&nbsp;km²) teritorije bilo je pod kontrolom VRS-a; * Oko 9% (2.117&nbsp;km²) današnje teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kontrolisale su snage HVO-a; uglavnom u općinama [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]] i dio grada [[Banja Luka]]; * Oko 1,5% (350&nbsp;km²) današnje teritorije Republike Srpske kontrolisale su snage ARBiH, uglavnom neka sela na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] ([[Doboj]] i [[Petrovo]]), zapadnoj Bosni ([[Krupa na Uni]] i dijelovi [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Oštra Luka|Oštre Luke]]). === Federacija Bosne i Hercegovine === * Oko 53% (13.955&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom ARBiH; * Oko 41% (10.720&nbsp;km²) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom HVO-a; * Oko 6% (1.435&nbsp;km²) bilo je pod kontrolom VRS-a. ==== Unsko-sanski kanton ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom ARBiH (3.925&nbsp;km²); * HVO kontrolisao neke planinske prijevoje u južnim dijelovima općina [[Bosanski Petrovac]] i [[Bihać]] (200&nbsp;km²). ==== Posavski kanton ==== * Bio uglavnom pod kontrolom HVO-a (205&nbsp;km²); * VRS kontrolisala [[Odžak]] i dijelove općine [[Domaljevac-Šamac]] (120&nbsp;km²). ==== Tuzlanski kanton ==== * Bio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.544&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općini [[Gradačac]] pod kontrolom HVO-a (5&nbsp;km²); * Nekoliko naselja u općinama [[Doboj]] i [[Gračanica]] pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Zeničko-dobojski kanton ==== * Nio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.843&nbsp;km²); * Postojale su male enklave poput [[Žepče|Žepča]] i [[Usora (općina)|Usore]] pod kontrolom HVO-a (400&nbsp;km²); * Istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Bosansko-podrinjski kanton Goražde ==== * Bio uglavnom pod kontrolom ARBiH (405&nbsp;km²); * Područja koja su ga povezivala sa Sarajevom bila pod kontrolom VRS-a (100&nbsp;km²). ==== Srednjobosanski kanton ==== * Bio podijeljen, nešto više od trećine bilo je pod kontrolom HVO-a (1.099&nbsp;km²); * Ostatak je bio pod kontrolom ARBiH (2.090&nbsp;km²). ==== Hercegovačko-neretvanski kanton ==== * Bio podijeljen, više od polovine je bilo pod kontrolom HVO-a (2.525&nbsp;km²); * sjeverni i središnji dijelovi bili su pod kontrolom ARBiH (1.666&nbsp;km²); * istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (210&nbsp;km²). ==== Zapadnohercegovački kanton ==== * bio u potpunosti pod kontrolom HVO-a (1.362&nbsp;km²). ==== Kanton Sarajevo ==== * bio uglavnom pod kontrolom VRS-a (800&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neka južna prigradska naselja i veći dio samog grada (477&nbsp;km²). ==== Kanton 10 ==== * Bio gotovo potpuno pod kontrolom HVO-a (4.924&nbsp;km²); * ARBiH kontrolisala neke dijelove istočno od [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]] (10&nbsp;km²). === Brčko distrikt === * ARBiH kontrolisala većinu južnog dijela (200&nbsp;km²);<ref name=":0">{{Cite web|url=https://inslav.ru/event/engelgardt-georgiy-nikolaevich-respublika-serbskaya-v-bosnii-i-gercegovine-vozniknovenie-i|title=Энгельгардт Георгий Николаевич. Республика Сербская в Боснии и Герцеговине. Возникновение и эволюция (1990–2006 гг.)|date=2015-12-04|website=Институт славяноведения Российской академии наук (ИСл РАН)|access-date=2022-12-13}}</ref> * VRS kontrolisala sjeverni dio (193&nbsp;km²);<ref name=":0" /> * HVO kontrolisao ostatak, dio kod općine [[Orašje]] i dvije enklave na južnim dijelovima općine (100&nbsp;km²). == Mišljenja o sporazumu == Neposredna svrha sporazuma je bila zamrzavanje vojne konfrontacije i sprečavanje njenog nastavka. Stoga je definirana kao "nužna konstrukcija".<ref>Rory Keane, ''Reconstructing sovereignty. ''</ref> Dejtonski sporazum je imao za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da prijeđe iz rane postkonfliktne faze kroz rekonstrukciju i konsolidaciju, usvajajući [[Konsocijalizam|konsocijacijski pristup podjele vlasti]].<ref>{{Cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Bosnia After Dayton: Nationalist Partition and International Intervention|url=https://archive.org/details/bosniaafterdayto0000bose|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=1-85065-585-5|location=Oxford|page=[https://archive.org/details/bosniaafterdayto0000bose/page/n233 216]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Stroschein|first=Sherrill|year=2014|title=Consociational Settlements and Reconstruction: Bosnia in Comparative Perspective (1995–Present)|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|volume=656|pages=97–115|doi=10.1177/0002716214544459}}</ref> Naučnici kao što je [[Kanada|kanadski]] profesor Charles-Philippe David nazivaju Dejton "najimpresivnijim primjerom rješavanja sukoba".<ref>Charles-Philippe David, "Alice in Wonderland meets Frankenstein: Constructivism, Realism and Peacebuilding in Bosnia", ''Contemporary Security Policy'' 22, No.1, 2001</ref><ref>{{Cite book|last=Raphael Israeli|url=https://books.google.com/books?id=eAV-AgAAQBAJ&pg=PA380|title=Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992–1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs|last2=Albert Benabou|publisher=Strategic Book|year=2013|isbn=9781628570151|page=380}}</ref> Američki naučnik Howard M. Hensel navodi da "Dejton predstavlja primjer pregovora o rješavanju sukoba koji su bili uspješni. <ref>{{Cite book|last=Howard M. Hensel|url=https://books.google.com/books?id=4pxADwAAQBAJ&pg=PT208|title=Sovereignty and the Global Community: The Quest for Order in the International System|publisher=Taylor & Francis|year=2017|isbn=9781351148702|page=208}}</ref> Međutim, Patrice C. McMahon i Jon Western pišu da "koliko god Dejton bio uspješan u okončanju nasilja, on je također sijao sjeme nestabilnosti stvaranjem decentraliziranog političkog sistema koji je potkopavao autoritet države."<ref>{{Cite journal|last=McMahon|first=Patrice C.|last2=Western|first2=Jon|year=2009|title=The Death of Dayton: How to Stop Bosnia From Falling Apart|url=https://www.foreignaffairs.com/articles/bosnia-herzegovina/2009-08-17/death-dayton|journal=Foreign Affairs|volume=88|issue=September/October}}</ref> [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] ustvrdio je 2006. da je Dejtonski okvir omogućio [[Međunarodna zajednica|međunarodnoj zajednici]] da prijeđe "od izgradnje države preko institucija i izgradnje kapaciteta do izgradnje identiteta", stavljajući Bosnu i Hercegovinu "na put prema [[Evropska unija|Briselu]]".<ref>[[Wolfgang Petritsch]], "My lessons learnt in Bosnia and Herzegovina", Sarajevo, 2006</ref> Dejtonski sporazum je bio predmet kritika od svog početka: * ''Komplikovani sistem vlasti'' – Kao dio Dejtonskog sporazuma, BiH je regionalno podijeljena između dva "entiteta" u okviru konsocijacijske demokratije, koja je uspostavljena da osigura političko predstavljanje i moć svih strana. Ovo može dovesti do neproduktivne vlade u kojoj je svako važno pitanje u ćorsokaku unutar središnje vlade, jer svaka stranka zagovara suprotstavljene prioritete koji su zasnovani na etničkoj politici, a ne na zajedničkim idealima.<ref>{{Cite journal|last=Yourdin|first=C|date=2003|title=Society Building in Bosnia: A Critique of Post-Dayton Peacebuilding Efforts'|journal=Journal of Diplomacy and International Relations|volume=4|issue=2|pages=59–74}}</ref> * ''Ovisnost i kontrola međunarodnih aktera'' – Dejton je u velikoj mjeri bio međunarodna vizija, koju su predvodile Sjedinjene Američke Države koje su podržavale prekid rata, ali to nije omogućilo liderima da pregovaraju o okončanju rata, te stoga nije ostavljao nikakav poticaj u nastavku proces izgradnje mira i nema prostora za lidere da razgovaraju o osnovnim uzrocima sukoba. Međunarodni akteri su također odigrali veliku ulogu u oblikovanju poslijeratne agende u BiH. Međunarodna zajednica ulaže milione eura u BiH godišnje preko nevladinih organizacija. Međutim, to guši uticaj lokalnih aktera i razvoj civilnog društva. Umjesto toga, međunarodna zajednica bi trebala ulagati u lokalne aktere, omladinske aktiviste i projekte demokratizacije.<ref>{{Cite journal|last=Chandler|first=David|date=2005|title=From Dayton to Europe|journal=International Peacekeeping|volume=12|issue=3|pages=336–349|doi=10.1080/13533310500074077}}</ref> Priliv nevladinih organizacija i međunarodnih aktera da pokrenu ulaganja u zemlju nakon rata također nije uspio pokrenuti ekonomiju, pri čemu je BiH patila od slabog ekonomskog rasta (2% u 2015.). Nedostatak ekonomskog razvoja pripisuje se slaboj koordinaciji između međunarodnih aktera i nedostatku pažnje o lokalnim kapacitetima.<ref>{{Cite journal|last=Kell, Kudlenko|first=S, A|year=2015|title=Bosnia and Herzegovina 20 years after Dayton, complexity born of paradoxes|url=http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|journal=International Peacekeeping|volume=22|issue=5|pages=471–489|doi=10.1080/13533312.2015.1103651|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029220017/http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|archive-date=29 October 2020|access-date=19 April 2019}}</ref> * ''Završetak rata, ali ne i promicanje mira'' – Primarni cilj Dejtona je bio da se zaustavi rat, ali je sporazum trebao biti samo privremena mjera dok je razvijen dugoročni plan. Dejtonski sporazum je bio 35. pokušaj prekida vatre nakon 34 druga neuspješna pokušaja. Dok je Dejton zaustavio sukob i nije došlo do ponovnog izbijanja nasilja, stabilnost u sukobu ne daje tačnu procjenu mira. U BiH vlada negativan mir, što znači da nema otvorenog sukoba ili nasilja. Međutim, pozitivnog mira nema, jer nisu postignuti uslovi koji otklanjaju uzroke nasilja. Još uvijek postoji međunarodno vojno prisustvo, [[Operacija Altea (EUFOR)|EUFOR Althea]], odgovorno za nadgledanje poštivanja aspekata Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je osigurao mir ponovnim uspostavljanjem i kodifikacijom podjele. Nametanje takvog mira može se smatrati isticanjem još uvijek duboko ukorijenjenih tenzija u zemlji, pri čemu Dejton pokriva pukotine polomljenog društva koje bi moglo biti ponovo uvučeno u sukob čim vojne snage odu.<ref>{{Cite journal|last=Berdal|first=M|last2=Collantes-Celador|first2=G|title=Post-War Violence in Bosnia and Herzegovina|journal=Conflict, Development and Peacebuilding|pages=75–94}}</ref> * ''Konsocijacijska demokratija'' – Dejtonskim sporazumom uspostavljena je konsocijacijska demokratija u Bosni i Hercegovini. To znači da je svakoj grupi osigurana zastupljenost i moć. Ovo je potaknulo kraj rata u BiH, ali prvo zahtijeva saradnju ili pomirenje da bi vlada funkcionirala. Bosna i Hercegovina djeluje sa tročlanom ulogom predsjednika. Postoji bošnjački, hrvatski i srpski član predsjednišva. Slične kvote i pravila važe za dva zakonodavna tijela. * ''Učvršćivanje teritorijalizirane etničke pripadnosti'' - Sporazum je bio podržan teritorijaliziranom definicijom etničke pripadnosti koja je podijelila Bosnu i Hercegovinu na tri konstitutivna naroda i dva različita entiteta zasnovana na etnonacionalističkim identitetima.<ref>{{Cite book|last=Rutar|first=Sabine|title=The Oxford Handbook of the History of Nationalism|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-876820-3|editor-last=Breuilly|editor-first=John|location=Oxford|page=528|chapter=Nationalism in Southeastern Europe, 1970-2000}}</ref> Prema rezultatima istraživanja iz studije iz 2020, "u svakoj od tri glavne etničke grupe u BiH više ljudi bi glasalo za Dejton nego protiv."<ref>{{Cite journal|last=Morgan-Jones|first=Edward|last2=Stefanovic|first2=Djordje|last3=Loizides|first3=Neophytos|date=2020-10-21|title=Citizen endorsement of contested peace settlements: public opinion in post-Dayton Bosnia|url=https://doi.org/10.1080/13510347.2020.1828356|journal=Democratization|volume=28|issue=2|pages=434–452|doi=10.1080/13510347.2020.1828356|issn=1351-0347}}</ref> == Dejtonski sporazum danas == Dejtonski sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz [[Banja Luka|Banja Luke]] protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna i Hercegovina znala do 1992, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno deset kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija. === Nestanak orginalnog dokumenta === [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Presjedavajući]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] je 13. februara 2008. izjavio da je originalni Dejtonski sporazum izgubljen iz arhive Predsjedništva. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Miroslav Lajčák]] izjavio je: "Ne znam da li je vijest tužna ili smiješna".<ref>{{Cite news|title=Izgubljen original Dejtonskog sporazuma|url=http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/30394/Izgubljen-original-Dejtonskog-sporazuma|work=[[Blic]]|date=13 February 2008|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Dana 16. novembra 2009. [[Ministarstvo vanjskih poslova Francuske]] dostavilo je [[Ambasada Francuske u Sarajevu|francuskoj ambasadi u Sarajevu]] ovjerenu kopiju sporazuma. Kopija je kasnije proslijeđena [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite news|title=Francuska dostavila BiH kopiju Dejtonskog sporazuma|url=http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/FRANCUSKA-DOSTAVILA-BiH-KOPIJU-DEJTONSKOG-SPORAZUMA-i112057.lt.html|work=[[Politika]]|date=16 November 2009|language=sr|access-date=21 November 2012}}</ref> Ukradeni original pronađen je 2017. u privatnom domu na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], što je rezultiralo hapšenjem osobe koja je pokušavala da ga proda.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/region.php?yyyy=2017&mm=11&dd=01&nav_id=102695|title=Man arrested in possession of original Dayton Agreement|date=1 November 2017|website=b92.net|access-date=13 April 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Vašingtonski sporazum]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Predlog secesije Republike Srpske]] * [[Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini]] * [[Erdutski sporazum]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Allcock, John B., Marko Milivojevic, et al. ''Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia'' (1998) * {{cite journal|last=Belloni|first=Roberto|year=2009|title=Bosnia: Dayton is dead! long live dayton!|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=15|issue=3–4|pages=355–375|doi=10.1080/13537110903372367|s2cid=143858915|hdl=11572/76874|hdl-access=free}} * {{cite journal|last=Bieber|first=Florian|year=2001|title=Croat Self-Government in Bosnia: A Challenge for Dayton?|url=https://edoc.vifapol.de/opus/volltexte/2009/1991/pdf/brief_5.pdf|journal=ECMI Brief|publisher=[[European Centre for Minority Issues]]}} * Caplan, R., 2000. "Assessing the Dayton Accord: The structural weaknesses of the general framework agreement for peace in Bosnia and Herzegovina". ''Diplomacy and Statecraft'', 11(2), pp.&nbsp;213–232. * {{cite book|last=Chandler|first=David|url=https://books.google.com/books?id=bLXq7a2CoxoC|title=Bosnia: Faking Democracy After Dayton|publisher=Pluto Press|year=2000|isbn=978-0-7453-1689-5}} * {{cite journal|last=Chivvis|first=Christopher S.|year=2010|title=The Dayton Dilemma|journal=Survival|volume=52|issue=5|pages=47–74|doi=10.1080/00396338.2010.522096|s2cid=153915349}} * Chollet, Derek. ''The Road to the Dayton Accords'' (Palgrave Macmillan, New York, 2005). [https://www.amazon.com/Road-Dayton-Accords-American-Statecraft/dp/1403965005/ excerpt] * Chollet, Derek H., and Samantha Power. ''The unquiet American: Richard Holbrooke in the world'' (Public Affairs, 2011). * Curran, Daniel, James K. Sebenius, and Michael Watkins. "Two Paths to Peace: Contrasting George Mitchell in Northern Ireland with Richard Holbrooke in Bosnia–Herzegovina". ''Negotiation Journal'' 20.4 (2004): 513–537. [http://www.people.hbs.edu/jsebenius/articles_scans/04_NJ_TwoPathsToPeace_Mitchell-Holbrooke.pdf online] * Daalder, I.H., 2014. ''Getting to Dayton: the making of America's Bosnia policy''. Brookings Institution Press. * {{cite journal|last=Donais|first=Timothy|year=2002|title=The politics of privatization in post-Dayton Bosnia|journal=Southeast European Politics|volume=3|issue=1|pages=3–19}} * Goodby, J.E., 1996. "When war won out: Bosnian peace plans before Dayton". ''International Negotiation'', 1(3), pp.&nbsp;501–523. * Parish, M., 2007. "The Demise of the Dayton protectorate. Inside the Bosnian Crisis: Documents and Analysis". ''Journal of Intervention and Statebuilding'', 1, pp.&nbsp;11–23. * {{cite journal|last1=Tuathail|first1=Gearóid Ó.|last2=O'Loughlin|first2=John|last3=Djipa|first3=Dino|year=2006|title=Bosnia-Herzegovina ten years after Dayton: Constitutional change and public opinion|journal=Eurasian Geography and Economics|volume=47|issue=1|pages=61–75|doi=10.2747/1538-7216.47.1.61|s2cid=43955186}} * {{cite journal|last=Woodward|first=Susan L.|year=1996|title=Implementing Peace in Bosnia and Herzegovina: a post-Dayton primer and memorandum of warning|journal=Foreign Policy Studies Program|publisher=Brookings Institution}} * {{cite web|url=http://ocw.tufts.edu/data/12/244825.pdf|title=An Analysis of the Dayton Negotiations and Peace Accords|year=2005|publisher=The Fletcher School of Law and Diplomacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808230216/http://ocw.tufts.edu/data/12//244825.pdf|archive-date=8 August 2017|url-status=dead|access-date=14 April 2017|author=Adriana Camisar, Boris Diechtiareff, Bartol Letica, Christine Switzer}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Dayton Agreement}} * [https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{ En simbol }} *[https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{Bs simbol}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]] [[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Dejtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]] [[Kategorija:Historija Daytona (Ohio)]] [[Kategorija:Historija Pariza]] [[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1995. u Francuskoj]] [[Kategorija:1995. u Saveznoj Republici Jugoslaviji]] [[Kategorija:1995. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Odnosi Hrvatska–Srbija]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Francuske]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] gi7qdc6gzqjpblss6c0s3ff4mfyptxp 0 3952 3671726 3629888 2024-12-08T15:48:46Z AnToni 2325 3671726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Parlamentarna skupština<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Parlametarne skupštine BiH | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]<br>[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | sljedbenik = | početak_saziva = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | lider1_vrsta = Predsjedavajući Predstavničkog doma | lider1 = [[Nebojša Radmanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora1 = 1. aprila 2024. | lider2_vrsta = Predsjedavajući Doma naroda | lider2 = [[Dragan Čović]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = 16. juna 2024. | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 57 (ukupno) | dom1 = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | dom2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | struktura1 = BiH HoR 2022.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = BiH HoP 2022.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Vlada (20):''' * {{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) * {{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) * {{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) * {{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(3) * {{Color box|#FA451F|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(2) '''Podržavaju (3):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) * {{Color box|#00008B|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) * {{Color box|#1520A6|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''Opozicija (19):''' * {{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) * {{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) * {{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) * {{Color box|#87B030|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) * {{Color box|#024EB0|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) * {{Color box|#FFFF00|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) | političke_grupe2 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(2) *{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] &nbsp;(1) *{{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(1) *{{Color box|#FFD900|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] &nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(3) *{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] &nbsp;(1) *{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]] &nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(3) *{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] &nbsp;(1) *{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] &nbsp;(1) | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = {{URL|https://www.parlament.ba/}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine''' jest najviše zakonodavno tijelo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] sa 15 delegata i [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] sa 42 poslanika.<ref>{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |title=Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=13. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072936/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> ==Historija== Ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini]] (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a svečano potpisan 14. decembra 1995. u [[Pariz]]<nowiki/>u. Aneks 4. Sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]] kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa [[Dvodomni sistem|dvodomnom strukturom]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> Posljedna sjednice [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] bila je 27. augusta 1996, a [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni opći izbori]] održani su par sedmica kasnije, 13. i 14. septembra 1996, u skladu sa Aneksom 3. sporazuma.<ref name="parlament.ba">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|title=Zvanična stranica PS BiH - historijat|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515071352/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=8. 4. 2012}}</ref> Nakon održanih izbora i početka zasijedanja [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|prvog saziva]] 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamijenjuje Skupštinu Republike BiH, te ponovno postaje najviše zakonodavno tijelo čitave države. Prva tri saziva Parlamentarne skupštine su birana svake dvije godine, da bi od 2002. izbori za poslanike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva su održavane u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]], a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|parlamentarnoj zgradi]] na [[Marijin Dvor|Marindvoru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|izbora 2022]]) je ujedno i [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|deveti saziv]] u ovom formatu od 1996. Značajnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine BiH imao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] <ref name="parlament.ba" /> koji je, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, oko kojih parlamentarci nisu postigli saglasnost. ==Nadležnosti== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za: *Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta; *Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija BiH]] i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; *Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta; *Potvrđivanje imenovanja [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] i članova [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]. Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]]. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjska politika]], vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]<nowiki/>om, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.<ref name=":1" /> Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta. ==Struktura== Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta. U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.<ref name=":1" /> Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.<ref name=":1" /> ===Predstavnički dom=== {{Glavni|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] se sastoji od 42 poslanika od kojih se dvije trećine (28) biraju sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna trećina (14) sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina (22) svih članova izabranih u Predstavničkom domu čine [[kvorum]]. Na čelu Predstavničkog doma se nalazi Predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu potrebno je najmanje dvije trećine ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje jedna polovina iz svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske). Ovakav način glasanja se zove entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predstavnički dom}} ===Dom naroda === {{Glavni|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] čini 15 delegata od kojih se 10 (pet [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i pet [[Hrvata]]) bira sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a 5 [[Srba]] sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ili sam Dom.<ref name=":1" /><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2013}}</ref> Na čelu Doma naroda nalazi se Predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i rotiraju se svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su 7 stalne komisije Predstavničkog doma, 3 stalne komisije Doma naroda, i 6 zajedničke komisije oba doma. Svaki dom može, na prijedlog poslanika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Komisije Parlamentarne skupštine BiH.png|centar|bez_okvira|574x574piksel|Organizaciona shema komisija Parlamentarne skupštine BiH.]] ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}} {{Teme o BiH}} {{Parlamenti u Evropi}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomni sistem]] [[Kategorija:Državne institucije]] ccsrvhbt1dgzkmpsxwxt573bhpmy9rs 3671728 3671726 2024-12-08T15:54:21Z AnToni 2325 /* Dom naroda */ 3671728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Parlamentarna skupština<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Parlametarne skupštine BiH | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]<br>[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | sljedbenik = | početak_saziva = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | lider1_vrsta = Predsjedavajući Predstavničkog doma | lider1 = [[Nebojša Radmanović]] | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora1 = 1. aprila 2024. | lider2_vrsta = Predsjedavajući Doma naroda | lider2 = [[Dragan Čović]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = 16. juna 2024. | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 57 (ukupno) | dom1 = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | dom2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | struktura1 = BiH HoR 2022.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = BiH HoP 2022.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Vlada (20):''' * {{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) * {{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) * {{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) * {{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(3) * {{Color box|#FA451F|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(2) '''Podržavaju (3):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) * {{Color box|#00008B|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) * {{Color box|#1520A6|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''Opozicija (19):''' * {{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) * {{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) * {{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) * {{Color box|#87B030|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) * {{Color box|#024EB0|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) * {{Color box|#FFFF00|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) | političke_grupe2 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(2) *{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] &nbsp;(1) *{{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(1) *{{Color box|#FFD900|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] &nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(3) *{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] &nbsp;(1) *{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]] &nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(3) *{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] &nbsp;(1) *{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] &nbsp;(1) | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = {{URL|https://www.parlament.ba/}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine''' jest najviše zakonodavno tijelo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] sa 15 delegata i [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] sa 42 poslanika.<ref>{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |title=Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=13. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072936/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> ==Historija== Ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini]] (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a svečano potpisan 14. decembra 1995. u [[Pariz]]<nowiki/>u. Aneks 4. Sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]] kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa [[Dvodomni sistem|dvodomnom strukturom]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> Posljedna sjednice [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] bila je 27. augusta 1996, a [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni opći izbori]] održani su par sedmica kasnije, 13. i 14. septembra 1996, u skladu sa Aneksom 3. sporazuma.<ref name="parlament.ba">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|title=Zvanična stranica PS BiH - historijat|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515071352/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=8. 4. 2012}}</ref> Nakon održanih izbora i početka zasijedanja [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|prvog saziva]] 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamijenjuje Skupštinu Republike BiH, te ponovno postaje najviše zakonodavno tijelo čitave države. Prva tri saziva Parlamentarne skupštine su birana svake dvije godine, da bi od 2002. izbori za poslanike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva su održavane u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]], a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|parlamentarnoj zgradi]] na [[Marijin Dvor|Marindvoru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|izbora 2022]]) je ujedno i [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|deveti saziv]] u ovom formatu od 1996. Značajnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine BiH imao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] <ref name="parlament.ba" /> koji je, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, oko kojih parlamentarci nisu postigli saglasnost. ==Nadležnosti== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za: *Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta; *Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija BiH]] i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; *Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta; *Potvrđivanje imenovanja [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] i članova [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]. Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]]. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjska politika]], vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]<nowiki/>om, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.<ref name=":1" /> Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta. ==Struktura== Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta. U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.<ref name=":1" /> Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.<ref name=":1" /> ===Predstavnički dom=== {{Glavni|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] se sastoji od 42 poslanika od kojih se dvije trećine (28) biraju sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna trećina (14) sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina (22) svih članova izabranih u Predstavničkom domu čine [[kvorum]]. Na čelu Predstavničkog doma se nalazi Predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu potrebno je najmanje dvije trećine ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje jedna polovina iz svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske). Ovakav način glasanja se zove entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predstavnički dom}} ===Dom naroda === {{Glavni|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] čini 15 delegata od kojih se 10 (pet [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i pet [[Hrvati|Hrvata]]) bira sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a 5 [[Srbi|Srba]] sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ili sam Dom.<ref name=":1" /><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2013}}</ref> Na čelu Doma naroda nalazi se Predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i rotiraju se svakih 8 mjeseci u periodu od 4 godine. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su 7 stalne komisije Predstavničkog doma, 3 stalne komisije Doma naroda, i 6 zajedničke komisije oba doma. Svaki dom može, na prijedlog poslanika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Komisije Parlamentarne skupštine BiH.png|centar|bez_okvira|574x574piksel|Organizaciona shema komisija Parlamentarne skupštine BiH.]] ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}} {{Teme o BiH}} {{Parlamenti u Evropi}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomni sistem]] [[Kategorija:Državne institucije]] s5bayzhcxhufctpwdlyxogs6ofuidd7 3 4057 3671789 3336571 2024-12-09T01:40:03Z 84.238.126.70 /* Ko mozeda napravi Wikipediu */ novi odlomak 3671789 wikitext text/x-wiki == Aleksa Šantić == Vidim da si prepravio moju izmjenu o Aleksi Šantiću kao o bosansko-hercegovačkom pjesniku srpskog porijekla. U redu je to što je bosansko-hercegovački (to mu je bila domovina) ali on je bio Srbin a ne samo srpskog porijekla, htjeli to mi ili ne. Kad kažeš da je srpskog porijekla ispada kao da je bio nešto drugo, ali srpskog porijekla. Ali pazi npr. ovo - pjesma "Seoba" iz 1902[http://www.aleksasantic.com/Santic/1902.html#SEOBA]: {{citat|Pusto li ćeš biti, Nevesinje ravno,<br> Rasadniče Srpstva, kolijevko lâvâ!<br> ...<br> O, ne dajte, Srbi, da Vukova ljaga<br> Okalja vam obraz čist ko sunce s neba!<br> ...<br> Treba Obilića i slobodnih lâvâ;<br> Treba vaše smrti i vašijeh muka,<br> Jer, tamo daleko, naša zora spava...<br> }} I to je samo jedan primjer. Dakle treba napisati ili da je bio Srbin, ili da je bio srpski pjesnik, a ovako zavarava čitaoca i daje mu neku sliku koja nije u poklapanju sa stvarnošću. Poz --[[Posebno:Contributions/77.46.190.27|77.46.190.27]] 00:24, 14 septembar 2008 (CEST) == Handžar divizija == Pozdrav Emire. Nebi bilo loše zatvoriti taj članak jer [[Korisnik:Wustefuchs]] je i od mene i od Cere opomenut. Ja sam par puta vraćo al pravo da ti kažem dosadilo mi :-), al´ kad već nemogu puno pisati zbog ruke onda se bar tako zabavljam :-). --[[Korisnik:Seha|Seha]] 20:05, 6 novembar 2008 (CET) == Štivor == Što obrisa članak Štivor? Sada se ne mogu sjetiti sadržaja na vašoj enciklopediji, ali vidim da na italijanskoj postoji članak. Dakle mogao bi i ovdje postojati, al uz određeni trud. Pozdrav [http://en.wikipedia.org/wiki/User:Cikicdragan Moja korisnička stranica na engleskoj Wikipediji] == Pozz == Ja upravo postavi glasanje za neaktivne admine i birokrate. Pogledaj na čaršiji pod CheckUser. Imaš li interes malo više raditi ili ti ne trebaju prava više? --[[Korisnik:Seha|Amir]] [[Razgovor_sa_korisnikom:Seha|<small>pitaj</small>]] 00:02, 29 septembar 2009 (CEST) :OK vidio sam :) Treba li ti i birokrata ili je dosta admin? --[[Korisnik:Seha|Amir]] [[Razgovor_sa_korisnikom:Seha|<small>pitaj</small>]] 00:04, 29 septembar 2009 (CEST) ::Nista se nije izmjenilo, ok sklonicu i ono drugo. --[[Korisnik:Seha|Amir]] [[Razgovor_sa_korisnikom:Seha|<small>pitaj</small>]] 00:08, 29 septembar 2009 (CEST) :::I od mene srdačna dobrodošlica nazad. Pravo nam je falio neko iz ''stare garde'' (Vi, Zumbulka, Emx,... da ne nabrajam). --[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|<font color="green"><small>ask</small></font>]]) 08:06, 29 septembar 2009 (CEST) ::::Hvala lijepo! [[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 21:18, 29 septembar 2009 (CEST) ::::Emire, onaj Ugrofin s kojim raspravljaš o hrvatskom Livnu, nisam ja, tj. on nije Tomislav Dretar. Tomislav Dretar je izbačen iz škole zbog lažne optužbe i na njoj zasnovane odluke gospodina Cerminatora. Prema svecu i tropar. Lijepi pozdravi iz briselskog predgrađa,--[[Posebno:Doprinos/94.108.157.29|94.108.157.29]] 21:13, 4 februar 2010 (CET) Tomislav Dretar. A čekaj da vidim, možda je i promijenio odluku, da vidim imam li još dužnost lutati po bespućima po milosti Njihovoj. == Slika sedmice == Možeš li glasati na [[Wikipedia:Slika_sedmice/Glasanje| Slici sedmice]], treba nam bar tri glasa. [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] 18:34, 4 oktobar 2009 (CEST) ==Ermenija== Vidi [[Razgovor:Armenija]]. Pozdrav [[Korisnik:Toni|Toni]] 21:55, 28 april 2010 (CEST) == Statistika == Da li administratori na bh vikipediji prate statisticke podatke o broju aktivnih korisnika tokom poslednjih nekoliko godina, i ako pratite, da li ste vršili poređenja tog broja sa na primer brojem ljudi koji imaju pristup internetu u bih. Podaci koje sam ja gledao [http://stats.wikimedia.org/EN/ChartsWikipediaBS.htm ovde] ukazuju da broj veoma aktivnih korisnika znacajno pada, a broj aktivnih stagnira poslednjih godina. Imajuci u vidu pretpostavljeni dramatican rast broja ljudi koji imaju pristup internetu u bih poslednjih godina verovatno sve manji procenat ljudi koji imaju pristup internetu i aktivni su na vikipediji. Ako sam u pravu, sta mislis zasto je to tako i da li preduzimate nesto da se takva situacija promeni? --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] 00:14, 8 maj 2010 (CEST) == poz == Kad vec prepravljas: gdje kod nas postoje dupli suglasnici osim kod stranih rjeci? --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 22:35, 6 septembar 2010 (CEST) ::Gdje god je potrebno naglasit suglasnik. Pretežno riječi iz vjerskog domena. Ta se pojava zove udvojeni suglasnici. Imaš cijelo poglavlje o tome u Pravopisu. Nažalost nikad nisam stigao završit ove stranice koje se tiču standardizacije jezika, ali ću nastojat da malo pomalo dopunjavam.[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 22:41, 6 septembar 2010 (CEST) :::Prvi put cujem. Mozda dodas i taj pasus negdje, jer ja inace brisem duple suglasnike. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 22:44, 6 septembar 2010 (CEST) ::::Ne bi trebao da brišeš, jer je to neispravno prema važećem Pravopisu bosanskog jezika. Kad je Wikipedia bila tek u začetku tamo 2004, sjećam se da smo se lomili i dan i noć nas nekoliko da se zadrži jezički standard, pošto je bio veliki udar da se Wiki na bs ugasi, pisane su peticije, razne inicijative sa susjednih Wikipedia na Meti, uz razne "argumente" da nemamo standard itd. Svako bi trebao da pročita barem elementarne stvari iz Pravopisa prije nego krene sa radom. Kad mi bude pravopis pri ruci, napisaću doslovno pravilo i za taj dio.[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 22:49, 6 septembar 2010 (CEST) :::::OK hvala. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 22:51, 6 septembar 2010 (CEST) == Krizancevo selo == Podaci koje sam ja korigirao u clanku su sa sudskog akta iz Haga (o broju zrtava i sl. iz slucaja Cerkez/Kordic) te bi se mogli smatrati tacnim. Sto se tice naziva, "masakar", ili nesto slicno, bi trebalo ostaviti, jer se radi dijelom o civilnom stanovnistvu. U clanku se preneseni podaci o broju civilnih i vojnih zrtava iz gore navedene presude. Inace, clanke ne bi trebali jednostrano brisati, bez suglasnosti zajednice. Kako hr.wiki nije referenca, tako nije ni en.wiki, mada ne zbog politiziranosti teme, nego zbog pravila wiki. [[Korisnik:Toni|Toni]] 15:46, 20 januar 2011 (CET) == Rename request == Hi, I would like to ask to be renamed from user:Juan de Vojníkov to user:Juandev. The reason is the previous one is to personal and internationaly difficult. Many thx.--[[Korisnik:Juan de Vojníkov|Juan de Vojníkov]] 11:10, 11 juli 2011 (CEST) == Glasanje i komentari za neaktivne administratore == U toku je glasanje za uklanjanje prava neaktivnim administratora. Molim za glas i komentare na [[Wikipedia:Čaršija#Glasanje_i_komentari_za_neaktivne_administratore|čaršiji]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 14:20, 3 maj 2013 (CEST) == [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|Forced user renames coming soon for SUL]] == <div class="mw-content-ltr" dir="ltr" lang="en"> Hi, sorry for writing in English. I'm writing to ask you, as a bureaucrat of this wiki, to [//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Single+User+Login+finalisation+announcement%2FPersonal+announcement&filter=&action=page translate and review the notification] that will be sent to all users, also on this wiki, who will be forced to change their user name on May 27 and will probably need your help with renames. You may also want to help with the pages [[m:Rename practices]] and [[m:Global rename policy]]. Thank you, [[m:User:Nemo_bis|Nemo]] 14:56, 3 maj 2013 (CEST) </div> <!-- EdwardsBot 0441 --> == Administratorska prava == Na osnovu [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Neaktivni administratori|odluke zajednice o oduzimanju administratorskih prava]], a zbog neaktivnosti u administratorskim poslovima, Vama je oduzeto administratorsko pravo. Ukoliko želite to pravo ponovo, nakon aktiviranja, glasanjem zajednice će Vam se to pravo dodijeliti. U svakom ste slučaju dobrodošli na wikipediju. Pozdrav! --[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 12:11, 8 juli 2013 (CEST) == Republika Bosna i Hercegovina == Poštovani, Smatram da je apsurd da tek tako smatrate da treba uklanjati posebni članak o Republici BiH. Trenutno o Republici BiH ne postoji ništa ili gotovo ništa, a njene zastave i pojedinosti o formiranju RBiH nema ni na vidiku u trenutnom članku BiH. Prilično je zbunjujuće kada prilikom pretrage skočite sa SFRJ u Daytonsku BiH (nelogično zar ne?). U svakom slučaju namjeravam napisati članak o RBiH, na koji će se dalje nastavljati članak o BiH nakon 1995, jer je katastrofalno da na bs wikipediji nema detaljnijeg članka o RBiH. Nadam se da budući članak sa izvorima neće biti nepažnjom izbrisan. --[[Korisnik:Alenmahovic|Alen Mahovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alenmahovic|razgovor]]) 01:02, 11 oktobar 2013 (CEST) == Ko mozeda napravi Wikipediu == Ko moze da napravi wikipediu da me ubaci u Bosanskohercegovacke pjesnika.Hvala [[Posebno:Doprinosi/84.238.126.70|84.238.126.70]] 02:40, 9 decembar 2024 (CET) gm01r6nuhd0nm0bgw5eorut0qyd3hkm 0 4094 3671721 3630020 2024-12-08T15:33:31Z AnToni 2325 3671721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Dragan Čović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora1 = 16. juna 2024. | lider2_vrsta = Zamjenici predsjedavajućeg | lider2 = [[Nikola Špirić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br/>[[Kemal Ademović]] ([[Narod i pravda|NiP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(2) *{{Color box|#F16822|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] &nbsp;(1) *{{Color box|navy|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(1) *{{Color box|#FFD900|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] &nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(3) *{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] &nbsp;(1) *{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]] &nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(3) *{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] &nbsp;(1) *{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] &nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvate]] i [[Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:P041499-792839 (cropped).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović 2022.png|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Narod i pravda|NiP]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Za nove generacije|ZNG]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. |16. oktobar 2023. | rowspan="3" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || ''trenutno'' || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi]] ih5i9m7trihafqi30qdimqz3z55fjpx 3671727 3671721 2024-12-08T15:49:55Z AnToni 2325 3671727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Dragan Čović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora1 = 16. juna 2024. | lider2_vrsta = Zamjenici predsjedavajućeg | lider2 = [[Nikola Špirić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br/>[[Kemal Ademović]] ([[Narod i pravda|NiP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(2) *{{Color box|#F16822|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] &nbsp;(1) *{{Color box|navy|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(1) *{{Color box|#FFD900|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] &nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(3) *{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] &nbsp;(1) *{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]] &nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(3) *{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] &nbsp;(1) *{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] &nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:P041499-792839 (cropped).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović 2022.png|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Narod i pravda|NiP]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Za nove generacije|ZNG]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. |16. oktobar 2023. | rowspan="3" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || ''trenutno'' || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi]] aqlvhguaarda33xw3kc5x0rqxgm970g 0 4171 3671814 3662831 2024-12-09T05:22:10Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Fjodor Dostojevski | slika = Vasily Perov - Портрет Ф.М.Достоевского - Google Art Project.jpg | opis_slike = | puno_ime = Fjodor Mihailovič Dostojevski | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1821|11|11}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1881|02|09|1821|11|11}} | mjesto_smrti = [[Sankt Peterburg]], Ruska imperija | zanimanje = | jezik = [[ruski jezik|ruski]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = 1846–1881. | žanr = romani, pripovjetke, novinarstvo | poznata_djela = {{plainlist| * ''[[Zapisi iz podzemlja]]'' * ''[[Zločin i kazna]]'' * ''[[Idiot (roman)|Idiot]]'' * ''[[Braća Karamazovi]]'' }} | supružnik = {{plainlist| * Marija Dmitrijevna Isajeva (1857–1864) [do njene smrti] * Ana Grigorjevna (1867–1881) [do njegove smrti] }} | djeca = {{plainlist| * Sonja (1868) * Ljubov (1869–1926) * Fjodor (1871–1922) * Aleksej (1875–1878) }} | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Fyodor Dostoyevsky Signature.svg|135px]] | web_stranica = }} '''Fjodor Mihailovič Dostojevski''' (11. novembar 1821 – 9. februar 1881) [[Rusija|ruski]] je [[Književnost|književnik]], romanopisac, novelist i publicist. Književna djela Dostojevskog uglavnom istražuju ljudsku psihologiju u problematičnoj političkoj i društvenoj atmosferi Rusije 19. vijeka i bave se različitim filozofskim i religijskim temama. Njegovi najvažniji romani su: [[Zločin i kazna]] (1866), [[Idiot (roman)|Idiot]] (1869), [[Demoni]] (1872) i [[Braća Karamazovi]] (1880). Njegov književni opus sastoji se od 12 romana, četiri novele, 16 kratkih pipovijetki i brojnih drugih djela. Mnogi književni kritičari ga ocjenjuju jednim od najvećih psiholoških romanopisaca u svjetskoj književnosti.<ref>{{cite book|title=Dostoevsky the Thinker: A Philosophical Study|url=http://ndpr.nd.edu/news/23116-dostoevsky-the-thinker/|last=Scanlan|first=James Patrick|publisher=Cornell University Press|year=2002|isbn=978-0-8014-3994-0}}</ref> Njegov roman [[Zapisi iz podzemlja]] iz 1864. godine smatra se jednim od prvih djela egzistencijalističke književnosti. Djela Dostojevskog mnogo su čitana kako u rodnoj Rusiji, tako i izvan nje, a uticala su na podjednako velik broj kasnijih književnika, uključujući Ruse nobelovca [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] i [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Filozofija|filozofe]] [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] i [[Jean-Paul Sartre]]a, te na pojavu [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i [[Psihoanaliza|psihoanalize]].<ref>{{cite web|url= http://britannica.com/biography/Fyodor-Dostoyevsky|title= Fyodor Dostoyevsky|author= Morson, Gary Saul|publisher= Encyclopædia Britannica, Inc|access-date= 12. 9. 2015|language= en}}</ref> Djela su mu prevedena na više od 170 jezika i poslužile su kao osnova za mnoge filmove. == Mladost i književni počeci == Dostojevski je bio sin liječnika, pripadnika nižeg plemstva kojeg su ubili vlastiti kmetovi zbog okrutnosti i ponižavanja, dok mu je majka umrla u djetinjstvu. Odrastao je u porodičnoj kući u krugu bolnice za siromašne ''Mariinski'', koja se nalazila u siromašnom okrugu, u predgrađu [[Moskva|Moskve]].{{sfn|Bloom|2004|p=9}} Tokom djetinstva, susretao je osobe koje su se nalazile na samom dnu društvene skale tadašnjeg ruskog društva.{{sfn|Breger|2008|p=72}} Budući pisac pohađa i završava vojno-inženjerijsko obrazovanje u [[Sankt Peterburg|Petrogradu]], no rano odlučuje da će se posvetiti [[Književnost|književničkom]] pozivu. Među ranim utjecajima najvažniji je njemački dramatičar i pjesnik [[Friedrich Schiller]], za Dostojevskog utjelovljenje idealizma i humanosti - upliv koji je kasnije žestoko ismijavao i karikirao, no, kojeg se nije oslobodio do kraja života. U velikoj mjeri je bio pod uticajem djela [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]].<ref>{{cite web| date = 1968| url = http://www.hrono.ru/organ/rossiya/natur_scol.php|title = Natural School (Натуральная школа)| publisher = Brief Literary Encyclopedia in 9 Volumes. Moscow| access-date =21. 6. 2021}}</ref> Prevodi Balzacovu "Eugeniju Grandet" i pod utjecajem Gogolja piše svoje prvo djelo, kratki epistolarni roman "Bijedni ljudi" (1846), koji je prikazom trpnji i zanosa tzv. "malih ljudi" oduševio najznačajnijeg ruskog kritičara Visariona Bjelinskog i lansirala Dostojevskog u sferu eminentnih ruskih književnih krugova. Autor se kreće u društvu literata i dobrostojećih mecena i plemstva, ali izgleda da su njegova sramežljivost, počeci manifestacije živčanih poremećaja koji su kasnije dijagnosticirani kao [[epilepsija]], kao i sklonost kršćanskom misticizmu doprinijeli da nije bio u potpunosti prihvaćen u liberalno-sekularnim krugovima. Pisac se također približava i ulazi u krug utopijskih socijalista koje je predvodio intelektualac poljskog porijekla Butaševič-Petraševski, čija se "revolucionarna" djelatnost sastojala uglavnom od privatnih rasprava o budućnosti [[Rusija|Rusije]], reformi društvenog sistema, demokratizaciji i oslobođenju zemlje od kmetstva. Na književnom planu, slijedilo je prvo pravo "dostojevskijansko" ostvarenje, kratki roman [[Dvojnik|"Dvojnik"]] (1846) u kojem je prikazan raskol ličnosti činovnika Goljatkina koji tone u šizofreniju u nizu halucinacija u kojima se miješaju stvarnost i mentalne projekcije, utjelovljene u njegovom dvojniku. To originalno djelo, bogato psihološkim uvidima, nije naišlo na zadovoljavajući prijem, što je možda i razumljivo, jer po usmjerenju i profilu pripada zapravo [[20. vijek]]u. Kao i često puta kasnije, Dostojevski je bio daleko ispred svog vremena. == Prijelom: U Sibiru == Godine 1849. dolazi do policijske zabrane djelatnosti "Petraševaca", hapšenja članova, te sadističke farse što ju je izvela carska policija: Dostojevski i njegovi drugovi su u zoru izvedeni na iscenirano strijeljanje, pročitana im je smrtna presuda, i, dok su s povezima na očima očekivali plotun streljačkog stroja, došlo je "carsko pomilovanje" kojim su, tobože, pomilovani i osuđeni na [[sibir]]sku robiju i progonstvo. U biti, carski autoriteti nisu ni mislili strijeljati uhapšenike, nego se radilo jedino o pokušaju slamanja i mrcvarenja nemoćnih ljudi. Na robiji Dostojevski proživljava teške dane, zdravlje mu se pogoršava, a snagu nalazi u revizatalizaciji [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere, te prolazi ideološku preobrazbu (o kojoj postoje različita mišljenja). Iz suprotstavljenih stavova jasno je da je Dostojevski i prije katorge naginjao kršćanskom misticizmu, te da njegov utopijski [[socijalizam]] nije slijedio materijalističke doktrine poput Feuerbachove, nego iz idealističkih nazora Fouriera i Schillera, shvaćanja koja je kasnije ismijavao, no koja nisu prestala biti centrom njegovih opsesija. Istinska novost u njegovom pogledu na svijet u postsibirskom razdoblju je glorifikacija carističkog despotizma, ruskog nacionalizma i pravoslavlja, te općenito protivzapadnih stavova u kojima se Dostojevski približio slavjanofilima, no nikad potpuno ni u cijelosti. Naime, autor je do konca života, uprkos svim prepirkama sa lijevim radikalima, zadržao preveliku dozu subverzivne ideološke energije koju nije mogao kanalizirati nijedan režim, a kamoli opskurantistička ruska despocija. Pisac je četiri godine robijao, a nakon toga je četiri godine prisilno služio kao običan vojnik u teškim uvjetima zabačenih krajeva azijske Rusije. Tu je i upoznao svoju prvu suprugu, tuberkuloznu i histeričnu udovicu, koja mu je kasnije poslužila kao prototip za niz ženskih likova u [[roman]]ima. == Povratak == Nakon povratka u Petrograd, Dostojevski objavljuje "Zapise iz mrtvoga doma" (1860-1862), poludokumentarni opis vlastita robovanja koji realistički rekreira situacije u sibirskom zatočeništvu. Taj roman, jedna od najpoznatijih knjiga o robovanju, prethodnica mnogobrojne ruske "logoraške literature" 20. vijeka (Solženjicin, Šalamov), polučuje velik uspjeh i donosi autoru djelomičnu carevu rehabilitaciju. No, nesređene i nesretne porodične prilike (prvi brak, koji se bio od početka agonija koja je obilovala mučenjima i optuživanjima obje strane, završio je smrću žene od tuberkuloze), kao i osobna ljudska drama (pojačavanje simptoma epilepsije, smrt brata Mihajla s kime je zajednički uređivao novine i koja ga je dovela u dužničku krizu, zasnivanje veze s radikalnom ruskom [[Feminizam|feministkinjom]]) dovode Dostojevskog u tešku situaciju koja je djelomično usporila njegovo stvaralaštvo. Primjer je roman [[Poniženi i uvrijeđeni|"Poniženi i uvrijeđeni]]" (1861) koji, uprkos za pisca "reprezentativnom" naslovu, zaostaje za većinom njegovih prijašnjih, a kamoli budućih djela. Dostojevski pred vjerovnicima bježi u zapadnu Evropu, na prvo od nekoliko putovanja, kada je boravio u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], Švicarskoj, [[Italija|Italiji]] i Engleskoj. U [[London]]u posjećuje Hercena i Bakunjina, a u Švicarskoj i Francuskoj provodi mučne dane u svađama i ispadima ljubomore. Naime, ljubavnica ga je prevarila i napustila. Tokom 1860-ih je u još nekoliko navrata posjetio Evropu, ovaj puta s drugom ženom, Anom Snjitkinom, koju je upoznao kao daktilografkinju pri stvaranju romana "Kockar", i koja mu je donijela porodični mir i sreću, postala majkom njegove djece, te ga odvikla od kockarske ovisnosti. == Razdoblje velikih ostvarenja == Godine 1864. Dostojevski objelodanjuje briljantne "Zapise iz podzemlja" - jedan od najintenzivnijih kratkih romana uopšte, preteču ispovjednih narativnih djela [[Albert Camus|Camusa]], Krleže, Rilkea, Hamsuna i Sartrea. U njemu je autor primijenio niz postupaka u kojima je obnovio prozne tehnike i postavio obrazac svojih budućih velikih romana: ideološki obračun s utopijskim i opštenito "humanističkim" liberalnim stereotipima, obilje [[esej]]ističkih elemenata koji su esencijalno dramatizirani sokratovski dijalozi vođeni u atmosferi nabijenoj strastima i skandalima; novinarski stil kojemu je jedina svrha funkcionalnost u saopštavanju piščeve vizije, a ne [[Estetika|estetski]] doživljaj kao takav; psihološku tipologiju koja obuhvata, kao najčešće tipove likova, krotke i ponizne kršćane (Sonja Marmeladova, Aljoša Karamazov, knez Miškin), nihilističke cinike (Svidrigajlov, Nikolaj Stavrogin), radikalne intelektualce u borbi protiv svih općeprihvaćenih vrijednosti (Rodion Raskoljnikov, Ivan Karamazov, Ivan Kirilov), djecu iz "slučajnih obitelji" i ljude kojima je povrijeđeno dostojanstvo (junak romana "Mladić", "Zapisi iz podzemlja"). Dostojevski je razvio tehniku struje svijesti davno prije no što je postala popularna u anglo-američkom romanu 20. vijeka (primjer je duža pripovijest "Krotka", kao i dijelovi velikih romana, npr "[[Zločin i kazna]]"), sažeo je radnju u svega nekoliko dana ("Idiot", "Zločin i kazna") ili sati, dajući vremenski presjek u svijesti pripovjedača ("Krotka"), te stvorio istinski "polifoni roman" (kako ga je nazvao istaknuti ruski književni i jezični teoretičar Mihail Bahtin) u kojemu mnogoglasje ideološke i vjerskofilozofske borbe koja razdire protagoniste nalazi izraza kako u interioriziranim svijestima, tako u dramski nabijenim dijalozima. Većina njegovih romana je smještena u tmurnu atmosferu velegradskog "podzemlja", središtena oko uzbudljivih događaja baštinjenih iz trivijalnog romana i crnih hronika (ubistvo, očeubistvo, zločin, krađa, skandali razne vrste) i vrti se oko za čovječanstvo "prokletih pitanja": naravi zla, ljudske patnje, smrtnosti i besmrtnosti, postojanja i nepostojanja Boga, slobode i odgovornosti, sudbine Rusije i Zapada. Kako su primijetili neki kritičari, Dostojevski je bitno spiritualni autor, te je njegova karakterizacija čovjeka kao "srca u kojem se bore Bog i Sotona, a zalog je ljudski život" vjerovatno i adekvatan opis njegovog vlastitog stvaralaštva. Iako se nerijetko ističe piščev utjecaj na književnost psihoanalitičke inspiracije (što je ispravna tvrdnja), ne može se poreći da su glavna djela Dostojevskog utjelovljene metafizičke drame: tu je činjenicu sažeo francuski pisac Albares u tezi da je za Dostojevskog, u opreci prema golemoj većini ostalih romanopisaca, čovjek primarno ne biološko, socijalno, [[Ekonomija|ekonomsko]], psihološko, nego metafizičko biće. U velike romane Dostojevskog obično se broje sljedeća djela: "Zločin i kazna" (1866), njegovo tehnički najsavršenije djelo, o ideološki motiviranom ubistvu s glavnim likom Rodionom Raskoljnikovim, prototipom Nietzscheova natčovjeka, slomljenim u [[Nihilizam|nihilizmu]] i spašenom ljubavlju prostitutke, svetice Sonje Marmeladove; "Idiot" (1868), u kojem je Dostojevski dao lik "fatalne žene" Nastasje Filipovne (oblikovan prema sjećanju na prvu suprugu), te kristoliki lik kneza Miškina, pokušaj portreta neuvjetovanog dobra; "Bjesovi"/"Demoni"/»Zli dusi" (1872), "najdostojevskijevski" roman o grupi nihilističkih revolucionara, djelo metafizičke aure u ruhu prvog modernog političkog romana; "Mladić"/»Žutokljunac» (1875), rusku verziju njemačkog odgojnog romana, koji karakteristično vrije skandaloznim i nevezanim događajima i ne vodi, poput klasičnih "Bildungsromana» [[Goethe]]a ili Kellera, ni u kakvu sređenu građansku egzistenciju, nego završava vrlogom haosa kojim je i počeo; te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, "Braća Karamazovi» (1881), formalno o patricidu u obitelji s ocem (Fjodorom) i četvoro braće (Dimitrijem, Ivanom, Aljošom, Smerdjakovim), no romanom u kojem je pisac sumirao sve svoje opsesivne teme, i za koji se može reći da mu je glavni "junak» Zlo, oličeno u Satanu, no pobijeđeno porukom nade u uskrsnuće i vječni život. == Smrt i utjecaj == Dostojevski je umro 1881, iznenada, nakon krvarenja uzrokovanog [[Epileptički napad|epileptičnim]] napadom. Život mu je u posljednjim godinama bio sređen, i može se reći da se oslobodio materijalne oskudice i nevolja koje su ga pratile veći dio života. Najveću predsmrtnu slavu je postigao znamenitim govorom na otkrivanju spomenika [[Aleksandar Puškin|Puškinu]], u kojem je veličao ruski nacionalni genij. Namjeravao je napisati ostatak "Braće Karamazova" (koji su zamišljeni kao dio trilogije ili čak tetralogije), no sudbina ga je omela u naumu. Priređena mu je veličanstvena sahrana u kojoj je, po procjenama policije, učestvovalo od 60.000 do 100.000 ljudi, studentske omladine, običnih građana i svih slojeva društva, a sam se sprovod pretvorio u demonstracije protiv [[Carizam|carizma]], uprkos piščevom dvosmislenom stavu prema cijelom pitanju, kao i poluslužbene "kanonizacije" Dostojevskog od strane carističkog režima. Sahranjen je, protiv svoje želje, kraj dvorskog pjesnika Žukovskog, a ne uz grob prijatelja Njekrasova, pjesnika "tuge i osvete". Fjodor Dostojevski pripada najužem krugu svjetskih vrhunskih pisaca, poput [[Dante Alighieri|Dantea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Lav Tolstoj|Tolstoja]], Cervantesa, Prousta i još nekolicine autora. Njegov uticaj na svjetsku književnost je ogroman, od Leonida Leonova do [[Hermann Hesse|Hermana Hessea]], od [[William Faulkner|Williama Faulknera]] do [[Franz Kafka|Franza Kafke]], od [[Marcel Proust|Marcela Prousta]] do [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcie Marqueza]]. Rijetko je koji moderni pisac izbjegao njegovoj sjeni, a puno mu duguju pokreti [[Ekspresionizam|ekpresionizma]] i [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]. == Bibliografija == === Romani i novele === * [[Bijedni ljudi]] (Бедные люди) (1846) * [[Dvojnik]] (1846) * [[Bijele noći]] (1848) * [[Netačka Nezvanova]] (1849) * [[Selo Stepančikovo]] (1859) * [[Poniženi i uvrijeđeni]] (Униженные и оскорбленные) (1861) * [[Zapisi iz mrtvoga doma]] (1861) * [[Zločin i kazna]] (Преступление и наказание) (1866) * [[Kockar]] (Игрок) (1867) * [[Idiot]] (Идиот) (1868) * [[Bjesovi]] (prevođeno također kao ''Demoni'' ili ''Zli dusi'') (Бесы) (1872) * [[Mladić]] (ili ''Žutokljunac'') (Подросток) (1875) * [[Braća Karamazovi]] (Братья Карамазовы) (1880) === Kratke pripovijetke === * [[Gospodin Proharčin]] (1846) * [[Iskreni lopov]] (1848) * [[Božićno drvce i svadba]] (1848) * [[Bijele noći]] (1848) * [[Loša šala]] (1862) * [[Krokodil (pripovijetka)|Krokodil]] (1865) * [[Bobac]] (1873) * [[Krotka]] (1873) * [[Seljak Marej]] (1876) * [[San smiješnog čovjeka]] (1877) == Reference == {{reference}} === Izvori === {{refbegin|30em}} * {{cite book|last=Bercken|first=Wil van den|title=Christian Fiction and Religious Realism in the Novels of Dostoevsky|url={{google books|plainurl=y|id=mFFFtwjQnigC}}|date=2011|publisher=Anthem Press|isbn=978-0-85728-976-6}} * {{cite book|last=Bloshteyn|first=Maria R.|title=The Making of a Counter-Culture Icon: Henry Miller's Dostoevsky|url={{google books|plainurl=y|id=9NvAaLyYoCwC}}|date=2007|publisher=University of Toronto Press|isbn=978-0-8020-9228-1}} * {{cite book|last=Breger|first=Louis|author-link=Louis Breger|title=Dostoevsky: The Author As Psychoanalyst|url={{google books|plainurl=y|id=vxX2JGsN7PoC}}|date=2008|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-0843-9}} * {{cite book|last=Burry|first=Alexander|title=Multi-Mediated Dostoevsky: Transposing Novels Into Opera, Film, and Drama|url={{google books|plainurl=y|id=lfLnzvLaB-kC}}|date=2011|publisher=Northwestern University Press|isbn=978-0-8101-2715-9}} * {{cite book|last= Cassedy |first= Steven|url={{google books|plainurl=y|id=DI4FUgZJ1kkC}}|title= Dostoevsky's Religion|date= 2005 |publisher= Stanford University Press |isbn= 978-0-8047-5137-7 }} * {{cite book|last=Cicovacki|first=Predrag|title=Dostoevsky and the Affirmation of Life|url={{google books|plainurl=y|id=6wUX-eI738MC}}|publisher=Transaction Publishers|date=2012|isbn=978-1-4128-4606-6}} * {{cite book |last=Goldstein |first=David |date=1981 |others=Foreword by [[Joseph Frank (writer)|Joseph Frank]] |title=Dostoevsky and the Jews |url=https://archive.org/details/dostoyevskyjews0000gold |publisher=University of Texas Press |isbn=978-0-292-71528-8 }} * {{cite book |last=Hingley |first=Ronald |date=1978 |title=Dostoyevsky His Life and Work |location=London |publisher=Paul Elek Limited |isbn=0-236-40121-1 }} * {{cite book|last=Jones|first=Malcolm V.|title=Dostoevsky And the Dynamics of Religious Experience|url={{google books|plainurl=y|id=L52TNlWprfcC}}|date=2005|publisher=Anthem Press|isbn=978-1-84331-205-5}} * {{cite book|last1=Jones|first1=Malcolm V.|last2=Terry|first2=Garth M.|title=New Essays on Dostoyevsky|url={{google books|plainurl=y|id=UH_VyT6nscwC}}|date=2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-15531-1}} * {{cite book|last=Lantz|first=Kenneth A.|title=The Dostoevsky Encyclopedia|url={{google books|plainurl=y|id=XfDOcmJisn0C}}|date=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-30384-5}} * {{cite book|last=Lauer|first=Reinhard|title=Geschichte der Russischen Literatur: von 1700 bis zur Gegenwart|url={{google books|plainurl=y|id=VEx1OAAACAAJ}}|date=2000|publisher=Verlag C.H. Beck|language=de|isbn=978-3-406-50267-5}} * {{cite book|last=Lavrin|first=Janko|author-link=Janko Lavrin|title=Dostoevsky: A Study|url={{google books|plainurl=y|id=57iTq6YSJbcC}}|date=2005|publisher=Kessinger Publishing|isbn=978-1-4179-8844-0}} * {{cite book|last=Leatherbarrow|first=William J|title=The Cambridge Companion to Dostoevskii|url={{google books|plainurl=y|id=4Lf0xf3a6s4C}}|date=2002|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-65473-9}} * {{cite book|last=Maurina|first=Zenta|author-link=Zenta Maurina|title=A Prophet of the Soul: Fyodor Dostoievsky|translator=C. P. Finlayson|date=1940|publisher=James Clarke & Co. Ltd}} * {{cite book|last=Meier-Gräfe|first=Julius|author-link=Julius Meier-Graefe|title=Dostojewski der Dichter|date=1988|orig-date=1926|language=de|publisher=Insel Verlag|isbn=978-3-458-32799-8}} * {{cite book|last=Mochulsky|first=Konstantin|others=Minihan, Michael A. (translator)|title=Dostoevsky: His Life and Work|url={{google books|plainurl=y|id=mDKphT8_XLsC}}|date=1967|orig-date=1967|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0-691-01299-5}} * {{cite book|last=Müller|first=Ludolf|title=Dostojewskij: Sein Leben, Sein Werk, Sein Vermächtnis|date=1982|language=de|publisher=Erich Wewel Verlag|isbn=978-3-87904-100-8}} * {{cite book|last=Paperno|first=Irina|title=Suicide as a Cultural Institution in Dostoevsky's Russia|url={{google books|plainurl=y|id=m3pqf8f-6bMC}}|date=1997|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-8425-4}} * {{cite book|last1=Pattison|first1=George|author-link1=George Pattison|last2=Thompson|first2=Diane Oenning|url={{google books|plainurl=y|id=GlLm4gbPZdQC}}|title=Dostoevsky and the Christian tradition|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-78278-4}} * {{cite book |last=Popović |first=Justin |author-link=Justin Popović |date=2007 |publisher=Издатель Д.В. Харченко |script-title=ru:Философия и религия Достоевского |language=ru |trans-title=Philosophical and Religious Beliefs of Dostoyevsky |isbn=978-985-90125-1-8}} * {{cite book|last= Scanlan|first=James Patrick|title=Dostoevsky the Thinker: A Philosophical Study|url={{google books|plainurl=y|id=lbMYxaFTMZAC}}|date=2002|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-3994-0}} * {{cite book|editor-last=Sekirin|editor-first=Peter|title=The Dostoevsky Archive: Firsthand Accounts of the Novelist from Contemporaries' Memoirs and Rare Periodicals, Most Translated Into English for the First Time, with a Detailed Lifetime Chronology and Annotated Bibliography|url={{google books|plainurl=y|id=EExUdTF7iLYC}}|publisher=McFarland|date=1997|isbn=978-0-7864-0264-9}} * {{cite book|last=Terras|first=Victor|title=Reading Dostoevsky|url={{google books|plainurl=y|id=4nV9o8k9y34C}}|date=1998|publisher=University of Wisconsin Press|isbn=978-0-299-16054-8}} ;Biografije * {{cite book|last=Bloom|first=Harold|author-link=Harold Bloom|title=Fyodor Dostoevsky|url={{google books|plainurl=y|id=1C1K-BnFGFIC}}|date=2004|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-7910-8117-4}} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |author-link=Joseph Frank (writer) |date=2010 |title=Dostoevsky: A Writer in His Time |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691128191 |url=https://books.google.com/books?id=lp1RpM8o9BQC }} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |date=2003 |orig-date=2002 |title=Dostoevsky: The Mantle of the Prophet, 1871–1881 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-11569-6 |url=https://books.google.com/books?id=mQqonU-pweEC }} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |date=1997 |orig-date=1995 |title=Dostoevsky: The Miraculous Years, 1865–1871 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-01587-3 |url=https://books.google.com/books?id=iAs4Lz5yog0C }} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |date=1988 |orig-date=1986 |title=Dostoevsky: The Stir of Liberation, 1860–1865 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-01452-4 |url=https://books.google.com/books?id=QJj6qb6Rh3AC }} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |date=1987 |orig-date=1983 |title=Dostoevsky: The Years of Ordeal, 1850–1859 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-01422-7 |url=https://books.google.com/books?id=K98hhw0IEHgC }} * {{cite book |last=Frank |first=Joseph |date=1979 |orig-date=1976 |title=Dostoevsky: The Seeds of Revolt, 1821–1849 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-01355-8 |url=https://books.google.com/books?id=pDEAXltygUIC }} * {{cite book|last=Kjetsaa|first=Geir|author-link=Geir Kjetsaa|title=Fyodor Dostoyevsky: A Writer's Life|date=1989|publisher=Fawcett Columbine|url=https://books.google.com/books?id=2lzWAAAAMAAJ|isbn=978-0-449-90334-6}} * {{cite book|last=Lavrin|first=Janko|title=Dostoevsky|url=https://archive.org/details/dostoevsky0000jank_u7q2|date=1947|publisher=New York The Macmillan Company|oclc=646160256}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * Allen, James Sloan (2008), "Condemned to Be Free," ''Worldly Wisdom: Great Books and the Meanings of Life,'' Savannah: Frederic C. Beil. {{ISBN|978-1-929490-35-6}} *Birmingham, Kevin. 2021. ''The sinner and the saint: Dostoevsky and the gentleman murderer who inspired a masterpiece.'' New York: Penguin. * [[Nikolai Berdyaev|Berdyaev, Nicolas]] (1948). [https://archive.org/stream/russianidea017842mbp#page/n9/mode/2up ''The Russian Idea''], The Macmillan Company. * [[Otto Julius Bierbaum|Bierbaum, Otto Julius]] (1910–1911). [https://archive.org/stream/hibbertjournal09londuoft#page/822/mode/2up "Dostoyevsky and Nietzsche,"] ''The Hibbert Journal'', Vol. IX. * Hubben, William. (1997). ''Dostoevsky, Kierkegaard, Nietzsche, and Kafka: Four Prophets of Our Destiny,'' Simon & Schuster. Originally published in 1952. * Lavrin, Janko (1918). [https://web.archive.org/web/20131002054459/http://library.brown.edu/pdfs/1140814594764613.pdf "Dostoyevsky and Certain of his Problems,"] [https://web.archive.org/web/20131002054146/http://library.brown.edu/pdfs/1140814596247223.pdf Part II], [https://web.archive.org/web/20131002054229/http://library.brown.edu/pdfs/1140814597776460.pdf Part III], [https://web.archive.org/web/20131002054355/http://library.brown.edu/pdfs/1140814599287257.pdf Part IV], [https://web.archive.org/web/20131002054438/http://library.brown.edu/pdfs/1140814600995148.pdf Part V], [https://web.archive.org/web/20131002054207/http://library.brown.edu/pdfs/1140814602554005.pdf Part VI], [https://web.archive.org/web/20131002054543/http://library.brown.edu/pdfs/1140814604124778.pdf Part VII], [https://web.archive.org/web/20131002054313/http://library.brown.edu/pdfs/1140814605608766.pdf Part VIII], [https://web.archive.org/web/20131002054606/http://library.brown.edu/pdfs/1140814607139203.pdf Part IX], [https://web.archive.org/web/20131002054334/http://library.brown.edu/pdfs/1140814608577430.pdf Part X], ''The New Age'', Vol. XXII, Nos. 12–21. * Lavrin, Janko (1918). [https://web.archive.org/web/20131002054253/http://library.brown.edu/pdfs/1140814613531258.pdf "The Dostoyevsky Problem,"] ''The New Age'', Vol. XXII, No. 24, pp.&nbsp;465–66. * Maeztu, Ramiro de (1918). [https://web.archive.org/web/20131002054418/http://library.brown.edu/pdfs/1140814611623814.pdf "Dostoyevsky the Manichean,"] ''The New Age'', Vol. XXII, No. 23, 1918, pp.&nbsp;449–51. * Manning, Clarence Augustus (1922). [https://www.jstor.org/stable/27533562 "Dostoyevsky and Modern Russian Literature,"] ''The Sewanee Review'', Vol. 30, No. 3. * {{Cite EB1911|wstitle= Dostoievsky, Feodor Mikhailovich |volume= 8 |last= Seccombe |first= Thomas |author-link= Thomas Seccombe | pages = 438&ndash;439 }} * Simmons, Ernest J. (1940). [https://archive.org/stream/dostoevskythemak012344mbp#page/n5/mode/2up ''Dostoevsky: The Making Of A Novelist''], Vintage Books. * Westbrook, Perry D. (1961). [https://archive.org/stream/greatnessofman00west#page/n5/mode/2up ''The Greatness of Man: An Essay on Dostoyevsky and Whitman'']. New York: Thomas Yoseloff. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fyodor Dostoyevsky}} {{Wikicitat|Fjodor Dostojevski}} * [http://www.rvb.ru/dostoevski/01text/vol1/01.htm?start=0&length=all Bijedni ljudi (1846) cijeli roman na ruskom] * [http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=887&offset=12141 Bijedni ljudi (1846) cijeli roman na engleskom]{{Mrtav link}} (na Internet stranicama [[Projekt Gutenberg|Projekta Gutenberg]]) * [http://www.magister.msk.ru/library/dostoevs/dostoevs.htm Dostojevski: sabrana djela na ruskom i engleskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041230023111/http://magister.msk.ru/library/dostoevs/dostoevs.htm |date=30. 12. 2004 }} {{Fjodor Dostojevski}} {{DEFAULTSORT:Dostojevski, Fjodor}} [[Kategorija:Rođeni 1821.]] [[Kategorija:Umrli 1881.]] [[Kategorija:Biografije, Moskva]] [[Kategorija:Ruski pisci]] [[Kategorija:Ruski filozofi]] d6q2zze1zguo0eke8mcy3c0yf98zqkd 0 4211 3671756 3538919 2024-12-08T18:33:43Z 92.240.33.135 3671756 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adriaen_Van_Ostade_-_L'Analyse_-_PDUT921_-_Musée_des_Beaux-Arts_de_la_ville_de_Paris.jpg|mini|[[Adriaen van Ostade]], "Analysis" (1666)]] '''Analiza''' ''([[Grčki jezik|grč]]. analýo - razrješujem, param, raščlanjujem)'' predstavlja [[Naučna metoda|metodu naučnog]] istraživanja putem rastavljanja nekog predmeta ili složenog problema na njegove najjednostavnije sastavne dijelove.<ref>{{Cite book|last=Klaić|first=Bratoljub|title=Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica|publisher=Zora|year=1968|location=Zagreb|pages=62}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/analysis/s1.html|title=Analysis > Definitions and Descriptions of Analysis (Stanford Encyclopedia of Philosophy)|website=plato.stanford.edu|access-date=2023-09-02}}</ref> Analiza je jedna od osnovnih metoda saznanja. Pojam je važan sex u [[Aristotel]]ovskoj [[Logika|logici]], a potom i u filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Analitika je za Aristotela sinonim za formalnu logiku a kod Kanta za gnozeologiju. Analiza je metoda naučnog istraživanja rastavljanjem nekog predmeta, pojave ili procesa na njegove sastavne dijelove. Analiza poslovanja je proces u kojem se podatci o poslovanju pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje. Analizom se služimo kako bismo stekli jasniju sliku o predmetu analize, a provodimo je kako bismo osmislili aktivnosti kojima ćemo ostvariti zacrtani marketinški cilj. Najpoznatija jednostavna analitička tehnika koja objedinjuje oba aspekta udaljenosti objekta analize od organizacije jest analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji, poznatija pod skraćenicom [[SWOT analiza]]. SWOT analiza je jedan od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju strategije. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Metodologija]] {{Stub-filoz}} {{Commonscat|Analysis}} [[Kategorija:Nauke]] 7moy8ngul1n1byuw65pfwybpcshtie6 3671757 3671756 2024-12-08T18:37:37Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/92.240.33.135|92.240.33.135]] ([[User talk:92.240.33.135|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Palapa|Palapa]] 3538919 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adriaen_Van_Ostade_-_L'Analyse_-_PDUT921_-_Musée_des_Beaux-Arts_de_la_ville_de_Paris.jpg|mini|[[Adriaen van Ostade]], "Analysis" (1666)]] '''Analiza''' ''([[Grčki jezik|grč]]. analýo - razrješujem, param, raščlanjujem)'' predstavlja [[Naučna metoda|metodu naučnog]] istraživanja putem rastavljanja nekog predmeta ili složenog problema na njegove najjednostavnije sastavne dijelove.<ref>{{Cite book|last=Klaić|first=Bratoljub|title=Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica|publisher=Zora|year=1968|location=Zagreb|pages=62}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/analysis/s1.html|title=Analysis > Definitions and Descriptions of Analysis (Stanford Encyclopedia of Philosophy)|website=plato.stanford.edu|access-date=2023-09-02}}</ref> Analiza je jedna od osnovnih metoda saznanja. Pojam je važan prvo u [[Aristotel]]ovskoj [[Logika|logici]], a potom i u filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Analitika je za Aristotela sinonim za formalnu logiku a kod Kanta za gnozeologiju. Analiza je metoda naučnog istraživanja rastavljanjem nekog predmeta, pojave ili procesa na njegove sastavne dijelove. Analiza poslovanja je proces u kojem se podatci o poslovanju pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje. Analizom se služimo kako bismo stekli jasniju sliku o predmetu analize, a provodimo je kako bismo osmislili aktivnosti kojima ćemo ostvariti zacrtani marketinški cilj. Najpoznatija jednostavna analitička tehnika koja objedinjuje oba aspekta udaljenosti objekta analize od organizacije jest analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji, poznatija pod skraćenicom [[SWOT analiza]]. SWOT analiza je jedan od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju strategije. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Metodologija]] {{Stub-filoz}} {{Commonscat|Analysis}} [[Kategorija:Nauke]] qppr6ajzz7vqkhk06cgwdnhczp1guus 0 4279 3671824 3665081 2024-12-09T06:46:58Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zheng He<br>鄭和 | slika = Zheng He.jpg | alt_slike = | opis = Kip admirala Zheng Hea u gradu Melaka, Malezija | ime_pri_rođenju = 鄭和 (Cheng Ho) | datum_rođenja = 1371. | mjesto_rođenja = [[Kunyang]], [[Kina]] | datum_smrti = {{Godina smrti i godine|1433|1371}}<br>ili {{Godina smrti i godine|1435|1371}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = Kinez | druga_imena = Ma He<br>Sanbao | zanimanje = admiral, istraživač, dvorski eunuh | godine_aktivnosti = 1405. do 1433. | poznat_po = pomorskim ekspedicijama i istraživanjima | značajni_radovi = }} '''Zheng He''' ([[kineski jezik|kin.]] 鄭和) (rođen oko 1371, umro 1433. ili 1435), ranije latinizirano ime '''Cheng Ho''', bio je kineski moreplovac, istraživač, diplomata i admiral iz perioda rane [[Dinastija Ming|dinastije Ming]]. Rođen je kao ''Ma He'' (Ma je uobičajeno kinesko prezime, a također i skraćenica od Muhammed, raširena među kineskim muslimanima iz naroda Hui),<ref name="marinesorg"/> Zheng je predvodio pomorske ekspedicije po [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj]], [[Južna Azija|južnoj]] i [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]] te [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] u periodu između 1405. i 1433. godine. Neki od njegovih velikih brodova bili su dugi i do 120 i više metara, a u njima je moglo boraviti na stotine mornara na četiri nivoa palube.<ref name="apartw"/> Kao miljenik cara Yung-loa, čiji dolazak na vlast je podržavao, Zheng He je vrlo brzo dosegnuo na vrh carske hijerarhije te je služio kao komandant prijestonice [[Nanjing]]a na jugu zemlje (glavni grad je kasnije car Yung-lo premjestio u [[Peking]]). Njegova putovanja dugo su zanemarivana u zvaničnim kineskim historijskim knjigama, a tek 1904. postala su čuvena ne samo u Kini već i cijelom svijetu nakon objave knjige autora [[Liang Qichao]]a ''Biografija našeg najvećeg istraživača, Zheng Hea''.<ref name="liang1904"/><ref name="HMZX"/> Trojezični natpis u kamenu koji je ostavio Zheng He na ostrvu Cejlonu (danas [[Šri Lanka]]) otkriven je 1911. u gradu [[Galle]]. == Porodica == Zheng He je bio drugi sin u porodici porijeklom iz distrikta Kunyang, provincija [[Yunnan]], na jugu današnje Kine.<ref name="Levathes"/> Pri rođenju nosio je ime ''Ma He''.<ref name=dr7-11/><ref name="Mills 1970, p. 5"/> Njegova porodica je bila iz naroda Hui. Zheng je imao četiri sestre<ref name="Levathes"/><ref name=dr7-11/><ref name="Mills 1970, p. 5"/><ref name="China p. 621"/> i jednog starijeg brata.<ref name="Levathes"/><ref name=dr7-11/> Zhengova porodica je bila [[Islam u Kini|muslimanska]].<ref name=dr7-11/><ref name="Mills 1970, p. 5"/><ref name=ra87-66/> Međutim, u kasnijem životu prihvatio je dosta [[sinkretizam|sinkretična]] vjerovanja i životnu filozofiju.<ref name=dr7-11/><ref name=ra87-66/> Prema Dreyeru, natpisi iz gradova Liujiagang i Changle ukazuju da je Zhengova privrženost Tianfei (Mazu (媽祖), boginji zaštitnici mornara i pomoraca) bila dominantna vjera koju je usvojio, reflektirajući centralnu ulogu te boginje među pripadnicima kineske istraživačke flote.<ref name=dr7-11/> John Guy navodi, "Kada se Zheng He, muslimanski eunuh, vođa velikih pomorskih ekspedicija u ''zapadni okean'' ([[Indijski okean]]) početkom 15. vijeka otisnuo na svoja putovanja, tražio je zaštitu od ''božanske žene'', a također se molio i na grobovima muslimanskih "svetaca" na brdu Lingshan, iznad grada Quanzhoua."<ref name="JohnGuy"/> Zheng je bio pra-pra-praunuk Sajida Ajjala Šamsa al-Din Omera, koji je bio službenik na dvoru [[Mongolsko carstvo|mongolskog cara]] te guverner provincije Yunnan tokom rane dinastije Yuan.<ref name="Shihs"/><ref name="Chunjian"/> Njegov pra-pradjed zvao se Bayan, i bio je raspoređen u mongolskom garnizonu sa sjedištem u Yunnanu.<ref name="Mills 1970, p. 5"/> Zhengov djed imao je titulu [[Hadžija|hadžije]].<ref name="Levathes"/><ref name="dr7-11"/> Njegov otac je također imao istu titulu, a nosio je prezime Ma.<ref name="Levathes"/><ref name="dr7-11"/><ref name="Mills 1970, p. 5"/> Ova titula ukazuje da su oni vjerovatno obavili [[hadždž]] u [[Mekka|Mekku]].<ref name="Levathes"/><ref name="dr7-11"/><ref name="Mills 1970, p. 5"/> Prema nekim izvorima<ref name="Bennett"/> postoje naznake da je Zheng He imao mongolsko i arapsko porijeklo te je da znao pričati [[arapski jezik]]. U jesen 1381. armija dinastije Ming je izvršila invaziju i osvojila pokrajinu Yunnan, koja je do tada bila pod upravom mongolskog princa [[Basalawarmi]]ja, princa od Lianga.<ref name="dr7-11"/> Iste godine umro je Zhengov otac Ma Hadždži u borbama između Mingovih vojski i mongolskih snaga.<ref name="Levathes"/> Dreyer u svom djelu iz 2007. navodi da je Zhengov otac poginuo u dobi od 39 godina, dok je pružao otpor Mingovoj vojsci.<ref name="dr7-11"/> Levathes navodi da je Zhengov otac poginuo u 37. godini ali nije poznato da li je bio pripadnik mongolske vojske ili se samo zadesio u bici.<ref name="Levathes"/> Wenming, Zhengov stariji brat, sahranio je oca negdje izvan Kunminga.<ref name="Levathes"/> Kada je Zheng postao admiral, dao je da se ukleše [[epitaf]] u čast njegovog oca, a koji je sastavio Li Zhigang tokom festivala Duanwu 3. godine vladavine cara Yung-loa (1. juna 1405).<ref name="Levathes"/> Nakon što su Ming trupe zaposjele Yunnan, Zheng kao jedanaestogodišnjak je završio u zarobljeništvu, te je dvije godine kasnije kastriran. Služio je na dvoru prinčeva Yan, Zhu di, koji je kasnije postao car Ming dinastije, Yung-lo (1403-1424). Zheng se pokazao kao izuzetna sluga te su ga kasnije obrazovali za diplomatu i vojnika. Princ Zhu je mladom Ma Hu dao novo ime po kojem je kasnije bio poznat, ''Zheng He'', prema konju eunuha koji je stradao u jednoj bici kod Zhenglunba. Kao jedno od Zhengovih ostalih imena pojavljuje se i ''San Bao'', koje znači otprilike "tri dragulja". Prema historijskim opisima, Zheng He je imao impozantno tijelo. Bio je visok preko dva metra, svi{{Izvor}} su ga izuzetno cijenili i voljeli, te je imao vrlo prodoran i dubok glas. Kada je princ Zhu Di postao car 1402. godine, to je označilo i znatan porast vlastitih moći za Zheng Hea. Naredne 1403. godine novi car Yong-lo proglasio ga je admiralom i naredio mu da izgradi flotu brodova kojom će tražiti blaga, čime je imao namjeru proširiti uticaj Kine, da bi time prikazao narodu da Kina izrasta u moćnu državu nakon okupatorske vlasti Mongola. Admiral Zheng He je bio prvi eunuh koji je imao tako visok vojni položaj u srednjovjekovnoj Kini. == Brodovi == [[Datoteka:ZhengHeShips.gif|thumb|desno|180px|Flota Zheng Hea, rezbarija u drvu iz 17. vijeka]] [[Datoteka:Tribute Giraffe with Attendant.jpg|thumb|desno|180px|Zheng He je sa jednog od svojih putovanja doveo [[žirafa|žirafu]] (slika Shena Dua iz 1414)]] [[Datoteka:Zheng-He-7th-expedition-map.svg|thumb|desno|180px|Ruta sedmog putovanja Zheng Hea (1431–1433)]] Flota Zheng Hea sastojala se iz brodova različitih načina konstrukcije, između ostalih ogromnih [[Džunka|džunki]], takozvanih "brodova za blago", koji su prema zapisima iz starih kineskih hronika, bile duge do 120 m, a široke do 50 metara. Ipak, novija istraživanja su pokazala da su ovi navodi u velikoj mjeri pretjerani i preuveličani, te da su najveće džunke i ostali Zhengovi brodovi bile duge između 59 i 84 metra.<ref name="Sally"/> Džunke su bile osnova cjelokupne flote, a gradile su se u [[Nanjing]]u, gdje su se na rijeci [[Yangtze]] nalazili [[suhi dok]]ovi. Da bi se postiglo da ovi brodovi mogu ploviti okeanima, gradili su se na principu brodskih pregrada.<ref name="zdf01102006"/> Flota je mogla prevesti hiljade tona kineske trgovačke robe. U to doba, za [[navigacija|navigaciju]] kineskih brodova već uveliko se koristio [[kompas]], izmišljen u 11. vijeku. Označeni pa zapaljeni mirisni štapići služili su kao [[sat (instrument)|satovi]]. Svaki dan na brodu se smjenjivalo 10 stražara, svaki po 2h i 24 minute. Određivanje [[geografska širina|geografske širine]] dobijalo se mjerenjem astronomske visine [[Sjevernjača|Polarne zvijezde]] na sjevernoj, a mjerenjem sazviježđa [[Južni krst (sazviježđe)|Južnog križa]] na južnoj hemisferi. == Putovanja == === Prvo (1405–1407) === Prva istraživačko-trgovačka flota sastojala se iz 62 broda. Isplovila je na jesen 1405. sa oko 27.800 mornara. Odredište prvog putovanja bio je grad [[Kozhikode|Kalikut]] (danas Kozhikode) na jugozapadnoj obali [[Indija|Indije]], odakle su trebali donijeti [[biber]] i [[svila|svilu]] u zamjenu za [[porcelan]]. Indija je bila dobro poznata Kinezima jer je već u 7. vijeku "otkrio" i istražio kineski istraživač Xuanzang. Zheng Heova flota se najprije zaustavila na obalama [[Vijetnam]]a, da bi onda preko [[Java (ostrvo)|Jave]] i Malake otplovila dalje na zapad preko Indijskog okeana prema Šri Lanki i zatim do jugoistočnih obala Indije. Tamo je flota provela [[zima|zimu]] 1406/1407. trgujući i uspostavljajući diplomatske odnose. Na povratku u Kinu, sukobili su se s gusarima, čijeg su vođu zarobili i javno zaklali. Povratak u Nanjing uslijedio je tokom 1407. godine. Na brodu admirala Zhenga plovio je i [[Ma Huan]], koji je služio kao prevodilac, a pratio je tri od sedam Zhengovih ekspedicija. Ma Huanove zabilješke su najbolji izvor o Zhengovim putovanjima koji je opstao do danas. === Drugo (1407–1409) === Drugo putovanje Zhengove flote također je imao za cilj Indiju, da bi tamo osigurala vlast kraljeva Kalikuta. Na ovo putovanje Zhang nije lično išao, jer je tih godina imao obavezu nadzora rekonstrukcije i poprave hramova. === Treće (1409–1411) === Treće putovanja, koje je za Zhenga bilo drugo, započeto je sa oko 30 hiljada mornara i 48 brodova. Ono je slijedilo sličnu rutu kao i prvo. Tokom putovanja pravljen je logor i skladište za robu. Kada su stigli do obala Šri Lanke, tamošnji kralj se postavio vrlo neprijateljski prema Kinezima. Zhengova vojska porazila je kraljevu armiju, zarobila ga te ga po povratku povela u Nanjing. === Četvrto (1413–1415) === Krajem 1412. Zheng je od cara dobio naređenje da pođe na četvrto putovanje. Flota je isplovila oko Nove godine 1414. sa 63 broda i 28.560 mornara. Cilj ovog putovanja bio je [[Hormuški moreuz]] na ulazu u [[Perzijski zaliv]], u to vrijeme poznat po kvalitetnim [[biser]]ima, nakitu i dragom kamenju. Dio flote otplovio je duž istočne obale Afrike sve do [[Mozambik]]a. Na ljeto 1415. Zheng se, zajedno sa afričkim i arapskim diplomatama te ogromnim blagom, vratio u Nanjing. === Peto (1417–1419) === Peto putovanje naredio je car 1417. godine, da bi vratio strane diplomate iz Nanjinga u njihove domovine. Flota je napustila Nanjing iste godine, te preko Perzijskog zaliva i duž istočne afričke obale obavila putovanje. Između ostalog, zaustavlja se i u [[Mogadiš]]u. U Kinu se vratila 1419. godine. === Šesto (1421–1422) === Zhengova flota isplovila je na proljeće 1421. godine. Putovanje je bilo preko jugoistočne Azije, pored obala Indije i Perzijskog zaliva, ponovno do Afike. Zheng se već krajem te godine vratio u Kinu, dok se ostatak flote vratio naredne 1422. godine. Dvije godine kasnije, umro je car Yung-lo. Iako to za Zheng Hea nije predstavljalo ništa značajno, za gotovo sve članove flote bio je to vrlo težak udarac. Novi car Hongksi (Yung-loov sin) prekinuo je putovanja, ukinuo flotu te poslao brodograditelje i mornare kućama. Zheng Hea je proglasio vojnim komandantom glavnog grada Nanjinga. === Sedmo (1431–1433) === Car Hongksi umro je 1425. godine. Naslijedio ga je njegov sin, car Ksuande. Novi car je pokazao interes za djelima svog djeda, pa je ponovno reaktivirao Zhengovu ekspedicijsko-trgovačku flotu. Godine 1430. novi car je izdao naredbu da se krene na novo putovanje. Zheng je ponovno imenovan admiralom te flote. Cilj sedmog putovanja bilo je ponovno uspostavljanje mirovnih odnosa sa kraljevinama Malakom i [[Tajland]]om. Godinu kasnije, flota sa oko stotinu brodova i 27.500 članova posade je isplovila iz Kine. == Smrt == Navodi o smrti Zheng Hea su kontradiktorni. Prema nekim navodima, on je umro pri povratku sa sedmog putovanja 1433. godine, dok drugi izvori navode da je umro poslije povratka u Kinu 1435. godine. Zhengov grob nalazi se u blizini Nanjinga. Tamo se nalazi veliki [[sarkofag]], napravljen iz svijetlog kamena i postavljen na brdu "glave vola" južno od Nanjinga. Iako se on smatra "zvaničnim" grobom i mjestom odavanja počasti, dokazano je da je sakrofag prazan. Spomenik je restauriran 1985. povodom 580. godišnjice njegovog prvog putovanja. I danas se u Nanjingu nalaze još tri veća brodogradilišta gdje je Zheng gradio svoje brodove. == Naslijeđe == Zhengova putovanja su dugo bila zanemarena u zvaničnoj kineskoj historiji, ali su postala dobro poznata u Kini i inostranstvu od objavljivanja [[Liang Qichao]]ove ''Biografije velikog moreplovca naše domovine, Zheng Hea'', 1904.<ref name="HMZX" /><ref>Liang Qichao. "''Zuguo Da Hanghaijia Zheng He Zhuan''". 1904. {{in lang|zh}}</ref> === Carska Kina === [[File:Chen Zhang's painting of a giraffe and its attendant.jpg|thumb|left|upright|Žirafa, kućni ljubiama sultana od Bengala, donesena iz somalijskog Ajuranskog Sultanata, a kasnije odvedena u Kinu<ref>Wilson, Samuel M. "The Emperor's Giraffe", ''Natural History'' Vol. 101, No. 12, December 1992 {{cite web|url=http://muweb.millersville.edu/~columbus/data/art/WILSON09.ART|title=Archived copy|access-date=14. 4. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081202235051/http://muweb.millersville.edu/~columbus/data/art/WILSON09.ART|archive-date=2. 12. 2008 }}</ref> u trinaestoj godini Yonglea (1415).]] U decenijama nakon poslednjeg putovanja, carski zvaničnici su minimizirali značaj Zheng Hea i njegovih ekspedicija kroz mnoge kraljevske i dinastičke historije koje su sastavljali. Informacije u službenim analima careva Yongle i Xuande bile su nepotpune, pa čak i pogrešne, a druge službene publikacije su ih potpuno izostavile.<ref name="HMZX"/> Iako su neki to vidjeli kao zavjeru koja pokušava eliminirati sjećanja na putovanja,<ref name="heyhei"/> vjerovatno je da su zapisi bili razbacani po nekoliko odjela i da su ekspedicije, neovlaštene i zapravo u suprotnosti s naredbama osnivača dinastije, predstavljale neku vrsta sramote za dinastiju.<ref name="HMZX"/> Pomorski napori Minga koje je sponzorisala država dramatično su opali nakon Zhengovih putovanja. Počevši od ranog 15. vijeka, Kina je iskusila sve veći pritisak preživjelih [[Mongoli|mongola]] sa sjevera. Premještanje glavnog grada u [[Peking]] na sjeveru dramatično je pogoršalo ovu prijetnju. Uz znatne troškove, Kina je pokrenula godišnje vojne ekspedicije iz Pekinga kako bi oslabila Mongole. Troškovi potrebni za kopnene pohode direktno su se nadmetali sa sredstvima potrebnim za nastavak pomorskih ekspedicija. Nadalje, 1449, mongolska konjica je upala u zasjedu kopnenoj ekspediciji koju je lično predvodio car [[Zhengtong, car Kine|Zhengtong]] u [[Kriza u tvrđavi Tumu|tvrđavi Tumu]], manje od jednog dana hoda od zidina glavnog grada. Mongoli su zbrisali kinesku vojsku i zarobili cara. Bitka je imala dva značajna efekta. Prvo, pokazala je jasnu prijetnju koju predstavljaju sjeverni nomadi. Drugo, Mongoli su izazvali političku krizu u Kini kada su oslobodili cara nakon što je njegov polubrat već preuzeo tron i proglasio novu eru Jingtai. Politička stabilnost će se obnoviti tek 1457. obnovom bivšeg cara. Po njegovom povratku na vlast, Kina je napustila strategiju godišnjih kopnenih ekspedicija i umjesto toga krenula u masivno i skupo širenje [[Veliki kineski zid|Kineskog zida]]. U tom okruženju, finansiranje pomorskih ekspedicija jednostavno je izostalo. Međutim, misije iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] nastavile su stizati decenijama. Ovisno o lokalnim uvjetima, mogli su dostići takvu učestalost da ih je dvor smatrao potrebnim ograničiti. [[Historija Minga]] bilježi carske edikte koji su zabranili Javi, Champa i Siamu da šalju svoje izaslanike češće od jednom u tri godine.<ref name="Tata"/> === Jugoistočna Azija === [[File:Miếu Nhị Phủ.jpg|thumb|Hram Ông Bổn, izgrađen u čast Zheng He, ili Bổn Đầu Công in [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]], [[Vijetnam]]]] ==== Obožavanje ==== [[File:Cakra Donya.JPG|thumb|Cakra Donya Bell, poklon od Zheng Hea [[Pasai]], sada se čuva u [[Muzej u Aćehu|muzeju u Aćehu]] u [[Banda Aćeh]].]] Među kineskom dijasporom u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], Zheng He je postao predmet narodnog obožavanja i poštovanja.<ref>{{Cite web|url=http://ias.umn.edu/2012/11/20/wade-geoffrey/|archive-url=https://archive.today/20121211193248/http://ias.umn.edu/2012/11/20/wade-geoffrey/|first1=Geoffrey|last1=Wade|url-status=dead|title=Events – November 20, 2012: The Chinese Admiral Zheng He: Uses and Abuses of an Historical Figure|website=Institute for Advanced Study|archive-date=11. 12. 2012|publisher=University of Minnesota|access-date=25. 11. 2012 }}</ref> Čak su i neki od članova njegove posade koji su se zatekli u nekoj luci ponekad isto činili, kao što je "Poontaokong" na Suluu.<ref name="Tata">Tan Ta Sen & al. ''[https://books.google.com/books?id=vIUmU2ytmIIC&pg=PA221 Cheng Ho and Islam in Southeast Asia]''. Institute of Southeast Asian Studies, 2009. {{ISBN|978-981-230-837-5}}.</ref> Hramovi kulta, nazvani po jednom od njegovih imena, Cheng Hoon ili Sam Po, svojstveni su prekomorskim Kinezima, osim jednog hrama u Hongjianu koji je prvobitno sagradio filipinski Kinez koji se vratio iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] i koji je ponovo izgradio drugi Filipinski Kinez nakon što je originalni hram uništen tokom [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]].<ref name="Tata"/> ==== Melaka ==== Najstariji i najvažniji kineski hram u [[Malaka|Malaki]] je Cheng Hoon Teng iz 17. stoljeća, posvećen Guanyinu. Tokom nizozemske kolonijalne vladavine, poglavar hrama Cheng Hoon je imenovan za poglavara nad kineskim stanovnicima zajednice.<ref name="Tata"/> Nakon dolaska Zheng Hea, sultan i sultanija [[Melaka|Malake]] posjetili su Kinu na čelu sa preko 540 svojih podanika, odajući veliku počast. Sultan Mansur Šah (r. 1459–1477) je kasnije poslao [[Perpatih Putih|Tun Perpatiha Putiha]] kao izaslanika u Kinu, noseći pismo od sultana caru Ming. U pismu je tražena ruka carske kćeri za udaju. Malajski (ali ne kineski) anali bilježe da je 1459. princeza po imenu Hang Li Po ili Hang Liu poslana iz Kine da se uda za sultana. Došla je sa 500 visokorangiranih mladića i nekoliko stotina sluškinja kao pratnjom. Na kraju su se nastanili u Bukit Cini. Vjeruje se da se značajan broj njih vjenčao s lokalnim stanovništvom, stvarajući potomke danas poznate kao [[Peranakan]].<ref name="malacca">{{cite book|last=Jin|first=Shaoqing|title=Zheng He's Voyages down the Western Seas|editor=Office of the People's Government of Fujian Province|publisher=China Intercontinental Press|location=Fujian, China|year=2005|page=58|url=https://books.google.com/books?id=QmpkR6l5MaMC&pg=PA58|access-date=2. 8. 2009| isbn=978-7-5085-0708-8}}</ref> Zbog ove navodne loze, Peranakanci i dalje koriste posebne počasti: ''Baba'' za muškarce i ''njonja'' za žene. ==== Indonezija ==== [[File:Stamps of Indonesia, 026-05.jpg|thumb|Poštanska marka iz [[Indonezije]] u spomen na putovanja Zheng Hea da osigura pomorske rute, započne urbanizaciju i pomogne u stvaranju zajedničkog prosperiteta na svim kontinentima i kulturama.]] Kineska indonežanska zajednica uspostavila je hramove posvećene Zheng Heu u [[Jakarta|Jakarti]], [[Cirebon]]u, [[Surabaja|Surabaji]] i [[Semarang]]u.<ref name="Tata"/> Godine 1961, indonežanski islamski vođa i učenjak [[Hamka]] pripisao je Zheng He-u važnu ulogu u razvoju [[islam]]a u [[Indonezija|Indoneziji]].<ref>Wang, Rosey Ma. "[http://210.0.141.99/eng/malaysia/ChineseMuslim_in_Malaysia.asp Chinese Muslims in Malaysia, History and Development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060717054928/http://210.0.141.99/eng/malaysia/ChineseMuslim_in_Malaysia.asp |date=17. 7. 2006 }}".{{unreliable source?|date=oktobar 2012}}</ref> ''Brunei Times'' pripisuje Zheng Heu izgradnju kineskih muslimanskih zajednica na [[Palembang]]u i duž obala [[Java (ostrvo)|Jave]], [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] i [[Filipini|Filipina]]. Ovi muslimani su navodno slijedili [[Hanefijski mezheb|hanefijsku školu]] na [[kineski jezik|kineskom jeziku]].<ref>{{cite news|last=Aqsha|first=Darul|title=Zheng He and Islam in Southeast Asia|url=http://www.bt.com.bn/art-culture/2010/07/13/zheng-he-and-islam-southeast-asia|access-date=28. 9. 2012|newspaper=The Brunei Times|date=13. 7. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509022407/http://www.bt.com.bn/art-culture/2010/07/13/zheng-he-and-islam-southeast-asia|archive-date=9. 5. 2013}}</ref> === Zapadni naučnici === Pedesetih godina prošlog vijeka, historičari poput [[John Fairbank|Johna Fairbanka]] i [[Joseph Needham|Josepha Needhama]] popularizirali su ideju da se nakon putovanja Zheng Hea Kina okrenula od mora zbog Haijin edikta i bila izolovana od europskog tehnološkog napretka. Moderni historičari ističu da kineska pomorska trgovina nije potpuno prestala nakon Zheng Hea, da su kineski brodovi nastavili da učestvuju u trgovini jugoistočne Azije sve do 19. vijeka, i da se aktivna kineska trgovina sa [[Indija|Indijom]] i [[istočna Afrika|istočnom Afrikom]] nastavila dugo nakon vremena Zheng Hea. Štaviše, revizionistički historičari kao što je [[Jack Goldstone]] tvrde da su putovanja Zheng Hea završila iz praktičnih razloga koji ne odražavaju tehnološki nivo Kine.<ref>{{cite web| last=Goldstone| first=Jack| title=The Rise of the West – or Not? A Revision to Socio-economic History| url=http://www.hartford-hwp.com/archives/10/114.html}}</ref> Iako je [[dinastija Ming]] zabranila brodarstvo Haijin ediktom, to je bila politika cara [[Hongwu (dinastija Ming)|Hongwua]] koja je dugo prethodila Zheng Heu i zabrana, koju je car [[Yongle (dinastija Ming)|Yongle]] očito zanemario, na kraju je u potpunosti ukinuta. Međutim, zabrana pomorske plovidbe natjerala je brojne ljude na [[krijumčarenje]] i [[piratstvo]]. Zanemarivanje carske mornarice i dokogradilišta u Nanjingu nakon putovanja Zheng Hea učinilo je obalu veoma ranjivom na japanske pirate tokom 16. vijeka.<ref name="Wang2013">{{cite book|author=Yuan-Kang Wang|title=Harmony and War: Confucian Culture and Chinese Power Politics|url=https://books.google.com/books?id=gxVfTuKsaJQC&pg=PT286|year=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-52240-3|page=286}}</ref><ref name="Grygiel2006">{{cite book|author=Jakub J. Grygiel|title=Great Powers and Geopolitical Change|url=https://books.google.com/books?id=oZjpcHnxH2QC&pg=PA153|year=2006|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-8480-1|page=153}}</ref> [[Richard von Glahn]], profesor kineske historije sa [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA-a]], prokomentarisao je da većina tretmana Zheng Hea predstavlja pogrešno, "nudi protučinjenične argumente" i "naglašava kinesku propuštenu priliku" fokusirajući se na neuspjehe, umjesto na postignuća. Nasuprot tome, Glahn tvrdi da je "Zheng He preoblikovao Aziju" jer je pomorska historija u 15. stoljeću u suštini bila Zheng He priča i posljedice njegovih putovanja.<ref name="glaan">{{cite web|url=http://www.international.ucla.edu/china/article.asp?parentid=10387|title=Zheng He's Voyages of Discovery&nbsp;– UCLA center for Chinese Study|publisher=International.ucla.edu|date=20. 4. 2004|access-date=23. 7. 2009}}</ref> === Kulturološki uticaj === Uprkos zvaničnom zanemarivanju, avanture flote zaokupile su maštu nekih Kineza pisanjem romana o putovanjima, kao što je ''Romansa o Eunuhu sa tri dragulja'' iz 1597.<ref name="heyhei">''[https://books.google.com/books?id=UMIKjFQB98MC&pg=PA121 Blacks in Pre-Modern China]'', pp. 121–132.</ref> Na svojim putovanjima, Zheng He je gradio [[Džamija|džamije]]<ref>{{Cite book |last=Chen |first=Dasheng |url=https://www.worldcat.org/oclc/427974635 |title=Cheng Ho and Islam in Southeast Asia |date=2009 |publisher=Institute of Southeast Asian Studies |others=Institute of Southeast Asian Studies |isbn=978-981-230-837-5 |location=Singapore |page=250 |oclc=427974635}}</ref> i širio obožavanje boginje [[Mazu]]. Očigledno nikada nije našao vremena za [[Hadž|hodočašće]] u [[Mekka|Mekku]], ali je tamo poslao mornare na svoje posljednje putovanje. Igrao je važnu ulogu u razvoju odnosa između Kine i islamskih zemalja.<ref>{{cite book|last=Tan Ta Sen|title=Cheng Ho and Islam in Southeast Asia|year=2009|publisher=Institute of Southeast Asian Studies|isbn=978-981-230-837-5|page=171|url=https://books.google.com/books?id=vIUmU2ytmIIC&pg=PA171}}</ref><ref>{{cite book|last=Gunn|first=Geoffrey C.|title=History Without Borders: The Making of an Asian World Region, 1000–1800|year=2011|publisher=Hong Kong University Press|isbn=978-988-8083-34-3|page=117|url=https://books.google.com/books?id=E10tnvapZt0C&pg=PA117}}</ref> Zheng He je također posjetio muslimanska svetišta islamskih svetih ljudi u [[Fujian]]u. U modernim vremenima, interesovanje za Zheng Hea je značajno oživelo. U naučnofantastičnom romanu Vernora Vingea "''A Deepness in the Sky''" iz 1999, međuzvjezdano društvo komercijalnih trgovaca ljudskim prostorom nazvano je Qeng Ho, po admiralu. Ekspedicije su bile istaknute u romanu [[Heather Terrell]] ''The Map Thief'' iz 2005. Za 600. godišnjicu putovanja Zheng Hea 2005, Kineska centralna televizija je proizvela specijalnu televizijsku seriju, ''Zheng He Xia Xiyang'', u kojoj je [[Gallen Lo]] u glavnoj ulozi Zheng Hea. On se također spominje u dijelu glavne priče pucačine iz prvog lica [[Far Cry 3]]. Serija [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] [[Zvjezdane staze: Picard|Picard]] dodatno je sadržavala napredni zvjezdani brod po imenu "USS Zheng He". Postojao je čak i čamac američke mornarice koji je nabavljen za piketske dužnosti tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je njegov prethodni vlasnik nazvao Cheng Ho. U igri [[Civilization VI]], Zheng He je 'veliki admiral' jedinica koja daje bonuse za trgovinu i pomorsku borbu. == Galerija == <gallery> File:Zheng He's tomb, Nanjing.jpg|Zheng Heov grob u [[Nanjing]]u File:Museum in honour of Zheng He in Nanjing.jpeg|Muzej Zheng Hea, Nanjing File:Zheng He Gallery in Malacca.JPG|Galerija admirala Cheng Hoa File:Admiral Zhenghe.jpg|Voštana statua Zheng He u the [[Pomorski muzej Quanzhou|Pomorskom muzeju Quanzhou]] </gallery> == Reference == {{Refspisak|2|refs= <ref name="marinesorg">{{Cite web|url=http://exploration.marinersmuseum.org/subject/zheng-he/|title=Zheng He - Ages of Exploration|website=exploration.marinersmuseum.org|language=en|access-date=6. 4. 2017}}</ref> <ref name="apartw">{{Cite book|title = Worlds Together Worlds Apart|author = Pollard Elizabeth|publisher = W. W. Norton & Company, Inc.|year = 2015|isbn = 978-0-393-91847-2|location = 500 Fifth Avenue, New York|pages = 409}}</ref> <ref name="liang1904">Liang Qichao. "''Zuguo Da Hanghaijia Zheng He Zhuan''". 1904.</ref> <ref name="HMZX">Hui Chun Hing. "[http://www.cuhk.edu.hk/ics/journal/articles/v51p067.pdf ''Huangming Zuxun'' and Zheng He’s Voyages to the Western Oceans]". ''Journal of Chinese Studies'', br. 51 (juli 2010), {{Simboli jezika|zh|kineski}}</ref> <ref name="Levathes">Levathes, Louise (1996). ''When China Ruled the Seas: The Treasure Fleet of the Dragon Throne, 1405–1433.'' Oxford University Press, trade paperback. {{ISBN|0-19-511207-5}}. str 61-63.</ref> <ref name="dr7-11">{{cite book|author=Dreyer Edward L. |year=2007|title=Zheng He: China and the Oceans in the Early Ming, 1405–1433|series=Library of World Biography |publisher= Longman| ISBN= 0-321-08443-8|pages=11-12, 148-150}}</ref> <ref name="Mills 1970, p. 5">{{cite book|author=Mills J. V. G. |year=1970|title=Ying-yai Sheng-lan, The Overall Survey of the Ocean's Shores (1433)|publisher= White Lotus Press |ISBN= 974-8496-78-3|page=5}}</ref> <ref name="China p. 621">Dorothy Perkins (2000): ''Encyclopedia of China: The Essential Reference to China, Its History and Culture'', str. 621, Roundtable Press, New York. {{ISBN|0-8160-2693-9}}</ref> <ref name=ra87-66>{{cite journal |author=Ray Haraprasad | title=An Analysis of the Chinese Maritime Voyages Into the Indian Ocean During Early Ming Dynasty and Their Raison d'Etre | journal=China Report | year=1987 | volume=23 | issue=1 | pages=65–87 | doi=10.1177/000944558702300107}}</ref> <ref name="JohnGuy">{{cite book |url=https://books.google.ca/books?id=nCIPD1V39QkC&pg=PA163 |chapter=Quanzhou: Cosmopolitan City of Faiths |title=The World of Khubilai Khan: Chinese Art in the Yuan Dynasty |author=John Guy |page=176 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-16656-9}}</ref> <ref name="Shihs">Shih-Shan Henry Tsai: ''[https://books.google.ba/books?id=aU5hBMxNgWQC Perpetual Happiness: The Ming Emperor Yongle]''. University of Washington Press 2002, {{ISBN|978-0-295-98124-6}}, str. 38.</ref> <ref name="Chunjian">Chunjiang Fu, Choo Yen Foo, Yaw Hoong Siew: ''[https://books.google.ba/books?id=VxJDSA80YcsC The great explorer Cheng Ho. Ambassador of peace]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''. Asiapac Books Pte Ltd 2005, {{ISBN|978-981-229-410-4}}, str. 7-8</ref> <ref name="Bennett">{{Cite journal |author=Barbara Bennett Peterson|title=The Ming Voyages of Cheng Ho (Zheng He), 1371-1433 |jstor=41562881 |year=1994|volume=16|issue=1|journal=The Great Circle|publisher=Australian Association for Maritime History|page=43}}</ref> <ref name="Sally">Sally K. Church: ''The Colossal Ships of Zheng He: Image or Reality?'' u: Roderich Ptak, Thomas Höllmann (izd.): ''South China and Maritime Asia'' volume 15. O. izdavač: "Harrasowitz Verlag", Wiesbaden 2005, str. 155–176</ref> <ref name="zdf01102006">[https://www.zdf.de/dokumentation/terra-x/im-schiffbau-der-zeit-voraus-100.html Im Schiffbau der Zeit voraus]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ZDF, pristupljeno 2. jula 2017. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> }} === Izvori === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Chang|first=Kuei-Sheng |title = The Maritime Scene in China at the Dawn of Great European Discoveries |journal=Journal of the American Oriental Society |volume=94|number=3|date=July–September 1974 |pages=347–359 |jstor=600069 |doi=10.2307/600069 }} * {{cite journal |last=Church |first=Sally K. |year=2005 |title=Zheng He: An Investigation into the Plausibility of 450-ft Treasure Ships |journal=Monumenta Serica |volume=53 |pages=1–43 |doi=10.1179/mon.2005.53.1.001 |s2cid=161434221 |url=http://contacthistory.com/wp-content/uploads/2017/12/monumenta_serica.pdf}} * {{citation |last=Cunren |first=Chen |url=https://books.google.com/books?id=viFKAQAAIAAJ |title=被误读的远行: 郑和下西洋与马哥孛罗来华考 |trans-title=The Misunderstood Journey: Zheng He's Voyages to the West and Marco Polo's Visit to China |publisher=广西师范大学出版社 (Guangxi Normal University Press) |year=2008 |isbn=9787563370764}} * {{cite book |last=Deng|first=Gang|year=2005 |title=Chinese Maritime Activities and Socioeconomic Development, c. 2100 BC – 1900 AD |publisher=Greenwood Press |isbn=978-0-313-29212-5 }} * {{cite book |last=Dreyer|first=Edward L. |year = 2007 |title = Zheng He: China and the Oceans in the Early Ming, 1405–1433 |url=https://archive.org/details/zhenghechinaocea0000drey|series=Library of World Biography|location=New York|publisher=Pearson Longman|isbn=978-0-321-08443-9}} * {{cite journal |last=Duyvendak |first=J.J.L. |title = The True Dates of the Chinese Maritime Expeditions in the Early Fifteenth Century |journal = T'oung Pao |year=1938 |volume=34 |issue=5 |pages=341–413 |author-link = J.J.L. Duyvendak |jstor=4527170 |doi=10.1163/156853238X00171 }} * {{cite book |last=Levathes|first=Louise|year=1996|title= When China Ruled the Seas: The Treasure Fleet of the Dragon Throne, 1405–1433 |url = https://archive.org/details/whenchinaruledse00loui |url-access=registration |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-511207-8 }} * {{citation |last=Lewis |first=Archibald|date=decembar 1973 |title=Maritime Skills in the Indian Ocean 1368–1500 |journal=Journal of the Economic and Social History of the Orient |volume=16 |issue=2/3|pages=238–264 |doi=10.2307/3596216 |jstor=3596216}} * {{cite book |last=Mills |first=J.V.G. |year=1970 |title=Ying-yai Sheng-lan, The Overall Survey of the Ocean's Shores (1433) |translator-first=Ch'eng Chun |translator-last=Feng |others=Introduction, notes and appendices by J.V.G. Mills |publisher=White Lotus Press |isbn=978-974-8496-78-8 }} * {{cite journal |last=Naiming |first=Pang |year=2016 |title=船坚炮利：一个明代已有的欧洲印象 |trans-title=Ship and Guns: An Existing European Impression of the Ming Dynasty |journal=史学月刊 (History Monthly) |volume=2 |pages=51–65 |url=https://www.doc88.com/p-2085237799491.html }} * {{cite book|last=Needham|first=Joseph|title=Science and Civilization in China|volume=4, Physics and physical technology. Part III, Civil engineering and nautics|year=1971|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, England |oclc=634783184}} * {{cite book |last=Perkins|first=Dorothy |title = Encyclopedia of China: The Essential Reference to China, Its History and Culture |year=2000 |publisher=Roundtable Press |location=New York |isbn=978-0-8160-2693-7 |url-access=registration |url = https://archive.org/details/encyclopediaofch00perk_0 }} * {{cite journal |last=Ray |first=Haraprasad |title = An Analysis of the Chinese Maritime Voyages into the Indian Ocean During Early Ming Dynasty and Their Raison d'Etre |journal=China Report |year=1987 |volume=23 |issue=1 |pages=65–87 |doi=10.1177/000944558702300107 |s2cid=154116680 }} * {{cite book |title=Zheng He and the Afro-Asian World|editor-first1=Chia Lin|editor-last1=Sien|editor-first2=Sally K. |editor-last2=Church|publisher=Perbadanan Muzium| location=Melaka|year=2012|isbn=978-967-11386-0-1}} ** {{cite book |last1=Church|first1=Sally K. |first2=John C. |last2=Gebhardt|first3=Terry H. |last3=Little |chapter = A Naval Architectural Analysis of the Plausibility of 450-ft Treasure Ships |title=Zheng He and the Afro-Asian World|editor-first1=Chia Lin|editor-last1=Sien|editor-first2=Sally K.|editor-last2=Church|publisher=Perbadanan Muzium |location=Melaka|year=2012|isbn=978-967-11386-0-1}} ** {{cite book|last=Rivers|first=P.J.|chapter=A Nautical Perspective on Cheng Ho, Admiral of the Western Oceans Concerning the Ming Voyages|title=Zheng He and the Afro-Asian World|editor-first1=Chia Lin|editor-last1=Sien|editor-first2=Sally K.|editor-last2=Church|publisher=Perbadanan Muzium| location=Melaka|year=2012|isbn=978-967-11386-0-1}} ** {{cite book|last=Pereira|first=Clifford J. |chapter = Zheng He and the African Horizon: An Investigative Study into the Chinese Geography of Early Fifteenth-Century Eastern Africa|title=Zheng He and the Afro-Asian World|editor-first1=Chia Lin|editor-last1=Sien|editor-first2=Sally K.|editor-last2=Church|publisher=Perbadanan Muzium |location=Melaka|year=2012|isbn=978-967-11386-0-1 }} * {{cite journal |last=Wake |first=Christopher |date=decembar 1997 |title=The Great Ocean-Going Ships of Southern China in the Age of Chinese Maritime Voyaging to India, Twelfth to Fifteenth Centuries |journal=International Journal of Maritime History |volume=9 |issue=2 |pages=51–81 |doi=10.1177/084387149700900205 |s2cid=130906334 }} * {{cite journal |last=Xiaowei |first=Hu |year=2018 |title=郑和宝船尺度新考{{snd}}从泉州东西塔的尺度谈起 |trans-title=A New Research on the Scale of Zheng He's Treasure Ship{{snd}}From the Scale of Quanzhou East-West Pagoda |journal=海交史研究 (Journal of Maritime History Studies) |issue=2 |pages=107–116 |url=https://www.doc88.com/p-7728721680403.html}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{Library resources box |by = no |viaf = 72199054 }} * {{cite book |last=Chan |first=Hok-lam |title = The Cambridge History of China, Volume 7: The Ming Dynasty, 1368–1644, Part 1 |year=1998 |publisher = Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-24332-2 |chapter = The Chien-wen, Yung-lo, Hung-hsi, and Hsüan-te reigns, 1399–1435 }} * {{cite book |first = Ming-Yang |last = Su |year=2005 |title = Seven epic voyages of Zheng He in Ming China, 1405–1433: facts, fiction and fabrication |location = Torrance, CA |publisher = self-published |oclc=62515238 }} * [https://web.archive.org/web/20050623222048/http://chinaheritagenewsletter.org/articles.php?searchterm=002_zhenghe.inc&issue=002 "Shipping News: Zheng He's Sexcentenary"]. ''China Heritage Newsletter'', June 2005, {{ISSN|1833-8461}}. Published by the China Heritage Project of The Australian National University. * {{cite magazine |last=Viviano |first=Frank |date=juli 2005 |title = China's Great Armada |magazine = National Geographic |volume=208 |issue=1 |pages=28–53 }} {{Commonscat}} {{Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu}} [[Kategorija:Historija Kine]] [[Kategorija:Rođeni 1371.]] [[Kategorija:Umrli 1433.]] [[Kategorija:Geografi srednjovjekovnog islama]] jmo6rt3zr6y6s0s0rlxca2qgh6kody2 0 4438 3671753 3655078 2024-12-08T18:26:55Z AnToni 2325 3671753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Srednjobosanski kanton | izvorno_ime = Kanton Središnja Bosna<br>Средњобосански кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Srednjobosanskog kantona | zastava = Flag of Central Bosnia.svg | grb = Coat of arms of Central Bosnia.svg | uzrečica = | himna = | karta = Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Srednjobosanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Travnik]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|13|38.3|N|17|40|01.4|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Travnik]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/srednjobosanski-kanton/ustav-srednjobosanskog-kantona.html|title=Ustav Srednjobosanskog kantona|date=8. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 57,58% [[Bošnjaci]]<br />38,33% [[Hrvati]]<br />1,19% [[Srbi]]<br />2,90% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Srednjobosanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Tahir Lendo]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Srednjobosanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Dražen Matišić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Srednjobosanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 28. mart 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|title=Službene novine Srednjobosanskog kantona|date=28. 3. 1996|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.189 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}254.686<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}245.633<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Srednjobosanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Srednjobosanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=8. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 79,86 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Nadkrstac]] ([[Vranica]]) | najviša_tačka_metara = 2112 | najveće_jezero_ime = [[Veliko Plivsko jezero]] | najveće_jezero_površina = 3,3 | najveća_rijeka_ime = [[Vrbas]] | najveća_rijeka_dužina = 250 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 30]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-06]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Travnik Panorama 2.JPG|mini|[[Travnik]], glavni grad kantona. ]] '''Srednjobosanski kanton''' ('''SBK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od ukupno 11 općina i grada [[Novi Travnik]], dok je glavno sjedište kantona općina [[Travnik]].<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/novom-travniku-dodjeljen-status-grada-ap70o|title=Novom Travniku dodjeljen status grada}}</ref><ref name="SBK" /> Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim]], na jugoistoku sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugu sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]] i na zapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km² Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189&nbsp;km² peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013"/> ==Geografija== Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom [[Nadkrstac]] na planini [[Vranica|Vranici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|title=O kantonu|website=www.tzsbk.com|language=hr-hr|access-date=23. 12. 2017|archive-date=11. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171111060335/http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|url-status=dead}}</ref> Najveće rijeke su [[Vrbas]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok ([[Bihać]]-[[Travnik]]-[[Sarajevo]]-[[Goražde]]) i sjeveroistok-jugozapad ([[Tuzla]]-[[Zenica]]-[[Travnik]]-[[Bugojno]]-[[Mostar]]-[[Ploče]], odnosno [[Neum]], te od [[Bugojno|Bugojna]] za pravac [[Livno]]-[[Split]]). == Historija == Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina [[Jezero (općina)|Jezero]] (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini [[Jajce]], dok su [[Dobretići]] pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Politika i administracija == Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Srednjobosanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarsvo nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=33|title=Vlada SBK - KSB - Ustav|last=Administrator|website=www.sbk-ksb.gov.ba|access-date=23. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Imenovana-Vlada-Srednjobosanskog-kantona/309319|title=Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona|last=Fena|newspaper=Nezavisne novine|language=sr-Latn|access-date=23. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:Municipalities of Central Bosnia Canton.png|mini|Općine u Srednjobosanskom kantonu|265x265piksel]] Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika !Gustoća !Površina (km²) |- |[[Bugojno]] |78 |31.470 |87,2 |361 |- |[[Busovača]] |47 |17.910 |113,4 |159 |- |[[Dobretići]] |18 |1.629 |27,6 |59 |- |[[Donji Vakuf]] |68 |13.985 |43,7 |320 |- |[[Fojnica]] |55 |12.356 |40,4 |306 |- |[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] |52 |20.933 |52,1 |402 |- |[[Jajce]] |58 |27.258 |80,4 |339 |- |[[Kiseljak]] |82 |20.722 |125,6 |165 |- |[[Kreševo]] |27 |5.273 |35,4 |149 |- |''[[Novi Travnik|Grad Novi Travnik]]'' |52 |23.832 |98,5 |242 |- |[[Travnik]] |90 |53.482 |101,1 |529 |- |[[Vitez (općina)|Vitez]] |34 |25.836 |162,5 |159 |- |'''Srednjobosanski kanton''' |'''661''' |'''254.686''' |'''79,86''' |'''3.189''' |} == Stanovništvo == Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen. {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=[[Srbi]]|ime_stuba3=Ostali|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|float=right|cifra_stuba4=1.195|boja_stuba1=#228B22|cifra_stuba3=2.891|cifra_stuba2=38.33|cifra_stuba1=57.58|boja_stuba4=#FF0000|boja_stuba3=#403021|boja_stuba2=#007FFF|naslov=Etničke grupe u SBK 2013.}}{{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = | vrsta_naseljenog_mjesta = SBK | maticni_broj = | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="SBK" /> | g1991_izvor = <ref name="SBK" /> | g2013_ukupno = 254686 | g2013_bosnjaci = 146652 | g2013_srbi = 3043 | g2013_hrvati = 97629 | g2013_bosanci = 1441 | g2013_romi = 1347 | g2013_muslimani = 1216 | g2013_bosanciihercegovci = 378 | g2013_albanci = 154 | g2013_jugosloveni = 55 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 60 | g2013_turci = 94 | g2013_slovenci = 25 | g2013_pravoslavci = 28 | g2013_makedonci = 17 | g2013_nisu_izjasnili = 1014 | g2013_nepoznato = 1108 | g1991_ukupno = 331782 | g1991_muslimani = 143678 | g1991_srbi = 37805 | g1991_hrvati = 129822 | g1991_jugosloveni = 13764 }} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:PC 96.jpg|mini|Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni]] Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina ističu se [[lignit]] na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka. Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području [[Jajce|Jajca]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude željeza – [[magnetit]], [[hematit]] i [[limonit]]i na području planine [[Radovan]]; rude [[gips]]a na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području [[Kiseljak]]a, [[Fojnica|Fojnice]] i [[Bugojno|Bugojna]]. Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare. Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa). [[Datoteka:Donji Vakuf, silnice na Travnik.jpg|mini|Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] kod [[Travnik]]a]] U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata. === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka [[Vrbas]], [[Fojnica]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6&nbsp;km i regionalnih u dužini od 337&nbsp;km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom. Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: *Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M 16.4|M16.4]] ([[Bugojno]]-[[Travnik]]) * Sa juga na sjever: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.2|M16.2]] ([[Bugojno]]-[[Jablanica]])<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=24. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/206/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |36.479 |33,40 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} |29.596 |27,10 |9 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |12.306 |11,27 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |8.469 |7,75 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |6.827 |6,25 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}} |5.390 |4,94 |2 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |99.067 !30 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Central Bosnia}} * [http://www.sbk-ksb.gov.ba/ Zvanična stranica Vlade srednjobosanskog kantona] * [http://www.tzsbk.com/ Turistička zajednica srednjobosanskog kantona] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Srednjobosanski kanton]] cif1pcy6t8s5g53k2fyvgjc7ykfpi49 0 4463 3671692 3634746 2024-12-08T15:21:18Z AnToni 2325 /* Trenutni status */ 3671692 wikitext text/x-wiki '''Konstitutivni narod''' jest termin koji je prvobitno korišten da definiše kojim narodima se kao domovina daje republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a danas se koristi kao termin za narode koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države, a kojih ima dovoljno da se ne smatraju nacionalnom manjinom. Iako je SFRJ izgrađena kao zajednička država [[Slovenci|Slovenaca]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Makedonci|Makedonaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]] i [[Muslimani (narod)|Muslimana]] ([[Bošnjaci|Bošnjaka]]), u nastojanju da se istakne isključiva priroda svake od republika, u [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu]] je definisan termin konstitutivni narod. U SFR Jugoslaviji zvanično je postojalo ukupno šest naroda (Slovenci, Hrvati, Muslimani, Srbi, Crnogorci i Makedonci) koji su imali status konstitutivnog naroda u svakoj republici. Pored toga, jugoslavenska terminologija je koristila još dva termina - nacionalnost i etnička grupa. Među nacionalnostima bili su pripadnici brojnih nacionalnih manjina ([[Albanci]], [[Mađari]], [[Italijani]], [[Bugari]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Rumuni]], [[Rusini]]) koji su bili vezani za određenu teritoriju unutar države (npr. za Albance [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], za Mađare, Slovake, Rumune, Rusine [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]], za Italijane [[Istra]], itd.), dok etničke grupe (koje su uključivale [[Romi|Rome]] i [[Jevreji|Jevreje]]){{Nedostaje referenca}} nisu bile vezane za određenu teritoriju. == Pravo na samoopredjeljenje == {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}} [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Jugoslavenski narodi]] (konstitutivni narodi u republikama) imali su pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje, prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ]] iz 1974. S time je termin konstitutivni narod počeo biti česta tema političkih debata 1990-ih, u vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ 1990, [[Srbi u Hrvatskoj]] tvrdili su da, ako su konstitutivni narod, [[Hrvatska]] se ne bi mogla odcijepiti od Jugoslavije bez saglasnosti njihovih predstavnika. == Statusi u bivšim republikama SFRJ == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%" ! colspan="7" align="center" |{{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} |- ! colspan="2" |Republika/Pokrajina ![[Glavni grad]] !Konstitutivni narod ![[Zastava]] ![[Grb]] !Položaj |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] | align="left" |[[Sarajevo]] |[[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1946-1992).svg|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|48x48piksel]] | align="left" |[[Datoteka:Locator_map_Bosnia_and_Herzegovina_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] | align="left" |*[[Titograd]] |[[Crnogorci]] |[[Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|49x49piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Montenegro_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] | align="left" |[[Zagreb]] |[[Hrvati]] i [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] |[[Datoteka:Flag_of_SR_Croatia.svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Croatia.svg|52x52piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Croatia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]] | align="left" |[[Skoplje]] |[[Makedonci]] |[[Datoteka:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Macedonia_(1946-2009).svg|47x47piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Macedonia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | align="left" |[[Ljubljana]] |[[Slovenci]] |[[Datoteka:Flag_of_Slovenia_(1945-1991).svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Slovenia.svg|41x41piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Slovenia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] | align="left" |[[Beograd]] |[[Srbi]] | rowspan="3" |[[Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|ivica|70x70piksel]] | rowspan="3" |[[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|51x51piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Serbia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | rowspan="2" | | align="left" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] | align="left" |[[Priština]] |[[Srbi]], [[Albanci]] |[[Datoteka:Locator_map_Kosovo_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | align="left" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] | align="left" |[[Novi Sad]] |[[Srbi]], [[Mađari]], [[Slovaci]], [[Rumuni]], [[Rusini]] |[[Datoteka:Locator_map_Vojvodina_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="7" align="left" |<nowiki>*</nowiki> danas [[Podgorica]] |} == Trenutni status == Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. u [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav BiH]] službeno se usvajaju konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini. Na početku, konstitutivni narod u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] bili su samo [[S Srbi]], a u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]]. Ta diskriminacija je riješena sklapanjem tzv. [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama|Sarajevskog sporazuma]] 2002. Trenutno se termin konstitutivni narod primjenjuje samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], te je sačuvan položaj [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] (ranije [[Muslimani (narod)|Muslimana]]) kao tri konstitutivna naroda u svim administrativnim jedinicama unutar države. U ostalim republikama ovaj termin je postepeno uklonjen iz njihovih ustava, jer se smatra diskriminatornim u odnosu na nacionalne manjine i pripadnike drugih etničkih grupa osim većinskih. == Diskriminacija == Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo [[Republika Bosna i Hercegovina]] je imala više od jednog konstitutivnog naroda. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike]] naglašavao je da je ''"Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive",''<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike]] se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] ([[Bošnjaci|bošnjačkog]]), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]] naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] se sastoji od tri člana, po jednog iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]], bez predstavnika ostalih naroda. Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda. Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]<nowiki/>u. Poznate presude uključuju:<ref>{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|title=Odluke i presude u odnosu na BiH|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=7. 9. 2023}}</ref> * [[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Azra Zornić]], koja se izjašnjava kao "građanka BiH" tužila je državu 2005. * [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Dervo Sejdić]] ([[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]) i [[Jakob Finci]] ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) tužili su državu 2006. * [[Šlaku protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Samir Šlaku]] ([[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanac]]) tužio je državu 2012. == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Konstitutivni narod|*]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Etničke grupe SFRJ|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine|*]] 75ru3z9j00frg2tgw5ga9zcy6536brn 3671694 3671692 2024-12-08T15:21:43Z AnToni 2325 /* Trenutni status */ 3671694 wikitext text/x-wiki '''Konstitutivni narod''' jest termin koji je prvobitno korišten da definiše kojim narodima se kao domovina daje republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a danas se koristi kao termin za narode koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države, a kojih ima dovoljno da se ne smatraju nacionalnom manjinom. Iako je SFRJ izgrađena kao zajednička država [[Slovenci|Slovenaca]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Makedonci|Makedonaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]] i [[Muslimani (narod)|Muslimana]] ([[Bošnjaci|Bošnjaka]]), u nastojanju da se istakne isključiva priroda svake od republika, u [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu]] je definisan termin konstitutivni narod. U SFR Jugoslaviji zvanično je postojalo ukupno šest naroda (Slovenci, Hrvati, Muslimani, Srbi, Crnogorci i Makedonci) koji su imali status konstitutivnog naroda u svakoj republici. Pored toga, jugoslavenska terminologija je koristila još dva termina - nacionalnost i etnička grupa. Među nacionalnostima bili su pripadnici brojnih nacionalnih manjina ([[Albanci]], [[Mađari]], [[Italijani]], [[Bugari]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Rumuni]], [[Rusini]]) koji su bili vezani za određenu teritoriju unutar države (npr. za Albance [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], za Mađare, Slovake, Rumune, Rusine [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]], za Italijane [[Istra]], itd.), dok etničke grupe (koje su uključivale [[Romi|Rome]] i [[Jevreji|Jevreje]]){{Nedostaje referenca}} nisu bile vezane za određenu teritoriju. == Pravo na samoopredjeljenje == {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}} [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Jugoslavenski narodi]] (konstitutivni narodi u republikama) imali su pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje, prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ]] iz 1974. S time je termin konstitutivni narod počeo biti česta tema političkih debata 1990-ih, u vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ 1990, [[Srbi u Hrvatskoj]] tvrdili su da, ako su konstitutivni narod, [[Hrvatska]] se ne bi mogla odcijepiti od Jugoslavije bez saglasnosti njihovih predstavnika. == Statusi u bivšim republikama SFRJ == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%" ! colspan="7" align="center" |{{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} |- ! colspan="2" |Republika/Pokrajina ![[Glavni grad]] !Konstitutivni narod ![[Zastava]] ![[Grb]] !Položaj |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] | align="left" |[[Sarajevo]] |[[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1946-1992).svg|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|48x48piksel]] | align="left" |[[Datoteka:Locator_map_Bosnia_and_Herzegovina_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] | align="left" |*[[Titograd]] |[[Crnogorci]] |[[Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|49x49piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Montenegro_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] | align="left" |[[Zagreb]] |[[Hrvati]] i [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] |[[Datoteka:Flag_of_SR_Croatia.svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Croatia.svg|52x52piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Croatia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]] | align="left" |[[Skoplje]] |[[Makedonci]] |[[Datoteka:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Macedonia_(1946-2009).svg|47x47piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Macedonia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | align="left" |[[Ljubljana]] |[[Slovenci]] |[[Datoteka:Flag_of_Slovenia_(1945-1991).svg|ivica|70x70piksel]] |[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Socialist_Republic_of_Slovenia.svg|41x41piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Slovenia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="2" align="left" |[[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] | align="left" |[[Beograd]] |[[Srbi]] | rowspan="3" |[[Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|ivica|70x70piksel]] | rowspan="3" |[[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|51x51piksel]] |[[Datoteka:Locator_map_Serbia_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | rowspan="2" | | align="left" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] | align="left" |[[Priština]] |[[Srbi]], [[Albanci]] |[[Datoteka:Locator_map_Kosovo_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | align="left" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] | align="left" |[[Novi Sad]] |[[Srbi]], [[Mađari]], [[Slovaci]], [[Rumuni]], [[Rusini]] |[[Datoteka:Locator_map_Vojvodina_in_Yugoslavia.svg|60x60piksel]] |- | colspan="7" align="left" |<nowiki>*</nowiki> danas [[Podgorica]] |} == Trenutni status == Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. u [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav BiH]] službeno se usvajaju konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini. Na početku, konstitutivni narod u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] bili su samo [[Srbi]], a u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]]. Ta diskriminacija je riješena sklapanjem tzv. [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama|Sarajevskog sporazuma]] 2002. Trenutno se termin konstitutivni narod primjenjuje samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], te je sačuvan položaj [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] (ranije [[Muslimani (narod)|Muslimana]]) kao tri konstitutivna naroda u svim administrativnim jedinicama unutar države. U ostalim republikama ovaj termin je postepeno uklonjen iz njihovih ustava, jer se smatra diskriminatornim u odnosu na nacionalne manjine i pripadnike drugih etničkih grupa osim većinskih. == Diskriminacija == Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo [[Republika Bosna i Hercegovina]] je imala više od jednog konstitutivnog naroda. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike]] naglašavao je da je ''"Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive",''<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike]] se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] ([[Bošnjaci|bošnjačkog]]), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]] naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] se sastoji od tri člana, po jednog iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]], bez predstavnika ostalih naroda. Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda. Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]<nowiki/>u. Poznate presude uključuju:<ref>{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|title=Odluke i presude u odnosu na BiH|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=7. 9. 2023}}</ref> * [[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Azra Zornić]], koja se izjašnjava kao "građanka BiH" tužila je državu 2005. * [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Dervo Sejdić]] ([[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]) i [[Jakob Finci]] ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) tužili su državu 2006. * [[Šlaku protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Samir Šlaku]] ([[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanac]]) tužio je državu 2012. == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Konstitutivni narod|*]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Etničke grupe SFRJ|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine|*]] 169m54z3khw7zeg4yz098xqitx8dwz2 0 5254 3671752 3662228 2024-12-08T18:26:15Z AnToni 2325 3671752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Hercegovačko-neretvanski kanton | izvorno_ime = Херцеговачко-неретвански кантон<br>Hercegovačko-neretvanska županija{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Hercegovačko-neretvanskog kantona | zastava = Flag of Herzegovina-Neretva.svg | grb = Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg | uzrečica = | himna = | karta = Herzegovina-Neretva in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Mostar]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Mostar]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/ustav-hnk|date=23. 12. 1996|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=[[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 53,29% [[Hrvati]]<br />41,44% [[Bošnjaci]]<br />2,90% [[Srbi]]<br />2,37% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Marija Buhač]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Džafer Alić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 23. decembar 1996.<ref name="ustav"/> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 4.401 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}222.007<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}213.127<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Hrcegova%C4%8Dko-neretvanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 50,44 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.803<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = Zelena glava ([[Prenj]]) | najviša_tačka_metara = 2155 | najveće_jezero_ime = [[Jablaničko jezero]] | najveće_jezero_površina = 24 | najveća_rijeka_ime = [[Neretva]] | najveća_rijeka_dužina = 230 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 36]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-07]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Hercegovačko-neretvanski kanton''' ('''HNK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada Mostara i grada Konjica i još sedam općina.<ref name="HNK" /> Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]], na sjeveroistoku sa [[Kanton Sarajevo|Kantonom Sarajevo]], na istoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na jugozapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], na zapadu sa [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkim kantonom]] i na sjeverozapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km² HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima FBiH]]. Površina kantona iznosi 4.401&nbsp;km² (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == [[Datoteka:Hercegovačko-neretvanski kanton.svg|mini|260px|Geografija Hercegovačko-neretvanskog kantona]] Nalazi se u [[Hercegovina|Hercegovini]], sa sjedištem u [[Mostar]]u. Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od [[Makljen]]a i [[Ivan planina|Ivan-sedla]] na sjeveru do [[Ivanica|Ivanjice]] kod [[Dubrovnik]]a na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke [[Neretva|Neretve]] (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke ([[Rama (rijeka)|Rama]], [[Trebižat]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]] i [[Bregava]]) te primorski pojas i [[Jadransko more]] kod [[Neum]]a.<ref>{{cite news|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ostalo/o-%C5%BEupaniji|title=O Županiji|last=Skuhan|first=Jasmin|date=16. 4. 2012|newspaper=VLADA HNŽ-K|access-date=31. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202223708/http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ostalo/o-%C5%BEupaniji|archive-date=2. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: [[Hutovo blato|Park prirode Hutovo Blata]] u blizini [[Čapljina|Čapljine]] i [[Park prirode Blidinje|Park prirode Bilidinje]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]] i [[Posušje|Posušja]]. == Historija == Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], današnje općine [[Istočni Mostar]] i [[Berkovići]] bili su dio Mostara i [[Stolac|Stoca]], dok je Ivanica bila dio općine [[Trebinje]]. Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite news|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ustav/ustav-hn%C5%BE|title=Ustav HNŽ|last=Skuhan|first=Jasmin|date=16. 4. 2012|newspaper=VLADA HNŽ-K|access-date=31. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202211951/http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ustav/ustav-hn%C5%BE|archive-date=2. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> ==Politika i administracija == Hercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine. Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarsvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora 2014. godine]] trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).<ref>{{cite news|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana Vlada HNK! - BHRT|date=23. 9. 2015|newspaper=BHRT|access-date=31. 12. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u četiri grada i pet općina. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |''[[Čapljina|Grad Čapljina]]'' |32 |26.157 |102,2 |256 |- |[[Čitluk]] |21 |18.140 |100,2 |181 |- |[[Jablanica]] |33 |10.111 |33,6 |301 |- |''[[Konjic|Grad Konjic]]'' |168 |25.148 |21,5 |1.169 |- |''[[Mostar|Grad Mostar]]'' |60 |105.797 |90 |1.175 |- |[[Neum]] |27 |4.653 |20,7 |225 |- |[[Prozor-Rama]] |56 |14.280 |29,9 |477 |- |[[Ravno]] |54 |3.219 |11,3 |286 |- |''[[Stolac|Grad Stolac]]'' |26 |14.502 |43,8 |331 |- |'''Hercegovačko-neretvanski kanton''' |'''477''' |'''222.007''' |'''50,45''' |'''4.401''' |} ==Stanovništvo == Hercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km², čime je nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog]] i [[Kanton 10|Kantona 10]] najrjeđe naseljeni kanton. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=31. 12. 2017}}</ref> 2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).<ref>{{cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa 2013|last=|first=|date=|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=31. 12. 2017}}</ref> {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba1=[[Hrvati]]|float=right|cifra_stuba4=2.375|boja_stuba1=#007FFF|cifra_stuba3=2.897|cifra_stuba2=41.44|cifra_stuba1=53.29|boja_stuba4=#403021|boja_stuba3=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|naslov=Etničke grupe u HNK 2013.}}{{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = HNK | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="HNK" /> | g1991_izvor = <ref name="HNK" /> | g2013_ukupno = 222007 | g2013_bosnjaci = 92005 | g2013_srbi = 6432 | g2013_hrvati = 118297 | g2013_bosanci = 201 | g2013_romi = 442 | g2013_muslimani = 357 | g2013_bosanciihercegovci = 494 | g2013_albanci = 377 | g2013_jugosloveni = 107 | g2013_ukrajinci = 8 | g2013_crnogorci = 48 | g2013_turci = 8 | g2013_slovenci = 46 | g2013_pravoslavci = 17 | g2013_makedonci = 34 | g2013_nisu_izjasnili = 1764 | g2013_nepoznato = 455 | g1991_ukupno = 182313 | g1991_muslimani = 68391 | g1991_srbi = 21875 | g1991_hrvati = 85340 | g1991_jugosloveni = 4455 }} [[Datoteka:Mostar, panoráma města z vrchu Hum na Z.jpg|mini|[[Mostar]], sjedište kantona.]] [[Datoteka:Neum (BiH) - general view.jpg|mini|[[Neum]], jedini izlaz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na more.]] == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Najjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su [[Trgovina|trgovina na veliko i malo]], [[Industrija|prerađivačka industrija]] te [[hotelijerstvo]] i [[ugostiteljstvo]]. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.<ref>{{cite web|url=https://www.szzhnz-k.ba/pdf/bilteni/bs/2017/11.pdf|title=Statistički bilten za Novembar 2017|last=|first=|date=|website=szzhnz-k.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 1. 2018}}</ref> ==== Industrija ==== Proizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije. [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|[[Stari most]] u Mostaru, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i spomenik uvršten na listu [[Svjetska baština|Svjetske baštine UNESCO-a]]]] * Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. [[Igman Konjic|Igman]] u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. [[Aluminij Mostar|Aluminij]] u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. [[Hepok]] u Mostaru) * Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivrede HZHB]] (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana). ==== Turizam ==== [[Datoteka:Most preko Neretve, južno od Jablanice 20070603 115.jpg|mini|Željeznički most preko [[Neretva|Neretve]], južno od [[Jablanica|Jablanice]]]] Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prirodnim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su [[Stari most|Stari grad]] u Mostaru, [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] kod Mostara, [[Međugorje]] i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).<ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr7.pdf|title=Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=1. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.biznis.ba/turizam-odmor/62945-hnk-iz-godine-u-godinu-biljezi-rast-broja-turista.html|title=Biznis.ba - HNK iz godine u godinu bilježi rast broja turista|access-date=1. 1. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Infrastruktura === ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M2|M2]] ([[Klek (Slivno)|Klek]]-[[Zaton Doli]]), [[Magistralni put M6|M6]] ([[Grude]]-[[Trebinje]]) i [[Magistralni put M6.1|M6.1]] ([[Resanovci]]-[[Gacko]]) Sa juga na sjever: Autoput [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]] ([[Svilaj]]-[[Bijača]]), Magistralni put [[Magistralni put M17|M17]] ([[Šamac]]-Čapljina) i [[Magistralni put M17.3|M17.3]] (Čapljina-Neum) Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=1. 1. 2018}}</ref> ===== Željeznica ===== [[Datoteka:E73-Mostar-DSCN1117.JPG|mini|Magistralni put [[Magistralni put M17|M17]] kod [[Počitelj]]a]] Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi [[pruga Ploče-Sarajevo]], na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova. ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Mostar]] (OMO) je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog]] i [[Međunarodni aerodrom Tuzla|Tuzlanskog]] aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=1. 1. 2018|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/neum/prvi-put-u-svojoj-povijesti-neum-ce-dobiti-srednju-skolu|title=Prvi put u svojoj povijesti Neum će dobiti srednju školu|website=www.hercegovina.info|access-date=1. 1. 2018}}</ref> * [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Univerzitet "Džemal Bijedić"]] u Mostaru sa 12.000 studenata (2008/09) i osam fakulteta.<ref>{{cite web|url=http://www.unmo.ba/univerzitet.aspx|title=UNMO.BA {{!}} Univerzitet|website=www.unmo.ba|access-date=1. 1. 2018}}</ref> * [[Univerzitet u Mostaru]] sa 14.000 studenata i deset fakulteta.<ref>{{cite web|url=http://sve-mo.ba/hr|title=Sveučilište u Mostaru|website=Sveučilište u Mostaru|access-date=1. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224121606/http://www.sve-mo.ba/hr|archive-date=24. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> * [[Univerzitet Hercegovina|Privatni univerzitet "Hercegovina"]] u Međugorju i Mostaru sa dva fakulteta.<ref>{{cite news|url=http://hercegovina.edu.ba/hr/?page_id=4|title=O Sveučilištu|date=15. 9. 2014|newspaper=Sveučilište Hercegovina|access-date=1. 1. 2018|archive-date=17. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180517170222/http://hercegovina.edu.ba/hr/?page_id=4|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su [[Sveučilišna klinička bolnica Mostar|Univerziteska klinička bolnica]] i [[Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić|Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić"]] u Mostaru, pored kojih postoje brojni domovi zdravlja. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/207/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Hercegovačko-neretvanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}} |33.597 |32,61 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |19.964 |19,38 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |10.365 |10,06 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |10.260 |9,96 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |7.499 |7,28 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |5.276 |5,12 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |4.512 |4,38 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |3.518 |3,41 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |94.991 !30 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Herzegovina-Neretva Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/naslovnica Službeni sajt Hercegovačko-neretvanskog kantona] * [http://www.hercegovina.ba/ Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanski kanton|*]] pjtjxbc0a9kvtgf9589uwyt51y9oaih 0 5255 3671751 3576396 2024-12-08T18:25:28Z AnToni 2325 3671751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Zapadnohercegovački kanton | izvorno_ime = Западнохерцеговачки кантон<br>Županija Zapadnohercegovačka{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Zapadnohercegovačkog kantona | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = West Herzegovina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Zapadnohercegovačkog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Široki Brijeg]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|22|59.8|N|17|35|35.0|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Široki Brijeg]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&isPrint=True|date=26. 3. 1996|website=skupstina-zzh.ba|publisher=[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 98,7% [[Hrvati]]<br />0,8% [[Bošnjaci]]<br />0,1% [[Srbi]]<br />0,4% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Zapadnohercegovačkog kantona|Premijer]] | vladar = [[Predrag Čović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Ivan Jelčić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Zapadnohercegovačkog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 26. mart 1996.<ref name="ustav"/> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 1.362,2 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}94.898<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}92.390<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Zapadnohercegova%C4%8Dki-kanton-po-kantonima.pdf|title=Zapadnohercegovački kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 69,67 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$375,8 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022. | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$9.568 | hdi = {{Gubitak}}0.803<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = Pločno ([[Čvrsnica]]) | najviša_tačka_metara = 2228 | najveće_jezero_ime = [[Blidinje jezero]] | najveće_jezero_površina = 5,25 | najveća_rijeka_ime = [[Trebižat]] | najveća_rijeka_dužina = 51,3 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 39]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-08]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Panorama-Široki07393.JPG|mini|[[Široki Brijeg]], glavni grad kantona. ]] [[Datoteka:Municipalities and Cities of West Herzegovina Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona]] '''Zapadnohercegovački kanton''' ('''ZHK''') jedan je od 10 kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] i još tri općine. Zapadnohercegovački kanton na sjeveru graniči sa [[Kanton 10|Kantonom 10]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] te na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Zapadnohercegovački kanton je sa 94.898 stanovnika (2013) četvrti među kantonima, dok je sa 69,67 stanovnika/km² peti po gustoći. Ukupna površina kantona iznosi 1362,2&nbsp;km², što čini 5,21% površine Federacije BiH i 2,66% teretorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == Kanton je smješten u [[jugozapad]]nom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Površina kantona iznosi 1.362,2&nbsp;km², što čini 5,21% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Kanton se nalazi u Hercegovini, regiji po kojoj je kanton dobio ime. Prostire se od sjeverne strane planine [[Čvrsnica|Čvrsnice]] pa sve do granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu i jugu, dok s istoka graniči sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]]. Kroz kanton protječu tri rijeke: [[Lištica (rijeka)|Lištica]], [[Trebižat]] i [[Ričina (rijeka)|Ričina]]. Najviši planinski vrh je Pločno (2228 m) na [[Čvrsnica|Čvrsnici]]. == Historija == Historija današnjeg Zapadnohercegovačkog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], a u decembru iduće taj kanton je potpisivanjem dejtonskog mirovnog sporazuma zvanično postao dio Federacije Bosne i Hercegovine. 26. marta 1996. godine Zapadnohercegovački kanton zvanično je konstituisan kao jedan od deset kantona FBiH.<ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id_kategorija=1&id=10|title=SKUPŠTINA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE|website=www.skupstina-zzh.ba|language=hr|access-date=1. 1. 2018}}</ref> == Politika i administracija == Zapadnohercegovački kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zapadnohercegovački kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarsvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Zapadnohercegovačkog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Zapadnohercegovačkog kantona kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj Skupštini. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu kantona sačinjava koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/sastav-vlade.aspx|title=Sustav Vlade ŽZH|last=ŽZH|first=Vlada|website=www.vladazzh.com|access-date=1. 1. 2018}}</ref> Na lokalnom nivou građani Zapadnohercegovačkom kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dvije općine i dva grada. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Grude]] |13 |17.308 |78,4 |220,8 |- |''[[Ljubuški|Grad Ljubuški]]'' |35 |28.184 |96,3 |292,7 |- |[[Posušje]] |20 |20.477 |44,4 |461,1 |- |''[[Široki Brijeg|Grad Široki Brijeg]]'' |34 |28.929 |74,6 |387,6 |- |'''Zapadnohercegovački kanton''' |102 |94.898 |69,7 |1.362,2 |} === Neustavni grb i zastava kantona === Grb i zastavu Zapadnohercegovačkog kantona, koji su identični obilježjima samoproglašene, međunarodno nepriznate paradržave [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] proglasio je neustavnim, jer predstavljaju samo jedan konstutivni narod, [[Hrvati|Hrvate]], čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, kantonalne vlasti i dalje koriste ta obiležja. <gallery class="center"> Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb Datoteka:Flag of Herceg-Bosna.png|Zastava </gallery> == Stanovništvo == [[Datoteka:Županija-zh09212.JPG|mini|Zgrada vlade kantona u Širokom Brijegu]] Zapadnohercegovački kanton prema popisu iz 2013. godine ima 94.989 stanovnika (četvrti u FBiH), dok gustoća izosi 69,7 stanovnika/km² (peti u FBiH). Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika ZHK iznosio je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 66,7% i udio osoba između 0 i 14 godina 20%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 1. 2018}}</ref> Godine 2013. ukupan broj domaćinstava u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio je 25.081, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,77. Najveći osoba živi u domaćinstvu sa četiri člana (4.716 ili 18,8%), dva člana (4.584 ili 18,28%) i tri člana (3.831 ili 15,27%).<ref>{{Cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa|last=|first=|date=|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=1. 1. 2018}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zapadnohercegovački kanton | maticni_broj = 8 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="nasbih-can-8">{{Cite web |url=http://nasbih.com/canton/8 |title=Zapadnohercegovački kanton |work=nasbih.com |access-date=28. 11. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304132748/http://nasbih.com/canton/8 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="nasbih-can-8" /> | g1981_izvor = <ref name="nasbih-can-8" /> | g1971_izvor = <ref name="nasbih-can-8" /> | g2013_ukupno = 94898 | g2013_bosnjaci = 718 | g2013_srbi = 101 | g2013_hrvati = 93725 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 7 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 53 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 66 | g2013_nepoznato = 164 | g1991_ukupno = 88992 | g1991_muslimani = 1611 | g1991_srbi = 231 | g1991_hrvati = 86164 | g1991_jugosloveni = 278 }} {| class="wikitable" |+ !Godina !Rođeni !Umrli !Prirodni<br />priraštaj !Zaključeni<br />brakovi !Razvedeni<br />brakovi |- |2018. |749 |819 | −75 |405 |15 |- |2019. |716 |831 | −115 |375 |24 |} ==Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:A1 - Bijaca (1).JPG|mini|Autoput [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]] kod [[Bijača|Bijače]]]] === Privreda === Glavni aduti privrednog razvoja Zapadnohercegovačkog kantona je povoljan geoprometni položaj (smješten na [[Evropski put E73|paneuropskom koridoru 5C]] i blizina prema Hrvatskoj, to jest [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]), mnoštvo prirodnih resursa (energetski izvori vjetra i sunca, te mnoštvo prirodnih ljepota za razvoj turizma) te puno obradive površine za razvoj poljoprivrede.<ref>{{Cite web|url=http://www.mg-zzh.com/images/dokumenti/strategija_hr.pdf|title=Strategija razvoja Zapadnohercegovačkog kantona|last=|first=|date=|website=mg-zzh.com|publisher=Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=1. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628043600/http://www.mg-zzh.com/images/dokumenti/strategija_hr.pdf|archive-date=28. 6. 2017|url-status=dead}}</ref> Zapadnohercegovački kanton je drugi najrazvijeniji kanton Federacije BiH. GDP po glavi stanovnika ZHK je prema procjeni iz 2012. godine iznosio 5826 KM, što je te godine činilo 83,2% prosjeka FBiH (7001 KM). === Infrastruktura === ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Zapadnohercegovački kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: * Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M6|M6]] ([[Grude]] – [[Trebinje]]) i [[Magistralni put M6.1|M6.1]] ([[Resanovci]] – [[Gacko]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 125,51 kilometara.<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=1. 1. 2018}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Zapadnohercegovačkom kantonu postoji ukupno 12 srednjih škola (osam državnih i četiri privatnih), dok na području Širokog Brijega djeluje Akademija likovnih umjetnosti kao sastavnica Univerziteta u Mostaru (hrv. Sveučilišta u Mostaru).<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/208/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Zapadnohercegovačkom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}} |25.880 |63,26 |14 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |6.483 |15,85 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |3.068 |7,50 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] |1.971 |4,82 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]] |1.713 |4,19 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]] |1.430 |3,50 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |40.545 !23 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|West Herzegovina Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.vladazzh.com/ Zvanični sajt Zapadnohercegovačkog kantona] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zapadnohercegovački kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Zapadnohercegovački kanton]] ny4zxx73fuxcu5m06tkgccdksj28jas 0 5915 3671745 3649554 2024-12-08T18:20:30Z AnToni 2325 3671745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Posavski kanton | izvorno_ime = Посавски кантон<br>Županija Posavska{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Posavskog kantona | zastava = Flag of Posavina.svg | grb = Coat of arms of Posavina.svg | uzrečica = | himna = | karta = Posavina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Posavskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Orašje]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Odžak]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav posavskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 77,32% [[Hrvati]]<br />19,00% [[Bošnjaci]]<br />1,91% [[Srbi]]<br />1,77% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Posavskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Đuro Topić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Posavskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Blaž Župarić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Posavskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Posavskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 10. april 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|title=Narodne novine Županije Posavske|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105171752/https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 324,6 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}43.453<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}40.018<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 133,87 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{rast}}$188,404 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022 | bdp_nominalni_per_capita = {{rast}}$6.037 | hdi = {{Gubitak}}0.777<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 31]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-02]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Posavski kanton''' ('''PK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od tri općine. Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na jugu sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] te na jugoistoku sa [[Brčko distrikt]]om. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona]] pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km² po gustoći treći među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]]. S površinom od 324,6&nbsp;km² najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013">{{cite web|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013.|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|website=popis2013.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|archive-date=24. 12. 2017|location=Sarajevo|format=PDF|date=juni 2016|access-date=25. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> ==Geografija== Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i rijeke [[Sava|Save]], koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio [[Bosanska Posavina|Bosanske posavine]], koja se prostire sve do [[Derventa|Dervente]]. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara. Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako [[Odžak]] predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]] i [[Orašje|Orašja]]. === Klima === Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. == Historija == Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Simboli == === Zastava === Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona. ==== Prijašnja zastava ==== Posavski kanton je prvo usvojio zastavu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. === Grb === Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva [[Ljiljan (simbol)|heraldička ljiljana]] kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku [[Sava|Savu]].<gallery> Datoteka:Flag of Posavina.svg|Zastava Posavskog kantona Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000) Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|Grb Posavskog kantona </gallery> ==Politika i administracija== [[Datoteka:Municipalities of Posavina Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona.]] Posavski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posavski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Posavskog kantona|policija]], [[Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Posavskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo privrede i prostornog uređenja Posavskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike Posavskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, [[Ministartvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona|promet]]). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti. Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|title=Ustav Županije Posavske|date=9. 9. 2015|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017|archive-date=19. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171219221507/http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/20088/izabrana_vlada_posavskog_kantona.html|title=Izabrana Vlada Posavskog kantona|newspaper=slobodna-bosna.ba|language=en|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013)<ref name="Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba]</ref> !Gustoća !Površina (km²) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |6 |4.771 |107,5 |44,4 |- |[[Odžak]] |14 |18.821 |118,8 |158,4 |- ||''[[Orašje|Grad Orašje]]'' |14 |19.861 |163,1 |121,8 |- |'''Posavski kanton''' |'''34''' |'''43.453''' |'''133,9''' |'''324,6''' |} ==Stanovništvo== [[Datoteka:Izrezak.png|mini|Etnički sastav Posavskog kantona{{Legenda|orange|Hrvati}}{{Legenda|green|Bošnjaci}}{{Legenda|lightblue|Srbi}}]]{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba1=[[Hrvati]]|float=right|cifra_stuba4=1.772|boja_stuba1=#007FFF|cifra_stuba3=1.912|cifra_stuba2=18.99|cifra_stuba1=77.32|boja_stuba4=#403021|boja_stuba3=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|naslov=Etničke grupe u PK 2013.}} Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=25. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = PK | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 43453 | g2013_muskarci = 21805 | g2013_zene = 21648 | g2013_bosnjaci = 8252 | g2013_srbi = 831 | g2013_hrvati = 33600 | g2013_bosanci = 154 | g2013_romi = 15 | g2013_muslimani = 65 | g2013_bosanciihercegovci = 28 | g2013_albanci = 76 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 97 | g1991_ukupno = 63114 | g1991_muslimani = 8120 | g1991_srbi = 9928 | g1991_hrvati = 42244 | g1991_jugosloveni = 1808 }} === Religija === [[Rimokatolička crkva|Katolička crkva]] čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su [[musliman]]i (8.341 stanovnika) i [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (841 stanovnika).<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/bosnia-religion2013.htm|title=Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013|website=pop-stat.mashke.org|access-date=1. 12. 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+Posavski kanton (2013) !Vjerska pripadnost !Stanovnika |- |[[Rimokatoličanstvo]] |33.191 |- |[[Islam]] |8.341 |- |[[Pravoslavlje]] |841 |- |Ostali |770 |} === Prirodno kretanje stanovništva === {| class="wikitable" |+ !Godina !Živorođeni !Umrli !Prirodni priraštaj !Umrla dojenčad !Zaključeni brakovi !Razvedeni brakovi |- |2018. |148 |493 | -345 | - |117 |38 |- |2019. |{{gubitak}}124 |{{rast}}481 |{{gubitak}}-357 | - |{{gubitak}}112 |{{gubitak}}44 |} === Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima === {|cellspacing="0" cellpadding="7" border="1" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |colspan="6" style="background: bgcolor=" |'''Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.''' |- |naseljeno mjesto |ukupno |[[Hrvati]] |[[Bošnjaci]] |[[Srbi]] |ostali |- |[[Ada (Odžak)|Ada]] |186 |183 |0 |1 |2 |- |[[Brusnica Mala (Odžak)|Brusnica Mala]] |102 |2 |0 |100 |0 |- |[[Donja Dubica]] |1.472 |1.371 |6 |91 |4 |- |[[Donji Svilaj]] |1.107 |1.082 |2 |14 |9 |- |[[Gornja Dubica]] |918 |913 |1 |4 |0 |- |[[Gornji Svilaj]] |673 |642 |2 |24 |5 |- |[[Novi Grad (Odžak)|Novi Grad]] |362 |124 |1 |225 |12 |- |[[Novo Selo (Odžak)|Novo Selo]] |1.605 |1.573 |5 |5 |22 |- |[[Odžak]] |8.259 |1.682 |6.185 |818 |311 |- |[[Posavska Mahala]] |849 |835 |2 |4 |8 |- |[[Potočani (Odžak)|Potočani]] |1.332 |1.323 |3 |2 |4 |- |[[Prud (Odžak)|Prud]] |941 |912 |12 |13 |4 |- |[[Vrbovac (Odžak)|Vrbovac]] |1.015 |979 |1 |18 |17 |- |[[Bazik]] |493 |485 |4 |2 |2 |- |[[Bosanski Šamac (Domaljevac-Šamac)|Bosanski Šamac]] |0 |0 |0 |0 |0 |- |[[Brvnik (Domaljevac-Šamac)|Brvnik]] |40 |3 |1 |30 |6 |- |[[Domaljevac]] |3.295 |3.248 |16 |14 |17 |- |[[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] |903 |896 |5 |0 |2 |- |[[Tišina (Domaljevac-Šamac)|Tišina]] |40 |2 |0 |37 |1 |- |[[Bok]] |1.392 |1.362 |10 |12 |8 |- |[[Bukova Greda]] |134 |129 |3 |0 |2 |- |[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] |3.702 |3.669 |6 |9 |18 |- |[[Jenjić (Orašje)|Jenjić]] |23 |23 |0 |0 |0 |- |[[Kopanice]] |768 |756 |11 |0 |1 |- |[[Kostrč]] |1.379 |1.345 |20 |0 |14 |- |[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] |38 |0 |0 |38 |0 |- |[[Matići (Orašje)|Matići]] |1.602 |1.591 |4 |1 |6 |- |[[Orašje]] |3.614 |1.350 |1.974 |42 |248 |- |[[Oštra Luka]] |1.595 |1.571 |6 |4 |14 |- |[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] |2.731 |2.717 |4 |1 |9 |- |[[Ugljara]] |1.205 |1.165 |12 |8 |20 |- |[[Vidovice]] |1.678 |1.667 |1 |3 |7 |- |'''ukupno''' |43.453 |33.600 |8.252 |831 |770 |} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:Odzak7.jpg|mini|[[Odžak]], najveći grad kantona.|262x262piksel]] === Privreda === Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.<ref>{{Cite web|url=http://zupanijaposavska.ba/wp-content/uploads/2016/03/Vodic%20za%20ulaganja%20-%20HRVATSKI.pdf|title=Vodič za ulaganja|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka. U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona ''Dusine'' u Orašju (uspostavljena 2010), zona ''Sjever'' u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone ''Veliko Blato'' i ''Malo Blato'' u Domaljevac-Šamcu. Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje ''18. 5. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/okrugli-stol-posavina-dvije-godine-nakon-poplava/|title=Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„|last=JAVNOŠĆU|first=SLUŽBA ZA ODNOSE S|date=18. 5. 2016|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=25. 12. 2017}}</ref> === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ==== Putevi ==== Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M14.1|M14.1]] ([[Draksenić]] – [[Šepak]]) Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M1.8|M1.8]] (Orašje – [[Tuzla]]) i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]] – [[Svilaj]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|autoputeva]] iznosi oko 10 kilometara (stanje ''11. 12. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=25. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=25. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> * Srednja škola fra Martina Nedića<ref>{{Cite web|url=http://www.orasje.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=153:srednja-skola-fra-martina-nedica-orasje-podijeljena-u-dvije-skolski-centar-fra-martina-nedica-i-srednju-strukovnu-skolu-orasje&catid=78:pocetna&Itemid=604|title=Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje|website=Općina Orašje|language=hr-hr|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Srednja strukovna škola Orašje<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole/orasje/srednja-strukovna-skola|title=Srednja strukovna škola - Orašje|website=www.eduinfo.ba|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Srednja škola Pere Zečevića<ref>{{Cite web|url=http://www.sspz-odzak.org/cms/|title=Naslovnica|website=www.sspz-odzak.org|access-date=29. 11. 2019}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u [[Orašje|Orašju]],<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/tag/bolnica-u-orasju-315266|title=BOLNICA U ORAŠJU {{!}} www.vecernji.ba|website=www.vecernji.ba|access-date=29. 11. 2019}}</ref> pored koje postoje još tri doma zdravlja: * Dom zdravlja Orašje<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|title=DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje|language=hr|access-date=29. 11. 2019|archive-date=19. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919115511/https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Domaljevac-Šamac<ref>{{Cite web|url=http://domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|title=Dom zdravlja Domaljevac-Šamac|website=domaljevac.ba|access-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514062055/http://www.domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|archive-date=14. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Odžak<ref>{{Cite web|url=http://www.zdravljezasve.ba/ustanova?id=65|title=Dom zdravlja Odžak|website=www.zdravljezasve.ba|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> == Mediji == * [[Radio postaja Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/|title=Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST|language=hr|access-date=1. 12. 2019}}</ref> * [[TV Studio Orašje]] * [[Radio postaja Odžak]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioodzak.com/|title=Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu|website=www.radioodzak.com|access-date=1. 12. 2019}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Samostan Tolisa 05.JPG|mini|246x246piksel|[[Samostan u Tolisi]]]] Podrucje [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon 1718, kada je došlo do mira između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela [[Kopanice]], [[Vidovice]], [[Tolisa (Orašje)|Tolisu]] i [[Domaljevac]] doselili su se [[Hrvati]] iz [[Županja|Županje]], [[Babina Greda|Babine Grede]] i [[Štitar (Hrvatska)|Štitara]]. U današnje općine [[Derventa]] i [[Brod (općina)|Brod]] naselio se narod porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]], i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine [[Modriča]], [[Gradačac]], [[Orašje]], [[Šamac]] i [[Brčko]] se narod doselio najviše iz [[Mostar]]a, [[Posušje|Posušja]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bugojno|Bugojna]], [[Livno|Livna]], [[Tomislavgrad]]a, [[Poreč]]a, [[Vareš]]a, [[Imotski|Imotskog]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Olovo (grad)|Olova]]. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine. ==== Znamenitosti ==== * [[Samostan u Tolisi|Franjevački samostan Tolisa]] * Župna crkva Imena Marijina [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]-[[Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://garevac.net/2019/03/26/zupa-ostra-luka-bok/|title=ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK|last=I.D.|date=26. 3. 2019|website=Garevac|language=hr|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Župna crkva Svetog Josipa [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/gornja-dubica-zupa-sv-josipa|title=Gornja Dubica – Župa sv. Josipa|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Župna crkva i zvonik Svete Ane [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/domaljevac-zupa-sv-ane|title=Domaljevac – župa sv. Ane|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> == Sport == Nogometni klubovi u Posavskom kantonu: *[[NK 9. lipanj Bazik|NK 9. lipanj]] [[Bazik]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/sportsko-drustvo-nk-9-lipanj-bazik/54363|title=ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK 19. srpanj]] [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]<ref>{{Cite web|url=http://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=22&Itemid=192|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://selo-bok.com/o-nama/nk-bok|title=NK Bok|website=selo-bok.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=9. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209015458/http://www.selo-bok.com/o-nama/nk-bok|url-status=dead}}</ref> * [[FK Bratstvo Donja Dubica|FK Bratstvo]] [[Donja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://sportdc.net/club/6169-bratstvo-donja-dubica/results|title=SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati|website=sportdc.net|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Dinamo Donja Mahala]] * [[NK Dragovoljac Novo Selo|NK Dragovoljac]] [[Novo Selo]]<ref>{{Cite web|url=http://vm-odzak.net/2019/02/20/predstavljanje-nk-dragovoljac-novo-selo/|title=Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak|language=en-US|access-date=30. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * [[NK Hajduk Orašje]] * [[HNK Jedinstvo]] * [[HNK Kopanice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/mladostobedari/|title=Hnk Mladost Vidovice|website=www.facebook.com|language=bs|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Korpar]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] * [[HNK Kostrč]] * [[NK Matići 88]] * [[HNK Mladost]] [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/hnk-mladost-domaljevac/startseite/verein/51785|title=HNK Mladost Domaljevac - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Mladost Gornja Dubica|NK Mladost]] [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://hr.unionpedia.org/NK_Mladost_Gornja_Dubica|title=NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija|website=hr.unionpedia.org|language=hr|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[HNK Mladost Vidovice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice"/> * [[NK Napredak Malići|NK Napredak]] [[Matići (Orašje)|Matići]] * [[NK Odmut 90]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]]<ref>{{Cite web|url=https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|website=db0nus869y26v.cloudfront.net|access-date=30. 11. 2019|title=Arhivirana kopija|archive-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201023033520/https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|url-status=dead}}</ref> * [[NK Odžak]] 102<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/nk-odzak-102/startseite/verein/24238|title=NK Odzak 102 - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[HNK Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://hnkorasje.ba/|title=HNK Orašje|language=hr|access-date=30. 11. 2019|archive-date=23. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191123181644/http://hnkorasje.ba/|url-status=dead}}</ref> * [[NK Posavac]] [[Ugljara]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=33&Itemid=199|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Posavina]] [[Posavska Mahala]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/posavina-nk-posavska-mahala/54367|title=POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Sloga Prud|NK Sloga]] [[Prud (Odžak)|Prud]]<ref>{{Cite web|url=http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|title=NK Sloga Prud|website=www.seloprud.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=8. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191208122806/http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|url-status=dead}}</ref> * [[NK Sloga Tolisa|NK Sloga]] [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] * [[NK Sloga Tursinovac]] == Poznate osobe == * [[Minira Jašari]] "Mina", poznata pjevačica * [[Mato Neretljak]], nogometaš * [[Iljo Dominiković]], nogometni čelnik NFSBIH * [[Marko Topić]], nogometaš * [[Ivo Gregurević]], hrvatski glumac * [[Goran Brašnić]], nogometaš * [[Musa Ćazim Ćatić]] * [[Ivo Iličević]], nogometaš * [[Sulejman Halilović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Meho Puzić]], pjevač sevdalinke * [[Zahid Šogorović]], navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine * [[Velibor Čolić]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Stadion Jelas Domaljevac.jpg|Stadion Jelas Domaljevac Datoteka:Crkva svete Ane Domaljevac.jpg|Crkva svete Ane-[[Domaljevac]] Datoteka:Trg i spomenik u Domaljevcu.jpg|Trg i spomenik u Domaljevcu Datoteka:Battle of Odžak 1945.jpg|Bitka u Odžaku (1945) Datoteka:Odzak7.jpg|Odžak Datoteka:Odzak6.jpg|Panorama [[Odžak]]a Datoteka:Odzak5.jpg|Odžak iz daleka </gallery> == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupština Posavskog kantona|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 21 zastupnik.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/202/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |7.699 |52,71 |12 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |1.625 |11,13 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |1.135 |7,77 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |927 |6,35 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |558 |3,82 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |516 |3,53 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |502 |3,44 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |12.962 !21 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Posavina}} * [http://www.zupanijaposavska.ba Zvanični sajt] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Posavski kanton| ]] 00hzhyxvdrcw0jjo0a8yucmc01jx5c7 0 6993 3671797 3666106 2024-12-09T02:39:57Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Titanij | Simbol = Ti | Atomski broj = 22 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 4 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Titan-crystal bar.JPG|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebrenasti metal | Zastupljenost = 0,41<ref name="Harry H. Binder"/> | Atomska masa = 47,867(1)<ref name="IUPAC"/> | Atomski radijus = 140 | Atomski radijus izračunat = 176 | Kovalentni radijus = 160 | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d² 4s² | Izlazna energija = 4,33 eV<ref name="LANL"/> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 10, 2 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 6 | Struktura kristala = heksagonalna (do 882 °C) | Gustoća = 4500<ref name="lide90"/> | Gustoća_K = 298,15 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi _{m}</math> = 1,8 · 10⁻⁴)<ref name="lide90"/> | Energija ionizacije_1 = 658,8 | Energija ionizacije_2 = 1309,8 | Energija ionizacije_3 = 2652,5 | Energija ionizacije_4 = 4174,6 | Tačka topljenja_K = 1941 | Tačka topljenja_C = 1668 | Tačka ključanja_K = 3533<ref name="zhang"/> | Tačka ključanja_C = 3260 | Molarni volumen = 10,64 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 457<ref name="zhang"/> | Toplota topljenja = 18,7 | Pritisak pare = 0,49 | Pritisak pare_K = 1933 | Brzina zvuka = 4140 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 523<ref name="Harry H. Binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 2,5 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 22 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = +2, +3, '''+4''' | Oksidi = TiO₂ | Elektrodni potencijal = –0,86 [[Volt|V]] (TiO²⁺ + 2H⁺ + 4e^-<br />→ Ti + 2H₂O) | Elektronegativnost = 1,54 | Oznaka upozorenja = '''Prah'''<br />{{Oznake upozorenja|F|Xi}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|17|36/37/38}} (prah) | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|26}} (prah) | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ti | Maseni broj = 44 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 49 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,268 | Tipraspada1ZP = ⁴⁴Sc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ti | Maseni broj = 45 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 184,8 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,062 | Tipraspada1ZP = ⁴⁵Sc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ti | Maseni broj = 46 | Rasprostranjenost u prirodi = 8,0 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ti | Maseni broj = 47 | Rasprostranjenost u prirodi = 7,3 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ti | Maseni broj = 48 | Rasprostranjenost u prirodi = '''73,8''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ti | Maseni broj = 49 | Rasprostranjenost u prirodi = 5,5 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ti | Maseni broj = 50 | Rasprostranjenost u prirodi = 5,4 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ti | Maseni broj = 51 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,76 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^–]] | Tipraspada1ZE = 2,471 | Tipraspada1ZP = ⁵¹V }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ti | Maseni broj = 52 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,7 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^–]] | Tipraspada1ZE = 1,973 | Tipraspada1ZP = ⁵²V }} |}} '''Titanij''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Ti''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 22. To je sjajni [[prelazni metal]], srebrenaste boje, male gustoće ali veoma velike čvrstoće. Dosta je otporan na [[korozija|koroziju]] u morskoj vodi, [[aqua regia|zlatotopki]] i [[hlor]]u. Titanij je otkrio [[William Gregor]] 1791. u [[Cornwall]]u, [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]] a ime mu je dao [[Martin Heinrich Klaproth]] po [[Titani]]ma iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Element se javlja unutar brojnih [[mineral]]nih depozita, uglavnom kao [[rutil]] i [[ilmenit]], koji su široko rasprostranjeni u Zemljinoj kori i [[litosfera|litosferi]], a ima ga i u gotovo svim živim bićima, [[stijena]]ma, vodotokovima, morima i zemljištu.<ref name="EBC"/> Metal se dobija iz svojih osnovnih mineralnih ruda pomoću [[Krollov proces|Krollovog]]<ref name="LANL"/> i [[Hunterov proces|Hunterovog procesa]]. Njegov najčešći spoj, [[titanij-dioksid]] je fotokatalizator a koristi se i za proizvodnju bijelih pigmenata.<ref name="HistoryAndUse"/> Drugi spojevi su [[titanij-tetrahlorid]] (TiCl₄), koji sastojak [[dimna zavjesa|dimnih zavjesa]] i katalizator i [[titanij-trihlorid]] (TiCl₃), koji se koristi u proizvodnji [[polipropilen]]a kao katalizator.<ref name="EBC"/> Titanij se može [[legura|legirati]], između ostalih, i sa [[željezo]]m, [[aluminij]]em, [[vanadij]]em i [[molibden]]om, dajući vrlo jake ali lagahne legure pogodne za [[avion]]ske i aeronautičke aplikacije (mlazne motore, rakete i svemirske letjelice), vojne i industrijske procese (hemikalije i petrohemikalije, tvornice za desalinizaciju, proizvodnju papira), kao i za brojne aplikacije u autoindustriji, prehrambenoj industriji, medicinskim protezama, ortopedskim implantatima, zubnim i endodontskim instrumentima, [[zub]]nim implantatima, [[sport]]skoj opremi, [[nakit]]u, [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]] i drugim.<ref name="EBC"/> Dvije najkorisnije osobine ovog metala su otpornost na koroziju i najbolji odnos između čvrstoće i gustoće od bilo kojeg drugog metalnog elementa.<ref name="donachie1988"/> U nelegiranom obliku, titanij je čvrst poput nekih vrsta [[čelik]]a, ali je mnogo manje gustoće.<ref name="Barksdale1968p738"/> Postoje dva [[Alotropske modifikacije|alotropska]] oblika<ref name="TICE6th"/> i pet prirodnih [[izotop]]a ovog elementa, od ⁴⁶Ti do ⁵⁰Ti, među kojim je ⁴⁸Ti najrasprostranjeniji (73,8%).<ref name="EnvChem"/> Iako imaju isti broj valentnih elektrona i nalaze se u istoj grupi periodnog sistema elemenata, titanij i [[cirkonij]] se znatno razlikuju po mnogim hemijskim i fizičkim osobinama. == Historija == [[Datoteka:Martin Heinrich Klaproth.jpg|thumb|180px|lijevo|[[Martin Heinrich Klaproth]] je dao ime titaniju prema Titanima iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]]] Titanij je [[Otkriće hemijskih elemenata|otkrio]] amaterski geolog i klerik [[William Gregor]] (u to vrijeme na mjestu vikara župe Creed) 1791. kao inkluziju u jednom [[mineral]]u iz [[Cornwall]]a ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]).<ref name="Emsley2001p452"/> Gregor je opazio prisustvo novog elementa u [[ilmenit]]u<ref name="HistoryAndUse"/> kada je pronašao crni pijesak u vodotoku u susjednoj župi Manaccan, pri čemu je [[magnet]] mogao privlačiti taj pijesak.<ref name="Emsley2001p452"/> Pri njegovoj analizi, otkrio je prisustvo dva metalna oksida: [[željezo-oksid]]a (što je objašnjavalo privlačenje magneta) dok 45,25% bijelog metalnog oksida nije mogao identificirati.<ref name="Barksdale1968p732"/> Nakon što je shvatio da nepoznati oksid sadrži metal koji do tada nije bio otkriven, Gregor je izvještaj o svom otkriću poslao Kraljevskom geološkom društvo Cornwalla te njemačkom naučnom časopisu ''[[Crell's Annalen]]''.<ref name="Emsley2001p452"/> Približno u isto vrijeme [[Franz-Joseph Müller von Reichenstein]] je dobio sličnu supstancu, ali je nije mogao identificirati.<ref name="HistoryAndUse"/> Oksid su ponovno otkrili 1795. godine, nezavisno jedan od drugog, pruski hemičar [[Martin Heinrich Klaproth]] u rutilu iz sela Boinka (njemački naziv nepoznatog toponima u Mađarskoj).<ref name="Emsley2001p452"/><ref name="Untersuchung"/> Klaproth je otkrio da on sadrži novi element kojem je dao ime po [[Titani]]ma iz grčke mitologije.<ref name="Emsley2001p451"/> Nakon što je čuo o Gregorovom ranijem otkriću, dobavio je uzorak manaccanita te potvrdio da i on sadrži metal titanij. Trenutno poznati procesi za izdvajanje titanija iz raznih njegovih ruda su pretežno skupi i zahtijevaju mnogo rada. Nije moguće reducirati rudu zagrijavajući je sa [[ugalj|ugljom]] (kao što se to radi sa željezom), jer se titanij spada sa [[ugljik]]om gradeći [[titanij-karbid]].<ref name="Emsley2001p452" /> Čisti metalni titanij (99,9% čistoće) prvi je dobio [[Matthew A. Hunter]] 1910. godine pri Politehničkom institutu Rensselaer tako što je zagrijavao TiCl₄ u prisustvu [[natrij]]a pri temperaturi od 700–800&nbsp;°C i visokom pritisku<ref name="Roza2008p9"/> tokom serijske proizvodnje poznate kao [[Hunterov proces]].<ref name="LANL"/> Metalni titanij se nije koristio izvan laboratorije sve do 1932. kada je [[William Justin Kroll]] pokazao da se titanij može proizvesti redukcijom [[titanij-tetrahlorid]]a (TiCl₄) u prisustvu [[kalcij]]a.<ref name="Greenwood1997p955"/> Osam godina kasnije, on je poboljšao taj proces tako što je koristio [[magnezij]] ili čak [[kalij]], pa je taj proces po njemu i dobio ime [[Krollov proces]].<ref name="Greenwood1997p955"/> Iako su nastavljena istraživanja o efikasnijim i jeftnijim procesima (kao što su [[FFC Cambridge]], [[Armstrongov proces]] i dr), Krollov proces se i danas koristi za komercijalnu proizvodnju ovog metala.<ref name="LANL"/><ref name="HistoryAndUse"/> [[Datoteka:Titanium metal.jpg|thumb|180px|lijevo|"Titanijska spužva" napravljena Krollovim procesom]] Titanij veoma velikog stepena čistoće dobijen je u malim količinama kada su [[Anton Eduard van Arkel]] i [[Jan Hendrik de Boer]] otkrili jodid odnosno proces kristalne poluge 1925. godine, tako što su reakcijom sa [[jod]]om dobili pare koje su se raspale prevođenjem preko vrelog filamenta, dajući čisti metalni titanij.<ref name="varkel"/> Tokom 1950-ih i 1960-ih, [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetski savez]] je predvodio svijet u korištenju titanija u vojne svrhe, naročito za [[podmornica|podmornice]]<ref name="Roza2008p9"/> (klase podmornica "Alfa" i "Mike" - ''K-278 Komsomolets'')<ref name="Eugene"/> kao dio sovjetskih [[hladni rat|hladnoratovskih]] vojnih programa.<ref name="ssteel"/> Počev od ranih 1950-ih, titanij se znatno počeo koristiti u vojnoj avioindustriji, u najvećoj mjeri za mlazne avione visokih performansi, na početku kod [[F-100 Super Sabre]], zatim i aviona poput [[Lockheed A-12]] te [[Lockheed SR-71|SR-71]]. Prepoznavajući stratešku važnost titanija,<ref name="Advisory"/> [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] (DoD) podržalo je prvobitne napore njegove komercijalizacije. U doba [[Hladni rat|Hladnog rata]], američka vlada je titanij smatrala strateškim materijalom, te su ogromne zalihe titanijske "spužve" skladištene u Nacionalnom centru za skladištenje vojnog materijala, iz kojeg je veći dio zaliha izbačen tek 2000-ih.<ref name="Piling"/> Prema podacima iz 2006. godine, najveći svjetski proizvođač ruska kompanija VSMPO-Avisma imala je približno 29% udjela u svjetskoj proizvodnji ovog metala.<ref name="Aeroflot"/> U 2015. titanijska "spužva" se proizvodila u šest zemalja svijeta (poredano po količini): Kina, Japan, Rusija, Kazahstan, SAD, Ukrajina i Indija.<ref name="roskill"/><ref name="Kerala"/> Američka agencija za projekte naprednog istraživanja iz oblasti odbrane (DARPA) je 2006. dala poticaj konzorciju od dvije kompanije u visini od 5,7 miliona [[američki dolar|US$]] u cilju razvitka novog proces dobijanja metalnog praha titanija. Pod visokim [[pritisak|pritiskom]] i temperaturom takav prah se može koristiti za dobijanje snažnih ali vrlo lahkih predmeta, u rasponu od aeronautičkih komponenti, [[tenk]]ovskih oplata te sirovina za hemijsku industriju.<ref name="awards2"/> Naučnici sa Američkog nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) i hemijske korporacije Afton su 2008. godine objavili rezultate istraživanja o dodavanju titanijevih spojeva u pogonska [[gorivo|goriva]], gdje ti spojevi grade slojeve otporne na habanje, reda veličine u nanometrima, na površinama osjetljivih dijelova motora, što implicira njihovu upotrebu kao pogodnu zamjenu za ranije spojeve, štetne po okolinu.<ref name="Guevremont"/> Titanij je također i jedan od kandidata kojim bi se mogli zamijeniti [[otrov]]ni spojevi [[fosfor]]a, koji se nalaze u većini pogonskih goriva i maziva. ==Osobine== ===Fizičke=== Kao [[metal (hemija)|metalni]] [[hemijski element|element]], titanij je općepoznat po svom visokom omjeru između čvrstoće i gustoće.<ref name="TICE6th"/> On je vrlo čvrst metal niske [[gustoća|gustoće]] i relativno je [[duktilnost|duktilan]] (naročito u okruženju bez [[kisik]]a),<ref name="EBC"/> sjajan i metalno-bijele boje.<ref name="Stwertka1998"/> Relativno visoka tačka topljenja titanija (viša od 1650&nbsp;°C) čini ga korisnim vatrostalnim metalom. On je paramagnetičan i ima prilično nisku električnu i toplotnu provodljivost.<ref name="EBC"/> Titanij trgovačke (99,2% čist) čistoće ima apsolutni [[zatezna čvrstoća|otpor izvlačenju]] od oko 434&nbsp;MPa, što je približno jednako uobičajenim niskolegiranim čeličnim legurama, ali je od njih daleko lakši. Titanij ima oko 60% veću gustoću od aluminija, ali je više nego dvostruku jači od njega<ref name="Barksdale1968p738"/> u usporedbi sa najčešće korištenom legurom aluminija 6061-T6. Određene legure titanija (npr. Beta C) dostižu zateznu čvrstoću od preko 1400&nbsp;MPa.<ref name="donachie1988"/> Međutim, on gubi čvrstoću ako se zagrijava iznad 430&nbsp;°C.<ref name="Barksdale1968p734">{{harvnb|Barksdale|1968|p=734}}</ref> Titanij nije čvrst kao neke vrste toplotno obrađenog [[čelik]]a, nije magnetičan i vrlo slab je provodnik toplote i [[električna struja|električne struje]]. Mašinska obrada titanija zahtijeva posebne mjere opreza, jer bi se materijal mogao oštetiti i izgrebati ako se ne koriste vrlo oštri alati i adekvatne mjere hlađenja. Kao i one napravljene od čelika, predmeti i strukture od titanija također imaju sličnu granicu zamora koja garantira dugovječnost u nekim aplikacijama.<ref name="Stwertka1998"/> Njegove legure imaju daleko manju krutost od mnogih drugih strukturnih materijala poput legura aluminija ili karbonskih vlakana. Metal je dimorfni [[alotropske modifikacije|alotrop]] sa heksagonalnom α formom koja se mijenja u prostornu-centriranu kubičnu (rešetkastu) β formu pri 882&nbsp;°C.<ref name="Barksdale1968p734"/> Specifični toplotni kapacitet α forme znatno se povećava kada se zagrijava do ove prelazne temperature ali iznad nje pada i ostaje približno konstantna za β formu bez obzira na temperaturu.<ref name="Barksdale1968p734"/> Poput [[cirkonij]]a i [[hafnij]]a, postoje i omega faze, koje su [[termodinamika|termodinamički]] stabilne pri visokim pritiscima ali su metastabilne pri normalnom pritisku. Ova faza je obično heksagonalna (''idealna'') ili trigonalna (''nepravilna'') a smatra se da se javlja zbog mehkog longitudinalnog akustičnog [[fonon]]a β faze uzrokujući propadanje (111) ravni atoma.<ref name="Vohra"/> === Hemijske === [[Datoteka:Titanium in water porbiax diagram.png|thumb|lijevo|[[Pourbaixov dijagram]] za titanij u čistoj vodi, perhlornoj kiselini ili natrij-hidroksidu<ref name="medusa"/>]] Poput [[aluminij]]a i [[magnezij]]a, metalni titanij i njegove legure se [[redoks reakcija|oksidiraju]] odmah nakon izlaganja kisiku iz [[zrak]]a. Titanij vrlo lahko reagira sa kisikom iz zraka pri 1200&nbsp;°C, dok pri 610&nbsp;°C sa čistim kisikom nastaje [[titanij-dioksid]].<ref name="TICE6th"/> Međutim, on vrlo sporo reagira s [[voda|vodom]] i zrakom na sobnoj temperaturi jer na njegovoj površini nastaje [[pasivizacija|pasivni]] sloj oksida koji ostatak titanija štiti od daljnje oksidacije.<ref name="EBC"/> Čim se taj zaštitni sloj formira, on je debeo tek 1 do 2&nbsp;nm, ali postaje sve deblji te nakon približno četiri godine iznosi oko 25&nbsp;nm.<ref name="Emsley2001p453"/> Atmosferska pasivizacija omogućava titaniju odličnu otpornost na koroziju, toliku da se može porediti s [[platina|platinom]]. U sposobnosti je izdržati napad razrijeđene [[sumporna kiselina|sumporne]] i [[hlorovodična kiselina|hlorovodične kiseline]], hloridnih rastvora i većine organskih kiselina.<ref name="LANL"/> Ipak, ovaj metal mogu korodirati koncentrirane kiseline.<ref name="Pitting"/> Kao što to indicira negativni redoks potencijal, titanij je [[termodinamika|termodinamički]] veoma reaktivan metal koji sagorijeva u atmosferi i pri nižim temperaturama od svoje tačke topljenja. Topljenje je moguće samo u inertnoj atmosferi ili u [[vakuum]]u. Pri 550&nbsp;°C, on se spaja sa [[hlor]]om.<ref name="LANL"/> Također reagira i sa drugim halogenim i apsorbira vodik.<ref name="HistoryAndUse"/> Titanij je jedan od malobrojnih elemenata koji sagorijevaju u čistom gasovitom [[dušik]]u, s njim reagira pri 800&nbsp;°C gradeći [[titanij-nitrid]], koji uzrokuje krhkost.<ref name="titaniumindustry"/> Zbog reaktivnosti sa kisikom, dušikom i nekim drugim gasovima, titanijski filamenti se koriste u sublimacijskim pumpama kao "hvatači" ovih gasova. Takve pumpe vrlo jeftino i efikasno omogućavaju postizanje izuzetno niskih pritisaka u sistemima sa ultravisokim vakuumom. ===Izotopi=== Prirodni titanij se sastoji iz pet stabilnih [[izotop]]a: ⁴⁶Ti, ⁴⁷Ti, ⁴⁸Ti, ⁴⁹Ti i ⁵⁰Ti, od kojih je ⁴⁸Ti najviše zastupljen (73,8%). Osim njih, otkriveno je 11 radioizotopa, među kojim je najstabilniji ⁴⁴Ti sa [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 63 godine, zatim slijede izotopi ⁴⁵Ti sa 184,8 minuta do poluraspada, ⁵¹Ti sa 5,76 minuta i ⁵²Ti sa 1,7 minuta. Svi ostali [[radioaktivnost|radioaktivni]] izotopi raspadaju se za kraće od 33 sekunde, a većina kraće od pola sekunde.<ref name="EnvChem"/> Izotopi titanija imaju raspon atomskih težina od 39,99 [[jedinica atomske mase|u]] (⁴⁰Ti) do 57,966 u (⁵⁸Ti). Primarni način raspada kod izotopa lakših od najrasprostranjenijeg stabilnog, ⁴⁸Ti, jeste [[elektronski zahvat]] dok je kod onih težih beta-raspad. Osnovni proizvod raspada kod izotopa lakših od ⁴⁸Ti su izotopi elementa 21 ([[skandij]]a) dok su osnovni proizvodi izotopa težih od ⁴⁸Ti izotopi elementa 23 ([[vanadij]]a).<ref name="EnvChem"/> Titanij postaje radioaktivan nakon bombardiranja sa deuteronima, uglavnom emitirajući [[pozitron]]e i tvrde gama zrake.<ref name="LANL"/> == Rasprostranjenost == {|class="wikitable" style="float:right; text-align:center; margin-left:0.5em" |+ Proizvodnja rutila i ilmenita u 2011. godini<ref name=USGS/> ! Država !! hiljada <br>tona !! % udjela<br>svjetske proizvodnje |- |{{ZID|Australija}}||1.300||19,4 |- |{{ZID|Južnoafrička Republika}}||1.160||17,3 |- |{{ZID|Kanada}}||700||10,4 |- |{{ZID|Indija}}||574||8,6 |- |{{ZID|Mozambik}}||516||7,7 |- |{{ZID|Kina}}||500||7,5 |- |{{ZID|Vijetnam}}||490||7,3 |- |{{ZID|Ukrajina}}||357||5,3 |- |'''svijet'''||'''6.700'''||'''100''' |} Titanij je deveti element po rasprostranjenosti u [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] [[Zemljina kora|kori]] (oko 0,63% po masi)<ref name="Barksdale1968p732"/> te sedmi metal po rasprostranjenosti. Prisutan je u vidu oksida u većini [[vulkan]]skih [[stijena]], kao i sedimentima nastalih iz njih, zatim živim bićima i većini vodenih površina.<ref name="LANL"/><ref name="EBC"/> Među 801 vrstom vulkanskih stijena koje je analizirao Američki geološki zavod, 784 vrste sadržavaju titanij. Njegov udio u zemljištu iznosi približno 0,5% do 1,5%.<ref name="Barksdale1968p732"/> Vrlo široko je rasprostranjen i javlja se uglavnom u [[mineral]]ima [[anatas]]u, [[brukit]]u, [[ilmenit]]u, [[perovskit]]u, [[rutil]]u i [[titanit]]u.<ref name="Emsley2001p453"/> Među ovim mineralima, samo rutil i ilmenit imaju određeni ekonomski značaj, mada ih je dosta teško naći u visokim koncentracijama. U 2011. godini iskopano je oko 6 miliona tona rutila i 0,7 miliona tona ilmenita.<ref name=USGS/> Značajni depoziti ilmenita sa visokim udjelom titanija postoje u zapadnoj [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Mozambik]]u, [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]].<ref name="Emsley2001p453"/> U 2011. proizvedeno je oko 186 hiljada titanija u obliku metalne "spužve", uglavnom u Kini (60.000 t), Japanu (56 hiljada tona), Rusiji (40.000 t), SAD (32 hiljade tona) i Kazahstanu (20,7 hiljada tona). Ukupne rezerve titanija se procjenjuju na oko 600 miliona tona.<ref name=USGS/> Koncentracija titanija u [[okean]]u je oko 4 pikomola po litru. Pri 100&nbsp;°C procjenuje se da je koncentracija titanija u vodi manja od 10⁻⁷ M uz [[pH|pH vrijednost]] 7. Identitet iona titanija u vodenom rastvoru nije dovoljno poznat jer je on vrlo slabo rastvorljiv te za to ne postoje dovoljno osjetljive [[spektroskopija|spektroskopske]] metode, međutim poznato je da je njegovo [[oksidacijsko stanje]] +4 stabilno u prisustvu zraka. Ne postoje dokazi da titanij ima neku [[biologija|biološku]] ulogu, mada su poznati rijetki organizmi koji akumuliraju velike koncentracije titanija u sebi.<ref name="Bioinorganic"/> Titanij je otkriven i u [[meteorit]]ima a detektovan je i u [[Sunce|Sunčevom]] spektru kao i [[zvijezda]]ma M-klase<ref name="LANL"/> (najhladniji tip) gdje je temperatura površine oko 3200&nbsp;°C.<ref name="Emsley2001p451"/> Uzorci stijena donesenih sa [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] tokom misije [[Apollo 17]] imali su u sebi oko 12,1% TiO₂.<ref name="LANL"/> Također ga ima i u ugljenoj prašini, biljkama pa i u ljudskom tijelu. Samorodni titanij (čisto metalni) je veoma rijedak,<ref name="Mindat"/> a tek 2010. je priznat kao zaseban mineral. == Dobijanje == {{Glavni|Krollov proces|FFC Cambridge proces}} [[Datoteka:TitaniumUSGOV.jpg|thumb|180px|desno|Titanij (mineralni koncentrat)]] [[Datoteka:Titanium products.jpg|thumb|180px|desno|Osnovni proizvodi od titanija: ploče, cijevi, prah i šipke]] Proizvodnja i prerada metalnog titanija odvija se u četiri osnovna koraka:<ref name="donachie1988"/> redukcija titanijske rude u "spužvu", poroznu formu metala; topljenje "spužve" odnosno nje i osnovne [[legura|legure]] koja gradi [[ingot]]; osnovna proizvodnja kada se ingot pretvara u osnovne proizvode valjaonice poput ploča, šipki, cijevi, poluga i slično, te sekundarna prerada kada se iz poluproizvoda dobijaju gotovi predmeti. Pošto se ne može lahko proizvesti [[redoks reakcija|redukcijom]] [[titanij-dioksid]]a,<ref name="Stwertka1998"/> metalni titanij se dobija redukcijom [[Titanij-tetrahlorid|TiCl₄]] sa metalnim [[magnezij]]em u Krollovom procesu. Složenost ove ''serijske proizvodnje'' u Krollovom procesu opravdava se relativno visokom vrijednošću titanija na [[tržište|tržištu]],<ref name="Barksdale1968p733">{{harvnb|Barksdale|1968|p=733}}</ref> iako je Krollov proces donekle jeftiniji od Hunterovog procesa.<ref name="Roza2008p9"/> Da bi se dobio TiCl₄ neophodan za Krollov proces, dioksid se mora podvrgnuti karbotermičkoj redukciji u prisustvu [[hlor]]a. U tom procesu, gasoviti hlor se propušta iznad užarene smjese rutila ili ilmenita uz prisustvo [[ugljik]]a. Nakon temeljitog pročišćavanja putem frakcionalne destilacije, TiCl₄ se reducira pri 800&nbsp;°C pomoću istopljenog magnezija u atmosferi internog gasa [[argon]]a.<ref name="TICE6th"/> Dalje se metalni titanij čisti van Arkel-de Boerovim procesom, koji uključuje termalno raspadanje titanij-tetrajodida. U posljednje vrijeme razvijen je metod serijske proizvodnje zvani ''FFC Cambridge proces'',<ref name="Farthing"/> u kojem se koristi prah titanij-dioksida (rafinirani oblik rutila) kao sirovinska baza a dobija se metalni titanij u obliku spužve ili praha. Ovaj proces zahtijeva nekoliko koraka manje od Krollovog procesa i oduzima manje vremena.<ref name="Roza2008p23">{{harvnb|Roza|2008|p=23}}</ref> Ako se u procesu pomiješaju prahovi oksida, proizvod je [[legura]]. Uobičajene legure titanij dobijaju se redukcijom. Primjeri takvih legura su kuprotitanij (reducira se rutil uz dodatak [[bakar|bakra]]), ferougljični titanij (reducira se ilmenit sa [[koks]]om u električnoj peći) te manganotitanij (rutil sa [[mangan]]om ili njegovim oksidima).<ref name="TI_Encarta2005"/> :2 FeTiO₃ + 7 Cl₂ + 6 C → 2 TiCl₄ + 2 FeCl₃ + 6 CO (900 °C) :TiCl₄ + 2 Mg → 2 MgCl₂ + Ti (1100 °C) Dobijeno je oko 50 vrsta i [[legura]] titanija koje su još u upotrebi, mada je samo nekoliko desetaka lahko dostupno na tržištu.<ref name="donachie1988"/> Međunarodna organizacija za standardizaciju (ASTM International) priznaje 31 leguru i stepene čistoće titanija među kojima se stepeni od 1 do 4 smatraju komercijalno čistim metalom (nelegiranim). Ova četiri stepena čistog titanija se razlikuju po čvrstoći, otporu izvlačenju kao funkciji udjela [[kisik]]a, pri čemu je stepen 1 najduktilniji (najmanja vlačna čvrstoća uz udio kisika od 0,18%), dok je stepen 4 najmanje duktilan (najviša vlačna čvrstoća uz udio kisika od 0,4%).<ref name="Emsley2001p453"/> Ostali stepeni titanija su legure titanija, među kojima je svaka dizajnirana za određene osobine duktilnosti, čvrstoće, tvrdoće, električnog otpora, otpornosti na puzanje, specifične otpornosti na koroziju kao i kombinacije ovih osobina.<ref name="ASTMStandards"/> Pored specifikacija određenih ASTM standardom, legure titanija se proizvode i u skladu sa američkim vojnim i svemirskim standardima (SAE-AMS, MIL-T), [[Spisak ISO standarda|ISO standardima]] te specifikacijama karakterističnim za pojedine zemlje, kao i onima koje krajnji korisnici naruče za potrebe svemirskih programa, vojnih, medicinskih i raznih industrijskih aplikacija.<ref name="donachie1988"/> Prah titanija se proizvodi u procesu masovne proizvodnje, poznatog kao [[Armstrongov proces]],<ref name="Roza2008p25">{{harvnb|Roza|2008|p=25}}</ref> sličnog Hunterovom procesu serijske proizvodnje. Toku gasa [[titanij-tetrahlorid]]a se dodaje tok istopljenog metalnog natrija, proizvodi (so natrij-hlorid i čestice titanija) se [[filtracija|filtriraju]] od viška natrija. Zatim se titanij odvaja od soli ispiranjem vodom. I natrij i [[hlor]] se mogu reciklirati u ovom procesu kako bi se preradilo više titanij-tetrahlorida.<ref name="ECI online"/> Svo [[zavarivanje]] titanija se mora vršiti u inertnoj atmosferi [[argon]]a ili [[helij]]a da bi se on zaštitio od kontaminacije atmosferskim gasovima (kisikom, [[dušik]]om i [[vodik]]om).<ref name="Barksdale1968p734"/> Ako dođe do kontaminacije dešava se niz pojava, poput [[krhkost]]i, čime se smanjuje integritet zavarenih površina i dovodi do mogućeg loma. Komercijalno čisti valjani proizvodi (limovi, ploče) se vrlo lahko proizvode, ali se pri njihovom dobijanju mora paziti da metal ima vrstu "pamćenja" te teži da se vrati u prvobitni oblik. Ovo je naročito uočljivo kod nekih vrlo čvrstih legura.<ref name="AWS"/><ref name="timet"/> Titanij se ne može [[lemljenje|lemiti]] prije nego što se obloži nekim metalom koji je lemljiv.<ref name="Solderability"/> Titanij se može mašinski obrađivati istim alatima koji se koriste za obradu [[nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]].<ref name="Barksdale1968p734"/> == Upotreba == [[Datoteka:titansch.jpg|mini|250px|Lopatica kompresora načinjena od titanija]] [[Datoteka:Ti covered watches.jpg|mini|200px|Ručni sat sa titanijskom narukvicom i kućištem]] Legure titanija su veoma lahke i mehanički izdržljive, posebno na razvlačenje i zbog toga se koriste u [[avioindustrija|avioindustriji]], a također i za pravljenje [[bicikl]]a i drugih sportskih sprava. Legure titanija imaju mnogo bolje osobine od legura [[aluminij]]a, ali su od njih značno skuplje te su zbog toga manje zastupljene. U nehrđajućim čelicima, titanij onemogućava međukristalnu koroziju. Legure na bazi titanija su sa oko 45€ po kilogramu znatno skuplje od superlegura. Zbog toga se one koriste samo u aplikacijama koje zahtjevaju najveće performanse: ; Primjena u brodogradnji i aplikacijama koje sadrže hlor: * Dijelovi propelera broda, poput vratila * Dijelovi postrojenja za desalinizaciju morske vode * Dijelovi za isparavanje rastvora [[Kuhinjska so|soli]] * Anode za podmorske kablove za prenos visokih napona istosmjerne struje * Aparati u hloro-hemijskim postrojenjima ; Proizvodi u oblasti [[sport]]a i vanjskih aktivnosti: * Visokokvalitetni ramovi za [[bicikl]], u vidu legura sa aluminijem i [[vanadij]]em * Noževi i pribor za jelo za ronioce i druge upotrebe u morskoj vodi * Klinovi za pričvršćivanje šatora (zbog visoke čvrstoće uz malehnu težinu) * U [[golf]]u za glave palica ; Upotreba u obliku spojeva: * Proizvodnja relativno mehkih vještačkih [[drago kamenje|dragih kamenja]] * Izrada aktivnog medija u titanij-safir [[laser]]u, za ultrakratke pulseve u intervalima oko [[Sekunda|femtosekunde]] * Kao titanij tetrahlorid za proizvodnju staklenih ogledala i vještačke [[Magla|magle]] * Izrada međumetalnih faza (Ni₃Ti) u nekim [[nikl]]ovim legurama [[Datoteka:Sr71 1.jpg|mini|Avion [[Lockheed SR-71]] je najvećim dijelom napravljen od titanija]] ; U [[medicina|medicini]]: * Kao biomaterijal za [[implantat]]e u medicinskoj tehnici i zubotehnici (zubni implantati), zbog svoje odlične otpornosti na koroziju u odnosu na ostale metale. Nije zabilježena imunološka reakcija odbacivanja (''alergija na titanijski implantat''). Također dosta su niži troškovi pravljenja zubnih kruna i zubnih mostova u odnosu na legure [[Zlato|zlata]]. * U hirurškoj ortopediji, koristi se kod metalnih nožnih proteza i proteza [[kuk]]ova i [[koljeno|koljena]]. ; Elektronika: * Godine 2002. [[Nokia]] je pustila na tržište [[mobilni telefon]] Nokia 8910, a godinu kasnije i model 8910i, čija kućišta su bila napravljena od titanija. * U aprilu 2002., [[Apple Inc.]] je izbacio na tržište laptop „[[PowerBook G4 Titanium]]“, čiji je najveći dio [[kućište|kućišta]] bio napravljen od titanija. Laptop je imao ekran od 15,2 inča, bio je debljine jedan inč, a težak samo 2,4&nbsp;kg. == Spojevi == [[Datoteka:Titanium nitride coating.jpg|thumb|lijevo|50px|Svrdlo obloženo TiN ([[titanij-nitrid]]om)]] [[Oksidacijsko stanje]] +4 je dominantno u hemiji titanija,<ref name="Greenwood1997p958"/> mada su poznati i spojevi oksidacijskog stanja +3.<ref name="Greenwood1997p970"/> Obično titanij usvaja oktaedarsku koordinacijsku geometriju u svojim kompleksima, a tetraedarski TiCl₄ je značajan izuzetak. Zbog tog visokog oksidacijskog stanja, spojevi titanija(IV) pokazuju visoki stepen [[kovalentna veza|kovalentnog vezivanja]]. Za razliku od većine drugih prelaznih metala, jednostavni vodeni Ti(IV)-kompleksi su nepoznati. === Oksidi, sulfidi i alkoksidi === Najvažniji oksid je TiO₂, koji postoji u tri važna polimorfna oblika: [[anatas]], [[brukit]] i [[rutil]]. Svi oni su bijele dijamagnetične supstance, mada neki mineralni uzorci mogu biti tamni (vidi [[rutil]]). Oni usvajaju polimerne strukture u kojima je atom titanija okružen sa drugih šest oksidnih liganada, povezanih na druge '''Ti''' centre. Pod pojmom "titanati" obično se smatraju spojevi titanija(IV), a njihov predstavnik je [[barij-titanat]] (BaTiO₃). Sa strukturom [[perovskit]]a, ovaj materijal ima piezoelektrične osobine te se koristi kao pretvarač za pretvaranje [[zvuk]]a u elektricitet i obrnuto.<ref name="TICE6th"/> Mnogi minerali spadaju u titanate, npr. [[ilmenit]] (FeTiO₃). Zvjezdasti [[safir]]i i [[rubin]]i pokazuju svoj [[Asterizam (mineralogija)|asterizam]] (odsjaj u obliku zvijezde) zbog prisustva nečistoća [[titanij-dioksid]]a u njima.<ref name="Emsley2001p453"/> Poznati su raznovrsni reducirani oksidi titanija. Ti₃O₅, opisan kao vrsta Ti(IV)-Ti(III) spoja, jeste ružičasti poluprovodnik dobijen redukcijom TiO₂ sa vodikom pri visokim temperaturama,<ref name="Liu"/> a našao je industrijsku primjenu u slučajevima kada je potrebno da površina bude prekrivena parama titanij-dioksida. Ovaj spoj isparava u vidu čistog TiO, dok, za razliku od njega, TiO₂ isparava u vidu mješavine oksida te se taloži u sloju koji ima varijabilan [[indeks prelamanja]].<ref name="Bonardi"/> Također je proučavan i spoj [[Titanij(III)-oksid|Ti₂O₃]], sa strukturom [[korund]]a te [[Titanij(II)-oksid|TiO]] sa strukturom kamene soli, mada je ona često nestehiometrijska.<ref name="Greenwood1997p962"/> Alkoksidi titanija(IV), dobijeni reakcijom TiCl₄ sa [[alkohol]]ima, su bezbojne supstance koje prelaze u diokside njihovom reakcijom sa [[voda|vodom]]. Oni su industrijski korisni za procese gdje se treba nanijeti sloj čvrstog TiO₂ putem sol-gel procesa. [[Titanij-izopropoksid]] se koristi u sintezama hiralnih organskih spojeva pomoću [[Sharplessova epoksidacija|asimetrične katalitičke epoksidacije]]. Titanij gradi brojne vrste sulfida, međutim jedino za [[titanij-disulfid|TiS₂]] postoji određeni naučni i ekonomski interes. On usvaja slojevitu strukturu a koristi se kao [[katoda]] u razvoju [[litij]]skih baterija. Pošto je [[ion]] Ti(IV) ''tvrdi kation'', sulfidi titanija su nestabilni i obično hidroliziraju do oksida uz otpuštanje vodik-sulfida. === Nitridi i karbidi === [[Datoteka:TiCl3.jpg|thumb|lijevo|100px|Titanijevi(III) spojevi su karakteristično ljubičasti, kao što to pokazuje ovaj vodeni rastvor [[titanij-trihlorid]]a.]] [[Titanij-nitrid]] (TiN) ima ekvivalent tvrdoće uporediv sa [[safir]]om i [[karborund]]om (9,0 na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]]),<ref name="schubert"/> te se često koristi za oblaganje alata za rezanje ili bušenje, poput svrdla.<ref name="Drill"/> Zbog zlatnog odsjaja koristi se i u dekorativne svrhe, a kao izolatorski metal u proizvodnji poluprovodnika.<ref name="Baliga"/> [[Titanij-karbid]], koji je također izuzetno tvrd, našao je primjenu u proizvodnji alata za sječenje i za oblaganje.<ref name="Starck"/> === Halidi === [[Titanij-tetrahlorid]] (titanij(IV)-hlorid, TiCl₄<ref name="seongs"/>) je bezbojna isparljiva tekućina (iako su trgovački uzorci žućkasti), koja u prisustvu kisika iz zraka [[hidroliza|hidrolizira]] uz spektakularno otpuštanje bijelog dima. Pomoću [[Krollov proces|Krollovog procesa]] TiCl₄ se dobija tokom konverzije titanijevih ruda do titanij-dioksida koji se naprimjer koristi kao bijeli pigment.<ref name="Richard"/> On se također vrlo široko koristi u [[organska hemija|organskoj hemiji]] kao Lewisova kiselina, naprimjer u procesu Mukaiyamine aldol kondenzacije.<ref name="Paquette"/> U van Arkelovom procesu, [[titanij-tetrajodid]] (TiI₄) se generiše pri proizvodnji titanijevog metala izrazito visoke čistoće. Titanij(III) i titanij(II) također grade stabilne hloride. Značajan primjer je [[titanij(III)-hlorid]] (TiCl₃), koji se koristi kao katalizator u proizvodnji [[poliolefin]]a (vidi Ziegle-Nattin katalizator) te kao redukciono sredstvo u organskoj hemiji. === Organometalni kompleksi === Zbog svoje važne uloge kao [[polierizacija|polimerizacijski]] katalizatori, spojevi titanija sa Ti-C vezama su vrlo detaljno proučavani. Među najčešćim organotitanijskim kompleksima je [[titanocen-dihlorid]] ((C₅H₅)₂TiCl₂). Slični spojevi su i Tebbeov i Petasisov reagens. Titanij gradi i karbonilne komplekse kao što je naprimjer [[titanocen-dikarbonil]] (C₅H₅)₂Ti(CO)₂.<ref name="Hartwig"/> == Biološki značaj == Neke vrste gljivica poput ''[[Marasmius oreades]]'' i ''[[Hypholoma capnoides]]'' mogu biološki konvertirati titanij u zemljištima gdje se on nalazi kao zagađivač.<ref name="wseas"/> Titanij nije otrovan čak i u većim količinama, te ne igra nikakvu biološku ulogu unutar čovjekovog organizma.<ref name="Emsley2001p451"/> Procjenjuje se da čovjek svaki dan prosječno unese u organizam oko 0,7&nbsp;mg titanija, od čega većina prođe kroz tijelo bez apsorbovanja u tkiva.<ref name="Emsley2001p451"/> Međutim, ponekad se može bioakumulirati u tkiva koja sadrže [[silicij-dioksid]]. Jedna studija<ref name="Carlmark"/> navodi da postoji moguća povezanost između titanija i sindroma "žutih noktiju". Nepoznati mehanizam u biljkama može iskorištavati titanij za simuliranje proizovdnje [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]] i potpomoći njen rast. Ovo može objasniti zašto većina biljaka sadrže oko 1 ppm titanija, dok neke od njih koje se koriste u ishrani imaju do 2 ppm. [[Kopriva]] i [[preslica]] mogu sadržavati i do 80 [[ppm]] titanija.<ref name="Emsley2001p451"/> U vidu praha ili u obliku metalnih opiljaka, titanij može predstavljati značajnu opasnost od [[požar]]a, a pri zagrijavanju u prisustvu zraka, i opasnost od eksplozije.<ref name="Sprague"/> Voda i [[ugljik-dioksid]] nisu pogodni za gašenje vatre uzrokovane titanijom, nego se moraju koristiti suha praškasta sredstva D klase.<ref name="HistoryAndUse"/> == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="Untersuchung">Martin Heinrich Klaproth, [https://books.google.com/books?id=5zFGAAAAYAAJ&pg=PA233#v=onepage&q&f=false "Chemische Untersuchung des sogenannten hungarischen rothen Schörls"] (Hemijska ispitivanja takozvanog mađarskog crvenog turmalina [rutila]) u: ''Beiträge zur chemischen Kenntniss der Mineralkörper'' (Prilozi hemijskom znanju mineralnih tvari), vol. 1, (Berlin): Heinrich August Rottmann, 1795), 233-244.</ref> <ref name="Roza2008p9">{{harvnb|Roza|2008|p=9}}</ref> <ref name="varkel">{{cite journal |author=Anton Eduard van Arkel; de Boer, J. H. |title=Preparation of pure titanium, zirconium, hafnium, and thorium metal |journal=Zeitschrift für anorganische und allgemeine Chemie |year=1925 |volume=148 |pages=345–50 |doi=10.1002/zaac.19251480133}}</ref> <ref name="Eugene">{{cite web |url=http://warfare.be/db/catid/273/linkid/1756/title/submarines:-general-information/ |title=Submarines: general information |author=Eugene Yanko; Omsk VTTV Arms Exhibition and Military Parade JSC |year=2006 |access-date=10. 8. 2013 |archive-date=10. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130810073158/http://warfare.be/db/catid/273/linkid/1756/title/submarines:-general-information/ |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="ssteel">{{cite news |author=Stainless Steel World |title=VSMPO Stronger Than Ever |pages=16–19 |publisher=KCI Publishing B.V. |datum=1. 8. 2001 |url=http://www.stainless-steel-world.net/pdf/ssw0107.pdf?issueID=30 |access-date=30. 8. 2016 |archive-date=5. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061005041506/http://www.stainless-steel-world.net/pdf/ssw0107.pdf?issueID=30 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Advisory">{{cite book |title=Titanium: Past, Present, and Future |publisher=national Academy Press |page=R9 |author=National Materials Advisory Board, Commission on Engineering and Technical Systems (CETS), National Research Council |id=NMAB-392 |location=Washington, D.C. |url=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=1712&page=R1 |year=1983}}</ref> <ref name="Piling">{{cite book |title=Strategic and Critical Materials Report to the Congress. Operations under the Strategic and Critical Materials Stock Piling Act during the Period October 2007 through September 2008 |publisher=Ministarstvo odbrane SAD |page=3304 |author=Defense National Stockpile Center |url=https://www.dnsc.dla.mil/Uploads/Materials/esolomon_5-21-2009_13-29-4_2008OpsReport.pdf |format=PDF |year=2008 |access-date=18. 9. 2016 |archive-date=11. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100211093359/https://www.dnsc.dla.mil/Uploads/Materials/esolomon_5-21-2009_13-29-4_2008OpsReport.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Aeroflot">{{cite news|datum=15. 2. 2006 |title=Boeing's Plan to Land Aeroflot |author=Bush Jason |work=BusinessWeek |url=http://www.businessweek.com/technology/content/feb2006/tc20060215_694672.htm?campaign_id=search |access-date=29. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409221829/http://www.businessweek.com/technology/content/feb2006/tc20060215_694672.htm?campaign_id=search |archive-date=9. 4. 2009}}</ref> <ref name="roskill">[http://www.prnewswire.com/news-releases/roskill-information-services-global-supply-of-titanium-is-forecast-to-increase-105243193.html "Roskill Information Services: Global Supply of Titanium is Forecast to Increase"], Titanium Metal: Market Outlook to 2015 (5. izd. 2010).</ref> <ref name="Kerala">{{Cite web|title = ISRO's titanium sponge plant in Kerala fully commissioned|url = http://articles.economictimes.indiatimes.com/2015-08-10/news/65415517_1_kmml-isro-indian-space-research-organisation|website = timesofindia-economictimes|access-date = 8. 11. 2015|archive-date = 18. 8. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150818232952/http://articles.economictimes.indiatimes.com/2015-08-10/news/65415517_1_kmml-isro-indian-space-research-organisation|url-status = dead}}</ref> <ref name="awards2">{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/us-defense-agency-awards-57-million-to-dupont-and-mer-corporation-for-new-titanium-metal-powder-process-56045122.html |title=U.S. Defense Agency Awards $5.7 Million to DuPont and MER Corporation for New Titanium Metal Powder Process |author=DuPont |datum=12. 12. 2006 |access-date=1. 8. 2009 |access-date=18. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000035/http://www.prnewswire.com/news-releases/us-defense-agency-awards-57-million-to-dupont-and-mer-corporation-for-new-titanium-metal-powder-process-56045122.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Guevremont">{{cite journal|author=Guevremont Jeffrey M; Gregory H. Guinther, Dewey Szemenyei ''et al.''|title=Enhancement of Engine Oil Wear and Friction Control Performance through Titanium Additive Chemistry|journal=Tribology Transactions |datum=14. 6. 2008|volume=51|issue=3|pages=324-331 |doi=10.1080/10402000701772595}}</ref> <ref name="Farthing">{{cite journal|autor=Chen George Zheng; Fray, Derek J.; Farthing, Tom W. |title=Direct electrochemical reduction of titanium dioxide to titanium in molten calcium chloride|journal=Nature |year=2000 |volume=407|issue=6802|pmid=11014188|pages=361–364|doi=10.1038/35030069|bibcode = 2000Natur.407..361C }}</ref> <ref name="TI_Encarta2005">{{cite encyclopedia|title=Titanium|encyclopedia=Microsoft Encarta|year=2005|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761569280/Titanium.html|access-date=29. 12. 2006|archive-url = https://web.archive.org/web/20061027112633/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761569280/Titanium.html |archive-date = 27. 10. 2006}}</ref> <ref name="ASTMStandards">{{cite book|title=Annual Book of ASTM Standards (Volume 02.04: Non-ferrous Metals)|year=2006|author=ASTM International|publisher=ASTM International|location=West Conshohocken, SAD|pages=2|isbn=0-8031-4086-X}} {{cite book|title=Annual Book of ASTM Standards (Volume 13.01: Medical Devices; Emergency Medical Services)|year=1998|author=ASTM International|publisher=ASTM International|location=West Conshohocken, SAD|pages=2-13|isbn=0-8031-2452-X}}</ref> <ref name="ECI online">{{cite web|title=Titanium|url=http://www.essentialchemicalindustry.org/metals/titanium.html|website=The Essential Chemical Industry online|publisher=CIEC Promoting Science at the University of York|location=York, UK|datum=15. 1. 2015}}</ref> <ref name="AWS">{{cite book|title=AWS G2.4/G2.4M:2007 Guide for the Fusion Welding of Titanium and Titanium Alloys|year=2006|publisher=American Welding Society|location=Miami|url=http://pdfcast.org/pdf/titanium-design-and-fabrication-handbook-for-industrial-applications|access-date=18. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306104447/http://pdfsr.com/pdf/titanium-design-and-fabrication-handbook-for-industrial-applications|archive-date=6. 3. 2016}}</ref> <ref name="timet">{{cite book|title=Titanium design and fabrication handbook for industrial applications|year=1997|author=Titanium Metals Corporation|publisher=Titanium Metals Corporation|location=Dallas|url=http://www.timet.com/design%26fabframe.html|access-date=30. 7. 2022|archive-date=9. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090209014255/http://www.timet.com/design%26fabframe.html|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="Solderability">{{cite web|title=Solderability|url=http://www.efunda.com/materials/solders/solderability.cfm|access-date=16. 6. 2011}}</ref> <ref name="Bonardi">{{Cite journal|arxiv=1406.0622|author=Bonardi Antonio; Pühlhofer Gerd; Hermanutz Stephan; Santangelo Andrea |title=A new solution for mirror coating in $γ$-ray Cherenkov Astronomy|journal=Experimental Astronomy|volume=38|pages=1|year=2014|doi=10.1007/s10686-014-9398-x|bibcode=2014ExA....38....1B}}</ref> <ref name="schubert">{{cite web|url=http://www.rpi.edu/~schubert/Educational-resources/Materials-Hardness.pdf|title=The hardness scale introduced by Friederich Mohs|author=Schubert, E.F.|access-date=18. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731160534/http://homepages.rpi.edu/~schubert/Educational-resources/Materials-Hardness.pdf|archive-date=31. 7. 2013}}</ref> <ref name="Drill">{{cite journal|author=Truini Joseph|title=Drill Bits|journal=Popular Mechanics|publisher=Hearst Magazines|volume=165|datum=1. 5. 1988|issue=5|page=91|issn=0032-4558|url=https://books.google.com/?id=Z-QDAAAAMBAJ&printsec=frontcover}}</ref> <ref name="Baliga">{{cite book|author=Baliga B. Jayant|title=Silicon carbide power devices|publisher=World Scientific|year=2005|page=91|isbn=981-256-605-8|url=https://books.google.com/?id=LNLVwAzhN7EC&printsec=frontcover}}</ref> <ref name="Starck">{{cite web|url=http://www.hcstarck.com/titanium_carbide_tic|title=Titanium carbide product information|publisher=H. C. Starck|access-date=18. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170922194330/https://www.hcstarck.com/titanium_carbide_tic|archive-date=22. 9. 2017}}</ref> <ref name="seongs">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=tIPFfYW304IC&pg=PA10|page=10|title=Titanium: industrial base, price trends, and technology initiatives|publisher=Rand Corporation|year=2009|isbn=0-8330-4575-X|author=Seong, S.; Younossi, O.; Goldsmith, B. W.}}</ref> <ref name="Richard">{{cite book|author=Johnson Richard W.|title=The Handbook of Fluid Dynamics |publisher=Springer |year=1998 |pages=38–21 |isbn=3-540-64612-4 |url=https://books.google.com/?id=JBTlucgGdegC}}</ref> <ref name="Paquette">{{cite book|author=Coates Robert M.; Paquette, Leo A. |title=Handbook of Reagents for Organic Synthesis |publisher=John Wiley and Sons |year=2000 |page=93|isbn=0-470-85625-4|url=https://books.google.com/?id=xxYjJgupBSMC}}</ref> <ref name="Hartwig">{{Cite book|author=Hartwig, J. F.|year=2010|title=Organotransition Metal Chemistry, from Bonding to Catalysis|url=https://archive.org/details/organotransition0000hart|publisher=University Science Books|location=New York|isbn=189138953X}}</ref> <ref name="wseas">{{cite journal|url=http://www.wseas.us/e-library/conferences/2010/Corfu/EDUCATION/EDUCATION-04.pdf|title=The Mycoremediation of Metals Polluted Soils Using Wild Growing Species of Mushrooms|journal=Engineering Education|author=Elekes, Carmen Cristina; Busuioc, Gabriela|date=|access-date=7. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231241/http://www.wseas.us/e-library/conferences/2010/Corfu/EDUCATION/EDUCATION-04.pdf|archive-date=3. 3. 2016}}</ref> <ref name="Carlmark">{{cite journal|author=Berglund Fredrik; Carlmark, Bjorn |title=Titanium, Sinusitis, and the Yellow Nail Syndrome|journal=Biological Trace Element Research|datum=1. 10. 2011|pmc=3176400|volume=143|issue=1|pages=1–7|doi=10.1007/s12011-010-8828-5|pmid=20809268}}</ref> <ref name="Sprague">{{cite book |author=Cotell Catherine Mary; Sprague, J. A.; Smidt, F. A. |title=ASM Handbook: Surface Engineering |publisher=ASM International |year=1994 |edition=10. |page=836 |isbn=0-87170-384-X |url=https://books.google.com/?id=RGtsPjqUwy0C}}</ref> <ref name="Liu">{{cite journal|author=Liu Gang; Huang Wan-Xia; Yi Yong|title=Preparation and Optical Storage Properties of λTi₃O₅ Powder|journal=Journal of Inorganic Materials|datum=26. 6. 2013|volume=28|issue=4|pages=425–430|doi=10.3724/SP.J.1077.2013.12309|language=zh}}</ref> <ref name="Greenwood1997p970">{{harvnb|Greenwood|1997|p=970}}</ref> <ref name="Greenwood1997p962">{{harvnb|Greenwood|1997|p=962}}</ref> <ref name="Greenwood1997p955">{{harvnb|Greenwood|1997|p=955}}</ref> <ref name="Greenwood1997p958">{{harvnb|Greenwood|1997|p=958}}</ref> <ref name="Emsley2001p451">{{harvnb|Emsley|2001|p=451}}</ref> <ref name="Mindat">[http://www.mindat.org/min-7339.html Titanium], u Mindat bazi podataka, pristupljeno 25. 6. 2016.</ref> <ref name="Emsley2001p452">{{harvnb|Emsley|2001|p=452}}</ref> <ref name="Barksdale1968p732">{{harvnb|Barksdale|1968|p=732}}</ref> <ref name=USGS>{{cite web|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/titanium/|title=USGS Minerals Information: Titanium|author=Geološki zavod SAD|access-date=24. 6. 2016}}</ref><ref name="Bioinorganic">{{Cite journal | doi = 10.1021/cr1002886| title = Bioinorganic Chemistry of Titanium| url = https://archive.org/details/sim_chemical-reviews_2012-03_112_3/page/1863| journal = Chemical Reviews| volume = 112| issue = 3| pages = 1863| year = 2012|author = Buettner K. M.; Valentine A. M.}}</ref> <ref name="Pitting">{{cite journal|title=Pitting Corrosion of Titanium|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-electrochemical-society_1994-03_141_3/page/636|journal=J. Electrochem. Soc.|volume=141|issue=3|pages=636–642|year=1994|author=Casillas, N.; Charlebois, S.; Smyrl, W. H.; White, H. S.|doi=10.1149/1.2054783}}</ref> <ref name="titaniumindustry">{{cite book|title=Industrial Applications of itanium and Zirconium|url = https://books.google.com/books?id=0Adr4zleybgC&pg=PA112|page = 112|author = A. L. Forrest |chapter = Effects of Metal Chemistry on Behavior of Titanium in Industrial Applications|year=1981}}</ref> <ref name="medusa">Puigdomenech, Ignasi (2004) [https://web.archive.org/web/20130605034847/http://www.kth.se/che/medusa ''Hydra/Medusa Chemical Equilibrium Database and Plotting Software''], KTH Royal Institute of Technology.</ref> <ref name="Emsley2001p453">{{harvnb|Emsley|2001|p=453}}</ref> <ref name="Barksdale1968p734">{{harvnb|Barksdale|1968|p=734}}</ref> <ref name="Vohra">{{cite journal|author=Sikka S. K.; Vohra, Y. K.; Chidambaram, R. |title=Omega phase in materials|journal=Progress in Materials Science|year=1982|volume=27|pages=245–310|doi=10.1016/0079-6425(82)90002-0|issue=3–4}}</ref> <ref name="EnvChem">{{cite web|url=http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Ti-pg2.html#Nuclides|title=Periodic Table of Elements: Ti – Titanium|access-date=18. 6. 2016|author=Barbalace, Kenneth L.|year=2006}}</ref> <ref name="Stwertka1998">{{cite book|title=Guide to the Elements|url=https://archive.org/details/guidetoelements00stwe|edition=rev.|author=Albert Stwertka|publisher=Oxford University Press|year=1998|chapter=Titanium|pages= [https://archive.org/details/guidetoelements00stwe/page/81 81]–82|isbn=0-19-508083-1}}</ref> <ref name="Barksdale1968p738">{{harvnb|Barksdale|1968|p=738}}</ref> <ref name="TICE6th">{{cite encyclopedia|title=Titanium|encyclopedia=Columbia Encyclopedia|edition=6.|year=2000–2006|publisher=Columbia University Press|url=https://archive.org/details/columbiaencyclop00laga|location=New York|isbn=0-7876-5015-3}}</ref> <ref name="EBC">{{cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|title=Titanium|year=2006|url=http://www.britannica.com/eb/article-9072643/titanium|access-date=13. 6. 2016}}</ref> <ref name="donachie1988">{{cite book|title=TITANIUM: A Technical Guide|url=https://archive.org/details/titaniumtechnica0000dona|year=1988|author=Donachie, Matthew J., Jr.|publisher=ASM International|location=Metals Park, OH|page=[https://archive.org/details/titaniumtechnica0000dona/page/11 11]-16, i dodatak J|isbn=0-87170-309-2}}</ref> <ref name="LANL">{{Cite book|author=Lide, D. R. (ur)|year=2005|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_86ed|edition=86|location=Boca Raton (FL)|publisher=CRC Press|isbn=0-8493-0486-5}}</ref> <ref name="HistoryAndUse">{{cite book|author=Krebs Robert E.|title=The History and Use of Our Earth's Chemical Elements: A Reference Guide|url=https://archive.org/details/historyuseofoure0000kreb|edition=2|publisher=Greenwood Press|location=Westport, CT|isbn=0-313-33438-2|year=2006}}</ref> <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="IUPAC">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013.]</ref> <ref name="lide90">{{Cite book|author=David R. Lide (ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche00boca|edition=90|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2009|chapter=sekcija 14, ''Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth's Crust and in the Sea|pages=14-18|isbn=9781420090840}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book|author=Greenwood N. N.; Earnshaw, A. |title=Chemistry of the Elements|edition=2.|publisher=Butterworth-Heinemann|location=Oxford|year=1997|isbn=0-7506-3365-4|ref=CITEREFGreenwood1997}} * {{cite book|title=The Encyclopedia of the Chemical Elements|url=https://archive.org/details/encyclopediaofch00hamp|publisher=Reinhold Book Corporation|location=New York|year=1968|editor=Clifford A. Hampel|author=Barksdale Jelks|chapter=Titanium|pages= [https://archive.org/details/encyclopediaofch00hamp/page/732 732]–738|ref=CITEREFBarksdale1968|lccn=68029938}} * {{cite book|title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|url=https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl|author=Emsley John|publisher=Oxford University Press|year=2001|location=Oxford, England, UK|isbn=0-19-850340-7|chapter=Titanium |ref=CITEREFEmsley2001}} * {{cite book|author=Roza|first1=Greg|title=Titanium|url=https://archive.org/details/titanium0000roza|year=2008|publisher=The Rosen Publishing Group|location=New York, NY|isbn=978-1-4042-1412-5|edition=1|ref=CITEREFRoza2008}} * William Gregor (1791) "Beobachtungen und Versuche über den Menakanit, einen in Cornwall gefundenen magnetischen Sand" (Posmatranja i pokusi u vezi menakita (tj. ilmenita) pronađenog u magnetičnom pijesku iz Cornwalla), ''Chemische Annalen'' … , '''1''', [https://books.google.com/books?id=ZFAyAQAAMAAJ&pg=PA40#v=onepage&q&f=false str. 40-54], [https://books.google.com/books?id=ZFAyAQAAMAAJ&pg=PA103#v=onepage&q&f=false 103-119.] * William Gregor (1791) "Sur le menakanite, espèce de sable attirable par l'aimant, trouvé dans la province de Cornouilles" (O mekanitu, vrsti magnetičnog pijeska, pronađenog u okrugu Cornwall), ''Observations et Mémoires sur la Physique'', '''39''' : [https://archive.org/stream/journaldephysiq23unkngoog#page/n77/mode/1up 72-78], [https://archive.org/stream/journaldephysiq23unkngoog#page/n159/mode/1up 152-160.] {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Titanium}} * [http://daten.didaktikchemie.uni-bayreuth.de/umat/titan/titan.htm Titanij – proizvodnja i upotreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213032023/http://daten.didaktikchemie.uni-bayreuth.de/umat/titan/titan.htm |date=13. 2. 2021 }} Univerzitet Bayreuth (19. februar 2010) * [http://www.chemie-master.de/pse/pse.php?modul=Ti Periodni sistem za školsku upotrebu] * [http://www.pniok.de/ti.htm Kristalni titanij] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111218211952/http://www.pniok.de/ti.htm |date=18. 12. 2011}} {{PSE}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] efi8et20pugddd3syifvp49owpor7ij 0 7436 3671837 3670389 2024-12-09T08:18:19Z InternetArchiveBot 118070 Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Jaser Arafat | slika = Leader of the PLO, Yasser Arafat, 1996 Dan Hadani Archive.jpg | redoslijed = 1. predsjednik Nacionalne uprave [[Palestina (država)|Palestine]] | vrijeme_na_vlasti = 5. juli 1994 – 11. novembar 2004. | prethodnik = | nasljednik = Rawhi Fattouh <small>{{small|(v.d.)}}</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|08|24}} | mjesto_rođenja = [[Kairo]], [[Egipat]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2004|11|11|1929|08|24}} | mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | nacionalnost = | druga_imena = | politička_stranka = | supruga = Suha Arafat (1990–2004) | djeca = 1 | potpis = [[Datoteka:Yasser Arafat signature.svg|65px]] }} '''Yasser Arafat''' ({{Jez-ar|ياسر عرفات}})<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Yasser-Arafat|title=Yasser Arafat {{!}} Palestinian leader|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=12. 9. 2017}}</ref> pravim imenom '''Mohammed Abdel Rahman Abdel Raouf Arafat al-Qudwa al-Husseini''' (rođen 24. augusta, 1929 u [[Kairo|Kairu]]<ref name="nobel">http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1994/arafat-bio.html</ref>, [[Egipat]] – umro 11. novembra, 2004, u [[Pariz]]u, [[Francuska]]), je bio [[Palestina (država)|palestinski]] [[politika|političar]] i vođa, iznimno omiljen u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sudjelovao je u osnivanju pokreta [[Fatah]], a 1968. je postao i njegov vođa. [[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]] je osnovan 1964, Arafat je postao njen predsjednik 1969. a potom 1971. i glavni zapovjednik Palestinskih revolucionarnih snaga. Ideološki arapski nacionalista i socijalista, Arafat je bio jedan od osnivača političke partije Fatah, koju je vodio od 1959. do 2004. Cilj je bio vratiti Palestini zemlju koju je [[Izrael]] okupirao. Organizovao je gerilske napade. Godine 1982. izrealska vojska je udaljila PLO od njihovog sjedišta u [[Liban]]u. Arafat je 1983. osnovao novu bazu u [[Tunis]]u, a 1989 je pozvan u [[Ujedinjene nacije|UN]] gdje je odbacio nasilje, priznao državu [[Izrael]] i pozvao na političko rješenje problema. 1993. potpisao je mirovni ugovor sa [[Izrael]]om. Te iste godine dolazi na čelo nove Palestinske narodne uprave u [[Pojas Gaze|Gazi]] i autonomne palestinske gradove na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]]. Od tada je izgubio podršku mnogih Palestinaca zbog neuspješnog rješavanja osnovne infrastruktre, zbog navodnih prevelikih ustupaka Izrealcima u mirovnim pregovorima i zbog [[autokracija|autokratskog]] načina vladanja. Godine 1996. je izabran za predsjednika palestinske samouprave. == Biografija == Rođen je od palestinskih roditelja u [[Kairo|Kairu]], [[Egipat]], gdje je proveo većinu svoje mladosti. Studirao je na [[Univerzitet kralja Fuada I|Univerzitetu kralja Fuada I]]. Dok je bio student, prihvatio je arapske [[Nacionalizam|nacionalističke]] i [[Anticionizam|anticionističke]] ideje. Nasuprot stvaranju Izraela 1948, borio se uz [[Muslimansko bratstvo]] tokom [[Arapsko-izraelski rata 1948.|arapsko-izraelskog rata 1948]]. Nakon poraza arapskih snaga, Arafat se vratio u Kairo i bio predsjednik Opće unije palestinskih studenata od 1952. do 1956. U drugoj polovini 1950-ih, Arafat je suosnivač Fataha, paravojne organizacije koja je tražila zamjenu Izraela palestinskom državom. Fatah je djelovao unutar nekoliko arapskih zemalja, odakle je pokrenuo napade na izraelske ciljeve. U drugoj polovini 1960-ih Arafatov profil je porastao; 1967. pridružio se [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji]] (PLO), a 1969. je izabran za predsjednika [[Palestinsko nacionalno vijeće|Palestinskog nacionalnog vijeća]] (PNC). Fatahovo rastuće prisustvo u [[Jordan|Jordanu]] rezultiralo je vojnim sukobima sa jordanskom vladom [[Husein, kralj Jordana|kralja Huseina]] i početkom 1970-ih se preselio u [[Liban]]. Tamo je Fatah pomagao Libanski nacionalni pokret tokom [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]] i nastavio svoje napade na Izrael, što je rezultiralo time da je organizacija postala glavna meta izraelskih invazija tokom sukoba u Južnom Libanu 1978. i Libanskog rata 1982. Od 1983. do 1993. Arafat se nalazio u Tunisu i počeo je mijenjati svoj pristup sa otvorenog sukoba s Izraelcima na pregovore. Godine 1988. priznao je pravo Izraela na postojanje i tražio [[Dvodržavno rješenje|rješenje s dvije države]] za [[izraelsko-palestinski sukob]]. Godine 1994. vratio se u Palestinu, nastanio se u [[Gaza (grad)|gradu Gazi]] i promovirao samoupravu za palestinske teritorije. Angažirao je u nizu pregovora s izraelskom vladom da okonča sukob između nje i PLO-a. To je uključivalo [[Madridska konferencija 1991.|Madridsku konferenciju 1991]], [[Sporazum iz Osla 1993.|sporazume iz Osla 1993.]] i [[Samit u Camp Davidu 2000.|samit u Camp Davidu 2000]]. Uspjeh pregovora u Oslu doveo je do toga da je Arafat 1994, zajedno s izraelskim premijerima [[Yitzhak Rabin|Yitzhakom Rabin]]om i [[Shimon Peres]]om, dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]]. U to vrijeme, Fatahova podrška među Palestincima je opala s rastom [[Hamas|Hamasa]] i drugih militantnih rivala. Krajem 2004, nakon što je više od dvije godine bio zatvoren u svom imanju u [[Ramala|Ramali]] od strane izraelske vojske, Arafat je pao u komu i umro. Iako je uzrok Arafatove smrti ostao predmet nagađanja, istrage ruskih i francuskih timova utvrdile su da nije u pitanju ništa sumnjivo.<ref name="French Investigation">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/16/yasser-arafat-french-rule-out-foul-play|title=Yasser Arafat: French rule out foul play in former Palestinian leader's death| work=The Guardian|date=16 March 2015}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.jpost.com/Arab-Israeli-Conflict/France-drops-investigation-into-Arafats-death-415023|title=France drops investigation into Arafat's death| work=The Jerusalem Post|date=2 September 2015 |agency=Reuters|access-date=16 June 2024}}</ref><ref name="Russian Investigation">{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/news/yasser-arafat-investigation-russian-probe-finds-death-not-caused-by-radiation/|title=Yasser Arafat investigation: Russian probe finds death not caused by radiation| publisher=CBS News|date=26 December 2013 |access-date=16 June 2024}}</ref> Arafat je i dalje kontroverzna ličnost. Palestinci ga općenito vide kao mučenika koji je simbolizirao nacionalne težnje svog naroda, dok su ga mnogi Izraelci smatrali [[Teroristi|teroristom]].<ref>{{Cite book|last=Creed|first=Richard D. Jr.|url=https://books.google.com/books?id=PhRvCwAAQBAJ&pg=PT53|title=Eighteen Years in Lebanon and Two Intifadas: The Israeli Defense Force and the U.S. Army Operational Environment|date=2014|publisher=Pickle Partners Publishing|isbn=978-1-78289-593-0|page=53}}</ref><ref>{{cite book |first=As'ad |last=Ghanem |url=https://archive.org/details/palestinianpolit0000gani |title=Palestinian Politics after Arafat: A Failed National Movement |publisher=Indiana University Press |date=2010 |page=259}}</ref><ref name="Arafat reviled particularly">{{cite news|url=http://travel.nytimes.com/2012/07/05/world/middleeast/palestinians-may-exhume-arafat-after-report-of-poisoning.html|title=Palestinians May Exhume Arafat After Report of Poisoning| work=The New York Times|date=4 July 2012|access-date=5 August 2012|author=Kershner, Isabel}}</ref><ref name="Washington">{{cite news|title=A Dreamer Who Forced His Cause Onto World Stage|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A41509-2004Nov10.html|first=Lee|last=Hockstader|newspaper=The Washington Post|date=11 November 2004|access-date=16 June 2024}}</ref> Palestinski rivali, uključujući islamiste i nekoliko radikala iz PLO-a, često su ga prozivali kao korumpiranog ili previše pokornog u svojim ustupcima izraelskoj vladi. ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{external media | width = 210px | float = right | headerimage= | video1 = [https://www.c-span.org/video/?15457-1/arafat-eyes-beholder ''Booknotes'' interview with John and Janet Wallach on ''Arafat: In the Eyes of the Beholder'', 23 December 1990], [[C-SPAN]]}} * {{cite book|last=Aburish|first=Said K.|author-link=Said Aburish|title=Arafat: From Defender to Dictator|url=https://archive.org/details/arafat00said|url-access=registration|year=1998|publisher=[[Bloomsbury Publishing]]|location=New York|isbn=978-1-58234-049-4 }} * {{cite book|last=Gowers|first=Andrew|author-link=Andrew Gowers|author2=Tony Walker|title=Arafat: The Biography|url=https://archive.org/details/arafatbiography0000walk|year=2005|publisher=Virgin Books|isbn=978-1-85227-924-0}} * {{cite book |last=Hart |first=Alan |author-link=Alan Hart (writer) |date=1989 |title=Arafat, a political biography |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-32711-6 |place=Bloomington |url=https://archive.org/details/arafatpoliticalb00hart/}} * {{cite book|last=Karsh|first=Efraim|author-link=Efraim Karsh|title=Arafat's War: The Man and His Battle for Israeli Conquest|year=2003|publisher=Grove Press|location=New York|isbn=978-0-8021-1758-8|url=https://archive.org/details/arafatswarmanan00kars}} * {{cite book|last=Livingstone|first=Neil|title=Inside the PLO|url=https://archive.org/details/insideplocovertu0000livi_w9q9|year=1990|publisher=[[Reader's Digest|Reader's Digest Association]]|isbn=978-0-7090-4548-9}} * {{cite book|last=Rubin|first=Barry M.|author2=Judith Colp Rubin|title=Yasir Arafat: A Political Biography|year=2003|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-516689-7|url=https://archive.org/details/yasirarafatpolit00rubi}} * {{Cite book |last1=Rubenstein|first1=Danny|author-link=Danny Rubenstein|first2=Dan |last2=Leon|title=The Mystery of Arafat|year=1995|publisher=Steerforth Press|isbn=978-1-883642-10-5|url=https://archive.org/details/mysteryofarafat00rubi}} * {{Cite encyclopedia |last=Sela |first=Avraham |author-link=Avraham Sela |year=2002 |title=Arafat, Yasser |editor-last=Avraham |editor-first=Sela |encyclopedia=The Continuum Political Encyclopedia of the Middle East |edition=Rev. and updated |location=New York |publisher=Continuum |pages=166–171 |isbn=9780826414137 |oclc=48706504}} * {{cite book |last=Wallach |first=Janet |author2=John Wallach |year=1990 |title=Arafat: In the Eyes of the Beholder |url=https://archive.org/details/arafatineyesofbe0000wall_x6v6 |location=Secaucus, NJ |publisher=Lyle Stuart |isbn=978-0-8184-0533-4 |oclc=21950960}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Yasser Arafat}} {{stub-biog}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Arafat, Jaser}} [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] [[Kategorija:Biografije, Kairo]] [[Kategorija:Palestinski državnici]] guamdkujupbyo19fkv1r3ih3h0ny4a6 0 7761 3671685 3664207 2024-12-08T15:09:53Z 82.118.14.134 3671685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gacko | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Gacko | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Gacko – View 1.jpg | image2 = Nemanjina ulica u Gacku.jpg | image3 = Jezero Klinje (Gacko) 44.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Gacko.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gacko municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Gacko u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|10|N|18|32|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Vukota Govedarica | načelnik_stranka = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | površina_naselja = 26.53 | površina_općine = 728.36 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 940 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 5363 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 8990 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 89 240 | pozivni_broj = (+387) 59 | matični_broj_naselja = 205958<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20117 | veb-sajt = {{URL|http://www.gacko-rs.info/}} | fusnote = }} '''Gacko''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Graniči sa općinama: [[Foča]], [[Kalinovik]], [[Nevesinje]] i [[Bileća]]. == Etimologija == Među historičarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik [[Vladimir Ćorović]] je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po [[Goti]]ma koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima. Stari naziv za Gacko bio je "Metohija",{{izvor}} po hercegovačkom izrazu za izuzetno loše vrijeme, obzirom na to da je [[klima]] u Gacku karakteristična sa teškim, dugim i snjegovitim zimama i izuzetno niskim temperaturama tokom cijele godine. == Geografija == Općina Gacko zauzima površinu od 736&nbsp;km² i ima oko 11.000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima. Smješten je uglavnom na [[Gatačko polje|Gatačkom polju]] ispod visoravni Ponikve. Ovdje je nastalo prvo vještačko jezero u BiH, Klinje, nazvano po toponimu Klini, mjestu na kome je ''"uklinjeno"''. Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od [[1891]]. do [[1896]]. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu. Gacko je jedan od dva grada u Republici Srpskoj koji ima svoju termoelektranu i rudnik. == Historija == Brojne gradine svjedoče o naseljenosti [[Iliri|Ilira]] na ovom području u željeznom dobu. U rimskim izvorima o [[Oktavijan August|Oktavijanovim]] ratovima iz 33-35. p. n. e, kada je osvajao ilirska područja, govori se o osvajanju [[Pirusti|Pirusta]] (koji su živjeli na području gornje [[Drina|Drine]]) i [[Melkumani|Melkumana]]. Iz tog podatka historičari Melkumane smještaju na Gatačko polje. Rimljani grade naselja u Gračanici, Gacku i Kazancima, ali se život nastavio i u predrimskim gradinama (Jasenik, Kokorina, Jugovići, Gradina, posebno oko Avtovca, Slivuljama i Koritima), što je potvrđeno rimskim građevinskim materijalom i novcem. Rimljani grade dva puta. Jedan je išao iz Epidaura (Cavtat) prema Podrinju (poznat kao Dubrovački drum), a drugi je dolazio iz [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskog polja]] i išao prema Nikšiću i Skadru. I ovdje je manji dio stanovništva dobio status rimskih građana, što potvrđuju pronađeni nadgrobni natpisi iz Voljica kod Korita.<ref>Ivo Bojanovski, ''Bosna i Hercegovina u antičko doba'', [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], 1988.</ref> Grad se u historijskim izvorima prvi put spominje u [[Ljetopis Popa Dukljanina|ljetopisu Popa Dukljanina]] oko 1150. kao područje koje je ulazilo u sastav [[Župa Podgorje|župe Podgorje]], dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još iz starog [[paleolit]]a, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetu Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od Kelta, a kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimskog Carstva]]. U svojoj burnoj historiji ovaj grad mijenjao je gospodare: kod Gacka je 1276. srpski kralj Dragutin pobijedio svog oca, kralja Uroša I, i nakon toga došao na prijesto; poslije sloma Dušanovog carstva ušlo je u sastav [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], a novembra 1465. pada pod vlast [[Osmanlije|Osmanlija]], dok odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878. Prvi muslimani ovih krajeva nisu bili domaći ljudi nego [[janjičari]] i [[Spahija|spahije]] koji su stigli u Bosnu nakon dolaska Osmanlija. Broj muslimana rastao je prelaskom na islam pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Islamizacija u istočnoj Bosni tekla je dobrovoljno, bez prisile. Neke porodice djelomično su prelazile na islam, pa bi pojedini članovi ostali u svojoj kršćanskoj vjeri.<ref>[[Hivzija Hasandedić]], ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', "Dobra knjiga", 2017, str. 205.</ref> == Kultura == {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gacku}} == Ekonomija == Gacko je jedna od najrazvijenijih bosanskohercegovačkih općina, sa razvijenom privredom i industrijom. Općina Gacko ima godišnji budžet od oko 11,2 miliona maraka, čime ima najveći budžet po glavi stanovnika u BiH.{{izvor}} Glavni nosilac privrednog razvoja u općini je Rudnik i Termoelektrana Gacko, jedna od dvije termoelektrane u RS, koja zapošljava oko 1.800 radnika i proizvodi trećinu ukupne električne energije u RS. U općini je zaposleno preko 3.500 radnika,{{izvor}} a stopa nezaposlenosti je oko 20%.{{izvor}} Prosječna plata u općini iznosi 977 KM.{{izvor}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gacka|Spisak naseljenih mjesta u općini Gacko}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Gacko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gacko | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20117 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 8990 | g2013_bosnjaci = 369 | g2013_srbi = 8556 | g2013_hrvati = 15 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_crnogorci = 26 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 10788 | g1991_muslimani = 3858 | g1991_srbi = 6661 | g1991_hrvati = 29 | g1991_jugosloveni = 84 | g1981_ukupno = 10279 | g1981_muslimani = 3424 | g1981_srbi = 6215 | g1981_hrvati = 21 | g1981_jugosloveni = 380 | g1981_crnogorci = 215 | g1981_albanci = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 12033 | g1971_muslimani = 4184 | g1971_srbi = 7634 | g1971_hrvati = 15 | g1971_jugosloveni = 20 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 142 | g1971_albanci = 1 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 13296 | g1961_muslimani = 1717 | g1961_srbi = 9793 | g1961_hrvati = 50 | g1961_jugosloveni = 1565 | g1961_slovenci = 2 | g1961_crnogorci = 158 | g1961_albanci = 4 | g1961_makedonci = 1 | g1961_madari = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Gacko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gacko | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 205958 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 5363 | g2013_bosnjaci = 13 | g2013_srbi = 5302 | g2013_hrvati = 13 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 17 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 4584 | g1991_muslimani = 2253 | g1991_srbi = 2144 | g1991_hrvati = 28 | g1991_jugosloveni = 78 | g1981_ukupno = 2602 | g1981_muslimani = 1235 | g1981_srbi = 1100 | g1981_hrvati = 17 | g1981_jugosloveni = 207 | g1981_crnogorci = 31 | g1981_albanci = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 1604 | g1971_muslimani = 776 | g1971_srbi = 776 | g1971_hrvati = 10 | g1971_jugosloveni = 15 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 20 | g1961_ukupno = 1368 | g1961_muslimani = 91 | g1961_srbi = 912 | g1961_hrvati = 8 | g1961_jugosloveni = 331 | g1961_crnogorci = 23 | g1961_albanci = 3 }} == Sport == ===FK Mladost Gacko=== Fudbalski klub [[FK Mladost Gacko|Mladost]] je osnovan 1970. godine i u [[SFRJ]] se takmičio u regionalnoj ligi. Najveći prijeratni uspjeh klub je doživio plasmanom u Republičku ligu Bosne i Hercegovine. Poslije rata, FK Mladost Gacko se takmičio u 1. ligi Republike Srpske a kasnije u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] iz koje ispada 2001/2002 godine. Trenutno klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Svoj najveći poslijeratni uspjeh je plasman u četvrtfinale kupa Bosne i Hercegovine 2000/01 godine. ===KK Mladost Gacko=== Košarkaški klub Mladost Gacko osnovan je 1996. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje kupa Republike Srpske. Klub je ugašen 2005. Trenutno u Gacku postoji [[OKK Gacko]], koji se takmiči u 1. ligi Republike Srpske. ===KK Terma Gacko=== Karate klub Terma Gacko bio je jedan od najuspješnijih karate klubova Bosne i Hercegovine. Klub je osnovao dr. Senad Sarić a najveći uspjeh doživjeo je plasmanom u pojedinačnom takmičenju u Evropi. Treće mjesto tada je osvojio Haris Čampara koji je poginuo 8. juna 1992. godine braneći Sarajevo. Klub i danas uspješno postoji u Gacku. == Također pogledajte == * [[Gatačko govedo]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gacko}} * [http://www.gacko-rs.info/ Zvanični sajt općine Gacko] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Gacko}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Gacko|*]] [[Kategorija:Hercegovina]] nmtelxky4vcqqlwmlbyu1oks8c4aypf 0 8482 3671750 3664828 2024-12-08T18:24:50Z AnToni 2325 3671750 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Kanton Sarajevo | izvorno_ime = Сарајевски кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Kantona Sarajevo | zastava = Flag of Sarajevo Canton.svg | grb = Coat of arms of Sarajevo Canton.svg | uzrečica = | himna = | karta = Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Kantona Sarajevo na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Sarajevo]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ustav-kantona-sarajevo.html|title=Ustav Kantona Sarajevo|date=10. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 83,8% [[Bošnjaci]]<br />4,2% [[Hrvati]]<br />3,2% [[Srbi]]<br />8,8% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|Premijer]] | vladar = [[Nihad Uk]] ([[Naša stranka|NS]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Kantona Sarajevo#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Elvedin Okerić]] ([[Narod i pravda|NIP]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 11. mart 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|title=Službene novine Kantona Sarajevo|date=28. 3. 1996|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.276 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}413.593<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Rast}}419.543<ref name="FZS"/> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 323,90 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Treskavica]] | najviša_tačka_metara = 2086 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Miljacka]] | najveća_rijeka_dužina = 35,9 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 33]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-09]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Kanton Sarajevo''' ('''KS''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od [[Sarajevo|Grada Sarajeva]] i pet susjednih općina. Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]], sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]] na zapadu, sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim]] kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonom]] i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Sa 413.593<ref name="Popis_2013"/> stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]) Kanton Sarajevo je nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9&nbsp;km² površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine,<ref name="Kanton Sarajevo, nasbih.com" /> što čini 4,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i [[Vogošća]] nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka [[Miljacka]], dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u [[Ilidža|Ilidži]], potiče rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na čijem izvorištu se nalazi i [[Vrelo Bosne|park prirode - Vrelo Bosne]]. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]], [[Zujevina]], [[Ljubina]], [[Misoča]] i [[Stavnja]]. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama [[Igman]], [[Bjelašnica]], [[Trebević]], [[Jahorina]] i [[Treskavica]], od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086&nbsp;metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|title=Geografija Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902120144/http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|archive-date=2 Septembar 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1 Juli 2015|url-status=dead}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija Sarajeva}} Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa [[Sarajevska katedrala|sarajevske katedrale]] i [[zvekir]]a sa [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]]. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava. Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu. == Politika i administracija == Kanton Sarajevo je administrativno jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo|last=|first=|date=11. 3. 1996|website=ks.gov.ba|publisher=Vlada Kantona Sarajevo|access-date=28. 11. 2017}}</ref> Kanton Sarajevo ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo|prostorna i stambena politika]], [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|kultura]]), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|socijalna zaštita]], [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|saobraćaj]]).<ref>{{cite news|url=|title=Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.|last=|first=|date=|work=|via=}}</ref> Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na [[Izbori u Bosni i Hercegovini|općim izborima]] glasaju za ukupno 35 zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]. Na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Narod i pravda]], [[Naša stranka]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]), dok je trenutni premijer [[Nihad Uk]] (Naša stranka).<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-kantona-sarajevo-pod-vodstvom-premijera-nihada-uka/230324036|title=Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 3. 2023}}</ref> Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (''Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad)'' čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane [[Gradsko vijeće Sarajeva|gradskog vijeća]] sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.<ref>{{cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/gradsko-vijece/|title=Gradsko vijeće {{!}} Gradsko vijeće Grada Sarajeva|website=gradskovijece.sarajevo.ba|access-date=27. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://nasbih.com/canton/9|title=Statistike za Kanton Sarajevo - NASBIH|last=Hercegovine|first=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i|website=nasbih.com|language=de|access-date=27. 11. 2017|archive-date=4. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170904014151/http://nasbih.com/canton/9|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:KantonSarajevoMunicipalities.png|mini|'''1''' Centar '''2''' Hadžići '''3''' Ilidža '''4''' Ilijaš '''5''' Novi Grad '''6''' Novo Sarajevo '''7''' Stari Grad '''8''' Trnovo '''9''' Vogošća]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Centar (Sarajevo)|Centar]] |6 |55.181 |1.672,2 |33,00 |- |[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] |3 |118.553 |2.511,7 |47,20 |- |[[Novo Sarajevo]] |3 |64.814 |6.546,9 |9,90 |- |[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] |8 |36.976 |719,4 |51,40 |- |'''[[Sarajevo|Grad Sarajevo]]''' |'''20''' |'''275.524''' |'''1.944''' |'''141,5''' |- |[[Hadžići]] |62 |23.891 |87,4 |273,30 |- |[[Ilidža]] |12 |66.730 |465,3 |143,40 |- |[[Ilijaš]] |74 |19.603 |63,5 |308,60 |- |[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]] |55 |1.502 |4,4 |338,40 |- |[[Vogošća]] |21 |26.343 |367,4 |71,70 |- |'''Kanton Sarajevo''' |'''244''' |'''413.593''' |'''323,9''' |'''1.276,9''' |} == Stanovništvo == [[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], glavni grad kantona.]] === Demografija === Kanton Sarajevo prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] godine ima 438.443 stanovnika,<ref name="Kanton Sarajevo, nasbih.com" /> čime je iza Tuzlanskog kantona drugi najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo je sa gustoćom od 344 stanovnika/km² prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Trnovo]] i [[Ilijaš]] (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. [[Hadžići]] su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=http://nasbih.com/regionalno.php|title=Regionalne Statistike - NASBIH|last=Hercegovine|first=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i|website=nasbih.com|language=de|access-date=27. 11. 2017}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-09-25.jpg|mini|Sjedište [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu]]2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=Februar 2017|website=|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sarajevo | vrsta_naseljenog_mjesta = Kanton | admin_godina = 2013 | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413593 | g2013_bosnjaci = 346575 | g2013_srbi = 13300 | g2013_hrvati = 17520 | g2013_bosanci = 12835 | g2013_romi = 1775 | g2013_muslimani = 1709 | g2013_bosanciihercegovci = 5989 | g2013_albanci = 898 | g2013_jugosloveni = 370 | g2013_ukrajinci = 30 | g2013_crnogorci = 382 | g2013_turci = 887 | g2013_slovenci = 149 | g2013_pravoslavci = 54 | g2013_makedonci = 137 | g2013_nisu_izjasnili = 7250 | g2013_nepoznato = 873 | g1991_ukupno = 510233 | g1991_muslimani = 254713 | g1991_srbi = 145793 | g1991_hrvati = 34744 | g1991_jugosloveni = 56074 }} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a. Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] bile su [[Automobilska industrija|automobilska]] ([[Volkswagen Sarajevo|Tvornica automobila Sarajevo]]), [[Metalna industrija|metaloprerađivačka]] ([[UNIS]]), [[Građevinarstvo|građevinska]] ([[Hidrogradnja]] i [[Energoinvest]]), te vojna industrija ([[Zrak Sarajevo|Zrak]] i [[Pretis]]). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.[[Datoteka:Sarajevo Zmaja-od-Bosne 2011-10-15 (3).jpg|mini|[[Magistralni put M18]] kroz [[Sarajevo]], također poznat kao ''Ulica [[Zmaj od Bosne (ulica)|Zmaja od Bosne]]'']] Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, automobilska industrija te proizvodnja [[namještaj]]a. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[BH Telecom]], [[Prevent grupacija|Prevent BH]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Bosnalijek]]. Sarajevo je sjedište [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]] i [[Sarajevska berza|Sarajevske berze]]. Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.<ref>{{cite news|url=https://www.faktor.ba/vijest/sarajevo-nekada-bilo-industrijski-centar-sta-je-ostalo-od-industrijskih-zona-u-ks-202744|title=Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS|last=Faktor.ba|language=en|access-date=1. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/11/Bilten%20Oktobar%202017.pdf|title=Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine|last=|first=|date=|website=szks.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}</ref> U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036&nbsp;KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]] (1.230&nbsp;KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683&nbsp;KM.{{Izvor}} === Infrastruktura === ==== Saobraćajna infrastruktura ==== ===== Putevi ===== Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći [[Magistralni put|magistralni]] i [[autoput]]evi:<ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl">{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl"/> * Sa juga na sjever: [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]]-[[Svilaj]]), te magistralni putevi [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M17|M17]] ([[Bosanski Šamac]]-[[Čapljina]]) * Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-Foča) Osim toga, Sarajevo posjeduje i [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznicu]] dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151&nbsp;km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55&nbsp;km.<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=2. 12. 2017}}</ref> ===== Željeznica ===== [[Datoteka:SarajevoFlughafen-SA.jpg|mini|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]]]] Sarajevo je sjedište [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH. Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih [[pruga Sarajevo-Ploče]] i [[Pruga Šamac-Sarajevo|Sarajevo-Bosanski Šamac]], preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova ([[Podlugovi]] i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara. ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ), smješten u naselju [[Butmir]], je najprometniji [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini|aerodrom u Bosni i Hercegovini]], sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|title=Statistika arhiva|last=|first=|date=|website=sarajevo-airport.ba|publisher=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006070631/http://sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|archive-date=6 Oktobar 2017|url-status=dead}}</ref> ==== Javni prijevoz ==== Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne [[Evropa|evropske]] gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/autobuska-stanica-krpljenje-postojeceg-ili-gradnja-novog-objekta/264158|title=Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:Sarajevo Tram-603 Line-3 2012-02-01.jpg|mini|[[Sarajevski tramvaji|Tramvaj u Sarajevu]]]] Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do [[Zenica|Zenice]], te brze linije do Banja Luke, Mostara i [[Doboj]]a, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-[[Tuzla]]. Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća ''[[Centrotrans]]'' i ''[[GRAS Sarajevo]].'' GRAS je i vlasnik [[Sarajevski tramvaji|tramvajske]] i [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuske mreže]] grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija [[kosi lift]]a. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i [[trebevićka žičara]] dužine 2,06 kilometara, koja je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Heregovini]] potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa [[Trebević]]em, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru ''Prigradskog saobraćaja Sarajeva,'' postoje i brojne međukantonalne linije.<ref>{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.kov.gov.ba|publisher=Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/skaka-na-trebevic-bi-se-moglo-zicarom-vec-po-cijeni-od-5-km/280799|title=Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.<ref name="fzs"/> Također u Kantonu djeluje i [[Univerzitet u Sarajevu]], najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)<ref name="fzs"/> studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.<ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|title=Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502075937/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|title=Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502135734/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=13&Itemid=43|title=Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu|website=old.unsa.ba|access-date=4. 12. 2017}}</ref> ==== Zdravstvena infrastruktura ==== Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.ukcs.ba/historija_kcus|title=Historija UKCS-a|website=www.ukcs.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070746/http://www.ukcs.ba/historija_kcus|archive-date=17 Novembar 2017|url-status=dead}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sarajevo Kanton building, June 2014.JPG|mini|Zgrada vlade Kantona Sarajevo]] === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/209/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |39.208 |18,26 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |39.146 |18,23 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |33.816 |15,75 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |27.617 |12,86 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |25.382 |11,82 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |19.488 |9,07 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |8.194 |3,82 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |192.851 !35 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://www.ks.gov.ba}} Vlade kantona Sarajevo {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} [[Kategorija:Kanton Sarajevo|*]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Sarajevo]] r5ged822f4zs3zzb9nhagfgfrn2sxds 0 9455 3671747 3641611 2024-12-08T18:22:40Z AnToni 2325 3671747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Zeničko-dobojski kanton | izvorno_ime = Зеничко-добојски кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Zeničko-dobojskog kantona | zastava = Flag of Zenica-Doboj.svg | grb = Coat of arms of Zenica-Doboj.svg | uzrečica = | himna = | karta = Zenica-Doboj in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Zeničko-dobojskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Zenica]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|12|12.8|N|17|54|28.2|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Zenica]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/zenicko-dobojskog-kantona/ustav-zenicko-dobojskog-kantona.html|title=Ustav Zeničko-dobojskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 82,2% [[Bošnjaci]]<br />12,0% [[Hrvati]]<br />1,5% [[Srbi]]<br />4,3% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Zeničko-dobojskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Nezir Pivić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Ćazim Huskić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = Proglašen [[Ustav Zeničko-dobojskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum3 = 20. septembar 1995.<ref>{{Cite web|url=https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|title=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona|date=20. 9. 1995|website=zdk.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105191105/https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|url-status=dead}}</ref> | događaj4 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum4 = 14. decembar 1995. | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.344,1 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}364.433<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}352.114<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Zeni%C4%8Dko-dobojski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 108,97 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Tajan]] | najviša_tačka_metara = 1297 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 32]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-04]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Zeničko-dobojski kanton''' ('''ZDK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Zenica|Zenice]], [[Visoko|Visokog]], [[Zavidovići|Zavidovića]] i još 9 općina. Zeničko-dobojski kanton na sjeveroistoku i sjeveru graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskim kantonom]], na jugu sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugozapadu i zapadu sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim]] te na istoku sa Republikom Srpskom. Sa 385.067 stanovnika (2013) Zeničko-dobojski je, nakon Sarajevskog i Tuzlanskog, treći kanton po broju stanovnika u Federaciji BiH, dok je sa 3.343,3&nbsp;km² treći po površini u FBiH, što čini 12,81% površine Federacije Bosne i Hercegovine i 6,72% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013">{{RP 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr4.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=8. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|title=O Ze-do kantonu|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055906/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}</ref> == Geografija == Kanton je smješten u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Zenica|Zenici]]. Kroz kanton teku rijeke [[Krivaja]], [[Usora (rijeka)|Usora]] te [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na kojoj dolini leži većina općina u ZDK. Najveća planina Zeničko-dobojskog kantona je planina Tajan,<ref>{{Cite web|url=https://www.tajan.ba/|title=Tajan park prirode|access-date=8. 8. 2024|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023125018/https://www.tajan.ba/|url-status=bot: unknown}}</ref> nalazi se između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine.<ref>{{Cite web|url=https://visitbih.ba/spomenik-prirode-tajan-kod-zavidovica-prelijepa-zelena-oaza/|title=Spomenik prirode Tajan kod Zavidovića}}</ref> Na području od 50&nbsp;km² 2008. proglašen je spomenik prirode Tajan. Veliki dio površine kantona je pod šumama (59%) s velikim zalihama drvne mase u iznosu od oko 40 miliona&nbsp; m³.<ref>{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|title=Geografija|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055732/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}</ref> == Historija == Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općine [[Doboj Jug]] i [[Usora (općina)|Usora]] pripadali su Doboju i Tešnju. Historija današnjeg Zeničko-dobojskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Zeničko-dobojski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Politika i administracija == Zeničko-dobojski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zeničko-dobojski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Zeničko-dobojski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|vladu]], [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarsvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona|prostorna]] i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona|socijalna zaštita]], promet). Građani Zeničko-dobojskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. Na lokalnom nivou građani Zeničko-dobojskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina i 3 grada. [[Datoteka:Municipalities and Cities of Zenica-Doboj Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Breza (općina)|Breza]] |28 |14.168 |194,3 |72,9 |- |[[Doboj Jug]] |2 |4.137 |405,6 |10,2 |- |[[Kakanj]] |106 |37.441 |99,3 |377 |- |[[Maglaj]] |40 |23.146 |79,8 |290 |- |[[Olovo (općina)|Olovo]] |45 |10.175 |25 |407,8 |- |[[Tešanj]] |41 |43.063 |276,2 |155,9 |- |[[Usora (općina)|Usora]] |13 |6.603 |132,6 |49,8 |- |[[Vareš]] |85 |8.892 |22,8 |390,1 |- |''[[Visoko|Grad Visoko]]'' |88 |39.938 |173 |230,8 |- |''[[Zavidovići|Grad Zavidovići]]'' |47 |35.988 |61 |590,3 |- |''[[Zenica|Grad Zenica]]'' |83 |110.663 |198,1 |558,5 |- |[[Žepče]] |41 |30.219 |107,2 |282 |- |'''Zeničko-dobojski kanton''' |'''619''' |'''364.433''' |'''115,8''' |'''3.343,3''' |} ==Stanovništvo== === Demografija === [[Datoteka:ZENICA (Bosnie Herzégovine).jpg|mini|[[Bosna (rijeka)|Rijeka Bosna]] u Zenici]] Prema popisu iz 2013, Zeničko-dobojski kanton ima 364.433 stanovnika, čime je ZDK nakon Tuzlanskog i Sarajevskog kantona treći kanton po broju stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom u iznosu od 115,8 stanovnika/km² treći u FBiH. Gustoća stanovnika nejednako je raspodijeljena. Dok su mjesta dolinom Bosne, Tešanj, Usora i Breza gusto naseljena područja, ostatak kantona čine brdsko-planinska područja, koja su veoma rijetko naseljena. Godine 2016. učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Zeničko-dobojskog kantona iznosio je 9,6%, udio osoba dobi 15–64 godine 71,2% i udio osoba mlađih od 15 godina 19,2%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=15. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = ZDK | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 364433 | g2013_bosnjaci = 299452 | g2013_srbi = 5543 | g2013_hrvati = 43819 | g2013_bosanci = 5303 | g2013_romi = 3158 | g2013_muslimani = 1519 | g2013_bosanciihercegovci = 1384 | g2013_albanci = 241 | g2013_jugosloveni = 121 | g2013_ukrajinci = 13 | g2013_crnogorci = 97 | g2013_turci = 34 | g2013_slovenci = 61 | g2013_pravoslavci = 18 | g2013_makedonci = 37 | g2013_nisu_izjasnili = 2453 | g2013_nepoznato = 358 | g1991_ukupno = 484398 | g1991_muslimani = 280461 | g1991_srbi = 74155 | g1991_hrvati = 90250 | g1991_jugosloveni = 28991 }} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Sa značajnim nalazištima [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željezne rude]] i drugih mineralnih sirovina, u Zeničko-dobojskom kantonu je izrazito razvijena [[Metalurgija|metalurška]] i metaloprerađivačka industrija. Ostale važne privredne grane u Zeničko-dobojskom kantonu su [[drvna industrija]], proizvodnja [[Celulaza|celuloze]] i [[papir]]a, [[Tekstil|tekstilna industrija]], proizvodnja [[Električna struja|struje]] i [[poljoprivreda]]. Historija metalne industrije na području današnjeg ZDK počela je 1892. godine, kada je sa radom počela [[Željezara Zenica|Željezara u Zenici]]. Vrhunac rada imala je krajem 1980-ih godina, kada je broj zaposlenih iznosio rekordnih 24.000 i proizvodnja čelika iznosila 1,87 miliona tona. Međutim, osim te grane industrije u prijeratnom periodu značajne grane bile su i tekstilna industrija (Koteks u [[Visoko]]m), proizvodnja celuloze i papira ([[Natron-Hayat Maglaj|Natron]] u [[Maglaj]]u), drvna industrija ([[Krivaja Zavidovići|Krivaja]] u [[Zavidovići]]ma), proizvodnja struje i rudarstvo ([[Termoelektrana Kakanj|Termoelektrana u Kaknju]] i brojni rudnici u Zenici, Kaknju, [[Vareš]]u i [[Breza (općina)|Brezi]]) i poljoprivreda.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/serijal-privatizacijske-pljacke---zenicka-zeljezara-od-radnickog-raja-do-strajkova/25279640.html|title=Serijal Privatizacijske pljačke - Zenička Željezara: Od radničkog raja do štrajkova|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=16. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2|title=Osnovni podaci|last=Cigura|first=Đenan|website=www.rmubreza.ba|access-date=16. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama/|title=O nama - Krivaja Homes|website=www.krivajahomes.com|access-date=16. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208024339/http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://avaz.ba/vijesti/233130/reportaza-iz-varesa-od-rudnika-zlata-do-slijepog-crijeva|title=REPORTAŽA IZ VAREŠA Od rudnika zlata do slijepog crijeva|newspaper=Avaz.ba|access-date=16. 12. 2017}}</ref> Zbog ratnih razaranja i nestanka tržišta tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], veliki broj industrijskih pogona prestali su s radom ili rade sa smanjenim kapacitetom. Pozitivni primjeri uspješne privatizacije su Natron u Maglaju ili zenička željezara, koja je jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine i među najvećim [[željezara]]ma na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=X0FGTCiS1hI|title=Istina o Željezari Zenica: Investirano preko 127 miliona maraka i zapošljava 2.500 radnika.|last=Stranka za BiH|date=6. 9. 2014|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg|mini|[[Zenica]], glavni grad kantona.]] Na osnovu dotadašnjih pogona i industrija nastale su nove grane privrede, od kojih je najznačajnija [[automobilska industrija]]. [[Prevent grupacija]] u Visokom proizvodi autoprevslake, namještaj i zapošljava više od 3000 radnika u Visokom , dok se u Tešnju, u sklopu njemačkog preduzeća [[Mann+Hummel]] proizvode filtere za auto industriju. Osim automobilske, i prehrambena industrija ([[AS Group]] u Tešnju, [[Akova Impex]] u Visokom) postale su važne grane privrede ZDK. Prosječna plata u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 738&nbsp;KM (januar 2017). Najveća neto plata isplaćuje se u Kaknju (981&nbsp;KM), dok se najniža isplaćuje u Tešnju (583&nbsp;KM).<ref>{{cite web|url=http://zdk-szz.ba/wordpress/wp-content/uploads/2017/04/Bilten2-2017-.pdf|title=Statistički bilten - Februar 2017|last=|first=|date=|website=zdk-szz.ba|publisher=JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Zeljezara Zenica.jpg|mini|Željezara u [[Zenica|Zenici]]]] === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== Drumski saobraćaj Kroz Zeničko-dobojski kanton prolaze sljedeći magistralni i [[autoput]]evi:[[Datoteka:Kakanj (Kraftwerk).jpg|mini|[[Termoelektrana Kakanj]]]]Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]]-[[Karakaj]]), Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] ([[Izačić|Izačić-]][[Donje Vardište]]), [[Magistralni put M17|M17]] ([[Šamac]]-[[Čapljina]]), [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Šćepan Polje|Sćepan Polje]]), [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Svilaj]]-[[Bijača|BIjača]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 138 kilometara.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|[[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] kod [[Visoko]]g]] ===== Željeznica ===== Vareš, Zenica, Kakanj, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Visoko imaju priključak na [[Pruga Šamac – Sarajevo|prugu Šamac-Sarajevo]], preko koje postoji veza sa svim [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|velikim gradovima u Bosni i Hercegovini]]. Dužina pruga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi oko 150 kilometara, dok broj putničkih stanica i stajališta iznosi 31, od kojih šest imaju priključak na mrežu brzih vozova.<ref>{{Cite web|url=http://www.bueker.net/trainspotting/map.php?file=maps/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina.gif|title=enlarged map|last=Büker|first=Thorsten|website=www.bueker.net|access-date=17. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|title=RED VOŽNJE|website=www.zfbh.ba|access-date=17. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111033429/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|archive-date=11. 11. 2014|url-status=dead}}</ref> ===== '''Javni prijevoz''' ===== [[Datoteka:Zeljeznicka stanica Train station Zenica.jpg|mini|Željeznička stanica u Zenici]] Centar javnog prijevoza Zeničko-dobojskog kantona je Zenica. Preko zeničke, maglajske, kakanjske i visočke autobuske stanice saobraćaju glavne bosanskohercegovačke linije prema inostranstvu, dok i iz ostalih mjesta postoje brojne međunarodne, lokalne, kantonalne, međuentitetske i federalne linije. Glavna željeznička stanica u ZDK-u je u Zenici, odakle postoji veza sa većinom lokalnih i svim brzim linijama koji prolaze kroz kanton. U Zeničko-dobojskom kantonu postoji kantonalna lokalna kantonalna linija između Zenice i Maglaja, međukantonalnih do [[Podlugovi|Podlugova]] i [[Sarajevo|Sarajeva]] te brzih linija do [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Doboj]]a (mogućnost priključka na lokalni voz Doboj-[[Tuzla]]) i Sarajeva (mogućnost priključka na brzi voz Sarajevo-[[Čapljina]]). ===== Obrazovanje ===== U Zeničko-dobojskom kantonu postoji ukupno 32 [[Srednja škola|srednjih škola]] (školska godina 2014/15) i brojne [[Osnovna škola|osnovne škole]]. [[Univerzitet u Zenici]], jedini univerzitet u ZDK, ima ukupno 5364 studenata (2013) i osam fakulteta.<ref>{{Cite web|url=https://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf|title=Opći podaci o univerzietu u Zenici krajem 2013. godine|last=|first=|date=|website=unze.ba|publisher=Univerzitet u Zenici|access-date=17. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|title=SPISAK VERIFIKOVANIH SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU, UPISANIH U REGISTAR SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ŠKOLSKOJ 2014/2015. GODINI|last=Slipic|first=Ibrahim|access-date=17. 12. 2017|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201103125/http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|url-status=dead}}</ref> ===== Zdravstvo ===== Glavna bolnica u Zeničko-dobojskom kantonu je [[Kantonalna bolnica Zenica]]. Pored toga, postoji još jedna [[Opća bolnica Tešanj|opća bolnica u Tešnju]] te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]]. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/204/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |45.832 |29,23 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] |23.006 |14,67 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |20.095 |12,82 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |14.129 |9,01 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |11.318 |7,22 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Zeničko-dobojskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} |10.965 |6,99 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |9.328 |5,95 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost BiH]] |6.545 |4,17 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |4.952 |3,16 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |146.170 !35 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Zenica-Doboj}} * {{službeni sajt}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Zeničko-dobojski kanton]] 09hqiwwmen2uezusg0xmm07zgssplan 3671779 3671747 2024-12-09T00:09:36Z Emin Tarahija 159760 /* Infrastruktura */ 3671779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Zeničko-dobojski kanton | izvorno_ime = Зеничко-добојски кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Zeničko-dobojskog kantona | zastava = Flag of Zenica-Doboj.svg | grb = Coat of arms of Zenica-Doboj.svg | uzrečica = | himna = | karta = Zenica-Doboj in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Zeničko-dobojskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Zenica]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|44|12|12.8|N|17|54|28.2|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Zenica]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/zenicko-dobojskog-kantona/ustav-zenicko-dobojskog-kantona.html|title=Ustav Zeničko-dobojskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 82,2% [[Bošnjaci]]<br />12,0% [[Hrvati]]<br />1,5% [[Srbi]]<br />4,3% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Zeničko-dobojskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Nezir Pivić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Ćazim Huskić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = Proglašen [[Ustav Zeničko-dobojskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum3 = 20. septembar 1995.<ref>{{Cite web|url=https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|title=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona|date=20. 9. 1995|website=zdk.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105191105/https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|url-status=dead}}</ref> | događaj4 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum4 = 14. decembar 1995. | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.344,1 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}364.433<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}352.114<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Zeni%C4%8Dko-dobojski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 108,97 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Tajan]] | najviša_tačka_metara = 1297 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 32]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-04]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Zeničko-dobojski kanton''' ('''ZDK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Zenica|Zenice]], [[Visoko|Visokog]], [[Zavidovići|Zavidovića]] i još 9 općina. Zeničko-dobojski kanton na sjeveroistoku i sjeveru graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskim kantonom]], na jugu sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugozapadu i zapadu sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim]] te na istoku sa Republikom Srpskom. Sa 385.067 stanovnika (2013) Zeničko-dobojski je, nakon Sarajevskog i Tuzlanskog, treći kanton po broju stanovnika u Federaciji BiH, dok je sa 3.343,3&nbsp;km² treći po površini u FBiH, što čini 12,81% površine Federacije Bosne i Hercegovine i 6,72% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013">{{RP 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr4.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=8. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|title=O Ze-do kantonu|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055906/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}</ref> == Geografija == Kanton je smješten u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Zenica|Zenici]]. Kroz kanton teku rijeke [[Krivaja]], [[Usora (rijeka)|Usora]] te [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na kojoj dolini leži većina općina u ZDK. Najveća planina Zeničko-dobojskog kantona je planina Tajan,<ref>{{Cite web|url=https://www.tajan.ba/|title=Tajan park prirode|access-date=8. 8. 2024|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023125018/https://www.tajan.ba/|url-status=bot: unknown}}</ref> nalazi se između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine.<ref>{{Cite web|url=https://visitbih.ba/spomenik-prirode-tajan-kod-zavidovica-prelijepa-zelena-oaza/|title=Spomenik prirode Tajan kod Zavidovića}}</ref> Na području od 50&nbsp;km² 2008. proglašen je spomenik prirode Tajan. Veliki dio površine kantona je pod šumama (59%) s velikim zalihama drvne mase u iznosu od oko 40 miliona&nbsp; m³.<ref>{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|title=Geografija|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055732/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}</ref> == Historija == Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općine [[Doboj Jug]] i [[Usora (općina)|Usora]] pripadali su Doboju i Tešnju. Historija današnjeg Zeničko-dobojskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Zeničko-dobojski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Politika i administracija == Zeničko-dobojski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zeničko-dobojski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Zeničko-dobojski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|vladu]], [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarsvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona|prostorna]] i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona|socijalna zaštita]], promet). Građani Zeničko-dobojskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. Na lokalnom nivou građani Zeničko-dobojskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina i 3 grada. [[Datoteka:Municipalities and Cities of Zenica-Doboj Canton.png|mini|Općine unutar Zeničko-dobojskog kantona.]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Breza (općina)|Breza]] |28 |14.168 |194,3 |72,9 |- |[[Doboj Jug]] |2 |4.137 |405,6 |10,2 |- |[[Kakanj]] |106 |37.441 |99,3 |377 |- |[[Maglaj]] |40 |23.146 |79,8 |290 |- |[[Olovo (općina)|Olovo]] |45 |10.175 |25 |407,8 |- |[[Tešanj]] |41 |43.063 |276,2 |155,9 |- |[[Usora (općina)|Usora]] |13 |6.603 |132,6 |49,8 |- |[[Vareš]] |85 |8.892 |22,8 |390,1 |- |''[[Visoko|Grad Visoko]]'' |88 |39.938 |173 |230,8 |- |''[[Zavidovići|Grad Zavidovići]]'' |47 |35.988 |61 |590,3 |- |''[[Zenica|Grad Zenica]]'' |83 |110.663 |198,1 |558,5 |- |[[Žepče]] |41 |30.219 |107,2 |282 |- |'''Zeničko-dobojski kanton''' |'''619''' |'''364.433''' |'''115,8''' |'''3.343,3''' |} ==Stanovništvo== === Demografija === [[Datoteka:ZENICA (Bosnie Herzégovine).jpg|mini|[[Bosna (rijeka)|Rijeka Bosna]] u Zenici.]] Prema popisu iz 2013, Zeničko-dobojski kanton ima 364.433 stanovnika, čime je ZDK nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog]] i [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] treći kanton po broju stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom u iznosu od 115,8 stanovnika/km² treći u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]. Gustoća stanovnika nejednako je raspodijeljena. Dok su mjesta dolinom Bosne, Tešanj, Usora i Breza gusto naseljena područja, ostatak kantona čine brdsko-planinska područja, koja su veoma rijetko naseljena. Godine 2016. učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Zeničko-dobojskog kantona iznosio je 9,6%, udio osoba dobi 15–64 godine 71,2% i udio osoba mlađih od 15 godina 19,2%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=15. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = ZDK | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 364433 | g2013_bosnjaci = 299452 | g2013_srbi = 5543 | g2013_hrvati = 43819 | g2013_bosanci = 5303 | g2013_romi = 3158 | g2013_muslimani = 1519 | g2013_bosanciihercegovci = 1384 | g2013_albanci = 241 | g2013_jugosloveni = 121 | g2013_ukrajinci = 13 | g2013_crnogorci = 97 | g2013_turci = 34 | g2013_slovenci = 61 | g2013_pravoslavci = 18 | g2013_makedonci = 37 | g2013_nisu_izjasnili = 2453 | g2013_nepoznato = 358 | g1991_ukupno = 484398 | g1991_muslimani = 280461 | g1991_srbi = 74155 | g1991_hrvati = 90250 | g1991_jugosloveni = 28991 }} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Sa značajnim nalazištima [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željezne rude]] i drugih mineralnih sirovina, u Zeničko-dobojskom kantonu je izrazito razvijena [[Metalurgija|metalurška]] i metaloprerađivačka industrija. Ostale važne privredne grane u Zeničko-dobojskom kantonu su [[drvna industrija]], proizvodnja [[Celulaza|celuloze]] i [[papir]]a, [[Tekstil|tekstilna industrija]], proizvodnja [[Električna struja|struje]] i [[poljoprivreda]]. Historija metalne industrije na području današnjeg ZDK počela je 1892, kada je sa radom počela [[Željezara Zenica|Željezara u Zenici]]. Vrhunac rada imala je krajem 1980-ih godina, kada je broj zaposlenih iznosio rekordnih 24.000 i proizvodnja čelika iznosila 1,87 miliona tona. Međutim, osim te grane industrije u prijeratnom periodu značajne grane bile su i tekstilna industrija (Koteks u [[Visoko]]m), proizvodnja celuloze i papira ([[Natron-Hayat Maglaj|Natron]] u [[Maglaj]]u), drvna industrija ([[Krivaja Zavidovići|Krivaja]] u [[Zavidovići]]ma), proizvodnja struje i rudarstvo ([[Termoelektrana Kakanj|Termoelektrana u Kaknju]] i brojni rudnici u Zenici, Kaknju, [[Vareš]]u i [[Breza (općina)|Brezi]]) i poljoprivreda.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/serijal-privatizacijske-pljacke---zenicka-zeljezara-od-radnickog-raja-do-strajkova/25279640.html|title=Serijal Privatizacijske pljačke - Zenička Željezara: Od radničkog raja do štrajkova|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=16. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2|title=Osnovni podaci|last=Cigura|first=Đenan|website=www.rmubreza.ba|access-date=16. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama/|title=O nama - Krivaja Homes|website=www.krivajahomes.com|access-date=16. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208024339/http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://avaz.ba/vijesti/233130/reportaza-iz-varesa-od-rudnika-zlata-do-slijepog-crijeva|title=REPORTAŽA IZ VAREŠA Od rudnika zlata do slijepog crijeva|newspaper=Avaz.ba|access-date=16. 12. 2017}}</ref> Zbog ratnih razaranja i nestanka tržišta tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], veliki broj industrijskih pogona prestali su s radom ili rade sa smanjenim kapacitetom. Pozitivni primjeri uspješne privatizacije su Natron u Maglaju ili zenička željezara, koja je jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine i među najvećim [[željezara]]ma na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=X0FGTCiS1hI|title=Istina o Željezari Zenica: Investirano preko 127 miliona maraka i zapošljava 2.500 radnika.|last=Stranka za BiH|date=6. 9. 2014|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg|mini|[[Zenica]], sjedište kantona.]] Na osnovu dotadašnjih pogona i industrija nastale su nove grane privrede, od kojih je najznačajnija [[automobilska industrija]]. [[Prevent grupacija]] u Visokom proizvodi autoprevslake, namještaj i zapošljava više od 3000 radnika u Visokom , dok se u Tešnju, u sklopu njemačkog preduzeća [[Mann+Hummel]] proizvode filtere za auto industriju. Osim automobilske, i prehrambena industrija ([[AS Group]] u Tešnju, [[Akova Impex]] u Visokom) postale su važne grane privrede ZDK. Prosječna plata u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 738&nbsp;KM (januar 2017). Najveća neto plata isplaćuje se u Kaknju (981&nbsp;KM), dok se najniža isplaćuje u Tešnju (583&nbsp;KM).<ref>{{cite web|url=http://zdk-szz.ba/wordpress/wp-content/uploads/2017/04/Bilten2-2017-.pdf|title=Statistički bilten - Februar 2017|last=|first=|date=|website=zdk-szz.ba|publisher=JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Zeljezara Zenica.jpg|mini|Željezara u [[Zenica|Zenici]].]] === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ===== Drumski saobraćaj ===== Kroz Zeničko-dobojski kanton prolaze sljedeći magistralni i [[autoput]]evi:[[Datoteka:Kakanj (Kraftwerk).jpg|mini|[[Termoelektrana Kakanj]].]]Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]]–[[Karakaj]]), Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] ([[Izačić]]–[[Donje Vardište]]), [[Magistralni put M17|M17]] ([[Šamac]]–[[Čapljina]]), [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]–[[Šćepan Polje|Sćepan Polje]]), [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Svilaj]]–[[Bijača|BIjača]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 138 kilometara.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=16. 12. 2017}}</ref>[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|[[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] kod [[Visoko]]g.]] ===== Željeznica ===== Vareš, Zenica, Kakanj, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Visoko imaju priključak na [[Pruga Šamac – Sarajevo|prugu Šamac-Sarajevo]], preko koje postoji veza sa svim [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|velikim gradovima u Bosni i Hercegovini]]. Dužina pruga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi oko 150 kilometara, dok broj putničkih stanica i stajališta iznosi 31, od kojih šest imaju priključak na mrežu brzih vozova.<ref>{{Cite web|url=http://www.bueker.net/trainspotting/map.php?file=maps/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina.gif|title=enlarged map|last=Büker|first=Thorsten|website=www.bueker.net|access-date=17. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|title=RED VOŽNJE|website=www.zfbh.ba|access-date=17. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111033429/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|archive-date=11. 11. 2014|url-status=dead}}</ref> ===== '''Javni prijevoz''' ===== [[Datoteka:Zeljeznicka stanica Train station Zenica.jpg|mini|Željeznička stanica u Zenici.]] Centar javnog prijevoza Zeničko-dobojskog kantona je Zenica. Preko zeničke, maglajske, kakanjske i visočke autobuske stanice saobraćaju glavne bosanskohercegovačke linije prema inostranstvu, dok i iz ostalih mjesta postoje brojne međunarodne, lokalne, kantonalne, međuentitetske i federalne linije. Glavna željeznička stanica u ZDK-u je u Zenici, odakle postoji veza sa većinom lokalnih i svim brzim linijama koji prolaze kroz kanton. U Zeničko-dobojskom kantonu postoji kantonalna lokalna kantonalna linija između Zenice i Maglaja, međukantonalnih do [[Podlugovi|Podlugova]] i [[Sarajevo|Sarajeva]] te brzih linija do [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Doboj]]a (mogućnost priključka na lokalni voz Doboj-[[Tuzla]]) i Sarajeva (mogućnost priključka na brzi voz Sarajevo-[[Čapljina]]). ===== Obrazovanje ===== U Zeničko-dobojskom kantonu postoji ukupno 32 [[Srednja škola|srednjih škola]] (školska godina 2014/15) i brojne [[Osnovna škola|osnovne škole]]. [[Univerzitet u Zenici]], jedini univerzitet u ZDK, ima ukupno 5364 studenata (2013) i osam fakulteta.<ref>{{Cite web|url=https://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf|title=Opći podaci o univerzietu u Zenici krajem 2013. godine|last=|first=|date=|website=unze.ba|publisher=Univerzitet u Zenici|access-date=17. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|title=SPISAK VERIFIKOVANIH SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU, UPISANIH U REGISTAR SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ŠKOLSKOJ 2014/2015. GODINI|last=Slipic|first=Ibrahim|access-date=17. 12. 2017|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201103125/http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|url-status=dead}}</ref> ===== Zdravstvo ===== Glavna bolnica u Zeničko-dobojskom kantonu je [[Kantonalna bolnica Zenica]]. Pored toga, postoji još jedna [[Opća bolnica Tešanj|opća bolnica u Tešnju]] te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]]. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/204/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |45.832 |29,23 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] |23.006 |14,67 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |20.095 |12,82 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] |14.129 |9,01 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |11.318 |7,22 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Zeničko-dobojskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} |10.965 |6,99 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |9.328 |5,95 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost]] |6.545 |4,17 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |4.952 |3,16 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |146.170 !35 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Zenica-Doboj}} * {{službeni sajt}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Zeničko-dobojski kanton]] engpxs0qlgwekmm67ptls1o6g521t46 0 9510 3671836 3665330 2024-12-09T08:11:43Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671836 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nobel2008Economics news conference1.jpg|mini|desno|250px|Objavljivanje dobitnika za 2008.]] '''Nagrada Švedske banke za ekonomske nauke u znak sjećanja na Alfreda Nobela''' (na švedskom: ''Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne'') jeste nagrada koja se dodjeljuje svake godine za vanserijske intelektualne doprinose u oblasti ekonomije u spomen [[Alfred Nobel|Alfreda Nobela]].<ref>{{cite web |title=Hart and Holmström awarded the Prize in Economic Sciences for 2017 |url=http://archive.riksbank.se/en/Web-archive/Published/Notices/2016/Hart-and-Holmstrom-awarded-the-Prize-in-Economic-Sciences-for-2016/index.html |publisher=Sveriges Riksbank |access-date=25. 8. 2018 |location=Stockholm |date=10. 10. 2016 |archive-date=25. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825180008/http://archive.riksbank.se/en/Web-archive/Published/Notices/2016/Hart-and-Holmstrom-awarded-the-Prize-in-Economic-Sciences-for-2016/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Prize in Economic Sciences |url=https://www.kva.se/en/priser/ekonomipriset |publisher=The Royal Swedish Academy of Sciences |access-date=25. 8. 2018 |location=Stockholm |archive-date=12. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612163715/https://www.kva.se/en/priser/ekonomipriset |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Beslut om titel på ekonomipriset [Resolution on the economics award's name] |url=http://archive.riksbank.se/sv/Webbarkiv/Publicerat/Nyheter/2006/Beslut-om-titel-pa-ekonomipriset/index.html |publisher=Sveriges Riksbank |access-date=20. 8. 2018 |location=Stockholm |language=sv |date=6. 7. 2006 |archive-date=20. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234949/http://archive.riksbank.se/sv/Webbarkiv/Publicerat/Nyheter/2006/Beslut-om-titel-pa-ekonomipriset/index.html |url-status=live}}</ref> Nagradu je osnovala Švedska banka <ref>{{Cite web |title=Streams during Nobel Week 2023 |url=https://www.nobelprize.org/streams-during-nobel-week-2023/ |access-date=21. 11. 2023 |website=NobelPrize.org |date=3. 11. 2023 |language=en-US |archive-date=21. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231121130024/https://www.nobelprize.org/streams-during-nobel-week-2023/ |url-status=live}}</ref> (najstarija centralna banka na svijetu) 1968. na 300. godišnjicu njenog osnivanja.<ref name="EB-NP">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Nobel-Prize|title=Nobel Prize|year=2007|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150429230820/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/416856/Nobel-Prize|archive-date=29. 4. 2015|url-status=live|access-date=29. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.riksbank.se/en/The-Riksbank/Economics-prize/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel|publisher=Sveriges Riksbank|archive-url=https://web.archive.org/web/20130305075529/http://www.riksbank.se/en/The-Riksbank/Economics-prize/|archive-date=5. 3. 2013|url-status=dead|access-date=12. 12. 2012|quote=Sveriges Riksbank's Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel was established with a donation to the Nobel Foundation in connection with the Riksbank's 300th anniversary in 1968}}</ref><ref>{{cite web|url=http://nobelprize.org|title=The Nobel Prize|publisher=[[The Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060405023917/http://nobelprize.org/|archive-date=5. 4. 2006|url-status=dead|access-date=7. 11. 2007|quote=In 1968, Sveriges Riksbank established The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel, founder of the Nobel Prize}}</ref><ref name="bank-estab">{{cite web|url=http://nobelprize.org|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel|publisher=[[The Nobel Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060405023917/http://nobelprize.org/|archive-date=5. 4. 2006|url-status=dead|access-date=7. 11. 2007|quote=In 1968, Sveriges Riksbank (Sweden's central bank) established this Prize in memory of Alfred Nobel, founder of the Nobel Prize}}</ref> Iako ta nagrada nije utemeljena na testamentu Alfreda Nobela 1895,<ref name=":1">{{cite web |title=Nomination and selection of economic sciences laureates |url=https://www.nobelprize.org/nomination/economic-sciences/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200510012450/https://www.nobelprize.org/nomination/economic-sciences/ |archive-date=10. 5. 2020 |access-date=5. 11. 2021 |website=NobelPrize.org |date=4. 7. 2018 |publisher=The Nobel Foundation |quote=Not a Nobel Prize[:] The prize in economic sciences is not a Nobel Prize. In 1968, Sveriges Riksbank (Sweden’s central bank) instituted 'The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel', and it has since been awarded by the Royal Swedish Academy of Sciences according to the same principles as for the Nobel Prizes that have been awarded since 1901. |location=Stockholm}}</ref> laureati iz ekonomije primaju diplomu i zlatnu medalju od švedskog kralja 10. decembra u Stokholmu na istoj ceremoniji na kojoj i dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]<ref name="statutes-econ" /><ref name="nomaw">[http://www.kva.se/en/priser/ekonomipriset/ekonomipriset-nominering-och-utdelning "Nominating and awarding"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180112164700/http://www.kva.se/en/priser/ekonomipriset/ekonomipriset-nominering-och-utdelning|date=12. 1. 2018}}, in "Prize in Economic Sciences", ''[[Royal Swedish Academy of Sciences]]''. Retrieved 4 July 2017.</ref> iz [[Nobelova nagrada za fiziku|fizike]], [[Nobelova nagrada za hemiju|hemije]], [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|fiziologije ili medicine]] i [[Nobelova nagrada za književnost|književnosti]]. Iznos novčane nagrade za ekonomiju jednak je drugim nagradama. Prestiž ove nagrade djelimično proističe iz njenog povezivanja sa nagradama stvorenim na osnovu testamenta Alfreda Nobela, što je često bilo izvor kontroverzi, jer su se četiri Nobelova rođaka formalno distancirala od nagrade za ekonomske nauke.<ref>{{Cite news|title=Alfred Nobels familie tar avstand fra økonomiprisen|work=Aftenposten|url=http://www.aftenposten.no/norge/Alfred-Nobels-familie-tar-avstand-fra-okonomiprisen-552817b.html|url-status=live|access-date=21. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170422132246/http://www.aftenposten.no/norge/Alfred-Nobels-familie-tar-avstand-fra-okonomiprisen-552817b.html|archive-date=22. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thelocal.se/20050928/2173|title=Nobel descendant slams Economics prize - The Local|date=28. 9. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20150624041122/http://www.thelocal.se/20050928/2173|archive-date=24. 6. 2015|url-status=bot: unknown|access-date=21. 11. 2023}}</ref> Nagrada se obično naziva Nobelova nagrada za ekonomiju<ref>{{cite book |first=John A. |last=Hird. |title=Power, Knowledge, and Politics |url=https://archive.org/details/powerknowledgepo0000hird |year=2005 |publisher=Georgetown University Press |isbn=978-1-58901-048-2 |page=[https://archive.org/details/powerknowledgepo0000hird/page/n50 33] |quote=the Bank of Sweden Prize in Economic Science in Memory of Alfred Nobel, commonly referred to as the 'Nobel Prize in Economics' |oclc=231997210 |series=American governance and public policy}}</ref> ili, tačnije, Nobelova memorijalna nagrada za ekomomiju i njome upravlja Nobelova fondacija zajedno sa Nobelovim nagradama.<ref>{{cite web |title=Organization Structure: Spreading Information About the Nobel Prize |url=https://www.nobelprize.org/nobel_organizations/org_structure.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170106040247/https://www.nobelprize.org/nobel_organizations/org_structure.html |archive-date=6. 1. 2017 |access-date=26. 11. 2014 |publisher=[[The Nobel Foundation]]}}</ref> Dobitnici nagrade za ekonomske nauke biraju se na sličan način kao i proglašavaju se uz dobitnike Nobelove nagrade, a nagradu za ekonomske nauke dobijaju na ceremoniji dodjele Nobelove nagrade.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |title=Winners of the Nobel Prize for Economics |url=https://www.britannica.com/topic/Winners-of-the-Nobel-Prize-for-Economics-1856936 |access-date=16. 9. 2021 |website=Encyclopedia Britannica |language=en |archive-date=15. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515081012/https://www.britannica.com/topic/Winners-of-the-Nobel-Prize-for-Economics-1856936 |url-status=live}}</ref> Prvi put je dodijeljena je 1969. holandskom ekonomisti [[Jan Tinbergen|Janu Tinbergenu]] i norveškom ekonomisti [[Ragnar Frisch|Ragnaru Frischu]] "za razvoj i primjenu dinamičkih modela za analizu ekonomskih procesa".<ref name="bank-estab" /><ref>[https://www.britannica.com/ebc/article-9380801 "Jan Tinbergen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203025802/https://www.britannica.com/ebc/article-9380801 |date=3. 12. 2007}} (2007), in ''[[Encyclopædia Britannica]]'', accessed November 16, 2007, from ''Encyclopædia Britannica Online'': <<nowiki>http://www.britannica.com/eb/article-9380801</nowiki>>.</ref><ref>[https://www.britannica.com/ebc/article-9364984 "Ragnar Frisch"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071202201407/https://www.britannica.com/ebc/article-9364984 |date=2. 12. 2007}} (2007), in ''[[Encyclopædia Britannica]]'', accessed 16 November 2007, from ''Encyclopædia Britannica Online'': <<nowiki>http://www.britannica.com/eb/article-9364984r</nowiki>>.</ref> U februaru 1995. odlučeno je da nagrada za ekonomiju bude definisana kao nagrada za društvene nauke, otvarajući tako Nobelovu nagradu velikim doprinosima iz drugih oblasti, kao što su [[političke nauke]], [[psihologija]] i [[sociologija]]. Također, struktura Komiteta za nagradu za ekonomiju je izmijenjena, budući da sada dva člana nisu ekonomisti, dok se ranije komitet ove nagrade sastojao od pet ekonomista. == Također pogledajte == * [[Alfred Nobel]] * [[Nobelova nagrada]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju]] * [[Nobelova nagrada za hemiju]] * [[Nobelova nagrada za fiziku]] * [[Nobelova nagrada za književnost]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] * [[Nobelova nagrada za mir]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel}} * [https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/ Zvanična stranica] {{Nobelova nagrada za ekonomiju}} {{Nobelova nagrada}} {{Authority control}} [[Kategorija:Nagrade Kraljevske švedske akademije nauka]] [[Kategorija:Nobelova nagrada|Ekonomija]] {{Stub}} mc4qrofkbsvvifz8zklrzgvari8s012 0 9521 3671843 3665072 2024-12-09T08:35:11Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Mahātmā Gandhi | slika = Mahatma-Gandhi, studio, 1931.jpg | veličina_slike = | opis = | redoslijed = Predsjednik Indijskog nacionalnog kongresa | vrijeme_na_vlasti = 1924–1925. | prethodnik = Abul Kalam Azad | nasljednik = Sarojini Naidu | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1869|10|02}} | mjesto_rođenja = Porbandar, Indija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1948|01|30|1869|10|02}} | mjesto_smrti = [[New Delhi]], Indija | nacionalnost = | politička_stranka = Indijski nacionalni kongres | supruga = Kasturba Gandhi (1883–1944) | djeca = 4 | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = 1893–1948. | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Mohandas K. Gandhi signature.svg|70p]] }} '''Mohandas Karamchand Gandhi'''<ref name="books.google.ba">http://books.google.ba/books?id=svxDMQZ7fakC&pg=PA8&hl=en#v=onepage&q&f=false Mohandas Gandhi (en)</ref> (Porbandar, [[2. oktobar|2. oktobra]] [[1869]]. – [[New Delhi]], [[30. januar]]a [[1948]].) bio je [[Indija|indijski]] aktivista, političar i državnik. ==Biografija== [[Indija|Indijski]] nacionalistički vođa koji se izborio za nezavisnost [[Indija|Indije]] putem nenasilne revolucije. Gandhi, znan i kao Mahatma Gandhi ('mahatma' na [[Indijski jezik|indijskom]] znači 'dobra duša'), rođen je u hinduskoj porodici u mjestu [[Porbandar]] u današnjoj državi [[Gujarat]] dana 2. oktobra [[1869]]. godine. Studirao je [[pravo]] na univerzitetu u [[London]]u. Nakon što je 1891. završio studij prava (1889. - 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokušao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska firma koja je imala poslovne odnose s [[Južnoafrička Republika|Južnom Afrikom]] zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u [[Durban]]u. Kada je došao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nepriznavanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često vrijeme provodeći u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalaže za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima. Djelom mu je za takvu vrstu politike uzor bio ruski pisac [[Lav Tolstoj]], koji je na Gandhija imao značajan utjecaj. Uzor je također pronašao i u djelima američkog pisca iz 19. vijeka Henrya Davida Thoreaua, posebno u djelima u kojima on piše o [[Isus Krist|Kristovim]] učenjima. Gandhi je smatrao kako su izrazi pasivni otpor i građanska neposlušnost neadekvatni za njegove svrhe te je on pronašao drugi izraz - ''Satyagraha''. Za vrijeme [[Burski rat|Burskog rata]] Gandhi je organizirao sanitetsku jedinicu unutar britanske vojske i zapovijedao istom. Nakon rata vratio se borbi za prava Indijaca. Godine 1910. osnovao je Gandhi farmu, blizu Johannesburga, kooperacijsku koloniju za Indijce. Četiri godine poslije ([[1914]].) južnoafrička vlada učinila je bitne ustupke Gandhijevim zahtjevima (priznavanje indijskih brakova). Kada je završio svoje djelovanje u Južnoj Africi vratio se u Indiju. Po povratku u domovinu aktivirao se u indijskoj politici 1919. godine i pretvorio prijašnji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres u moćnu masovnu organizaciju te postao vođa borbe za samostalnu Indiju. Kada su 1919. godine u parlamentu izglasani takozvani ''Rowlatt Acts'' koji su davali indijskim kolonijalnim vlastima zakonske ovlasti da oružano djeluju protiv takozvanih revolucionarnih aktivnosti. ''Satyagraha'' se proširila Indijom privlačeći milione sljedbenika. Demonstracije protiv ''Rowlatt Acts-a'' rezultirale su masakrom Britanskih vojnika nad Indijcima kod Amritsara. Godine 1920. kada britanska vlada nije uspjela popraviti situaciju, Gandhi je proklamirao politiku nekooperativnosti. To je imalo za posljedicu da su Indijci koji su radili u javnim ustanovama podnijeli ostavke, državne institucije kao naprimjer: sudovi su bili bojkotirani, a Indijska djeca nisu pohađala vladine škole. U cijeloj Indiji ulice su bile blokirane Indijcima koji su sjedili na njima, a kada su se odbili ustati policija ih je tukla. Gandhi je bio uhapšen, ali je uskoro zbog pritiska javnosti bio pušten. U okviru borbe za ekonomsku nezavisnost Indije, uključujući bojkot britanske robe, Gandhi je osmislio ''swaraj'' (sanskritski: samovladavina) pokret. Ekonomski aspekti pokreta bili su veoma važni jer je britansko iskorištavanje indijskih seljaka dovodilo do siromašenja sela i destrukcije kućnih obrta. Gandhi se stoga zalagao za oživljavanje obrta obrade vune te je stoga izabrao točak na kojem se obrađuje vuna kako bi jasnije ukazao na potrebu vraćanja vrijednostima seoskog života i oživljavanju tradicionalnih indijskih obrta. Uskoro je Gandhi postao simbol borbe za slobodnu Indiju širom svijeta. [[Datoteka:Gandhi Boer war.jpg|mini|200p|Gandhi u vrijeme Boerskog rata]] Živio je spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u njegovu braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom. Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati ''Mahatma'' (na sanskritskom: velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ''ahimsa'' (na sanskritskom: nepovrijeđivanje), bilo je izraz životnog puta koje propovijeda hinduizam. Gandhi je smatrao kako će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Gandhijev politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere. Godine 1921. Indijski nacionalni kongres, grupa koja je širila pokret Indijom, dala je Gandhiju potpunu izvršnu vlast, uključujući čak i pravo da imenuje svog nasljednika. Međutim, indijsko stanoviništvo nije u potpunosti slijedilo Gandhijevu politiku nenasilja te je došlo do serije oružanih revolta protiv britanskih vlasti dovodeći do toga da je Gandhi priznao kako je njegova politika doživjela krah. Godine 1922. britanske vlasti su ga privele i utamničile. Nakon što je 1924. pušten iz zatvora Gandhi se povukao iz aktivne politike i posvetio se propagiranju općeg jedinstva. Međutim, opet je bio uvučen u borbu za nezavisnost Indije. Godine 1930. Mahatma je proglasio novi val građanske neposlušnosti pozivajući Indijce da ne plaćaju porez. Neposluh je počeo maršom ka moru u kojem su hiljade Indijaca pratile Gandhija od mjesta Ahmadabad do Arapskog mora, gdje su pravili so iz morske vode. Gandhi je ponovo uhapšen, ali je pušten već 1931. godine nakon što je pristao zaustaviti val neposlušnosti kad su Britanci učinili neke ustupke njegovim zahtjevima. Iste godine Gandhi je predstavljao Indijski nacionalni kongres na konferenciji u [[London]]u. Godine 1932. Gandhi je započeo novi val građanske neposlušnosti protiv Britanaca. Bio je hapšen dva puta kada je pribjegao štrajku glađu što je bila veoma uspješna metoda borbe protiv Britanaca. Naime, ukoliko Gandhi umre postojala je mogućnost da dođe do revolucije i izvan Indje. Iako je i sam bio pripadnik Vaisya (trgovačke) kaste, Gandhi se posvetio i ukidanju nepravednih socijalnih i ekonmskih aspekata kastinskog sistema. Godine 1934. Gandhi je formalno napustio politiku, a na mjestu lidera Indijskog nacionalnog kongresa zamijenio je Jawaharlal Nehru. Gandhi se posvetio putovanju po Indiji, ali se 1939. ponovo vratio aktivnom političkom životu jer su temelji indijske federacije bili uzdrmani. Prvi potez koji je učinio ponovnim izlaskom na političku scenu bio je da još jednim postom, to jeste štrajkom glađu, prisilio vladara države Rajkot da modificira svoj autokratski način vladavine. Javni nemiri postali su toliko jaki da su kolonijalne vlasti morale intervenirati i prisliti vladara Rajkota da popusti Gandhijevim zahtjevima. Mahatma je ponovo postao najznačanija politička figura Indije. Nakon što je izbio [[Drugi svjetski rat]] Kongresna stranka i Gandhi nisu se željeli uplitati u konflikt sve dok Britanci ne udovolje njihovom zahtjevu za momentalnu nezavisnost Indije. To su Britnaci dakako odbili nudeći neke druge kompromise što su opet Indijci odbili. I nakon ulaska Japana u rat i širenja rata na azijski kontinent Gandhi je i dalje odbijao Indiju uvesti u rat. Konačno 1942. Indijci su pristali ući u ratni sukob na strani Britanaca. Godine 1944. indijska borba za nezavisnost došla je u svoju završnu fazu, britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalističke grupe: Muslimanska liga i Kongresna stranka, riješe svoje razlike. Gandhi se oštro suprostavio cjepanju Indije na dvije države (što je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao pristati nadajući se kako će mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon što muslimani zadovolje svoje sepratističke težnje. [[Indija]] i [[Pakistan]] postale su zasebne države kada su Britanci priznali Indiji njenu nezavisnost [[1947]]. godine. Dana 30. januara, dok je bio na putu prema mjestu gdje je vršio večernju molitvu, napao ga je i usmrtio Nathuram Godse, hindu fanatik. Gandhijeva smrt širom svijeta doživljena je kao katastrofa. == Smrt == U 17:17h 30. januara 1948. Gandhi je bio sa svojim unukama u bašti [[Gandhi Smriti|kuće Birla]] (sada [[Gandhi Smriti]]), na putu da se obrati molitvenom skupu, kada je Nathuram Godse, hinduistički nacionalista, iz pištolja je ispalio tri metka u Gandhijeve grudi izbliza.<ref name="ahmed-godse-assets">{{Cite book |last=Ahmed |first=Raja Qaiser |title=Pakistan Factor and the Competing Perspectives in India: Party Centric View |publisher=Palgrave Macmillan |year=2022 |isbn=978-981-16-7051-0 |page=11}}</ref><ref name="CushRobinson2008">{{Cite book |last1=Cush |first1=Denise |url=https://books.google.com/books?id=i_T0HeWE-EAC&pg=PA544 |title=Encyclopedia of Hinduism |last2=Robinson |first2=Catherine |last3=York |first3=Michael |publisher=Taylor & Francis |year=2008 |isbn=978-0-7007-1267-0 |page=544 |access-date=31. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012221104/http://books.google.com/books?id=i_T0HeWE-EAC&pg=PA544 |archive-date=12. 10. 2013 |url-status=live}}</ref> Prema nekim izvještajima, Gandhi je umro odmah.<ref>{{Cite book |last=Mahatma Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=USxWAAAAYAAJ |title=The Collected Works of Mahatma Gandhi |publisher=Publications Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India |year=2000 |isbn=978-81-230-0154-8 |page=130}}</ref><ref name="Gandhi2007">{{Cite book |last=Gandhi |first=Tushar A. |url=https://books.google.com/books?id=x-dsbNz7syQC&pg=PT12 |title="Let's Kill Gandhi !": A Chronicle of His Last Days, the Conspiracy, Murder, Investigation, and Trial |publisher=[[Rupa Publications|Rupa & Company]] |year=2007 |isbn=978-81-291-1094-7 |page=12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101071616/https://books.google.com/books?id=x-dsbNz7syQC&pg=PT12 |archive-date=1. 1. 2016 |url-status=live}}</ref> U drugim izvještajima, kao što je onaj koji je pripremio novinar očevidac, Gandhi je odveden u kuću Birla, u spavaću sobu. Tamo je umro oko 30 minuta kasnije dok je jedan od članova Gandhijeve porodice čitao stihove iz hinduističkih spisa.<ref>{{Cite book |last=Nicholas Henry Pronko |url=https://books.google.com/books?id=0VOBAAAAQBAJ |title=Empirical Foundations of Psychology |publisher=Routledge |year=2013 |isbn=978-1-136-32701-8 |pages=342–43}}</ref><ref name="spear-gandhi-1948-preconditions-fast">{{Citation |last=Spear |first=Percival |title=History of India, Volume 2: From the sixteenth century to the twentieth century |url=https://archive.org/details/dli.bengal.10689.13362/page/n241/mode/2up |page=239 |year=1990 |publisher=Penguin |isbn=978-0-140-13836-8 |author-link=Percival Spear |orig-year=1978}}</ref>{{sfnp|McDermott |Gordon |Embree |Pritchett |2014 |p=344}}{{sfnp|Wolpert|2004|p=358}}<ref name="Brown1991-p380" /> Premijer [[Jawaharlal Nehru]] obratio se svojim sunarodnjacima preko ''All-India radia'' rekavši:{{sfnp|Ghose|1991|p=[https://books.google.com/books?id=5l0BPnxN1h8C&pg=PA367 367]}} {{Citat|Prijatelji i drugovi, svjetlo je nestalo iz naših života, a mrak je posvuda i ne znam baš šta da vam kažem i kako da to kažem. Naš voljeni vođa, Bapu kako smo ga zvali, otac nacije, više nije. Možda griješim što to kažem; Ipak, nećemo ga više videti, kao što smo ga viđali ovih mnogo godina, nećemo mu trčati po savjet niti tražiti od njega utjehu, a to je strašan udarac, ne samo za mene, već i za milione i milione u ovoj zemlji.<ref name="Jai1996">{{Cite book |last=Jai |first=Janak Raj |url=https://books.google.com/books?id=5Wrc1K0uJTgC&pg=PA45 |title=Commissions and Omissions by Indian Prime Ministers |date=juli 2002 |publisher=Regency Publications |isbn=978-81-86030-25-7 |pages=45–47}}</ref>}} Godse, hindu nacionalista,<ref name="CushRobinson2008" /><ref name="babb-godse-assets">{{Cite book |last=Babb |first=Lawrence A. |title=Religion in India: Past and Present |publisher=Dunedin Academic Press |year=2020 |isbn=9781780466231 |location=Edinburgh}}</ref><ref name="sarkar-modern-india-jan48-2">{{Cite book |last=Sarkar |first=Sumit |title=Modern India: 1885–1947 |publisher=Pearson Education |year=2014 |isbn=9789332535749 |location=Delhi and Chennai |page=375 |quote=Tri dana kasnije Mahatma je mrtav, ubio ga je hinduistički fanatik, Nathuram Godse, kao vrhunac zavjere koju je skovala grupa Poona Brahman prvobitno inspirisana V.D. Savarkar – zavjera koju, uprkos brojnim upozorenjima, policija Mumbaijai Delhija nije učinila ništa da spriječi. |author-link=Sumit Sarkar}}</ref> sa vezama sa [[Hindu Mahasabha|Hindu Mahasabhom]] i [[Rashtriya Swayamsevak Sangh]]om,{{sfnp|Hardiman|2003a|pp=174–176}}<ref name="Brown1991-p380" /><ref name="bell-savarkar">{{cite book |last=Bell |first=J. Bowyer |author-link=J. Bowyer Bell |title=Assassin: Theory and Practice of Political Violence |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-4128-0509-4 |location=London |orig-year=2005}}</ref><ref name="geva-delhi-jan48">{{Cite book |last=Geva |first=Rotem |title=Delhi Reborn: Partition and Nation Building in India's Capital |publisher=Stanford University Press |year=2022 |isbn=9781503631199 |pages=130–131 |lccn=2021051794}}</ref><ref name="talbot-singh-delhi">{{citation |last1=Talbot |first1=Ian |last2=Singh |first2=Gurharpal |title=The Partition of India |url=https://books.google.com/books?id=utKmPQAACAAJ&pg=PA118 |pages=118–119 |year=2009 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85661-4 |quote=Sada je gotovo kliše da je podjela transformirala Delhi iz mogulskog u pandžabski grad. Gorka iskustva izbjeglica ohrabrila su ih da podrže desničarske hinduističke stranke. ... Nevolje su počele u septembru (1947.) nakon dolaska izbjeglica iz Pakistana koji su bili odlučni da se osvete i istjeraju muslimane sa imanja koje su tada mogli zauzeti. Gandhi je na svojim molitvenim sastancima u kući Birla osudio 'krivo i nedžentlmensko' istiskivanje muslimana. Uprkos ovim savjetima, dvije trećine gradskih muslimana na kraju je napustilo glavni grad Indije. |access-date=2. 12. 2021 |archive-date=28. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240328154810/https://books.google.com/books?id=utKmPQAACAAJ&pg=PA118 |url-status=live }}</ref> ​​nije pokušao da pobjegne; ubrzo je uhapšen zajedno s nekoliko drugih zavjerenika. Optuženi su bili [[Nathuram Vinayak Godse]], [[Narayan Apte]], [[Vinayak Damodar Savarkar]], [[Shankar Kistayya]], [[Dattatraya Parchure]], [[Vishnu Karkare]], [[Madanlal Pahwa]] i [[Gopal Godse]].<ref name="Brown1991-p380" /><ref name="talbot-singh-delhi" />{{sfnp|Khosla|1965|p=15}}<ref name="Jain76">{{cite book |last=Jagdish Chandra Jain |url=https://books.google.com/books?id=NurqxSttqjoC&pg=PA76 |title=Gandhi, the Forgotten Mahatma |publisher=Mittal Publications |year=1987 |isbn=978-81-7099-037-6 |pages=76–77}}</ref><ref>{{cite book |last=Jay Robert Nash |url=https://books.google.com/books?id=9aQlCgAAQBAJ&pg=PA69 |title=Almanac of World Crime |publisher=Rowman & Littlefield |location=New York |year=1981 |isbn=978-1-4617-4768-0 |page=69}}</ref>{{sfnp|Khosla|1965|p=38}} Suđenje je počelo 27. maja 1948. i trajalo je osam mjeseci prije nego što je sudija Atma Charan donio svoju konačnu naredbu 10. februara 1949. Tužilaštvo je pozvalo 149 svjedoka, odbrana nijednog.{{sfnp|Khosla|1965|p=15–29}} Sud je proglasio krivim sve optužene osim jednog. Osam muškaraca osuđeno je za zavjeru za ubistvo, a ostali su osuđeni zbog kršenja Zakona o eksplozivnim tvarima. Savarkar je oslobođen i pušten na slobodu. Nathuram Godse i Narayan Apte osuđeni su na smrt vješanjem<ref>{{cite web |date=30. 7. 2015 |title=Yakub Memon first to be hanged in Maharashtra after Ajmal Kasab |url=http://indianexpress.com/article/india/india-others/yakub-memon-first-to-be-hanged-in-maharashtra-after-ajmal-kasab/?SocialMedia |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928031701/http://indianexpress.com/article/india/india-others/yakub-memon-first-to-be-hanged-in-maharashtra-after-ajmal-kasab/?SocialMedia |archive-date=28. 9. 2015 |access-date=30. 7. 2015}}</ref> dok je preostalih šest (uključujući Godseovog brata, Gopala) osuđeno na doživotni zatvor.<ref>{{Cite news |last=Menon |first=Vinod Kumar |date=30. 1. 2014 |title=Revealed: The secret room where Godse was kept after killing Gandh |publisher=Mid-Day |url=http://www.mid-day.com/articles/revealed-the-secret-room-where-godse-was-kept-after-killing-gandhi/15058009 |url-status=live |access-date=18. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703144825/http://www.mid-day.com/articles/revealed-the-secret-room-where-godse-was-kept-after-killing-gandhi/15058009 |archive-date=3. 7. 2014}}</ref> === Sahrana i spomen obilježja === [[File:Gandhi funeral.jpg|thumb|Gandijevu sahranu obilježili su milioni Indijaca.<ref name="Gandhi94">{{Cite book |last=Mahatma Gandhi |url=https://archive.org/details/gandhireadersou00gand/page/483 |title=The Gandhi Reader: A Sourcebook of His Life and Writings |publisher=Grove Press |year=1994 |isbn=978-0-8021-3161-4 |pages=[https://archive.org/details/gandhireadersou00gand/page/483 483–89]}}</ref>]] Gandijeva smrt je oplakivana širom zemlje.<ref name="spear-gandhi-1948-preconditions-fast" />{{sfnp|McDermott |Gordon |Embree |Pritchett |2014 |p=344}}{{sfnp|Wolpert|2004|p=358}}<ref name="Brown1991-p380">{{harvp|Brown|1991|p=380}}: "Uprkos i zaista zbog njegovog osjećaja bespomoćnosti, Delhi je trebao biti poprište onoga što je nazvao svojim najvećim postom. ... Njegova odluka je donesena iznenada, iako nakon dugog razmišljanja – nije dao ni nagoveštaja čak ni Nehruu i Patelu koji su bili s njim neposredno prije nego što je objavio svoju namjeru na molitvenom skupu 12. januara 1948. Rekao je da će postiti dok se ne uspostavi mir u zajednici, pravi mir, a ne mir mrtvog grada nametnutog od strane policije i trupa. Patel i vlada su brzo shvatili djelimično kao osudu svoje odluke da zadrže značajnu svotu gotovine koja je još uvijek neplaćena Pakistanu kao rezultat dodjele nepodijeljene indijske imovine zbog neprijateljstava koja su izbila u Kašmiru; ... Ali čak i kada je vlada pristala da isplati gotovinu, Gandhi nije prekinuo post: to će učiniti tek nakon što se veliki broj važnih političara i čelnika komunalnih organa složi sa zajedničkim planom za obnovu normalnog života u grad."</ref> Preko milion ljudi pridružilo se pet milja dugoj pogrebnoj povorci kojoj je trebalo više od pet sati da stigne do Raj Ghata od kuće Birla, gdje je Gandhi ubijen, a još milion je posmatralo povorku kako prolazi.<ref name="Gandhi94" /> Njegovo tijelo je prevezeno na nosaču oružja, čija je šasija demontirana preko noći kako bi se omogućilo postavljanje visokog poda kako bi ljudi mogli baciti pogled na Gandhijevo tijelo. Motor vozila nije korišten; umjesto toga, četiri konopca koje je držalo po 50 ljudi su vukli vozilo.<ref name=ie48pg5>{{cite news|title=Of all faiths and races, together they shed their silent tears|url=https://news.google.com/newspapers?id=4cU-AAAAIBAJ&pg=2964%2C2759742|access-date=19. 1. 2012|work=[[The Indian Express]]|date=31. 1. 1948|page=5 (top centre)|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225055655/https://news.google.com/newspapers?id=4cU-AAAAIBAJ&pg=2964%2C2759742|url-status=live}}</ref> Sve ustanove u vlasništvu Indijaca u [[London]]u su zatvorene u znak žalosti jer su se hiljade ljudi iz svih vjera i denominacija i Indijaca iz cijele Britanije okupile u Indijskoj kući u Londonu.<ref name=ie48pg5 /> [[File:Cremation at Rajghat.gif|thumb|right|Kremacija Mahatme Gandhija u [[Rajghat]]u, 31. januara 1948. Prisustvovali su [[Jawaharlal Nehru]], [[Louis Mountbatten|Louis]] i [[Edwina Mountbatten]], [[Maulana Azad]], [[Rajkumari Amrit Kaur]], [[Sarojini Naidu]] i drugi nacionalni lideri. Njegov sin [[Devdas Gandhi]] zapalio je lomaču.[217]<ref>{{Cite web |last=Michaels |first=James |date=31. 1. 1948 |title=Cremation of Gandhi's body |url=https://www.upi.com/Archives/1948/01/31/Cremation-of-Gandhis-body/1311719724408/ |access-date=20. 2. 2023 |website=United Press International |archive-date=4. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004072556/https://www.upi.com/Archives/1948/01/31/Cremation-of-Gandhis-body/1311719724408/ |url-status=live }}</ref>]] Gandhi je kremiran u skladu s hinduističkom tradicijom. Njegov pepeo je izliven u urne koje su poslane širom Indije na zadušnice.<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=LEEEAAAAMBAJ&pg=PA76 |title=Life |date=15. 3. 1948 |page=76 |issn=0024-3019 |access-date=29. 3. 2024 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329133744/https://books.google.com/books?id=LEEEAAAAMBAJ&pg=PA76#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> Većina pepela je potopljena u [[Triveni Sangam|Sangam u Allahabadu]] 12. februara 1948, ali je dio tajno odnesen. Godine 1997. Tushar Gandhi je uronio sadržaj jedne urne, pronađene u trezoru banke i vraćene putem suda, u Sangam u Allahabadu.<ref name="Guardian-2008-ashes" /><ref name="Kumar2006">{{cite book|last=Kumar|first=Shanti|title=Gandhi meets primetime: globalization and nationalism in Indian television|url=https://books.google.com/books?id=abPsWgqrmMMC&pg=PA170|year=2006|publisher=University of Illinois Press|isbn=978-0-252-07244-4|page=170}}</ref> Nešto od Gandhijevog pepela razbacano je na izvoru rijeke [[Nil]] u blizini [[Jinja|Jinje]] u [[Uganda|Ugandi]], a spomen-ploča obilježava taj događaj. Dana 30. januara 2008. sadržaj druge urne je potopljen u [[Girgaum Chowpatty]]. Druga urna se nalazi u palati [[Aga Kan]]a u Puneu (gde je Gandhi držan kao politički zatvorenik od 1942. do 1944.<ref>{{citation |last=Desai |first=Ian |title=Books Behind Bars: Mahatma Gandhi's Community of Captive Readers |date=2011 |url=https://doi.org/10.1057/9780230316782_12 |work=The History of Reading, Volume 1: International Perspectives, c.1500–1990 |pages=178–191 |editor-last=Towheed |editor-first=Shafquat |access-date=29. 6. 2021 |place=London |publisher=Palgrave Macmillan UK |doi=10.1057/9780230316782_12 |isbn=978-0-230-31678-2 |editor2-last=Owens |editor2-first=W.R. |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329133746/https://link.springer.com/chapter/10.1057/9780230316782_12 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal |last=Bakshi |first=S. R. |date=1982 |title=Gandhi and Bhagat Singh |journal=Proceedings of the Indian History Congress |volume=43 |pages=679–686 |issn=2249-1937 |jstor=44141310}}</ref>) i druga u [[Svetištu na jezeru za samoostvarenje]] u [[Los Angeles]]u.<ref name="Guardian-2008-ashes">{{cite news |title=Gandhi's ashes to rest at sea, not in a museum |author=Ramesh, Randeep |url=https://www.theguardian.com/world/2008/jan/16/india.international |newspaper=[[The Guardian]] |date=16. 1. 2008 |access-date=14. 1. 2012 |location=London |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130901110713/http://www.theguardian.com/world/2008/jan/16/india.international |archive-date=1. 9. 2013 }}</ref><ref name="GWPM">{{Cite news|last =Ferrell|first =David|title =A Little Serenity in a City of Madness|newspaper =[[Los Angeles Times]]|page =B 2 |date =27. 9. 2001|url =https://www.proquest.com/docview/421687420|format =Abstract|access-date =14. 1. 2012|url-status=live|archive-url =https://web.archive.org/web/20131005003758/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/doc/421687420.html?FMT=ABS&FMTS=ABS%3AFT&type=current&date=Sep%2027%2C%202001&author=DAVID%20FERRELL&pub=Los%20Angeles%20Times&edition=&startpage=B.2&desc=Surroundings%3A%20Lake%20Shrine%3B%20%27A%20Little%20Serenity%20in%20a%20City%20of%20Madness%27%3B%20Meditation%20Gardens%20in%20Pacific%20Palisades%20Are%20a%20Place%20to%20Walk%2C%20Think%20and%20Pray|archive-date =5. 10. 2013 |id ={{ProQuest|421687420}}}}</ref><ref>{{Cite web |title=The Mahatma – Life Chronology |website=[[Sabarmati Ashram|Gandhi Ashram]] |url=https://gandhiashramsabarmati.org/en/the-mahatma/life-chronology.html |access-date=29. 3. 2024 |url-status=live |archive-date=23. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231223063304/https://gandhiashramsabarmati.org/en/the-mahatma/life-chronology.html}}</ref> Mjesto Birla House gdje je Gandhi ubijen sada je spomenik pod nazivom Gandhi Smriti. Mjesto u blizini rijeke Yamuna gdje je kremiran je spomenik Rāj Ghāt u New Delhiju.<ref>{{cite book |last=Margot Bigg |title=Delhi |publisher=Avalon |year=2012 |isbn=978-1-61238-490-0 |url=https://archive.org/details/moonhandbookstaj0000bigg |page=[https://archive.org/details/moonhandbookstaj0000bigg/page/14 14] |url-access=registration}}</ref> Platforma od crnog mramora, nosi epigraf "Hē Rāma" (devanagari: हे ! राम ili, Hej Raam). Ovo su navodno Gandijeve posljednje riječi nakon što je ubijen.<ref name="Misra">{{cite book |last=Misra |first=R.P. |url=https://books.google.com/books?id=kp6x7zDLhfMC |title=Rediscovering Gandhi |publisher=Concept Publishing Company in collaboration with Gandhi Smriti & Darshan Samiti |year=2007 |isbn=978-81-8069-375-5 |series=Gandhian studies and peace research series |page=102 |language=mt |access-date=6. 8. 2023 |issue=v. 1 |archive-date=6. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806123136/https://books.google.com/books?id=kp6x7zDLhfMC |url-status=live }}</ref> ==Utjecaj== Njegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima XX. vijeka već mjerilima kompletne ljudske historije. U Ujedinjenim narodima održana je komemorativna sjednica, a sve zemlje svijeta indijskim predstavnicima u Ujedninjenim narodima izrazili su sućut. Uskoro nakon njegove smrti došlo je do vjerskog nasilja u [[Indija|Indiji]] i [[Pakistan]]u, ali su Gandhijeva učenja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo djelo posebice je djelovalo na američkog borca za ljudska prava [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]]. ==Reference== {{Refspisak}} == Opšte i citirane reference == === Knjige === {{refbegin|30em}} * Ahmed, Talat (2018). ''Mohandas Gandhi: Experiments in Civil Disobedience''. {{ISBN|0-7453-3429-6}}. * {{cite book|last=Barr|first=F. Mary|title=Bapu: Conversations and Correspondence with Mahatma Gandhi|date=1956|edition=2nd |publisher=International Book House|location=Bombay|oclc=8372568 |title-link=Bapu (book)}} * {{cite book|last=Bondurant|first=Joan Valérie|author-link=Joan Bondurant|title=Conquest of Violence: the Gandhian philosophy of conflict |url=https://books.google.com/books?id=4hcf8jPrSKYC |year=1971|publisher=[[University of California Press]]}} * {{Cite book |last=Borman |first=William |title=Gandhi and Non-Violence |publisher=[[State University of New York Press]] |year=1986 |isbn=978-0-88706-331-2 |url=https://books.google.com/books?id=U6DE9OUvrTEC}} * {{cite book|last=Brown|first=Judith Margaret |url=https://archive.org/details/gandhi00judi |year=1991 |title=Gandhi: Prisoner of Hope |publisher=[[Yale University Press]] |isbn=978-0-300-05125-4}}<!--used--> * Brown, Judith M. (2004). "Gandhi, Mohandas Karamchand [Mahatma Gandhi] (1869–1948)", ''Oxford Dictionary of National Biography'', Oxford University Press. * Brown, Judith M., and Anthony Parel, eds. (2012). ''The Cambridge Companion to Gandhi''; 14 essays by scholars. * {{cite book|last=Chadha|first=Yogesh|title=Gandhi: a life |url=https://archive.org/details/gandhilife0000chad|url-access=registration |year=1997|publisher=John Wiley|isbn=978-0-471-24378-6}}<!--used--> * {{cite book |last1=Dwivedi |first1=Divya |last2=Mohan |first2=Shaj |last3=Nancy |first3=Jean-Luc |title=Gandhi and Philosophy: On Theological Anti-politics |year=2019 |url=https://books.google.com/books?id=4MB2DwAAQBAJ&q=gandhi+and+philosophy |publisher=Bloomsbury Academic, UK |isbn=978-1-4742-2173-3}}<!--used--> <!--*{{cite book|author=Chakrabarty, Bidyut |title=Social and Political Thought of Mahatma Gandhi|url=https://books.google.com/books?id=4x34We-mY40C|year=2006|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-36096-8}}--> * {{Cite book |last=Dalton |first=Dennis |title=Mahatma Gandhi: Nonviolent Power in Action |publisher=[[Columbia University Press]] |year=2012 |isbn=978-0-231-15959-3 |url=https://books.google.com/books?id=KxUp1igCL_0C}} * {{Cite book |last=Dalton |first=Dennis |title=Mahatma Gandhi: Nonviolent Power in Action |publisher=[[Columbia University Press]] |year=2012a |isbn=978-0-231-53039-2 |url=https://books.google.com/books?id=shCQVfWixiAC}} * {{cite book |last=Dhiman |first=S. |title=Gandhi and Leadership: New Horizons in Exemplary Leadership |publisher=Springer |year=2016 |isbn=978-1-137-49235-7 |url=https://books.google.com/books?id=2Y2kCgAAQBAJ}} * {{cite book|last=Easwaran|first=Eknath|author-link=Eknath Easwaran|title=[[Gandhi the Man|Gandhi the Man: How One Man Changed Himself to Change the World]]|url=|year=2011 |publisher=Nilgiri Press|isbn=978-1-58638-055-7}} * {{cite book|last=Hook|first=Sue Vander|title=Mahatma Gandhi: Proponent of Peace|url=https://books.google.com/books?id=KMmI6FZYNcIC&pg=PA18 |year=2010|publisher=ABDO|isbn=978-1-61758-813-6}} * {{cite book |last=Gandhi |first=Rajmohan |title=Patel, A Life |url=https://books.google.com/books?id=ayZuAAAAMAAJ |year=1990 |publisher=Navajivan Pub. House}} * {{Cite book|last1=Gandhi|first1=Rajmohan|date=2007a |title=Mohandas: A True Story of a Man, His People, and an Empire|publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-310411-7 |url=https://books.google.com/books?id=TEyXCoc76AEC}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Rajmohan|title=Mohandas: True Story of a Man, His People, and an Empire |url=https://books.google.com/books?id=-FDI8LkGsIAC&pg=PT10 |year=2007b|publisher=[[Penguin Books]] |isbn=978-81-8475-317-2 |author-link=Rajmohan Gandhi}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Rajmohan|title=Gandhi: The Man, His People, and the Empire|url=https://books.google.com/books?id=FauJL7LKXmkC |author-link=Rajmohan Gandhi|year=2008|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0-520-25570-8}} * {{cite book|last=Gangrade|first=K.D.|title=Moral Lessons From Gandhi's Autobiography And Other Essays |year=2004 |publisher=Concept Publishing Company |isbn=978-81-8069-084-6 |chapter=Role of Shanti Sainiks in the Global Race for Armaments |url=https://books.google.com/books?id=UODB6R_LmWsC}}<!--used--> * {{cite book|last=Ghose|first=Sankar|title=Mahatma Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=5l0BPnxN1h8C|year=1991 |publisher=Allied Publishers|isbn=978-81-7023-205-6}} * {{cite book|last=Guha|first=Ramachandra|title=[[Gandhi Before India]]|year=2013|publisher=Vintage Books|isbn=978-0-385-53230-3 |author-link=Ramachandra Guha}}<!--used--> * {{cite book |last=Guha |first=Ramachandra |url=http://archive.org/details/gandhibeforeindia |title=Gandhi Before India |year=2013a |isbn=978-0-670-08387-9 |publisher=Allen Lane}} * {{cite book|last=Guha|first=Ramachandra|title=[[Gandhi Before India]]|year=2013x|publisher=[[Penguin Books Limited]]|isbn=978-93-5118-322-8}} * {{cite book |last=Guha |first=Ramachandra |url=https://books.google.com/books?id=XS7UAAAAQBAJ&q=%22the+subcaste+the+Gandhis+belonged+to+was+known+as+Modh+Bania,+the+prefix%22&pg=PP42 |title=Gandhi before India |date=15. 10. 2014a |publisher=[[Penguin Books Limited]] |isbn=978-93-5118-322-8 |access-date=24. 10. 2021 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329130511/https://books.google.com/books?id=XS7UAAAAQBAJ&q=%22the+subcaste+the+Gandhis+belonged+to+was+known+as+Modh+Bania,+the+prefix%22&pg=PP42 |url-status=live }}{{vn|date=juli 2024 |reason=Another "phantom" book on Google, ISBN is not in any database. There is a 2014 edition by another publisher.}} * {{cite book |last=Guha |first=Ramachandra |title=Gandhi before India |year=2015 |publisher=Vintage Books |isbn=978-0-385-53230-3}} * {{cite book|last=Hardiman|first=David|title=Gandhi in His Time and Ours: the global legacy of his ideas |url=https://books.google.com/books?id=UWYV5qYZ3-oC|year=2003 |publisher=C. Hurst & Co.|isbn=978-1-85065-711-8}}<!--used--> * {{Cite book |last=Hardiman |first=David |title=Gandhi in His Time and Ours: The Global Legacy of His Ideas |publisher=[[Columbia University Press]] |year=2003a |isbn=978-0-231-13114-8 |url=https://books.google.com/books?id=XwStR-MUwPQC |access-date=29. 3. 2024 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329133801/https://books.google.com/books?id=XwStR-MUwPQC |url-status=live }} * {{cite book|last=Hatt|first=Christine|title=Mahatma Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=f6vvy-J7vhcC|year=2002 |publisher=Evans Brothers|isbn=978-0-237-52308-4}}<!--used--> * {{cite book|last=Herman|first=Arthur|title=Gandhi & Churchill: The Epic Rivalry that Destroyed an Empire and Forged Our Age |url=https://books.google.com/books?id=tquxD6dk914C |year=2008|publisher=Random House Publishing Group |isbn=978-0-553-90504-5}} Ebook: {{ISBN|978-0-553-80463-8}}.<!--used--> * {{cite book|last=Jai|first=Janak Raj|year=1996|title=Commissions and Omissions by Indian Prime Ministers: 1947–1980 |publisher=Regency Publications |isbn=978-81-86030-23-3 |url=https://books.google.com/books?id=5Wrc1K0uJTgC}}<!--used--> * {{cite book|last=Majmudar|first=Uma|title=Gandhi's Pilgrimage of Faith: from darkness to light|url=https://books.google.com/books?id=xM4paHEq5oQC|year=2005|publisher=SUNY Press|isbn=978-0-7914-6405-2}}<!--used--> * {{Cite book |editor-last=Markovits |editor-first=Claude |url=https://books.google.com/books?id=uzOmy2y0Zh4C |title=A History of Modern India, 1480–1950 |publisher=Anthem Press |year=2002 |isbn=978-1-84331-004-4}} * {{Cite book |editor-last=McDermott |editor-first=Rachel Fell |editor-last2=Gordon |editor-first2=Leonard A. |editor-link2=Leonard A. Gordon |editor-last3=Embree |editor-first3=Ainslie T. |editor-link3=Ainslie T. Embree |editor-last4=Pritchett |editor-first4=Frances W. |editor-last5=Dalton |editor-first5=Dennis |editor-link5=Dennis Dalton |year=2014 |title=Sources of Indian Traditions, Volume 2: Modern India, Pakistan, and Bangladesh |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13830-7 |edition=3rd |location=New York}} * {{cite book|last=Miller|first=Jake C.|title=Prophets of a just society|url=https://archive.org/details/prophetsofjustso0000mill|url-access=registration|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=978-1-59033-068-5}}<!--used--> * {{cite book |last=Minault |first=Gail |date=1982 |title=The Khilafat Movement Religious Symbolism and Political Mobilization in India |url=https://archive.org/details/khilafatmovement0000mina |publisher=[[Columbia University Press]] |isbn=0-231-05072-0}} * {{cite book |last=Muldoon |first=Andrew |title=Empire, Politics and the Creation of the 1935 India Act: Last Act of the Raj |publisher=Routledge |year=2016 |isbn=978-1-317-14431-1 |url=https://books.google.com/books?id=D1gfDAAAQBAJ}} * {{cite book|last=Pāṇḍeya|first=Viśva Mohana|title=Historiography of India's Partition: an analysis of imperialist writings |url=https://books.google.com/books?id=Vu2lu-ZI-vQC|year=2003 |publisher=Atlantic Publishers & Dist|isbn=978-81-269-0314-6}} * {{cite book|author-link1=Marc Pilisuk|last1=Pilisuk|first1=Marc |last2=Nagler|first2=Michael N.|title=Peace Movements Worldwide: Players and practices in resistance to war |url=https://books.google.com/books?id=GTJV2UcZVHcC |year=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-36482-2}}<!--used--> * {{cite book|last=Rühe|first=Peter|title=Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=-9fWAAAACAAJ|year=2004 |publisher=Phaidon|isbn=978-0-7148-4459-6}} * {{cite book|last=Schouten|first=Jan Peter|title=Jesus as Guru: the image of Christ among Hindus and Christians in India |url=https://books.google.com/books?id=pIoKdTH7KPsC |year=2008|publisher=Rodopi|isbn=978-90-420-2443-4}}<!--used--> * {{cite book|last=Sharp|first=Gene|title=Gandhi as a Political Strategist: with essays on ethics and politics |url=https://archive.org/details/gandhiaspolitica0000shar |url-access=registration|year=1979|publisher=P. Sargent Publishers |isbn=978-0-87558-090-6}} * {{cite book|last=Shashi|first=S. S.|title=Encyclopaedia Indica: India, Pakistan, Bangladesh|year=1996|publisher=Anmol Publications |isbn=978-81-7041-859-7}}<!--used--> * {{Cite book|last=Sinha|first=Satya|title=The Dialectic of God: The Theosophical Views Of Tagore and Gandhi|date=2015 |publisher=Partridge Publishing India|isbn=978-1-4828-4748-2 |url=https://books.google.com/books?id=qTU_CQAAQBAJ}} * {{cite book|last=Sofri|first=Gianni|title=Gandhi and India: a century in focus|url=https://books.google.com/books?id=QbCN4R_ZBCUC|year=1999|publisher=Windrush Press|isbn=978-1-900624-12-1}} * {{cite book|last=Thacker|first=Dhirubhai|editor=Amaresh Datta|title=The Encyclopaedia of Indian Literature (Volume Two) (Devraj To Jyoti) |chapter-url=https://books.google.com/books?id=zB4n3MVozbUC&pg=PA1345|year=2006|publisher=Sahitya Akademi|isbn=978-81-260-1194-0|page=1345 |chapter=Gandhi, Mohandas Karamchand}}<!--used--> * {{cite book|last=Todd|first=Anne M.|year=2004|title=Mohandas Gandhi |url=https://archive.org/details/mohandasgandhi0000todd |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-7910-7864-8}}; short biography for children * {{cite book|last=Todd|first=Anne M.|year=2009|title=Mohandas Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=svxDMQZ7fakC&pg=PA7 |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-1-4381-0662-5}} * {{cite book |last=Wolpert |first=Stanley |title=Gandhi's Passion: The Life and Legacy of Mahatma Gandhi |publisher=[[Oxford University Press]] |year=2001 |isbn=978-0-19-515634-8 |url=https://books.google.com/books?id=KpBy6BCupe4C |access-date=3. 6. 2017 |archive-date=21. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230721084554/https://books.google.com/books?id=KpBy6BCupe4C |url-status=live}} * {{Cite book |last=Wolpert |first=Stanley |chapter=Midnight in Calcutta |title=Gandhi's Passion: The life and legacy of Mahatma Gandhi |chapter-url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/first/w/wolpert-gandhi.html |publisher=Oxford University Press |year=2001a |isbn=0-19-515634-X |access-date=20. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321161002/http://www.nytimes.com/books/first/w/wolpert-gandhi.html |archive-date=21. 3. 2016 |url-status=live}} * {{cite book |last=Wolpert |first=Stanley |author-link=Stanley Wolpert |title=Gandhi's Passion: the life and legacy of Mahatma Gandhi |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=ih1VCqkUr4gC&pg=PA197 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-972872-5}} * {{Cite book |last=Wolpert |first=Stanley |title=Gandhi's Passion: The Life and Legacy of Mahatma Gandhi |year=2002a |url=https://books.google.com/books?id=KpBy6BCupe4C |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-515634-8 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170219190635/https://books.google.com/books?id=KpBy6BCupe4C |archive-date=19. 2. 2017 |url-status=live}} * {{Cite book |last=Wolpert |first=Stanley |title=A New History of India |url=https://archive.org/details/newhistoryofindi0000wolp |publisher=Oxford University Press |year=2004 |edition=7th |isbn=0195166787 |location=New York |author-link=Stanley Wolpert}} * {{Cite book |last=Wolpert |first=Stanley |title=Shameful Flight: The Last Years of the British Empire in India |publisher=[[Oxford University Press]] |year=2009 |isbn=978-0-19-539394-1 |url=https://books.google.com/books?id=zuoMsBWCTBUC |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001210558/http://books.google.com/books?id=zuoMsBWCTBUC |archive-date=1. 10. 2013 |url-status=live}} === Naučni članci === * Danielson, Leilah C. {{"'}}In My Extremity I Turned to Gandhi': American Pacifists, Christianity, and Gandhian Nonviolence, 1915–1941". ''Church History'' 72.2 (2003): 361–388. * Du Toit, Brian M. "The Mahatma Gandhi and South Africa." ''Journal of Modern African Studies'' 34#4 (1996): 643–660. {{JSTOR|161593}}. * Gokhale, B. G. "Gandhi and the British Empire", ''History Today'' (Nov 1969), 19#11 pp 744–751 online. * Juergensmeyer, Mark. "The Gandhi Revival – A Review Article." ''The Journal of Asian Studies'' 43#2 (Feb. 1984), pp.&nbsp;293–298. {{JSTOR|2055315}} * {{cite book |last=Khosla |first=G.D. |year=1965 |title=The Murder of the Mahatma (proceedings by the Chief Justice of Punjab) |publisher=Jaico Publishers |url=http://www.mkgandhi.org/ebks/The-Murder-of-the-Mahatma.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150921232029/http://www.mkgandhi.org/ebks/the-murder-of-the-mahatma.pdf |archive-date=21. 9. 2015}} * Kishwar, Madhu. "Gandhi on Women." ''Economic and Political Weekly'' 20, no. 41 (1985): 1753–758. {{JSTOR|4374920}}. * Mohammed, Fevin "Gandhi the Great". (2013) (PhD in Historical Research, Coordinated under Prof. Ram Prasad Sharma). * Murthy, C. S. H. N., Oinam Bedajit Meitei, and Dapkupar Tariang. "The Tale Of Gandhi Through The Lens: An Inter-Textual Analytical Study Of Three Major Films-Gandhi, The Making Of The Mahatma, And Gandhi, My Father." ''CINEJ Cinema Journal'' 2.2 (2013): 4–37. [https://cinej.pitt.edu/ojs/index.php/cinej/article/download/66/239 online] * Power, Paul F. "Toward a Revaluation of Gandhi's Political Thought." ''Western Political Quarterly'' 16.1 (1963): 99–108 excerpt. * Rudolph, Lloyd I. "Gandhi in the Mind of America." ''Economic and Political Weekly'' 45, no. 47 (2010): 23–26. {{JSTOR|25764146}}. {{Refend}} === Primarni izvori === {{Refbegin|30em}} * {{cite book|author=Abel M|title=Glimpses of Indian National Movement|url=https://books.google.com/books?id=Ox3WE2GCbNAC&pg=PA125 |year=2005 |publisher=ICFAI Books|isbn=978-81-7881-420-9}} * {{cite book|last=Andrews|first=C. F.|title=Mahatma Gandhi's Ideas Including Selections from His Writings|url=https://books.google.com/books?id=3EAV6JhQmgkC|year=2008|publisher=Pierides Press|isbn=978-1-4437-3309-0|chapter=VII – The Teaching of Ahimsa|orig-year=1930}} * {{cite book|editor=Dalton, Dennis|year=1996|title=Mahatma Gandhi: Selected Political Writings|publisher=Hackett Publishing |url=https://archive.org/details/mahatmagandhisel00maha |url-access=registration|isbn=978-0-87220-330-3}} * {{cite book|editor=Duncan, Ronald|title=Selected Writings of Mahatma Gandhi|url=https://www.questia.com/read/54615149/selected-writings-of-mahatma-gandhi|year=2011|publisher=Literary Licensing, LLC|isbn=978-1-258-00907-6|access-date=4. 9. 2017|archive-date=1. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001171306/https://www.questia.com/read/54615149/selected-writings-of-mahatma-gandhi}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Mohandas Karamchand|year=1928 |title=Satyagraha in South Africa |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.209598 |publisher=Navajivan Publishing House |location=Ahmedabad |edition=1st |language=gu|quote=Translated by Valji G. Desai}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Mohandas Karamchand|year=1994 |title=The Collected Works of Mahatma Gandhi|publisher=Publications Division, Ministry of Information and Broadcasting, Govt. of India|isbn=978-81-230-0239-2}} (100 volumes). Free online access from Gandhiserve. * {{cite journal|last1=Gandhi|first1=Mohandas Karamchand|year=1928 |title=Drain Inspector's Report|journal=The United States of India |volume=5|issue=6–8|pages=3–4|url=http://www.saadigitalarchive.org/item/20111212-545}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Mohandas Karamchand|year=1990a |editor=Desai, Mahadev H. |title=Autobiography: The Story of My Experiments With Truth |publisher=Dover |location=Mineola, N.Y. |isbn=0-486-24593-4|title-link=The Story of My Experiments With Truth}} * {{cite book|last=Gandhi|first=Mohandas Karamchand|year=2002 |editor=Fischer, Louis |title=[[The Essential Gandhi|The Essential Gandhi: An Anthology of His Writings on His Life, Work and Ideas]] |publisher=Vintage Books|edition=2nd|isbn=978-1-4000-3050-7}} * {{cite book|editor-last=Jack|editor-first=Homer A.|year=1994 |title=The Gandhi Reader: A Source Book of His Life and Writings |url=https://archive.org/details/gandhireadersou00gand |publisher=Grove Press|isbn=978-0-8021-3161-4}} * {{cite book|editor-last=Johnson|editor-first=Richard L. |year=2006 |title=Gandhi's Experiments with Truth: Essential Writings by and about Mahatma Gandhi |url=https://books.google.com/books?id=dRQcKsx-YgQC |publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-1143-7}}<!--used--> * {{cite book|editor=Parel, Anthony J.|year=2009|title=Gandhi: "Hind Swaraj" and Other Writings Centenary Edition |url=https://books.google.com/books?id=oc47gUOPZfcC |publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-14602-9}} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Mahatma Gandhi}} *{{Commonscat-inline|Mohandas K. Gandhi}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{DEFAULTSORT:Gandhi, Mahatma}} [[Kategorija:Rođeni 1869.]] [[Kategorija:Umrli 1948.]] [[Kategorija:Indijski političari]] [[Kategorija:Državnici]] [[Kategorija:Indija]] 79o7u4184dl1r7nimjboqo0efg0xda7 0 9678 3671835 3670383 2024-12-09T08:09:54Z InternetArchiveBot 118070 Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Golda Meir | slika = Golda Meir 03265u.jpg | veličina_slike = | redoslijed = 4. [[Premijer Izraela|premijerka Izraela]] | vrijeme_na_vlasti = 17. mart 1969 – 3. juni 1974. | prethodnik = Yigal Allon {{Small|(v.d.)}} | nasljednik = [[Yitzhak Rabin]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1898|05|03}} | mjesto_rođenja = [[Kijev]], [[Rusko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1978|12|08|1898|05|03}} | mjesto_smrti = [[Jerusalem]], [[Izrael]] | nacionalnost = | politička_stranka = | druga_imena = | supružnik = Morris Meyerson <small>(1917–1951)</small> | djeca = 2 | potpis = [[Datoteka:Golda Meir Signature.svg|60px]] }} '''Golda Meir''' (rođena ''Golda Mabovitch''; [[Kijev]], 3. maj 1898 – [[Jerusalem]], 8. decembar 1978) bila je [[izrael]]ska političarka i 4. [[Premijer Izraela|premijerka Izraela]] od 1969. do 1974. Bila je prva i jedina žena na čelu izraelske vlade i prva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].<ref>{{cite book |last=Kort |first=Michael |title=The Handbook of the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=TkQ68EbRP4wC&dq=Golda+Meir+first+female+head+of+state+in+the+Middle+East&pg=PA76 |publisher=Lerner Publishing Group |year=2002 |page=76 |isbn=9781315170688 |access-date=February 21, 2023 |archive-date=April 20, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230420162558/https://books.google.com/books?id=TkQ68EbRP4wC&dq=Golda+Meir+first+female+head+of+state+in+the+Middle+East&pg=PA76 |url-status=live }}</ref> == Biografija == Rođena u ukrajinsko-jevrejskoj porodici u Kijevu u tadašnjem Ruskom carstvu, emigrirala je 1906. u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je završila učiteljsku školu u [[Milwaukee|Milwaukeeju]] i radila kao učiteljica. Dok je bila u Milwaukeeju, prihvatila je Laburistički cionistički pokret. Udana Meyerson, nakon razvoda 1956. promijenila je ime u hebrejsko Meir. Zajedno sa suprugom 1921. otišla je u [[Palestina (država)|Palestinu]], gdje je postala aktivna u [[cionizam|cionističkom]] pokretu. Tokom tridesetih i četrdesetih godina djelovala je u raznim cionističkim organizacijama u Palestini te u [[Evropa|Evropi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od potpisnika dokumenta kojim je 1948. proglašena država [[Izrael]]. Meir je 1949. izabrana u [[Knesset]], a iste godine ulazi u vladu kao ministrica rada i socijalne skrbi. Godine 1956. premijer David Ben-Gurion imenovao ju je za ministricu vanjskih poslova i na tom mjestu je ostala do 1966, kada se povukla zbog lošeg zdravlja. Služila je na mjestu glavnog tajnika stranke Mapai, odnosno Ujedinjene laburističke stranke, da bi 1969. preuzela ulogu premijera nakon smrti [[Levi Eškol|Levija Eškola]]. Na početku svog mandata, obavila je više diplomatskih posjeta zapadnim liderima kako bi promovisala svoju viziju mira u regionu. Izbijanje [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. zateklo je Izrael nespreman i nanijelo velike gubitke vojsci. Rezultirajući bijes javnosti narušio je njen ugled i doveo do istrage o propustima. Njenoj koaliciji Alijanse je odbijena većina na kasnijim parlamentarnim izborima; podnijela je ostavku sljedeće godine, a na mjestu premijera ju je naslijedio [[Yitzhak Rabin]]. Umrla je 1978. od [[leukemija|leukemije]]<ref name="DB">Marianne Goch, [http://www.fembio.org/biographie.php/frau/biographie/golda-meir/ Golda Meir - ''Biografija sa stranice''] [[Fembio]] učitano 3.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> i sahranjena je na planini Herzl. Kontroverzna ličnost u Izraelu, Meir je nazvana osnivačem države i opisivana kao "gvozdena dama" izraelske politike, ali i široko okrivljena za to što je zemlja zatečena tokom rata 1973. Osim toga, njeno odbacivanje postojanja Palestinaca bile su široko kritikovane.<ref name="TOIGM">{{cite web|url=https://www.timesofisrael.com/new-biopic-seeks-to-counter-notion-that-golda-chiefly-to-blame-for-yom-kippur-war/|title='Golda' biopic aims to counter notion that PM was chiefly to blame for Yom Kippur War|work=The Times of Israel|accessdate=28 August 2023|date=26 August 2023|archive-date=November 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128140255/https://www.timesofisrael.com/new-biopic-seeks-to-counter-notion-that-golda-chiefly-to-blame-for-yom-kippur-war/|url-status=live}}</ref> Većina historičara vjeruje da je Meir bila uspješnija kao ministar rada i stanovanja nego kao premijerka.<ref name="Meron Medzini">Meron Medzini, "Golda Meir–A Forty Year Perspective." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 73-85. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210903043502/https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 |date=September 3, 2021 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[David Ben-Gurion]] ==Reference== {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Avner |first=Yehuda |title=The Prime Ministers: An Intimate Narrative of Israeli Leadership |title-link=The Prime Ministers |date=2010 |publisher=[[Toby Press]] |isbn=978-1-59264-278-6 |oclc=758724969 |author-link=Yehuda Avner}} * {{Cite book |last=Burkett |first=Elinor |title=Golda Meir: The Iron Lady of the Middle East |url=https://archive.org/details/goldameirironlad0000burk |publisher=Gibson Square |year=2008 |isbn=978-1-906142-13-1 |author-link=Elinor Burkett}} * Medzini, Meron. "Golda Meir–A Forty Year Perspective." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 73-85. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 online] == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Agrees |first=Elijahu |url=https://archive.org/details/goldameirportrai00agre |title=Golda Meir: Portrait of a Prime Minister |publisher=Sabra Books |year=1969 |isbn=0-87631-020-X}} *Bachleitner, Kathrin. "Golda Meir and Bruno Kreisky–A Political and Personal Duel." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 26-49. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.02 online]; in 1973 she clashed with leader of Austria regarding Palestinian terrorist attacks against Jewish transit through Vienna. * {{Cite book |last=Fallaci |first=Oriana |url=https://archive.org/details/interviewwithhis00fall |title=Interview With History |publisher=[[Houghton Mifflin]] |year=1976 |isbn=0-395-25223-7 |author-link=Oriana Fallaci}} * {{Cite book |last=Klagsbrun |first=Francine |title=Lioness: Golda Meir and the Nation of Israel |url=https://archive.org/details/lionessgoldameir0000klag |publisher=Schocken Books |year=2017 |isbn=978-0-80524-237-9}}, a standard scholarly biography; [https://www.amazon.com/Lioness-Golda-Meir-Nation-Israel/dp/0805211934/ excerpt] * Lahav, Pnina. "“A Great Episode in the History of Jewish Womanhood”: Golda Meir, the Women Workers' Council, Pioneer Women, and the Struggle for Gender Equality." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 1-25. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.01 online] * {{Cite book |last=Martin |first=Ralph G. |title=Golda Meir: The Romantic Years |publisher=Ivy Books |year=1988 |isbn=0-8041-0536-7}}, popular [https://archive.org/details/goldagoldameirro00mart online] * {{Cite book |last=Meir |first=Menahem |url=https://archive.org/details/mymothergoldamei00meir |title=My Mother Golda Meir: A Son's Evocation of Life With Golda Meir |publisher=Arbor House Publishing Company |year=1983 |isbn=0-87795-415-1}} * Medzini, Meron. ''Golda Meir: A Political Biography'' (2017) [https://www.amazon.com/Adjunct-Associate-Professor-History-Medzini/dp/3110487349/ excerpt]; a stamdard scholarly biography * Medzini, Meron. ''Golda Meir: A Reference Guide to Her Life and Works'' (2020) [https://www.amazon.com/Golda-Meir-Reference-Significant-Figures/dp/1538122871/ excerpt] * Skard, Torild (2014) "Golda Meir" in ''Women of Power – Half a century of female presidents and prime ministers worldwide''. Bristol: Policy Press, {{ISBN|978-1-44731-578-0}}. * Steinberg, Blema S. ''Women in power: The personalities and leadership styles of Indira Gandhi, Golda Meir, and Margaret Thatcher'' (McGill-Queen's Press-MQUP, 2008). * {{Cite book |last=Syrkin |first=Marie |title=Golda Meir: Israel's Leader |url=https://archive.org/details/goldameirisraels00syrk |url-access=registration |publisher=[[G. P. Putnam's Sons|Putnam]] |year=1969}}, highly flattering * {{Cite book |last=Syrkin |first=Marie |title=Golda Meir: Woman with a Cause |url=https://archive.org/details/goldameirwomanwi0000syrk |year=1963}} * Tsoref, Hagai. "Golda Meir's Leadership in the Yom Kippur War." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 50-72. [http://goldameir.org.il/files/Documents/PM/Tsoref__Golda_Meir_s_Leadership_in_the_Yom_Kippur_War__Isreal_Studies_v_23_no_1_2018_pp_50_72.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210903042331/http://goldameir.org.il/files/Documents/PM/Tsoref__Golda_Meir_s_Leadership_in_the_Yom_Kippur_War__Isreal_Studies_v_23_no_1_2018_pp_50_72.pdf |date=September 3, 2021 }} * Weitz, Yechiam. "Golda Meir, Israel's Fourth Prime Minister (1969–74)." ''Middle Eastern Studies'' 47.1 (2011): 43-61. [https://www.jstor.org/stable/27920340 online] === Historiografija === * Schmidt, Sarah. "Hagiography in the diaspora: Golda Meir and her biographers." ''American Jewish History'' 92.2 (2004): 157-188. [https://www.jstor.org/stable/23887352 online] ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat}} *{{Commonscat-inline|Golda Meir}} {{Premijeri Izraela}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{DEFAULTSORT:Meir, Golda}} [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Kijev]] [[Kategorija:Izraelski političari]] 87ifsjdszfl8yiovkoyc7k9sfmw29z6 0 10163 3671736 3670748 2024-12-08T17:57:24Z Palapa 383 3671736 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} Godina '''788.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCLXXXVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 788. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko carstvo === * Bizantijske trupe predvođene Adalgisom, sinom bivšeg langobardskog kralja Deziderija, napadaju južnu Italiju. Njegovi pokušaji su osujećeni od strane Franaka, koji napadaju teritorije u Beneventu, postižući posebno aneksiju Chietija (Spoleto). * Basileus Konstantin VI oženio se Marijom od Amnije (Paflagonija), unukom Filareta Milostivog <ref>Timothy Venning, A chronology of the Byzantine Empire, New York, Palgrave Macmillan, 2006 (ISBN 1-4039-1774-4)</ref>. === Evropa === * Kralj [[Karlo Veliki]] osvaja Bavarsku i uključuje je u Franačko kraljevstvo. Vojvoda Tasillo III je svrgnut i prognan u manastir. Vojvodstvo Agilolfinges je ujedinjeno sa Carstvom, a država je organizirana u okruge <ref>Victor Duruy Histoire de France [archive] Librairie de L. Hachette, 1866</ref>. Karantanija (Slovenija) je uključena u Franačko carstvo sa Bavarskom. * Grimoalda III, lombardskog vojvodu od Beneventa, postavlja kao poluklijenta kralj Karlo Mlađi (sin Karla Velikog) u Beneventu (Italija). * Avari, koji su u savezu sa Tasilom III, napadaju istočnu Franačku (modernu Njemačku). U Italiji su prešli nizinu Veneto do Verone, gdje su spalili baziliku San Zeno <ref>Alessandro Barbero Charlemagne : father of a continent [archive] University of California Press, 2004 (ISBN 978-0-520-23943-2)</ref>. U Bavarskoj su odbijeni nazad preko granice i skoro zbrisani na Dunavu. * Kralj Mauregatus od Asturije umire nakon petogodišnje vladavine, a nasljeđuje ga Bermudo I kao vladar Asturije (moderna Španija). * [[Abdurahman I]], emir Kordobe, umire nakon 32-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov sin Hišam I. * Najraniji zabilježeni tornado u Evropi pogodio je Freising 788. godine <ref>Dr. R. Hennig, Katalog bemerkenswerter Witterungsereignisse. Berlin 1904; Originalquellen: Aventinus (Turmair), Johannes (gest. 1534): Annales Boiorum. Mit Nachtrag. Leipzig 1710; Annales Fuldenses, Chronik des Klosters Fulda. Bei Marquard Freher: Germanicarum rerum scriptores ua Frankfurt aM 1600–1611)</ref>. === Britanija === * Kralja Ælfwalda I od Northumbrije ubio je, vjerovatno u Chestersu, patricius (ealdorman) Sicga. Njega nasljeđuje rođak Osred II. === [[Abasidski halifat]] === * septembar – Bitka kod Kopidnadona: Abasidska ekspediciona snaga protiv [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]] prelazi Kilikijska vrata u anatoličku krajinu (temu). Abasidska vojska pokreće invaziju na bizantijsku Malu Aziju i suočava se s bizantijskim snagama kod Kopidnadona. Bitka rezultira pobjedom Abasida. * Idris ibn Abdullah, poznat kao "osnivač Maroka" <ref>A History of the Maghrib in the Islamic Period, Jamil M. Abun-Nasr, 1987, p. 52</ref>, naselio se u Volubilisu, počevši od vladavine dinastije Idrisida (Maroko je bio zapravo nezavisan od arapskih halifata od Velike berberske pobune). == 788. u temama == === Ekonomija === * Izdavanje Zlatnoga dinara halife [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]] iz 171. godine po Hidžri (788. godine) === Religija === * Započeo period obuhvaćen historijskom raspravom Adama od Bremena o nadbiskupiji Hamburga. * Hramski kompleks Enryaku-ji osnovao je Saichō, [[Budizam|budistički]] monah, na planini Hiei u Ōtsu (Japan). == [[Porođaj|Rođeni]] == * Abu Tammam, muslimanski pjesnik (um. 845.) * Adi Shankara, indijski filozof i teolog (um. 832.) * Aejang, kralj Sille (Koreja) (um. 809.) * Al-Zubayr ibn Bakkar, muslimanski historičar (um. 870.) * Ida od Herzfelda, franačka vojvotkinja i svetica (približan datum) * Li Zaiyi, general dinastije Tang (um. 837.) * Metodije I, patrijarh carigradski (ili 800.) == [[Smrt|Umrli]] == * 23. septembar – Ælfwald I, kralj Nortumbrije * Abd ul-Rahman I, emir [[Kordopski Emirat|Kordobe]] (r. 731.) * Adalgis, kralj i su-regent Lombarda * Hnabi, vojvoda od Alemana (približan datum) * Mauregatus, kralj Asturije (ili 789.) * Mazu Daoyi, kineski zen budistički monah (r. 709.) * Ōnakatomi no Kiyomaro, japanski plemić (r. 702.) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|788|788.}} h01uocrf7bfyd613fu3rtbkvs7c776s 0 10866 3671841 3655117 2024-12-09T08:31:09Z 82.132.0.20 tak 3671841 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bio-inspired_Big_Dog_quadruped_robot_is_being_developed_as_a_mule_that_can_traverse_difficult_terrain.tiff|mini|[[Četvoronožac|Četveronožni]] [[vojni robot]] [[Boston Dynamics|Cheetah]], evolucija [[BigDog|BigDog-a]] (na slici), proglašen je najbržim robotom s nogama na svijetu 2012. godine, obarajući rekord koji je postavio [[Dvonožnost|dvonožni]] robot [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-]] a 1989.<ref name="r07f">{{Cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|title=Four-legged Robot, 'Cheetah,' Sets New Speed Record|agency=Reuters|date=6. 3. 2012|access-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022173838/http://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|archive-date=22. 10. 2013}}</ref>]] [[Datoteka:FANUC_6-axis_welding_robots.jpg|mini|[[Zglobni robot|Zglobni]] [[Robotsko zavarivanje|roboti za zavarivanje]] koji se koriste u tvornici su vrsta [[Industrijski robot|industrijskog robota]].|lijevo]] '''Robot''' je [[mašina]] {{Commonscat|Robots}} [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] o05pvyiv57msi8pl1vaf996k3ccfchc 3671842 3671841 2024-12-09T08:31:59Z MathXplore 134336 Reverted edits by [[Special:Contribs/82.132.0.20|82.132.0.20]] ([[User talk:82.132.0.20|talk]]) to last version by WumpusBot: reverting vandalism 3655117 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bio-inspired_Big_Dog_quadruped_robot_is_being_developed_as_a_mule_that_can_traverse_difficult_terrain.tiff|mini|[[Četvoronožac|Četveronožni]] [[vojni robot]] [[Boston Dynamics|Cheetah]], evolucija [[BigDog|BigDog-a]] (na slici), proglašen je najbržim robotom s nogama na svijetu 2012. godine, obarajući rekord koji je postavio [[Dvonožnost|dvonožni]] robot [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-]] a 1989.<ref name="r07f">{{Cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|title=Four-legged Robot, 'Cheetah,' Sets New Speed Record|agency=Reuters|date=6. 3. 2012|access-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022173838/http://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|archive-date=22. 10. 2013}}</ref>]] [[Datoteka:FANUC_6-axis_welding_robots.jpg|mini|[[Zglobni robot|Zglobni]] [[Robotsko zavarivanje|roboti za zavarivanje]] koji se koriste u tvornici su vrsta [[Industrijski robot|industrijskog robota]].|lijevo]] '''Robot''' je [[Mašina|mašina -]] posebno ona koju može programirati [[računar]] - sposobna da automatski izvrši složeni niz akcija.<ref>Definition of 'robot'. Oxford English Dictionary. Retrieved November 27, 2016.</ref> Roboti mogu biti vođeni od strane eksternog kontrolnog uređaja, ili [[Kontrola robota|kontrole]] mogu biti ugrađene u robotu. Roboti se mogu konstruisati nalik linijama ljudskog oblika, ali većina su robota mašine dizajnirane za obavljanje zadataka bez obzira na njihovu estetiku. '''Robot''' se definiše na različite načine: * Elektronski "šetač" ili "pješak". * [[Sistem]] koji kombinuje senzorski podsistem s mehaničkim podsistemom da bi obavio unaprijed definisani zadatak. * Računarski upravljiv i osnažen [[mehanički sistem]]. Robot se može voditi vanjskim uređajem za upravljanje ili upravljač može biti ugrađen unutar njega. Roboti mogu biti izgrađeni da dočaraju [[Humanoidni robot|ljudsku formu]], ali većina robota su mašine koje obavljaju zadatke, dizajnirane sa naglaskom na čvrstu funkcionalnost, a ne na izrazitu estetiku. [[Datoteka:HONDA_ASIMO.jpg|mini|[[ASIMO]] (2000) na [[Expo 2005]]]] Roboti mogu biti [[Adaptivni robot|autonomni]] ili poluautonomni i kreću se od humanoida kao što su [[Honda|Hondin]] ''napredni korak u inovativnoj mobilnosti'' ([[ASIMO]]) i [[TOSY]] -jev ''TOSY Ping Pong robot za igranje'' ([[TOPIO]]) do [[Industrijski robot|industrijskih robota]], [[Operacija uz pomoć robota|medicinskih operativnih robota]], robota za pomoć pacijentu, psa terapijski roboti, kolektivno programirani [[Roj robota|''rojevi'' roboti]], [[Bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] kao što je [[General Atomics MQ-1 Predator]], pa čak i mikroskopski [[Nanorobotika|nano roboti]] . Oponašajući realističan izgled ili automatizirajući pokrete, robot može prenijeti osjećaj inteligencije ili vlastite [[Agencija (filozofija)|misli]]. Očekuje se da će se [[autonomne stvari]] proširiti u budućnosti, s kućnom robotikom i [[Autonomni auto|autonomnim automobilom]] kao nekim od glavnih pokretača.<ref>{{Cite web|url=http://www.driverless-future.com/?page_id=384|title=Forecasts – Driverless car market watch|website=driverless-future.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170419100926/http://www.driverless-future.com/?page_id=384|archive-date=19. 4. 2017|url-status=dead|access-date=18. 4. 2017}}</ref> [[Datoteka:4n_robot.webm|216x216piksel|Četveronožni robot|mini]] Funkcije robota su primarno izvršavanje određenih realnih operacija. Roboti se dijele po različitim kriterijima. == Podjela robota prema stepenu samostalnosti == * Industrijski roboti (kreću se u skupu diskretnih lokacija) * Autonomni roboti (interakcija s okruženjem) === Podjela industrijskih robota po načinu upravljanja === * Sekvencom ograničeni roboti * Roboti s upravljanjem od tačke do tačke * Roboti s upravljanjem kontinuirano po putanji * [[Inteligentni robot]]i (treća generacija robota) == Podjela robota na osnovu konfiguracije == * Pravougaona [[konfiguracija]] * Cilindrična konfiguracija * Sferna konfiguracija * SCARA robot (bazira se na dva paralelna obrta) * Rotacijeske konfiguracije * Kartezijanski roboti == Generacije robota == * Prva generacija - [[programski robot]]i * Druga generacija - [[adaptivni robot]]i * Treća generacija - [[inteligentni robot]]i == Prvi robot == Historičari nauke označavaju Abū al-'Iz Ibn Ismā'īl ibn al-Razāz [[Al-Jazari|al-Jazarī]]-ja kao "oca robotike", s obzirom na to da je napravio prvi automatski uređaj te vrste 1204. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/ismail-al-jazari-muslim-inventor-called-father-robotics|title=Ismail al-Jazari, the Muslim inventor whom some call the 'Father of Robotics'|date=30. 7. 2020|website=History|language=en|access-date=4. 7. 2023}}</ref> == Također pogledajte == * [[Robotika]] *[[Robosaurus]] * [[Papero]] *[[Entomopter]] == Izvori == * {{cite web|url=https://www.businessinsider.com/researchers-working-on-worlds-first-living-robot-reproduce-itself-2021-11|title=Researchers behind the world's first living robot have found a way to make it reproduce — by shaping it like Pac-Man|last=Al-Arshani|first=Sarah|date=29 Nov 2021|website=Business Insider}} * [https://www.cnn.com/videos/business/2019/06/06/uk-oxford-university-ai-da-humanoid-robot-artist-ge-lon-orig.cnn-business/video/playlists/business-robots/ See this humanoid robot artist sketch drawings from sight (CNN, Video, 2019)] * Margolius, Ivan. 'The Robot of Prague', Newsletter, The Friends of Czech Heritage no. 17, Autumn 2017, pp.&nbsp;3 – 6. https://czechfriends.net/images/RobotsMargoliusJul2017.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911115134/https://czechfriends.net/images/RobotsMargoliusJul2017.pdf |date=11. 9. 2017 }} * Glaser, Horst Albert and Rossbach, Sabine: The Artificial Human, Frankfurt/M., Bern, New York 2011 [https://www.amazon.com/Artificial-Human-Tragical-History/dp/3631578083 "A Tragical History"] * [[:en:Lee Gutkind|Gutkind, L]]. (2006). ''[[:en:Almost Human: Making Robots Think|Almost Human: Making Robots Think]]''. New York: W. W. Norton & Company, Inc. * Craig, J.J. (2005). ''Introduction to Robotics'', Pearson Prentice Hall. Upper Saddle River, NJ. * Tsai, L. W. (1999). ''Robot Analysis''. Wiley. New York. * Sotheby's New York. ''The Tin Toy Robot Collection of Matt Wyse'' (1996) * [[:en:Manuel de Landa|DeLanda, Manuel]]. ''[[:en:War in the Age of Intelligent Machines|War in the Age of Intelligent Machines]]''. 1991. Swerve. New York. * [[:en:Needham, Joseph|Needham, Joseph]] (1986). ''[[:en:Science and Civilization in China|Science and Civilization in China]]: Volume 2''. Taipei: Caves Books Ltd. * Cheney, Margaret [1989:123] (1981). ''Tesla, Man Out of Time''. Dorset Press. New York. {{ISBN|0-88029-419-1}} * Čapek, Karel (1920). ''[https://web.archive.org/web/20160825193650/https://ebooks.adelaide.edu.au/c/capek/karel/rur/ R.U.R.]'', Aventinum, Prague. * TechCast Article Series, Jason Rupinski and Richard Mix, [https://web.archive.org/web/20090513032434/http://www.techcast.org/Upload/PDFs/050804104155TC.androids2.pdf "Public Attitudes to Androids: Robot Gender, Tasks, & Pricing"] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=vSvyY0-19Ro Nauka 50: Robot (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] * http://www.nytimes.com/2011/08/16/business/george-devol-developer-of-robot-arm-dies-at-99.html * http://science.howstuffworks.com/robot.htm * http://www.merriam-webster.com/dictionary/robot * http://www.virtuar.com/click/2005/robonexus/index.htm * http://www.cbc.ca/technology/technology-blog/2007/07/your_view_how_would_you_define.html * https://web.archive.org/web/20070628064010/http://www.dira.dk/pdf/robotdef.pdf * http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Chapter_11.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906190853/http://e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Chapter_11.html |date=6. 9. 2014 }} * http://www.islandone.org/MMSG/9609lego.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927215619/http://www.islandone.org/MMSG/9609lego.htm |date=27. 9. 2007 }} * http://www.ifrr.org/ {{Commonscat|Robots}} [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] sh2tessjrlyuo9mjoc4fct26uumlw90 0 11772 3671729 3671620 2024-12-08T15:55:07Z 109.163.174.155 poboljšano 3671729 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir|boja=lightgreen|naziv=Krompir|slika=Potato_plants.jpg|slika_širina=350px|slika_opis=Zrio u bašti|regnum=[[Biljke|Plantae]]|divisio=[[Cvjetnice|Magnoliophyta]]|class=[[Magnoliopsida]]|subclass=[[Asteridae]]|ordo=[[Solanales]]|familia=[[Solanaceae]]|genus=''Solanum''|razdioba_stepen=Vrste|razdioba=<center>''Solanum tuberosum'' &ndash; <small>''(obični)''</small> krompir</center>}} '''Krompir''' ([[latinski jezik|lat.]]: ''Sola&shy;num tube&shy;ro&shy;sum'') je više&shy;godišnja zelja&shy;sta bilj&shy;ka iz poro&shy;dice ''[[Solanaceae]]'', u koju spadaju također i [[Paradajz|paradajz]], [[Paprika|paprika]] i [[Duhan|duhan]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/potato|title=Definition of POTATO|date=19. 10. 2024|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=26. 10. 2024}}</ref> ==Historija== Uspijeva gotovo u cijelome svijetu; četvrti je po veličini usjev, nakon [[Kukuruz|kukuruza]], [[Pšenica|pšenice]] i [[Riža|riže]]. Porijeklom je iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] sa [[Andi|Anda]]. [[Španija|Španci]] su ga donijeli u Evropu [[1536|1536.]] godine. Zeleno lišće i zelena kora [[Gomolj|gomolja]] nakon izlaganja svjetlosti su toksični.<ref>{{Cite book|url=https://nap.nationalacademies.org/read/1398/chapter/1|title=Read "Lost Crops of the Incas: Little-Known Plants of the Andes with Promise for Worldwide Cultivation" at NAP.edu|language=en}}</ref> ===Etimologija=== [[Bosna i Hercegovina|Bosanski]] naziv ''krompir'', te [[Hrvatska|hrvatski]] krumpir potječu od bavarskoga naziva ''Grumbier'' ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Grundbirne'', ''kruška iz zemlje''). [[Njemačka|Njemački]] naziv ''Kartoffel'', kao i bugarski ''картоф'', derivirani su iz [[Italija|italijanske]] riječi ''tartufoli'', zbog sličnosti krompira sa [[Tartuf|tartufima]]. (vrsta podzemne gljive). Engleski naziv ''potato'' je nastao od španskoga ''patata'', te dalje iz [[Astecija|astečkoga]] ''potatl'', (moglo bi biti prvotno ime). ==Karakteristike== Raste u podzemnome stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad [[Cvijet|cvijet]] uvehne to je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete jeste područje velikih [[Kraško polje|kraških polja]] ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]] i {{Abbr|dr.|druga}}).<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/04/Biljna-proizvodnja-2022.pdf|title=Biljna proizvodnja, Bosna i Hercegovina 2022.|publisher=Federalni zavod za statistiku Federacije BiH|access-date=}}</ref> ==Hemijski sastav== {|border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" |colspan="9"|<center>''100&nbsp;g krompira sadrži:''</center> |- |''kcal''||''kJ''||[[Voda|voda]] (g)||[[Mast|masnoće]] (g)||[[Bjelančevina|proteini]] (g)||[[Kalij|kalij]] (mg)||[[Kalcij|kalcij]] (mg)||[[Magnezij|magnezij]] (mg)||[[Vitamin C|vitamin C]] (mg) |- |align="center"|80||align="center"|320||align="center"|75||align="center"|0,1||align="center"|1,68||align="center"|421||align="center"|1,8||align="center"|23||align="center"|20 |} *''izvor:'' USDA&thinsp;{{Abbr|NND<span style="font-size:50%;">&hairsp;</span>f<span style="font-size:50%;">&hairsp;</span>SR|National Nutrient Database for Standard Reference}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Potatoes}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Solanales]] == Historija == Uspjeva gotovo u cijelom svijetu i četvrti je po večini usjev, nakon [[kukuruz]]a, [[Pšenica|pšenice]] i [[Riža|riže]]. Porijeklom je iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] sa Anda. [[Španija|Španci]] su ga donijeli u [[Evropa|Evropu]] 1536. Zeleno lišće i zelena kora [[gomolj]]a nakon izlaganja svjetlosti su toksični.<ref>{{Cite book|url=https://nap.nationalacademies.org/read/1398/chapter/1|title=Read "Lost Crops of the Incas: Little-Known Plants of the Andes with Promise for Worldwide Cultivation" at NAP.edu|language=en}}</ref> === Etimologija === [[Datoteka:Patates.jpg|lijevo|mini|170x170piksel|Različite vrste krompira.]] [[Bosanski jezik|Bosanski]] naziv '''krompir''', te [[Hrvatska|hrvatski]] '''krumpir''' potiče od [[Alemanski jezik|alemanskog]] naziva "''Grumbier''". [[Njemački jezik|Njemački]] naziv ''Kartoffel'' te bugarski ''картоф'' su derivirani iz [[Italijanski jezik|italijanskog]] ''tartufoli'', zbog sličnosti krompira sa [[tartufi]]ma. Engleski naziv ''potato'' je nastao od španskog ''patata'', te dalje iz [[Asteci|astečkog]] ''potatl'', što bi moglo biti njegovo prvobitno ime. == Karakteristike == Raste u podzemnom stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad [[cvijet]] uvehne, je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete su područja velikih kraških polja: [[Livanjsko polje|Livanjskog]], [[Glamočko polje|Glamočkog]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjskog polja]].<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/04/Biljna-proizvodnja-2022.pdf|title=Biljna proizvodnja, Bosna i Hercegovina 2022.|publisher=Federalni zavod za statistiku Federacije BiH|access-date=}}</ref> == Hemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="9" align="center" | '''100&nbsp;g krompira''' sadrži: |- | '''kcal''' || '''kJ''' || [[voda]] (g)|| masnoće (g)|| proteini (g)|| [[kalij]] (mg) || [[kalcij]] (mg)|| [[magnezij]] (mg) || [[Vitamin C]] (mg) |- | align="center" | 80 || align="center" | 320 || align="center" | 75 || align="center" | 0,1 || align="center" | 1,68 ||align="center" | 421 || align="center" | 1,8 || align="center" | 23 || align="center" | 20 |} == Reference == <references />''Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference'' {{Commonscat|Potatoes}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Solanales]] csl4sabheq6mxhrs3grsombsx6413f2 3671730 3671729 2024-12-08T16:01:31Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.163.174.155|109.163.174.155]] ([[User talk:109.163.174.155|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3671620 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Krompir | slika = Potato_plants.jpg | slika_širina = 225px | slika_opis = ''Krompir | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnice|Magnoliophyta]] | class = [[Magnoliopsida]] | subclass = [[Asteridae]] | ordo = [[Solanales]] | familia = [[Solanaceae]] | genus = '''Solanum''' | razdioba_stepen = Vrste | razdioba = <center>'''''Solanum tuberosum''''' - krompir</center> }} '''Krompir''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Solanum tuberosum'') je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ''[[Solanaceae]]'', u koju spadaju također i [[paradajz]], [[paprika]] i [[duhan]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/potato|title=Definition of POTATO|date=19. 10. 2024|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=26. 10. 2024}}</ref> == Historija == Uspjeva gotovo u cijelom svijetu i četvrti je po večini usjev, nakon [[kukuruz]]a, [[Pšenica|pšenice]] i [[Riža|riže]]. Porijeklom je iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] sa Anda. [[Španija|Španci]] su ga donijeli u [[Evropa|Evropu]] 1536. Zeleno lišće i zelena kora [[gomolj]]a nakon izlaganja svjetlosti su toksični.<ref>{{Cite book|url=https://nap.nationalacademies.org/read/1398/chapter/1|title=Read "Lost Crops of the Incas: Little-Known Plants of the Andes with Promise for Worldwide Cultivation" at NAP.edu|language=en}}</ref> === Etimologija === [[Datoteka:Patates.jpg|lijevo|mini|170x170piksel|Različite vrste krompira.]] [[Bosanski jezik|Bosanski]] naziv '''krompir''', te [[Hrvatska|hrvatski]] '''krumpir''' potiče od [[Alemanski jezik|alemanskog]] naziva "''Grumbier''". [[Njemački jezik|Njemački]] naziv ''Kartoffel'' te bugarski ''картоф'' su derivirani iz [[Italijanski jezik|italijanskog]] ''tartufoli'', zbog sličnosti krompira sa [[tartufi]]ma. Engleski naziv ''potato'' je nastao od španskog ''patata'', te dalje iz [[Asteci|astečkog]] ''potatl'', što bi moglo biti njegovo prvobitno ime. == Karakteristike == Raste u podzemnom stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad [[cvijet]] uvehne, je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete su područja velikih kraških polja: [[Livanjsko polje|Livanjskog]], [[Glamočko polje|Glamočkog]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjskog polja]].<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/04/Biljna-proizvodnja-2022.pdf|title=Biljna proizvodnja, Bosna i Hercegovina 2022.|publisher=Federalni zavod za statistiku Federacije BiH|access-date=}}</ref> == Hemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="9" align="center" | '''100&nbsp;g krompira''' sadrži: |- | '''kcal''' || '''kJ''' || [[voda]] (g)|| masnoće (g)|| proteini (g)|| [[kalij]] (mg) || [[kalcij]] (mg)|| [[magnezij]] (mg) || [[Vitamin C]] (mg) |- | align="center" | 80 || align="center" | 320 || align="center" | 75 || align="center" | 0,1 || align="center" | 1,68 ||align="center" | 421 || align="center" | 1,8 || align="center" | 23 || align="center" | 20 |} == Reference == <references />''Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference'' {{Commonscat|Potatoes}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Solanales]] 4aj8mfj4t2w1j85xam582nhxnfn8zqd 3671731 3671730 2024-12-08T16:01:52Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Krompir]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16:01, 22 decembar 2024 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16:01, 22 decembar 2024 (UTC))) 3671620 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Krompir | slika = Potato_plants.jpg | slika_širina = 225px | slika_opis = ''Krompir | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnice|Magnoliophyta]] | class = [[Magnoliopsida]] | subclass = [[Asteridae]] | ordo = [[Solanales]] | familia = [[Solanaceae]] | genus = '''Solanum''' | razdioba_stepen = Vrste | razdioba = <center>'''''Solanum tuberosum''''' - krompir</center> }} '''Krompir''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Solanum tuberosum'') je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ''[[Solanaceae]]'', u koju spadaju također i [[paradajz]], [[paprika]] i [[duhan]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/potato|title=Definition of POTATO|date=19. 10. 2024|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=26. 10. 2024}}</ref> == Historija == Uspjeva gotovo u cijelom svijetu i četvrti je po večini usjev, nakon [[kukuruz]]a, [[Pšenica|pšenice]] i [[Riža|riže]]. Porijeklom je iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] sa Anda. [[Španija|Španci]] su ga donijeli u [[Evropa|Evropu]] 1536. Zeleno lišće i zelena kora [[gomolj]]a nakon izlaganja svjetlosti su toksični.<ref>{{Cite book|url=https://nap.nationalacademies.org/read/1398/chapter/1|title=Read "Lost Crops of the Incas: Little-Known Plants of the Andes with Promise for Worldwide Cultivation" at NAP.edu|language=en}}</ref> === Etimologija === [[Datoteka:Patates.jpg|lijevo|mini|170x170piksel|Različite vrste krompira.]] [[Bosanski jezik|Bosanski]] naziv '''krompir''', te [[Hrvatska|hrvatski]] '''krumpir''' potiče od [[Alemanski jezik|alemanskog]] naziva "''Grumbier''". [[Njemački jezik|Njemački]] naziv ''Kartoffel'' te bugarski ''картоф'' su derivirani iz [[Italijanski jezik|italijanskog]] ''tartufoli'', zbog sličnosti krompira sa [[tartufi]]ma. Engleski naziv ''potato'' je nastao od španskog ''patata'', te dalje iz [[Asteci|astečkog]] ''potatl'', što bi moglo biti njegovo prvobitno ime. == Karakteristike == Raste u podzemnom stablu, a plod je okrugao cvijet različitih boja: crvenkast, ljubičast, plavičast. Kad [[cvijet]] uvehne, je dokaz da se može početi s vađenjem krompira. Upotrebljava se za ljudsku i stočnu ishranu. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visoke kvalitete su područja velikih kraških polja: [[Livanjsko polje|Livanjskog]], [[Glamočko polje|Glamočkog]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjskog polja]].<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/04/Biljna-proizvodnja-2022.pdf|title=Biljna proizvodnja, Bosna i Hercegovina 2022.|publisher=Federalni zavod za statistiku Federacije BiH|access-date=}}</ref> == Hemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="9" align="center" | '''100&nbsp;g krompira''' sadrži: |- | '''kcal''' || '''kJ''' || [[voda]] (g)|| masnoće (g)|| proteini (g)|| [[kalij]] (mg) || [[kalcij]] (mg)|| [[magnezij]] (mg) || [[Vitamin C]] (mg) |- | align="center" | 80 || align="center" | 320 || align="center" | 75 || align="center" | 0,1 || align="center" | 1,68 ||align="center" | 421 || align="center" | 1,8 || align="center" | 23 || align="center" | 20 |} == Reference == <references />''Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference'' {{Commonscat|Potatoes}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Solanales]] 4aj8mfj4t2w1j85xam582nhxnfn8zqd 0 11910 3671804 3670431 2024-12-09T03:22:39Z InternetArchiveBot 118070 Adding 8 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Arapi | izvorno_ime = العرب ''Al-ʿArab'' |slika=[[Datoteka:Arab_infobox.jpg|200px]] | ukupno = 400–420 miliona<br />[[Arapska liga]] 350 miliona<br />Dijaspora 50 miliona | regija1 = {{ZID|Arapska liga}} | pop1 = 350.000.000 | ref1 = <ref name="CIA Factbook">total population 450 million; [[CIA Factbook]]2030 estimates an Arab population of 450 million, see article text.</ref><ref name="World Arabic Language Day">{{Cite web |date=15. 12. 2016 |title=World Arabic Language Day {{!}} United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization |url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/prizes-and-celebrations/celebrations/international-days/world-arabic-language-day/ |access-date=18. 12. 2017 |website=Unesco.org}}</ref> | regija2 = {{ZID|Brazil}} | pop2 = 11.600.000-12.000.000 | ref2 = <ref name="IBGE2008">IBGE. [http://biblioteca.ibge.gov.br/biblioteca-catalogo?view=detalhes&id=263405 IBGE | Biblioteca | Detalhes | Características étnico-raciais da população : classificações e identidades] IBGE: Características Étnico-Raciais da População.</ref><ref name="Ferabolli2014">{{Cite book |last=Silvia Ferabolli |url=https://books.google.com/books?id=R5CbBAAAQBAJ&pg=PA151 |title=Arab Regionalism: A Post-Structural Perspective |date=25. 9. 2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-65803-0 |page=151 |quote=According to estimates by the Brazilian Institute of Geography and Statistics (IBGE), countersigned by the League of Arab States, Brazil has the largest Arab colony outside their countries of origin. There are estimated 15 million Arabs living in Brazil today, with some researchers suggesting numbers around 20 million.}}</ref><ref name="Amar2014">{{Cite book |last=Paul Amar |url=https://books.google.com/books?id=XGKuCAAAQBAJ&pg=PA40 |title=The Middle East and Brazil: Perspectives on the New Global South |date=15. 7. 2014 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-01496-2 |page=40 |quote=there are, according to the Ministry of Foreign Affairs, more than sixteen million Arabs and descendants of Arabs in Brazil, constituting the largest community of Arabs descent outside the Middle East.}}</ref> | regija3 = {{ZID|Francuska}} | pop3 = 5.500.000–7.000.000 | ref3 = <ref>{{Citation |last=Crumley |first=Bruce |title=Should France Count Its Minority Population? |date=24. 3. 2009 |url=http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1887106,00.html |magazine=Time |access-date=11. 10. 2014}}</ref><ref>{{Cite news |date=26. 3. 2009 |title=To count or not to count |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2009/03/26/to-count-or-not-to-count |access-date=30. 1. 2019 |issn=0013-0613}}</ref> | regija4 = {{ZID|Turska}} | pop4 = 5.000.000 | ref4 = <ref name="www.aljazeera.com2">{{Cite web |title=Turkey's demographic challenge |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/02/turkey-demographic-challenge-arabs-syria-refugees-isis-160218063810080.html |website=aljazeera.com}}</ref>{{efn|Including 1–2 million native Arabs<ref name="www.aljazeera.com2" /> and 3,763,565 registered Syrian refugees.<ref name="UNHCRssrrrTurkey">{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/syria/location/113|title=UNHCR Situation Syria Regional Refugee Response – Turkey|date=11. 11. 2021|publisher=Government of Turkey|access-date=17. 11. 2021}}</ref>}} | regija5 = {{ZID|SAD}} | pop5 = 3.700.000 | ref5 = <ref name="aaiusa.org">{{Cite web |title=Demographics |url=http://www.aaiusa.org/demographics |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023235625/http://www.aaiusa.org/demographics |archive-date=23. 10. 2016 |access-date=18. 12. 2017 |publisher=Arab American Institute}}</ref> | regija6 = {{ZID|Argentina}} | pop6 = 3.500.000 | ref6 = <ref name="Fearab.org.ar">{{Cite web |title=Inmigración sirio-libanesa en Argentina |url=http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620004217/http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |archive-date=20. 6. 2010 |access-date=13. 4. 2010 |publisher=Fearab.org.ar |language=es}}</ref> | regija7 = {{ZID|Kolumbija}} | pop7 = 3.200.000 | ref7 = <ref name="La República, 2022">{{Cite web |title=Colombia y Medio Oriente |date=26. 4. 2022 |url=https://www.larepublica.co/analisis/simon-gaviria-munoz-401830/colombia-y-medio-oriente-3350223 |access-date=2. 7. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |date=6. 7. 2011 |title=Brazil-Arab News Agency – Colombia awakens to the Arab world |url=http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706150728/http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |archive-date=6. 7. 2011 |access-date=17. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tiempo |first=Casa Editorial El |date=7. 3. 2019 |title=Los palestinos que encontraron un segundo hogar en el centro de Bogotá |url=https://www.eltiempo.com/mundo/mas-regiones/los-palestinos-que-encontraron-un-segundo-hogar-en-el-centro-de-bogota-334782 |access-date=18. 6. 2022 |website=El Tiempo |language=spanish}}</ref><ref>{{Cite web |date=mart 2010 |title=Estimación de la mortalidad, 1985–2005 |trans-title=Estimation of mortality, 1985–2005 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=29. 3. 2016 |website=Postcensal Studies |publisher=[[National Administrative Department of Statistics (Colombia)|DANE]] |location=Bogotá, Colombia |language=es |issue=7}}</ref><ref>{{Cite web |date=septembar 2007 |title=Proyecciones nacionales y departamentales de población. 2006–2020 |trans-title=National and departmental population projections. 2006–2020 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=22. 9. 2015 |publisher=DANE National Statistical Service, Colombia |language=es}}</ref> | regija8 = {{ZID|Izrael}} | pop8 = 2.080.000 | ref8 = <ref name="cbs-pop-groups">{{cite web |title=Demographic characteristics – definitions and explanations (translation from Hebrerw into English) |url=https://www-cbs-gov-il.translate.goog/he/subjects/Pages/תכונות-דמוגרפיות-הגדרות%20והסברים.aspx?_x_tr_sl=iw&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-US&_x_tr_pto=wapp |publisher=Israel Central Bureau of Statistics |access-date=6. 1. 2024}}</ref> | regija9 = {{ZID|Čad}} | pop9 = 1.800.000 | ref9 = <ref name="chad">{{Cite CIA World Factbook|country=Chad|access-date=3. 4. 2019|year=2019}}</ref> | regija10 = {{ZID|Iran}} | pop10 = 1.600.000-4.000.000 | ref10 = <ref name="Iran">{{Cite CIA World Factbook|country=Iran|access-date=3. 8. 2013|year=2013}}</ref>–4,000,000<ref>{{Cite journal |date=19. 6. 2015 |title=Arabs |url=https://minorityrights.org/minorities/arabs/ |access-date=26. 10. 2023 |website=Minority Rights Group}}</ref> | regija11 = {{ZID|Venecuela}} | pop11 = 1.600.000 | ref11 = <ref name="thedailybeast.com">{{Cite news |last=Margolis |first=Mac |date=15. 9. 2013 |title=Abdel el-Zabayar: From Parliament to the Frontlines |work=The Daily Beast |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/09/15/abdel-el-zabayar-from-parliament-to-the-frontlines.html}}</ref> | regija12 = {{ZID|Njemačka}} | pop12 = 1.401.950 | ref12 = <ref name="statista">{{Cite web |title=Anzahl der Ausländer in Deutschland nach Herkunftsland in den Jahren 2015 und 2016 |url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1221/umfrage/anzahl-der-auslaender-in-deutschland-nach-herkunftsland/ |website=statista |language=de}}</ref> | regija13 = {{ZID|Španija}} | pop13 = 1.350.000 | ref13 = <ref name="europapress-18-millones">{{Cite web |date=30. 3. 2015 |title=Los musulmanes en España superan los 1,8 millones |url=http://www.europapress.es/sociedad/noticia-musulmanes-espana-superan-18-millones-20150330182141.html |access-date=25. 4. 2017 |website=europapress.es |language=es}}</ref><ref name="alertadigital-16-millones">{{Cite web |last=Redaction |date=9. 10. 2012 |title=La cifra de musulmanes en España alcanza los 1,6 millones, de los que casi un tercio viven en Cataluña |url=http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |access-date=25. 4. 2017 |website=alertadigital.com |language=es |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040941/http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |url-status=dead }}</ref> | regija14 = {{ZID|Meksiko}} | pop14 = 1.100.000 | ref14 = <ref>{{Cite web |last=Sierra |first=Mauricio |date=16. 6. 2021 |title=Arab Ancestry in Latin America |url=https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |access-date=15. 2. 2022 |website=Berkeley High Jacket |quote=Arab Mexicans are an important group within Mexican society. There are around 1,100,000 Mexican citizens of Arab descent, primarily of Lebanese, Syrian, Iraqi and Palestinian heritage. |archive-date=15. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215182429/https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |url-status=dead }}</ref> | regija15 = {{ZID|Čile}} | pop15 = 800.000 | ref15 = <ref name="aurora-israel.co.il">{{Cite web |title=Aurora &#124; Aurora |url=http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318054736/http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |archive-date=18. 3. 2012 |website=aurora-israel.co.il}}</ref><ref name="Adnkronos.com">{{Cite web |date=7. 4. 2003 |title=Chile: Palestinian refugees arrive to warm welcome |url=http://www1.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919202702/http://www.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |archive-date=19. 9. 2011 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Adnkronos.com}}</ref><ref name="Laventana.casa.cult.cu">{{Cite web |title=500,000 descendientes de primera y segunda generación de palestinos en Chile |url=http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&file=article&sid=514 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073846/http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&file=article&sid=514 |archive-date=22. 7. 2009 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Laventana.casa.cult.cu}}</ref> | regija16 = {{ZID|Kanada}} | pop16 = 750.925 | ref16 = <ref name="canadianarabinstitute.org">{{Cite web |title=Canadian Arab Institute :: 750,925 Canadians Hail from Arab Lands |url=http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170319032124/http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |archive-date=19. 3. 2017 |access-date=19. 10. 2019 |website=canadianarabinstitute.org}}</ref> | regija17 = {{ZID|Italija}} | pop17 = 705.968 | ref17 = <ref name="ISTAT">{{Cite web |title=Cittadini stranieri in Italia – 2021 |url=http://www.tuttitalia.it/statistiche/cittadini-stranieri-2021/ |website=tuttitalia.it}}</ref> | regija18 = {{ZID|Švedska}} | pop18 = 543.350 | ref18 = <ref>{{cite web|url=http://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/en/ssd/START__BE__BE0101__BE0101E/FodelselandArK/?rxid=86abd797-7854-4564-9150-c9b06ae3ab07c9b06ae3ab07=Statistics%20Sweden|access-date=19. 9. 2019|title=Population by country of birth, age and sex. Year 2000 – 2020}}</ref> | regija19 = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pop19 = 500.000 | ref19 = <ref>{{Cite web |last=Anthony McRoy |title=The British Arab |url=http://www.naba.org.uk/CONTENT/articles/Diaspora/british_arabs.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103180941/http://www.naba.org.uk/Content/articles/Diaspora/british_arabs.htm |archive-date=3. 1. 2015 |access-date=17. 4. 2012 |publisher=National Association of British Arabs}}</ref> | regija20 = {{ZID|Australija}} | pop20 = 500.000 | ref20 = <ref>{{Cite web |title=australianarab.org/about-us |url=http://australianarab.org/about-us |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161030002545/http://australianarab.org/about-us |archive-date=30. 10. 2016}}</ref> | regija21 = {{ZID|Nizozemska}} | pop21 = 480.000–613.800 | ref21 = <ref name="auto2">{{Citation |title=Dutch media perceived as much more biased than Arabic media – Media & Citizenship Report conducted by University of Utrecht |date=10. 9. 2010 |url=http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |work=Utrecht University |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228151603/http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |access-date=29. 11. 2010 |archive-date=28. 2. 2019 |url-status=dead}}</ref> | regija22 = {{ZID|Obala Slonovače}} | pop22 = 300.000 | ref22 = <ref>{{Cite journal |date=30. 1. 2018 |title=Côte d'Ivoire |url=https://minorityrights.org/country/cote-divoire/ |website=Minority Rights Group}}</ref> | regija23 = {{ZID|Honduras}} | pop23 = 280.000 | ref23 = <ref name="Espín, 2020">{{Cite book |last=J. Espín-Ocampo |url=https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/ri/article/view/13945/19447 |title=Origen y evolución de la comunidad palestina en Chile |work=Revista Relaciones Internacionales, Escuela de Relaciones Internacionales. Universidad Nacional de Costa Rica |year=2020 |volume=1 |pages=113–132 |doi=10.15359/ri.93-1.5 |issn=1018-0583 |issue=93 |s2cid=241082525}}</ref> | regija24 = {{ZID|Ekvador}} | pop24 = 170.000 | ref24 = <ref>{{Cite web |last=de 2020 |first=16 de Octubre |date=16. 10. 2020 |title=El Guayaquil que acogió a los migrantes extranjeros |url=https://www.eltelegrafo.com.ec/noticias/guayaquil-bicentenario/1/guayaquil-migrantes-extranjeros |access-date=16. 4. 2022 |website=El Telégrafo}}</ref> | regija25 = {{ZID|Nigerija}} | pop25 = 150.000 | ref25 = <ref>{{Cite web |date=25. 10. 2006 |title=Africa &#124; Niger's Arabs to fight expulsion|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6081416.stm |access-date=1. 6. 2020 |website=BBC News}}</ref> | regija26 = {{ZID|Danska}} | pop26 = 121.000 | ref26 = <ref>{{Cite web |date=8. 7. 2019 |title=Demographics and Ethnic Groups of Denmark |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-is-the-ethnic-composition-of-the-population-of-denmark.html |access-date=27. 10. 2023 |website=WorldAtlas}}</ref> | regija27 = {{ZID|Indonezija}} | pop27 = 118.866 | ref27 = <ref>{{cite book|url=http://www.bphn.go.id/data/documents/ae_peraturan_perundang-undangan_peninggalan_kolonial_belanda.pdf|title=Analisis dan Evaluasi Peraturan Perundang-undangan Tentang Peninggalan Kolonial (Belanda dan Jepang)|last=Hartono|first=Sunaryati|date=2015|publisher=Badan Pembinaan Hukum Nasional, Kementerian Hukum dan Hak Asasi Manusia RI|location=Jakarta|pages=25–26|id=IOS1-INLIS000000000683886|author-link=:en:Sunaryati Hartono}}</ref> | regija28 = {{ZID|El Salvador}} | pop28 = 100.000 | ref28 = <ref>{{Cite web |title=Why So Many Palestinians Live In El Salvador &#124; AJ+ |url=https://newsvideo.su/video/10798241 |website=newsvideo.su |access-date=13. 11. 2019 |archive-date=13. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091136/https://newsvideo.su/video/10798241 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Lebanese Diaspora Worldwide Geographical Distribution |url=http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214110250/http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution/ |archive-date=14. 2. 2021 |access-date=16. 10. 2018}}</ref><ref>{{Cite news |last=Zielger |first=Matthew |title=El Salvador: Central American Palestine of the West? |work=The Daily Star |url=http://www.dailystar.com.lb/Culture/Art/2004/Apr-27/91857-el-salvador-central-american-palestine-of-the-west.ashx#axzz3EZpwYUKb |access-date=27. 5. 2015}}</ref><ref>{{Cite web |title=AJ Plus: The Palestinians of El Salvador |url=https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091131/https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |archive-date=13. 11. 2019 |access-date=13. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite news |last=Dellios |first=Hugh |title=El Salvador vote divides 2 Arab clans |work=Chicago Tribune |url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-2004-03-21-0403210538-story.html}}</ref> | regija29 = {{ZID|Eritreja}} | pop29 = 80.000 | ref29 = <ref>{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/21/country/ER/languages/|title=Languages of Eritrea|publisher=Ethnologue|access-date=21. 10. 2023}}</ref> | regija30 = {{ZID|Urugvaj}} | pop30 = 75.000 | ref30 = <ref>{{Cite web |last=de 2014 |first=25 de Junio |title=Más de 10 millones de libaneses empujan el crecimiento social y económico de América Latina |url=https://www.infobae.com/2014/06/25/1575973-mas-10-millones-libaneses-empujan-el-crecimiento-social-y-economico-america-latina/ |access-date=15. 2. 2022 |website=infobae |date=24. 11. 2017 |language=es-ES}}</ref> | regija31 = {{ZID|Tanzanija}} | pop31 = 70.000 | ref31 = <ref>{{Cite web |title=Tanzania History and Information – Safari Info for Tanzania |url=http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |access-date=28. 5. 2020 |website=eyesonafrica.net |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110084347/http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |url-status=dead }}</ref> | regija32 = {{ZID|Kenija}} | pop32 = 59.021 | ref32 = <ref name="Census2019">{{Cite web |title=2019 Kenya Population and Housing Census Volume IV: Distribution of Population by Socio-Economic Characteristics |url=https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |access-date=2. 5. 2021 |website=Kenya National Bureau of Statistics}}</ref> | regija33 = {{ZID|Somalija}} | pop33 = 30.000 | ref33 = <ref>{{Citation |title=Somalia |date=17. 10. 2023 |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/somalia/#people-and-society |work=The World Factbook |access-date=22. 10. 2023 |publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> | jezici = [[Arapski jezik|Arapski]] | vjera = [[islam|muslimani]] <br />mali broj kršćana | vezano = <!-- {{Br separated entries|1|2|3}} --> }} '''Arapi''' ({{Jez-ar|عرب}} ʻarab) su etnička grupa<ref>{{cite book |last1=Mackintosh-Smith |first1=Tim |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4 |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&pg=PT14}}</ref><ref>{{cite book |last1=Levinson |first1=David |title=Ethnic Groups Worldwide: A Ready Reference Handbook |date=1998 |publisher=Oryx Press |isbn=978-1-57356-019-1 |url=https://books.google.com/books?id=hIEYAAAAIAAJ&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{cite book |last1=Shakry |first1=Omnia El |title=Understanding and Teaching the Modern Middle East |date=20. 10. 2020 |publisher=University of Wisconsin Pres |isbn=978-0-299-32760-6 |url=https://books.google.com/books?id=pQ8CEAAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22&pg=PA103}}</ref><ref>{{cite book |last1=Ahrari |first1=Mohammed E. |title=The Middle East in Transition: An Instructional Guide |date=1994 |publisher=Southern Center for International Studies |isbn=978-0-935082-19-7 |url=https://books.google.com/books?id=crTZAAAAMAAJ&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hitti |first=Philip K. |title=The Arabs: a short history |url=https://archive.org/details/arabsshorthistor0000hitt_f0u6 |date=1996 |publisher=Regnery Pub. |isbn=0895267063 |location=Washington, D.C.}}</ref><ref>{{Cite book |last=Rogan |first=Eugene |title=The Arabs: a history |url=https://archive.org/details/arabshistory0000roga |date=2011 |publisher=Basic Books |isbn=978-0465025046 |edition=1st pbk. |location=New York, NY}}</ref><ref>{{cite book |last1=Hauss |first1=Charles |title=Ie Comparative Politics |date=juli 2005 |publisher=Wadsworth |isbn=978-0-495-06294-3 |url=https://books.google.com/books?id=MFWIVrDgjikC&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |last=F. |first=Eickelman, Dale |date=septembar 2013 |article=Arabs (anthropology) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-anthropology-COM_24947?s.num=0&s.q |title=Encyclopaedia of Islam |volume=Three}}</ref><ref>{{Cite book |last=Shoup |first=John A. |url=https://books.google.com/books?id=SPBfnT_E1mgC&pg=PA16 |title=Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia |date=31. 10. 2011 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781598843620}}</ref><ref>{{Cite book |last=Barakat |first=Halim |title=The Arab world society, culture, and state |date=1993 |publisher=University of California Press |isbn=0520914422 |location=Berkeley}}</ref><ref>{{Cite book |last=Reynolds |first=Dwight F. |url=https://books.google.com/books?id=ifcGBwAAQBAJ |title=The Cambridge Companion to Modern Arab Culture |date=2. 4. 2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521898072}}</ref><ref>{{Cite book |last=Jandt |first=Fred E. |url=https://books.google.com/books?id=JPb-tb_RmGEC |title=An Introduction to Intercultural Communication: Identities in a Global Community |date=2. 2. 2012 |publisher=SAGE Publications |isbn=9781412992879}}</ref><ref>{{cite book |last1=Kreider |first1=Kyle L. |last2=Baldino |first2=Thomas J. |title=Minority voting in the United States |date=2016 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara |isbn=978-1440830242}}</ref><ref>{{cite book |last1=Epstein |first1=Steven |title=Purity Lost: Transgressing Boundaries in the Eastern Mediterranean, 1000–1400 |date=2007 |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-8484-9 |url=https://books.google.com/books?id=NQe_swnZLZ4C&dq=%22arabs+are+an+ethnic+group%22&pg=PP19}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |article=ʿARAB |url=http://www.iranicaonline.org/articles/arab-index |title=Encyclopedia Iranica}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |date=28. 10. 2009 |title=Arabs |encyclopedia=MSN Encarta |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028022141/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-date=28. 10. 2009}}</ref> i [[semiti|semitski]] [[narod]] koji je većim dijelom nastanjen na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Značajna arapska dijaspora prisutna je u raznim dijelovima svijeta.<ref>{{Cite book |last=Bureš |first=Jaroslav |title=Main characteristic and development trends of migration in the Arab world |date=2008 |publisher=Institute of International Relations |isbn=978-80-86506-71-5 |location=Prague}}</ref> Podaci o broju Arapa su različiti jer postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: prema politici, jeziku i porijeklu. U zavisnosti koja se od ove tri klasifikacije koriste, zavisi i ukupan broj Arapa. Najčešća je klasifikacija prema maternjem jeziku, prvom jeziku kojim se služe i prema toj klasifikaciji Arapa je oko 300 miliona. Arapi govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]] i koriste se [[arapsko pismo|arapskim pismom]]. Arapi su živjeli u posručjima [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]].<ref>{{Cite web |title=HISTORY OF THE ARABS |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?groupid=936&HistoryID=aa94&gtrack=pthc |access-date=1. 5. 2023 |website=historyworld.net}} {{Cite book |last=Eph'al |first=Israel |title=The Ancient Arabs: nomads of the fertile crescent |url=https://archive.org/details/ancientarabsnoma0000epha |date=1982 |publisher=Magnes press Hebrew university E. J. Brill |isbn=978-965-223-400-1 |location=Jerusalem Leiden}} {{Cite book |last=Mackintosh-Smith |first=Tim |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&pg=PT14 |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4}}</ref> U 9. vijeku p. n. e, [[Asirci]] su pisanim putem spominjali Arape kao stanovnike [[Levant]]a, [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapsko poluostrvo|Arabije]].<ref>{{Cite book |last=Myers |first=E. A. |url=https://books.google.com/books?id=-cRrGQ8bIAkC |title=The Ituraeans and the Roman Near East: Reassessing the Sources |date=11. 2. 2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-48481-7 |page=18}} {{cite book |last1=Hoyland |first1=Robert G. |title=Arabia and the Arabs |url=https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl |date=2001 |publisher=Routledge |isbn=0-203-76392-0 |pages=[https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl/page/n24 11] METHODOLOGY (modern Saudi Arabia minus the east coast, the Sinai and Negev deserts, and parts of modern Jordan, Syria, and Iraq)}}</ref> Širom drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]], Arapi su uspostavili uticajne civilizacije počevši od 3000. godine p. n. e, kao što su [[Dilmun]], [[Gerrha]] i [[Magan]], igrajući vitalnu ulogu u trgovini između Mezopotamije i [[Sredozemlje|Mediterana]].<ref>{{cite news |last1=Smith |first1=Sylvia |date=21. 5. 2013 |title=Bahrain digs unveil one of oldest civilizations |work=BBC News |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-22596270}} {{cite web |title=Qal'at al-Bahrain – Ancient Harbour and Capital of Dilmun |url=https://whc.unesco.org/en/list/1192 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405042527/https://whc.unesco.org/en/list/1192 |archive-date=5. 4. 2012 |access-date=17. 8. 2011 |publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Ostala istaknuta plemena uključuju [[Midjan]], [[ʿĀd]] i [[Samud]] koji se spominju u [[Biblija|Bibliji]] i [[Kur'an]]u. Kasnije, 900. godine p. n. e, [[Kedarci]] su imali bliske odnose sa obližnjim [[Kanaan]]skim i Aramejskim državama, a njihova teritorija se prostirala od Donjeg Egipta do Južnog Levanta.<ref>{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan K. |url=https://books.google.com/books?id=JZLW4-wba7UC |title=The Cambridge Ancient History |last2=Champlin |first2=Edward |last3=Lintott |first3=Andrew |date=8. 2. 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-26430-3}} {{cite journal |last1=Retsö |first1=Jan |date=oktobar 2010 |title=Arabs (historical) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-historical-COM_22957?s.num=41&s.rows=50&s.start=40 |journal=Encyclopaedia of Islam, Three}} {{Cite web |title=The origin of the word "Arab" |url=http://www.ismaili.net/histoire/history03/history302.html |access-date=18. 12. 2017 |website=Ismaili.net}}</ref> Od 1200. p. n. e, do 110. p. n. e, u Arabiji su se pojavila moćna kraljevstva kao što su [[Kraljevstvo Saba|Saba]], Lihjan, Minean, Kataban, Hadhramaut, Avsan i Homerite.<ref>{{cite book |author=Werner Daum |title=Yemen: 3000&nbsp;Years of Art and Civilization in Arabia Felix |publisher=Pinguin-Verlag |year=1987 |isbn=3701622922 |page=73}}</ref> Prema abrahamskoj tradiciji, Arapi su potomci [[Abraham]]a preko njegovog sina [[Ismail]]a.<ref>{{cite book |last1=Fisher |first1=Greg |last2=Wood |first2=Philip |title=Arabs and Empires before Islam |date=juli 2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780191799730 |page=368 |url=https://academic.oup.com/book/12636 |access-date=3. 8. 2023 |quote=Origen, in the third century, was the first Christian to identify the Ishmaelites with the Arabs, but he only does so in a cursory fashion}}</ref> Tokom klasične antike, Nabatejci su uspostavili svoje kraljevstvo sa Petrom kao glavnim gradom 300. godine p. n. e,<ref>{{Cite web |title=Thamud {{!}} History, Tribe, & Location {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Thamud |access-date=7. 4. 2023 |website=britannica.com}}</ref> do 271, [[Palmirsko Carstvo]] s glavnim gradom Palmirom, predvođeno kraljicom Zenobijom, obuhvatalo je Sirijsku Palestinu, Arabijsku Petraju i Egipat, kao kao i velike dijelove Anadolije.<ref name="waro">{{cite book |author=Warwick Ball |url=https://books.google.com/books?id=qQKIAgAAQBAJ&pg=PA80 |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |year=2002 |isbn=9781134823871 |page=80| publisher=Routledge }}</ref> Arapski Itureanci su naseljavali Liban, Siriju i sjevernu Palestinu (Galileju) tokom helenističkog i rimskog perioda.<ref name="Berndt Schaller 14922">Berndt Schaller, ''Ituraea'', p.1492.</ref> Osroene i Hatran su bile arapska kraljevstva u Gornjoj Mesopotamiji oko 200. godine.<ref name="Hatra and the Parthian Commonwealth2">{{cite journal |last1=de Jong |first1=Albert |date=2013 |title=Hatra and the Parthian Commonwealth |url=https://www.academia.edu/18709085 |journal=Oriens et Occidens – Band 21 |pages=143–161 |url-access=registration}} {{Cite book |last=Ellerbrock |first=Uwe |url=https://books.google.com/books?id=pFEXEAAAQBAJ |title=The Parthians: The Forgotten Empire |publisher=Routledge |year=2021 |isbn=978-0367481902 |location=Oxford}}</ref> Sasanijci su 164. priznali Arape kao "Arbajistan", što znači "zemlja Arapa",<ref>{{Citation |last=Jullien |first=Christelle |title=Beth 'Arabaye |date=22. 3. 2018 |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715;jsessionid=17E81FF6B5E76812AF9C37A99ADFAD30?rskey=ib3kng&result=3 |work=The Oxford Dictionary of Late Antiquity |access-date=20. 4. 2023 |publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/acref/9780198662778.001.0001 |isbn=978-0-19-866277-8}}</ref> pošto su bili dio Adiabene u gornjoj Mezopotamiji.<ref name="oxfordreference.com2">{{Oxford Dictionary of Late Antiquity|title=Beth ‘Arabaye|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715?rskey=ib3kng&result=3|first=Christelle|last=Jullien}}</ref> Arapski Emeseni vladali su 46. p. n. e. Emesom (Homs), Sirija.<ref>{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan |url=https://books.google.com/books?id=MNSyT_PuYVMC&q=Emesa+dynasty+arab+city&pg=PA502 |title=The Cambridge Ancient History: Volume 12, The Crisis of Empire, AD 193–337 |last2=Garnsey |first2=Peter |last3=Cameron |first3=Averil |date=2005 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521301992}}; {{cite book |last1=Hornblower |first1=Simon |url=https://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ&q=%22arab+kingdom%22+emesa&pg=PA754 |title=The Oxford Classical Dictionary |last2=Spawforth |first2=Antony |last3=Eidinow |first3=Esther |date=2012 |publisher=OUP Oxford |isbn=9780199545568}}; {{cite book |last1=Burns |first1=Jasper |url=https://books.google.com/books?id=hL99AgAAQBAJ&q=Emesa+arab+tribe&pg=PA181 |title=Great Women of Imperial Rome: Mothers and Wives of the Caesars |date=2006 |publisher=Routledge |isbn=9781134131853}}; {{cite book |last1=Prado |first1=Leonardo de Arrizabalaga y |url=https://books.google.com/books?id=zHbXDgAAQBAJ&q=emesa+arab&pg=PA191 |title=Varian Studies Volume One: Varius |date=2017 |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=9781443893855}}; {{cite book |last=Shahid |first=Irfan |title=Rome and The Arabs: A Prolegomenon to the Study of Byzantium and the Arabs |url=https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah |date=1984 |publisher=Dumbarton Oaks |isbn=0884021157 |page=[https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah/page/n72 37]}}; {{cite book |last1=Freisenbruch |first1=Annelise |url=https://books.google.com/books?id=VUR_3B97ctQC&q=%22arab+kingdom%22+emesa&pg=PA182 |title=Caesars' Wives: Sex, Power, and Politics in the Roman Empire |date=2011 |publisher=Simon and Schuster |isbn=9781416583059}}</ref> Tokom kasne antike, Tanuhidi, Salihidi, Lakhmidi, Kinda i Ghassanidi bili su dominantna arapska plemena na Levantu, Mezopotamiji i Arabiji, oni su pretežno prihvatili [[kršćanstvo]].<ref>[[G. W. Bowersock|Bowersock, G. W.]], [[Peter Brown (historian)|Peter Brown]] and [[Oleg Grabar]], eds. 1999. [[iarchive:lateantiquitygui00bowe|Late Antiquity: A Guide to the Postclassical World]] (2nd ed.). Cambridge, MA: [[Belknap Press]]. {{ISBN|978-0-674-51173-6}}. {{cite book|last1=Cameron|first1=Averil|url=https://books.google.com/books?id=_NSoAgAAQBAJ&pg=PR7|title=The Mediterranean World in Late Antiquity: AD 395–700|date=29. 4. 2015|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-67305-4}} {{Cite encyclopedia|title=Encyclopaedia Iranica|url=http://www.iranicaonline.org/articles/lakhmids|access-date=18. 12. 2017|article=Lakhmids}}</ref> == Narod == Semitski narod nastanjen je na [[Srednji Istok|Srednjem Istoku]] i sjevernoj Africi, od [[Maroko|Maroka]] na krajnjem zapadu do [[Oman]]a na istoku, i od [[Turska|Turske]] na sjeveru do [[Jemen]]a i [[Sudan]]a na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 miliona [[kvadratni kilometar|kvadratnih kilometara]] i broje najmanje 250.000.000 pripadnika. Oko 4 miliona Arapa živi u [[Evropa|Evropi]] i oko 2 miliona u [[SAD|Americi]]. Srredište arapske zemlje je [[Saudijska Arabija]] i Jemen, područje poznato kao [[Hidžaz]]. Oko 610. godine, rođenjem [[Islam]]a, Hidžaz postaje trgovačko središte duž karavanskih puteva a [[Mekka]] postaje jedan od najznačajnijih svjetskih gradova. Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom [[suniti|sunitski muslimani]], i tek 10% [[šijiti]] (osobito u Iranu, Jemenu, dijelu [[Irak]]a i obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]). Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao [[Sem]], Hamov brat. Kroz svoju [[Historija|historiju]] osnovali su države: [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Egipat]], [[Irak]], [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Libija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Jemen]] i [[Palestina]]. Gledajući sa socijalnog aspekta, Arapi se dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi) i nomadske Arape, poznajemo ih kao [[Beduini|Beduine]]. Postoji i više jezično semitiziranih (tačnije arabiziranih) naroda koji nisu etnički Arapi, naročito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki [[Kopti]] (koji su ipak porijeklom Egipćani, [[Hamiti|hamitski]] narod čiji su preci osnovali egipatsku kulturu i državu). Među hamitskim [[Berberi]]ma također postoji i dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju [[Pustinja|pustinjske]] predjele sjeverne Afrike. == Ime == Ime Arapi i [[Arabija]] javlja se još u [[Asirija|asirskim]] tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, tačna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. U srodnom [[hebrejski|hebrejskom]] jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. [[Arabijsko poluostrvo|Poluostrvo Arabija]] prekriveno je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike. == Jezik == Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, pismo je arapsko. == Vjerski običaji == Arapi su većinom [[islam]]ske vjeroispovijesti, što u veliko diktira način njihovog života i njihove običaje. Arapi su također u manjini [[kršćani]] i [[druzi]], te žive u [[Liban]]u i [[Sirija|Siriji]], gdje zahvaljujući vjerskoj mješanosti postoji daleko veća varijacija u tradiciji i običajima. Muslimanski Arapi su narod koji živi po pravilima [[Kur'an]]a. Kuran je često osnova zakona arapskih država kojima su regulirani neki aspekti njihovog života. Među Arapima preovladava patrijarhalni sistem. [[Poligamija]] je u nekim arapskim zemljama dozvoljena. Arapi, kao ni [[Židovi]], ne jedu svinjetinu, i uglavnom se koristi govedina, ovčetina i puretina. U zemljama sjeverne Afrike je poznato nacionalno jelo [[kus-kus]], priprema se sa ovčetinom, ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje i druge masnoće biljnog porijekla, a kolači se često prave od meda. == Arapi u Evropi == Arapi u Evropi su razvili umjetno navodnjavanje tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španije ovo se znanje proširilo na sjever, preko [[Alpe|Alpa]] sve do [[Island]]a. Španska riječ 'noria', označava stepen navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. [[Pamuk]], koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, su u Evropu donijeli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'. == Arapske zajednice == * Arapi (iz Arabije) 32.231.000 * [[Hassaniya]] Arapi 4.714.000 * [[Levantski Arapi]] 53.032.000 * [[Libijski Arapi]] 3.785.000 * [[Arapi Maghreba]] 74.142.000 * [[Shuwa Arapi]] 1.986.000 * [[Sudanski Arapi]] 22.135.000 * [[Jemenski Arapi]] 10.999.000 * [[Beduini Arabije]] 14.187.000 * [[Saharski Beduini]] 7.473.000 == Također pogledajte == * [[Islam]] * [[Saudijska Arabija]] * [[Arapski jezik]] == Bilješke == {{Reflist|group=nb}} {{notelist}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin}} {{Cite journal |last1=Abu-Amero |first1=Khaled K |last2=Hellani |first2=Ali |last3=González |first3=Ana M |last4=Larruga |first4=Jose M |last5=Cabrera |first5=Vicente M |last6=Underhill |first6=Peter A |year=2009 |title=Saudi Arabian Y-Chromosome diversity and its relationship with nearby regions |journal=BMC Genet |volume=10 |pages=59 |doi=10.1186/1471-2156-10-59 |pmc=2759955 |pmid=19772609 |doi-access=free }} {{Cite journal |last1=Alshamali |first1=Farida |last2=Pereira |first2=Luísa |last3=Budowle |first3=Bruce |last4=Poloni |first4=Estella S. |last5=Currat |first5=Mathias |year=2009 |title=Local Population Structure in Arabian Peninsula Revealed by Y-STR diversity |journal=Human Heredity |volume=68 |issue=1 |pages=45–54 |doi=10.1159/000210448 |pmid=19339785 |ref={{harvid|Alshamali|2009}} |doi-access=free}} {{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |publisher=INU PRESS |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |location=Geneva}} {{Cite book |last=Bacharach |first=Jere L. |title=Muqarnas: An Annual on the Visual Cultures of the Islamic World |work=Muqarnas an Annual on Islamic Art and Architecture |publisher=Brill |year=1996 |isbn=978-90-04-25933-1 |editor-last=Necipoğlu |editor-first=Gülru |volume=13 |chapter=Marwanid Umayyad Building Activities: Speculations on Patronage |issn=0732-2992}} {{cite book |last=Ball |first=Warwick |author-link=Warwick Ball |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |url=https://archive.org/details/romeineasttransf0000ball |publisher=Routledge |year=2000 |isbn=9780415113762}} {{cite book |last=Birley |first=A. R. |title=Septimius Severus: The African Emperor |publisher=Routledge |year=2002}} {{Cite news |last=Bin-Muqbil |first=Musaed |year=2006 |title=Phonetic and Phonological Aspects of Arabic Emphatics and Gutturals<!-- Doctoral dissertation --> |location=University of Wisconsin–Madison}} {{cite book |last=Brunner |first=Christopher |chapter=Geographical and Administrative divisions: Settlements and Economy| title=The Cambridge History of Iran: The Seleucid, Parthian, and Sasanian periods (2) |year=1983b |publisher=Cambridge University Press |chapter-url=https://books.google.com/books?id=hvx9jq_2L3EC&pg=PA747 |isbn=9780521200936}} {{Cite book |last=Bryce |first=Trevor |title=Ancient Syria: A Three Thousand Year History |url=https://archive.org/details/ancientsyriathre0000bryc |publisher=Oxford University Press |year=2014 |isbn=978-0-19-100292-2}} {{cite book |last=Bryce |first=Trevor |author-link=Trevor R. Bryce |date=2009 |title=The Routledge Handbook of the Peoples and Places of Ancient Western Asia: From the Early Bronze Age to the Fall of the Persian Empire |url=https://archive.org/details/routledgehandboo0000bryc |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-39485-7}} {{Cite book |last=Burns |first=Ross |title=Damascus: A History |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-134-48849-0 |orig-year=2005}} {{Cite book |last=Cobb |first=Paul M. |title=White Banners: Contention in 'Abbasid Syria, 750–880 |publisher=State University of New York Press |year=2001 |isbn=978-0-7914-4880-9}} {{Cite book |last=Retso |first=Jan |url=https://books.google.com/books?id=pUepRuQO8ZkC |title=Arabs in Antiquity: Their History from the Assyrians to the Umayyads |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-7007-1679-1}} {{Cite book |last=Cragg |first=Kenneth |url=https://books.google.com/books?id=pMuxLlWih04C&q=%22arab+christian%22&pg=PP1 |title=The Arab Christian: A History in the Middle East |publisher=Westminster John Knox Press |year=1991 |isbn=978-0-664-22182-9}} {{Cite book |last1=Cribb |first1=Robert |url=https://books.google.com/books?id=SawyrExg75cC&q=Arab+Indonesian&pg=PR25 |title=Historical Dictionary of Indonesia |last2=Kahin |first2=Audrey |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=978-0-8108-4935-8 |series=Historical dictionaries of Asia, Oceania, and the Middle East |location=Lanham, Maryland}} {{Cite book |last=Deng |first=Francis Mading |url=https://archive.org/details/warofvisionsconf00deng |title=War of Visions: Conflict of Identities in the Sudan |publisher=Brookings Institution Press |year=1995 |isbn=9780815717942 |url-access=registration}} {{cite book |last1=Ettinghausen |first1=Richard |last2=Grabar |first2=Oleg |last3=Jenkins-Madina |first3=Marilyn |title=Islamic Art and Architecture: 650–1250 |url=https://books.google.com/books?id=l1uWZAzN_VcC&pg=PA37 |access-date=17. 3. 2013 |year=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08869-4}} {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6YgpDwAAQBAJ&pg=PP1 |title=A Companion to Islamic Art and Architecture |publisher=Wiley Blackwell |year=2017 |isbn=9781119068662 |editor-last=Flood |editor-first=Finbarr Barry |editor-last2=Necipoğlu |editor-first2=Gülru}} {{Cite book |last1=Grabar |first1=Oleg |title=City in the Desert. Qasr al-Hayr East |last2=Holod |first2=Reneta |last3=Knustad |first3=James |last4=Trousdale |first4=William |publisher=Harvard University Press |year=1978 |isbn=978-0-674-13195-8 |series=Harvard Middle Eastern Monographs |volume=23–24}} {{Cite book |last=Hawting |first=Gerald R. |title=The Encyclopaedia of Islam (New Edition/EI-2) |publisher=Brill |year=1991 |isbn=978-90-04-08112-3 |editor-last=Bosworth |editor-first=Clifford Edmund |volume=6 |chapter=Marwan II |editor-last2=van Donzel |editor-first2=Emeri J. |editor-last3=Lewis |editor-first3=Bernard |editor-last4=Pellat |editor-first4=Charles}} {{Cite book |last=Hillenbrand |first=Robert |title=The Idea and Ideal of the Town Between Late Antiquity and the Early Middle Ages |publisher=Brill |year=1999 |isbn=978-90-04-10901-8 |editor-last=Brogiolo |editor-first=Gian Pietro |series=The Transformation of the Roman World |volume=4 |chapter='Anjar and Early Islamic Urbanism |issn=1386-4165 |editor-last2=Perkins |editor-first2=Bryan Ward}} {{cite book |last=Hoyland |first=Robert G. |author-link=Robert G. Hoyland |date=2002 |title=Arabia and the Arabs: From the Bronze Age to the Coming of Islam |url=https://archive.org/details/ARABIAANDTHEARABSFromTheBronzeAgeToTheComingOfIslamRobertG.Hoyland |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-64634-0}} {{cite encyclopedia |last1=Kia |first1=Mehrdad |title=The Persian Empire: A Historical Encyclopedia |date=2016 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1610693912}} (2 volumes) {{cite book |last=Kitchen |first=Kenneth |author-link=Kenneth Kitchen |editor-last1=Archibald |editor-first1=Zofia H. |editor-last2=Davies |editor-first2=John |editor-link2=John K. Davies (historian) |editor-last3=Gabrielsen |editor-first3=Vincent |editor-last4=Oliver |editor-first4=G. J. |date=2001 |title=Hellenistic Economies |chapter=Economics in Ancient Arabia from Alexander to the Augustans |location=London |publisher=Routledge |pages=119–132 |isbn=978-1-134-56592-4}} {{Cite book |last=Le Strange |first=Guy |title=Palestine under the Moslems, a description of Syria and the Holy Land from A.D. 650 to 1500. Translated from the works of the medieval Arab geographers |publisher=Houghton, Mifflin and Co |year=1890 |oclc=5965873}} {{cite book |last1=Rapp |first1=Stephen H. |title=The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature |date=2014 |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |isbn=978-1472425522 |url=https://books.google.com/books?id=T8VIBQAAQBAJ&q=rapp+inscription+kartir}} {{Citation |last=Saliba |first=George |author-link=George Saliba |year=1994b |title=A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam |publisher=[[New York University Press]] |isbn=978-0-8147-8023-7}} {{cite book |last=Schiettecatte |first=Jérémie |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781444338386.wbeah30219 |chapter=Himyar |title=The Encyclopedia of Ancient History |date=2017 |website=The Encyclopedia of Ancient History |pages=1–2 |publisher=John Wiley & Sons, Inc |doi=10.1002/9781444338386.wbeah30219 |isbn=9781405179355 |url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01585072/file/2016%20Schiettecatte%20EAH%20Himyar_HAL_Academia.pdf |access-date=8. 11. 2022}} {{Cite book |last=Shahîd |first=Irfan |url=https://books.google.com/books?id=pfwAG3-rpzcC |title=Byzantium and the Arabs in the Sixth Century |publisher=Dumbarton Oaks |year=1995a |isbn=978-0-88402-284-8 |volume=2 (Part 1)}} {{Cite book |last=Speake |first=Graham |title=International Dictionary of Historic Places |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |year=1996 |isbn=978-1-884964-03-9 |editor-last=Berney |editor-first=Kathryn Ann |volume=4 (Middle East and Africe) |chapter=Palmyra (Homs, Syria) |editor-last2=Ring |editor-first2=Trudy |editor-last3=Watson |editor-first3=Noelle}} * Touma, Habib Hassan. ''The Music of the Arabs''. Portland, Oregon: Amadeus P, 1996. {{ISBN|0-931340-88-8}}. {{cite encyclopedia |last=Van Beek |first=Gus W. |editor-last1=Meyers |editor-first1=Eric M. |editor-link1=Eric M. Meyers |editor-last2=Dever |editor-first2=William G. |editor-link2=William G. Dever |editor-last3=Meyers |editor-first3=Carol L. |editor-link3=Carol Meyers |editor-last4=Muhly |editor-first4=James D. |editor-last5=Pardee |editor-first5=Dennis |editor-last6=Sauer |editor-first6=James A. |editor-last7=Finney |editor-first7=Paul Corby |editor-last8=Jorgensen |editor-first8=John S. |title=Qataban |encyclopedia=[[The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East]] |volume=4 |date=1997 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford & New York |pages=383–384 |isbn=978-0-195-06512-1}} * Lipinski, Edward. ''Semitic Languages: Outlines of a Comparative Grammar'', 2nd ed., Orientalia Lovanensia Analecta: Leuven 2001 * [[Kees Versteegh]], ''The Arabic Language'', Edinburgh University Press (1997) * [http://www.newadvent.org/cathen/01663a.htm The Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, 1907, Online Edition, K. Night 2003: article Arabia] * [https://web.archive.org/web/20150906045819/http://www.paklinks.com/gs/archive/index.php/t-4130.html History of Arabic language](1894), Jelsoft Enterprises Ltd. * The Arabic language, National Institute for Technology and Liberal Education web page (2006) {{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Global communication without universal civilization |publisher=INU Press |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |series=INU societal research |volume=1: Coexisting contemporary civilizations : Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |location=Geneva |orig-year=2000}} * Hooker, Richard. "Pre-Islamic Arabic Culture." WSU Web Site. 6 June 1999. Washington State University. * Owen, Roger. "State Power and Politics in the Making of the Modern Middle East 3rd Ed" Page 57 {{ISBN|0-415-29714-1}} {{Cite book |last=Levinson |first=David |url=https://books.google.com/books?id=uwi-rv3VV6cC |title=Ethnic groups worldwide: a ready reference handbook |publisher=Oryx Press|year=1998 |isbn=978-1-57356-019-1}} {{Cite book |last=Raymond |first=André |title=Le Caire |publisher=Fayard |year=1993 |language=fr}} {{Cite book |last=Strawn |first=Brent A. |chapter=Shem |editor1-last=Freedman |editor1-first=David Noel |editor2-last=Myers |editor2-first=Allen C.|title=Eerdmans Dictionary of the Bible |publisher=Amsterdam University Press |year=2000a |chapter-url=https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&q=%22a+schematic+representation+describing+the+expansion+of+humankind%22&pg=PA1271 |isbn= 9789053565032}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * Price-Jones, David. ''The Closed Circle: an Interpretation of the Arabs''. Pbk. ed., with a new preface by the author. Chicago: I. R. Dee, 2002. xiv, 464 p. {{ISBN|1-56663-440-7}} * Ankerl, Guy. ''Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western.'' INU PRESS, Geneva, 2000. {{ISBN|2-88155-004-5}}. {{Cite book |last=Bitar |first=Amer |url=https://books.google.com/books?id=X4oBEAAAQBAJ |title=Bedouin Visual Leadership in the Middle East: The Power of Aesthetics and Practical Implications |date=2020 |publisher=[[Springer Nature]] |isbn=9783030573973}} {{commonscat|Arabs}} {{Evropski muslimani}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} [[Kategorija:Semitski narodi]] snrhhz1gj0ce689zghfn03i09kkk6ob 0 12444 3671839 3665100 2024-12-09T08:24:10Z InternetArchiveBot 118070 Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Narodna Republika Bangladeš | izvorno_ime = গণপ্রজাতন্ত্রী বাংলাদেশ<br />Gônoprojatontri Bangladesh | ime_genitiv = Bangladeša | zastava = Flag of Bangladesh.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Coat_of_arms_of_Bangladesh.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = | himna = "[[Amar Shonar Bangla]]" <br/>(Moj zlatni Bangla){{Center|[[Datoteka:Amar Sonar Bangla - official vocal music of the National anthem of Bangladesh.ogg]]}} | karta = Bangladesh in its region.svg | opis_karte = | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Dhaka]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|23|45|50|N|90|23|20|E|type:city_region:BD|display=inline}} | najveći_grad = [[Dhaka]] | službeni_jezik = [[Bengalski jezik|bengalski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = 99% [[Bengalci]]<br /> 1% Ostali | religija = {{ublist |item_style=white-space:nowrap; |91.04% [[Islam]] zvanična religija|7.94% [[Hinduizam]] |0.60% [[Budizam]] |0.30% [[Kršćanstvo]]|0.12% Ostali}} | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Bangladeša|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Mohammed Shahabuddin]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Bangladeša|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Muhammad Yunus]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 26. mart 1971. od [[Pakistan]]a | nezavisnost_priznato = | površina = 148.460 | po_površini_na_svijetu = 92. | procenat_vode = 6,4 | stanovnika = 169.828.911<ref name="populationcensus2022">{{cite web |title=Population and Housing Census 2022: Post Enumeration Check (PEC) Adjusted Population |url=http://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/b343a8b4_956b_45ca_872f_4cf9b2f1a6e0/2023-04-18-08-42-4f13d316f798b9e5fd3a4c61eae4bfef.pdf |date=18. 4. 2023 |website=[[Bangladesh Bureau of Statistics]] |access-date=30. 5. 2023 |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530205648/http://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/b343a8b4_956b_45ca_872f_4cf9b2f1a6e0/2023-04-18-08-42-4f13d316f798b9e5fd3a4c61eae4bfef.pdf |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Report: 68% Bangladeshis live in villages |url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/332419/report-68%25-bangladeshis-live-in-villages |work=[[Dhaka Tribune]] |date=28. 11. 2023 |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=6. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206021005/https://www.dhakatribune.com/bangladesh/332419/report-68%25-bangladeshis-live-in-villages |url-status=live }}</ref> | stanovnika_godina = 2022. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 8. | procjena = 173.562.364 | procjena_godina = 2024. | gustoća = 1.165 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 13. | bdp_ukupno = {{increase}}$1.620 [[bilion]]a<ref>{{cite web |publisher=International Monetary Fund – IMF |title=Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD |access-date=4. 12. 2023 |archive-date=4. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204110102/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.PP.CD?locations=BD&most_recent_value_desc=true |url-status=live }}</ref> | bdp_godina = 2024. | po_broju_bdp_na_svijetu = 25. | bdp_per_capita = {{increase}}$9.410<ref>{{cite web |publisher=International Monetary Fund – IMF |title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url= https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD|access-date= 4. 12. 2023 |archive-date= 4. 12. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231204111604/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD?end=2022&locations=BD&most_recent_value_desc=false&start=1990&view=chart |url-status= live }}</ref> | bdp_per_capita_na_svijetu = 126. | bdp_nominalni_ukupno ={{increase}} $455.166 [[Milijarda|milijardi]]<ref>{{cite web |title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD |publisher=IMF |access-date=4. 12. 2023 |archive-date=4. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204120113/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD?locations=BD&most_recent_value_desc=true |url-status=live }}</ref> | bdp_nominalni_godina = 2024. | bdp_nominalni_na_svijetu = 34. | bdp_nominalni_per_capita = {{increase}} $2.650<ref>{{cite web | title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD | publisher= IMF | access-date=4. 12. 2023 | archive-date=4. 12. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231204161657/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=BD&most_recent_value_desc=false | url-status=live }}</ref> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 137. | hdi = 0,670 | hdi_godina = 2022. | hdi_nivo = srednji | po_broju_hdi_na_svijetu = 129. | gini = 49,9<ref>{{cite press release |title=KEY FINDINGS HIES 2022 |url=https://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/57def76a_aa3c_46e3_9f80_53732eb94a83/2023-04-13-09-35-ee41d2a35dcc47a94a595c88328458f4.pdf |page=15 |publisher=[[Bangladesh Bureau of Statistics]] |access-date=13. 4. 2023 |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530091430/https://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/57def76a_aa3c_46e3_9f80_53732eb94a83/2023-04-13-09-35-ee41d2a35dcc47a94a595c88328458f4.pdf |url-status=live}}</ref> | gini_godina = 2022. | gini_nivo = visoka nejednakost | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Bangladeška taka|Taka]] | vremenska_zona = [[UTC]] +6 | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = lijeva<ref>{{Cite web |date=13. 5. 2020 |title=List of all left- & right-driving countries around the world |url=https://www.worldstandards.eu/cars/list-of-left-driving-countries/ |access-date=10. 6. 2020 |website=worldstandards.eu}}</ref> | pozivni_broj = +880 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.bd]] | komentar = }} '''Bangladeš''', službeno '''Narodna Republika Bangladeš''', je gusto naseljena [[Azija|azijska]] zemlja,<ref>{{Citation|title=Bangladesh|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bangladesh/|publisher=Central Intelligence Agency|date=15. 6. 2023|access-date=25. 6. 2023|language=en}}</ref> smještena na delti rijeka [[Ganges]]a i [[Brahmaputra|Brahmaputre]], okružena [[Indija|Indijom]] na zapadu, sjeveru i istoku, te [[Mjanmar]]om na jugoistoku. ==Historija== Do 15. augusta 1947. historija Bangladeša pripadala je prošlosti pokrajine Bengal. Nakon diobe indijskog potkontinenta 1947, teritorij današnjega Bangladeša (istočni Bengal) dodijeljen je [[Pakistan]]u kao istočna pokrajina, tj. ''Istočni Pakistan'' (većinom hinduistički zapadni Bengal pripao je Indiji). Ekonomsko-političkoj prevlasti zapadnog dijela Pakistana nad istočnim protivila se ''Awami-liga'' [[Sheikh Mujibur Rahman|Sheikha Mujibura Rahmana]]. Nastala je 1954. kao pokret za autonomiju, a ubrzo je zahtijevala nezavisnost, zbog čega je Rahman bio zatvoren. Na izborima 1970. ''Awami-liga'' je dobila prevlast u pokrajinskom i saveznom parlamentu. Predsjednik Pakistana [[Yahya Kan]] i vođa utjecajne Pakistanske narodne stranke [[Zulfikar Ali Buto]] početkom 1971. neuspješno su pregovarali s Rahmanom o statusu ''Istočnoga Pakistana''. Yahya Kan je odgodio zasjedanje novoga parlamenta, zabranio je Awami-ligu, a Rahman je ponovno bio zatvoren i osuđen na smrt. Vodstvo Awami-lige u izbjeglištvu, u [[Kolkata|Kolkati]], osnovalo je privremenu vladu i 10. aprila 1971. donijelo deklaraciju o nezavisnosti Bangladeša. Bengalsko stanovništvo je pružalo otpor vlastima Pakistana (gerilski pokret ''Mukti Bahini'' borio se za neovisnost od kraja 1970). Oružani odgovor pakistanske vojske potaknuo je građanski rat u kojem je poginulo nekoliko stotina hiljada Bengalaca, dok ih je više od 10 miliona izbjeglo u indijski ''Zapadni Bengal''. U sukobe je bila uključena i [[Indija]], čija je vojska, uz podršku bengalskih gerilaca, Bangladešu donijela nezavisnost. Početkom 1972. Rahman je pušten iz zatvora u Pakistanu i postao predsjednik vlade Bangladeša. Pakistan je priznao Bangladeš 1974, a iste Rahman je proglasio vandredno stanje pa je 1975. postao predsjednik države s neograničenim ovlastima. Krajem 1975. izgubio je podršku vojske pa je s dijelom porodice ubijen, a predsjednik je postao [[Muštaq Ahmed]].<ref>http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5698</ref> ==Geografija== [[File:Map of Bangladesh-en.svg|thumb|Karta Bangladeša]] Bangladeš je izrazito nizinska zemlja koja zauzima područje donjeg toka i najveći dio zajedničke delte [[Brahmaputra|Brahmaputre]] i [[Ganges]]a.<ref>{{Cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/51842/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 9. 2014 |archive-date=25. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150125102010/http://proleksis.lzmk.hr/51842/ |url-status=dead }}</ref> Leži između 20° i 27° sjeverne geografske širine, i 88° i 93° istočne geografske dužine. Gotovo u potpunosti je okružen susjednom [[Indija|Indijom]] i dijeli malu granicu s [[Mjanmar]]om na jugoistoku, iako se nalazi vrlo blizu [[Nepal]]a, [[Butan]]a i [[Kina|Kine]]. Država je podijeljena na tri regije. Većim dijelom zemlje dominira plodna delta [[Ganges]]a, najveća riječna delta na svijetu.<ref>{{cite web |author1=Aditi Rajagopal|title=How the World's Largest Delta Might Slowly Go Under Water |url=https://www.discovery.com/nature/largest-delta-underwater|website=Discovery|date=8. 2. 2020|access-date=9. 3. 2020|archive-date=8. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200208052815/http://www.discovery.com/nature/largest-delta-underwater|url-status=live}}</ref> Sjeverozapadni i središnji dio zemlje čine visoravni Madhupur i Barind. Sjeveroistok i jugoistok su dom zimzelenih brda. Delta Gangesa formirana je ušću rijeka [[Ganges]]a (lokalni naziv Padma ili Pôdda), [[Brahmaputra|Brahmaputre]] (Jamuna ili Jomuna) i [[Meghna]] i njihovih pritoka. Ganges se ujedinjuje sa [[Jamuna (rijeka)|Jamunom]] (glavni kanal Brahmaputre) i kasnije se spaja sa Meghnom, te se konačno uljeva u [[Bengalski zaliv]]. Bangladeš je pretežno bogato plodno ravno zemljište. Većina je ispod 12 m nadmorske visine, a procjenjuje se da bi oko 10% njenog zemljišta bilo poplavljeno ako bi se nivo mora povećao za 1 m.<ref name="ali">{{cite journal |last=Ali |first=A. |title=Vulnerability of Bangladesh to climate change and sea level rise through tropical cyclones and storm surges |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00175563 |journal=Water, Air, & Soil Pollution |volume=92 |issue=1–2 |pages=171–179 |year=1996 |bibcode=1996WASP...92..171A |s2cid=93611792 |doi=10.1007/BF00175563 |access-date=1. 2. 2020 |archive-date=1. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201143058/https://link.springer.com/article/10.1007/BF00175563 |url-status=live }}</ref> 12% zemlje je pokriveno brdskim sistemima. Močvare [[Haor]] u zemlji su od značaja za globalnu nauku o životnoj sredini. Najviša tačka u Bangladešu je Saka Haphong, koja se nalazi blizu granice sa Mjanmarom, sa nadmorskom visinom od 1.064 m.<ref name=CIA>{{Cite CIA World Factbook|country=Bangladesh|access-date=15. 5. 2007 |year=2007}}</ref> Ranije su se najvišim smatrali Keokradong ili Tazing Dong. Šumski pokrivač čini oko 14% ukupne površine zemljišta, što je ekvivalentno 1.883.400 hektara (ha) šume 2020, što je manje u odnosu na 1.920.330 hektara (ha) iz 1990. Od šuma koje se prirodno obnavljaju 0% je prijavljeno kao primarne šume (sastoje se od autohtonih vrsta drveća bez jasno vidljivih indikacija ljudske aktivnosti), a oko 33% šumske površine nalazi se u zaštićenim područjima. Za 2015. prijavljeno je da je 100% šumske površine u javnom vlasništvu.<ref>{{Cite book |url=https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/a6e225da-4a31-4e06-818d-ca3aeadfd635/content |title=Terms and Definitions FRA 2025 Forest Resources Assessment, Working Paper 194 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |year=2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=Global Forest Resources Assessment 2020, Bangladesh |url=https://fra-data.fao.org/assessments/fra/2020/BGD/home/overview |website=Food Agriculture Organization of the United Nations}}</ref> ===Rijeke=== Bangladeš se naziva "Zemljom rijeka",<ref>{{cite web |title=No Place Like Home – BANGLADESH: LAND OF RIVERS |url=https://ejfoundation.org/films/bangladesh-land-of-rivers |work=Environmental Justice Foundation |access-date=10. 3. 2020 |archive-date=30. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930051647/https://ejfoundation.org/films/bangladesh-land-of-rivers |url-status=live }}</ref> jer je dom za preko 57 prekograničnih rijeka, najviše od bilo koje nacionalne države. Pitanja vode su politički komplikovana jer se Bangladeš nalazi nizvodno od Indije.<ref>{{cite book |last=Suvedī |first=Sūryaprasāda |title=International watercourses law for the 21st century |publisher=[[Ashgate Publishing]] |year=2005 |pages=154–166 |isbn=978-0-7546-4527-6}}</ref> Riječnu mrežu Bangladeša čini oko 700 rijeka. Ove rijeke formiraju pet većih riječnih sistema: ''Jamuna-Bramaputra'', ''Padma-Gang'', ''Suma-Megna'', ''Padma-Megna'' i ''Karnapuli''. Najveći dio teritorije Bangladeša zauzimaju riječni sistemi koji su se formirali oko rijeka Ganges i Brahmaputre. Delta koju ove dvije rijeke sa njihovim pritokama prave na ulazu u [[Bengalski zaliv]] je najveća delta na svijetu. Usljed razgranatosti riječne mreže u Bangladešu zemljište je izuzetno ravno i veoma plodno. Ove aluvijalne ravne zauzimaju oko 80 % teritorije Bangladeša i formiraju cjelinu koja se naziva Bangladeška ravnica. Ipak, s obzirom da se ravnica najvećim dijelom nalazi u nivou mora, često dolazi do poplava. ===Klima=== [[File:Flooding after 1991 cyclone.jpg|thumb|Poplave nakon ciklona u Bangladešu 1991, u kojem je poginulo oko 140.000&nbsp;ljudi]] Bangladeš ima tropsku monsunsku klimu koju karakterišu visoke temperature i velika vlažnost. Postoje tri godišnja doba: toplo ljeto (od marta do juna), sezona monsuna (od juna do novembra), i blaga zima (od decembra do februara). Za vrijeme sezone monsuna padne čak 80 % godišnje količine padavina. Najhladniji mjesec je januar sa dnevnim temperaturama koje se kreću oko 26˚C, dok je april najtopliji mjesec kada se temperature kreću od 33˚C do 36˚C. Zemlja nikada nije zabilježila temperaturu zraka ispod 0&nbsp;°C, s rekordno niskom temperaturom od 1,1&nbsp;°C u sjeverozapadnom gradu Dinajpuru 3. februara 1905.<ref>{{cite web |url=http://kantaji.com/dinajpurmap.html |title=Map of Dinajpur |website=kantaji.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713134542/http://kantaji.com/dinajpurmap.html |archive-date=13. 7. 2011 |access-date=17. 4. 2015}}</ref> Usljed jakih vjetrova, teritoriju Bangladeša skoro svake godine pogađaju prirodne nepogode: tropski cikloni, tornada i plimski talasi.<ref name="NatDis">{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title= Natural Disasters |chapter-url= {{GBurl|id=gWHsuGTcF34C|p=532}}|year= 1999|publisher=Kluwer Academic Publishers |isbn=978-0-412-04751-0 |page=532 |chapter=The Third World |orig-year=1993}}</ref> Cikloni 1970. i 1991. bili su posebno razorni, pri čemu je potonji ubio oko 140.000 ljudi.<ref>"[https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-feb-27-adfg-bangla27-story.html Beset by Bay's Killer Storms, Bangladesh Prepares and Hopes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240902065034/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-feb-27-adfg-bangla27-story.html |date=2. 9. 2024 }} ". ''Los Angeles Times''. 27 February 2005</ref> U septembru 1998. Bangladeš je doživio najteže poplave u modernoj historiji, nakon čega je dvije trećine zemlje bilo polavljeno, uz broj poginulih od 1.000.<ref name="EWG">{{cite book |last=Haggett |first=Peter |title=Encyclopedia of World Geography |chapter-url=https://books.google.com/books?id=IROIY4ONOSEC&pg=PA2634 |publisher=Marshall Cavendish |year=2002 |isbn=978-0-7614-7308-4 |oclc=46578454 |pages=2, 634 |chapter=The Indian Subcontinent |orig-year=2002 |access-date=25. 7. 2023 |archive-date=28. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240328182107/https://books.google.com/books?id=IROIY4ONOSEC&pg=PA2634 |url-status=live }}</ref> Kao rezultat različitih inicijativa na međunarodnom i nacionalnom nivou u smanjenju rizika od katastrofa, ljudska šteta i ekonomska šteta od poplava i ciklona su se smanjili tokom godina.<ref>{{cite news |last=Raju |first=M. N. A. |title=Disaster Preparedness for Sustainable Development in Bangladesh |url=https://www.daily-sun.com/arcprint/details/294175/Disaster-Preparedness-for-Sustainable-Development-in-Bangladesh/2018-03-10 |work=Daily Sun |date=10. 3. 2018 |access-date=26. 9. 2019 |archive-date=24. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724074442/https://www.daily-sun.com/arcprint/details/294175/Disaster-Preparedness-for-Sustainable-Development-in-Bangladesh/2018-03-10}}</ref> [[Poplave u Južnoj Aziji 2007.]] opustošile su područja širom zemlje, ostavivši pet miliona ljudi raseljeno, a smrtno je stradalo oko 500.<ref>{{cite news |title=Bangladesh flood death toll nears 500, thousands ill |url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/DHA30252.htm |agency=[[Reuters]] |date=15. 8. 2007 |access-date=15. 8. 2007 |archive-date=5. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205073714/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/DHA30252.htm |url-status=live }}</ref> === Klimatske promjene === Bangladeš je prepoznat kao jedna od zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene.<ref>{{Cite journal |last1=Kulp |first1=Scott A. |last2=Strauss |first2=Benjamin H.|date=29. 10. 2019|title=New elevation data triple estimates of global vulnerability to sea-level rise and coastal flooding|journal=Nature Communications |volume=10 |issue=1 |page=4844 |bibcode=2019NatCo..10.4844K |doi=10.1038/s41467-019-12808-z |issn=2041-1723 |pmc=6820795 |pmid=31664024}}</ref><ref>{{cite web |date=29. 10. 2019|title=Report: Flooded Future: Global vulnerability to sea level rise worse than previously understood |url=https://climatecentral.org/news/report-flooded-future-global-vulnerability-to-sea-level-rise-worse-than-previously-understood|access-date=3. 11. 2019|website=climatecentral.org|archive-date=2. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191102025006/https://climatecentral.org/news/report-flooded-future-global-vulnerability-to-sea-level-rise-worse-than-previously-understood}}</ref> Tokom jednog stoljeća, 508 ciklona je pogodilo regiju Bengalskog zaliva, od kojih se 17 posto vjeruje da je došlo do kopna u Bangladešu.<ref>{{Cite book|last=Chaturvedi|first=Sanjay|url=https://books.google.com/books?id=UB1qDwAAQBAJ&pg=PT67|title=Climate Change and the Bay of Bengal|date=29. 4. 2016|publisher=Flipside Digital Content Company Inc.|isbn=978-981-4762-01-4|access-date=25. 7. 2023|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328182105/https://books.google.com/books?id=UB1qDwAAQBAJ&pg=PT67#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Očekuje se da će se prirodne opasnosti koje dolaze od povećanih padavina, porasta nivoa mora i tropskih ciklona povećati kako se klimatske promjene mijenjaju, a svaka od njih ozbiljno utiče na poljoprivredu, sigurnost vode i hrane, zdravlje ljudi i sklonište.<ref>{{cite book |url=http://www.moef.gov.bd/moef.pdf|title=Bangladesh Climate Change Strategy and Action Plan, 2008 |publisher=Ministry of Environment and Forests Government of the People's Republic of Bangladesh|year=2008|isbn=978-984-8574-25-6|archive-url=https://web.archive.org/web/20091007060017/http://www.moef.gov.bd/moef.pdf|archive-date=7. 10. 2009}}</ref> Procjenjuje se da će do 2050. porast nivoa mora od 90&nbsp;cm potopiti oko 20 posto kopna i raseliti više od 30 miliona ljudi.<ref>{{cite web |last=Glennon |first=Robert|title=The Unfolding Tragedy of Climate Change in Bangladesh |url=https://blogs.scientificamerican.com/guest-blog/the-unfolding-tragedy-of-climate-change-in-bangladesh/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040750/https://blogs.scientificamerican.com/guest-blog/the-unfolding-tragedy-of-climate-change-in-bangladesh/|archive-date=1. 12. 2017|access-date=23. 11. 2017}}</ref> Kako bi se riješila prijetnja porasta nivoa mora u Bangladešu, pokrenut je [[Plan Bangladeš Delta 2100]].<ref>{{cite web |url=https://www.dutchwatersector.com/news/bangladesh-delta-plan-2100 |title=Bangladesh Delta Plan 2100|publisher=The Dutch water sector|access-date=24. 9. 2019|date=20. 5. 2019|archive-date=13. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513135800/https://www.dutchwatersector.com/news/bangladesh-delta-plan-2100|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.gwp.org/globalassets/global/gwp-sas_images/gwp-sas-in-action/ldai/bdp-2100-ppt.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.gwp.org/globalassets/global/gwp-sas_images/gwp-sas-in-action/ldai/bdp-2100-ppt.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|title=Bangladesh Delta Plan (BDP) 2100}}</ref> ==Politika== [[Datoteka:Jatiyo_Sangshad_Bhaban_(Roehl).jpg|mini|200px|lijevo|Parlament Bangladeša]] Političko-pravni sistem Bangladeša je uređen na osnovu Ustava iz 1972. Bangladeš se ovim Ustavom proglašava za narodnu, demokratsku, socijalističku i sekularnu državu. Ustav je suspendovan 1982. usljed vojnog puča i ponovo vraćen na snagu 1986. Od 1972. pa do danas, osnovni tekst Ustava nije značajno mijenjan, osim što je zaključno sa 2011. usvojeno petnaest amandmana. [[Izvršna vlast]] je sastavljena od predsjednika države i vlade na čelu sa premijerom. Cjelokupna moć izvršne grane vlasti u Bangladešu je skoncentrisana u vladi koju vodi premijer. Predsjednik imenuje za premijera onog člana parlamenta koji ima podršku skupštinske većine za formiranje vlade. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] u zemlji vrši jednodomi parlament. Parlament ima 300 članova koji se biraju na madnat od 5 godina. Ustavnim amandmanom iz 2011. 50 mjesta u parlamentu je rezervisano za žene. Parlament funkcioniše sve dok je izvršna vlast u stanju da obezbjedi podršku skupštinske većine. Onog trenutka kada neki zakonski prijedlog ne može da bude izglasan usljed nedostatka potrebne većine, predsjednik može da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore. [[Sudska vlast|Pravosudni sistem]] Bangladeša se sastoji od ''Vrhovnog suda'', nižih sudova i općih sudova. Predsjedavajućeg Vrhovnog suda, kao i ostale sudije ovog suda, imenuje predsjednik države. Vrhovni sud Bangladeša ima nadležnost ne samo da interpretira zakone koje donosi parlament, već i da ih proglasi ništavim ukoliko oceni da ti zakoni štete fundamentalnim pravima građana. ===Administrativna podjela=== Bangladeš je podijeljen na sedam administrativnih oblasti, nazvanih po njihovim sjedištima. One su podijeljene u okruge. U Bangladešu postoji 64 okruga, a svaki od njih je podijeljen na ''upazile'' ili ''thane''. Najveća administrativna oblast je ''Chittagong'', dok je ''Dhaka'' najnaseljenija. {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" | # Barisal # Chittagong # Dhaka # Khulna || <ol start=5> <li>Mymensingh <li>Rajshahi <li>Sylhet <li>Rangpur ||[[Datoteka:Bangladesh_divisions_english.svg|170px]] |} == Privreda == [[Datoteka:Garments Factory in Bangladesh.JPG|mini|lijevo|Tekstilna proizvodnja]] Bangladeš je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Preko 40% stanovništva Bangladeša zarađuje manje od 1 dolara dnevno. Sa druge strane, Bangladeš od 1996. uspijeva da bilježi stabilan i značajan privredni rast, i to uprkos političkoj nestabilnosti, slaboj infrastrukturi i sporoj primjeni paketa ekonomskih reformi. Tokom posljednjih nekoliko godina vrijednost rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (GDP) je iznosila od 5 do 7 %. U 2011. realni bruto domaći proizvod (GDP) je iznosio 6.7 % Više od polovine vijrednosti GDP se dobija iz sektora usluga. Najveći procenat Bangladežana, čak 45 % je zaposlen u poljoprivrednom sektoru. Bangladeš je jedan od najvećih svjetskih proizvođača: [[riža|riže]] (4. mjesto u svijetu), [[krompir]]a (11.), [[mango]] (9.), [[ananas]]a (16.), [[tropsko voće|tropskog voća]] (5.), [[Crveni luk|luka]] (16.), [[banana]] (17.), jute (2.), [[čaj]] (11.). Tri četvrtine prihoda u izvozu dobijaju, zapravo, od tekstilnih proizvoda. Rangirani su kao 4-ti najveći izvoznik odjeće u svijetu. Prepreke razvoju su: česti cikloni i poplave, neefikasne firme u državnom vlasništvu, loše upravljanje lukama, višak radne snage, neefikasna upotreba energije, posebno prirodnog gasa. Ostali nedostaci su: nedostatak električne energije, spora primjena ekonomskih reformi, politička trvenja i korupcija. Svjetska banka izvještava da je Bangladeš, uprkos nedaćama, ostvarivao prosječan godišnji rast od 5%, računajući od 1990. U Bangladešu je primjetan porast i razvoj srednje klase, kao i njegove potrošačke industrije. Finansijska institucija Goldman Sachs je ovu zemlju proglasila kao jednu od "Sljedećih 11 (Next Eleven)", zajedno sa [[Egipat|Egiptom]], [[Indonezija|Indonezijom]], [[Vijetnam]]om i drugih sedam država, u smislu očekivanog razvoja privrede. Međunarodne korporacije i lokalne velike kompanije mnogo ulažu u razvoj privrede, između ostalih: [[Beximco]], [[Square]], [[Akij Group]], [[Ispahani]], [[Navana Group]], [[Transcom Group]], [[Habib Group]], [[KDS Group]], [[Dragon Group]], kao i [[Unocal Corporation]] i [[Chevron]]. Sektor prirodnog gasa je prioritet. ==Stanovništvo== [[Datoteka:Agriculture of Bangladesh 11.jpg|mini|desno|220px|Radnici na poljima riže]] Prema popisu stanovništva iz 2022, Bangladeš ima 165,1 milion stanovnika,<ref name="populationcensus2022"/> i osma je zemlja po broju stanovnika na svijetu, peta najnaseljenija zemlja u [[Azija|Aziji]] i najgušće naseljena velika zemlja na svijetu, sa glavnom gustinom naseljenosti od 1.265 ljudi/km² od 2020.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST?locations=BD|title=Population density (people per sq. km of land area) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004211704/https://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST?locations=BD|url-status=live}}</ref> Njegova ukupna stopa fertiliteta (TFR), nekada među najvišima u svijetu, doživjela je dramatičan pad, sa 5,5 u 1985. na 3,7 u 1995, na 2,0 u 2020.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=BD|title=Fertility rate, total (births per woman) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210916005417/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=BD|url-status=live}}</ref> što je ispod zamjenskog fertiliteta od 2,1 .<ref>{{cite journal |last1=Bora |first1=Jayanta Kumar |last2=Saikia |first2=Nandita |last3=Kebede |first3=Endale Birhanu |last4=Lutz |first4=Wolfgang|title=Revisiting the causes of fertility decline in Bangladesh: the relative importance of female education and family planning programs|date=21. 1. 2022|journal=[[Asian Population Studies]]|volume=19 |publisher=[[Routledge]]|doi=10.1080/17441730.2022.2028253|pages=81–104|s2cid=246183181 |doi-access=free}}</ref> Većina stanovnika živi u ruralnim područjima, sa samo 39% stanovništva koje živi u urbanim područjima od 2021.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=BD|title=Urban population (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004214008/https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=BD|url-status=live}}</ref> Ima srednju starost od otprilike 28 godina, sa 26% ukupne populacije starosti 14 ili manje godina,<ref>{{cite web |url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.0014.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 0–14 (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022}}</ref> i samo 5% starosti od 65 i više godina.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.65UP.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 65 and above (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004214416/https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.65UP.TO.ZS?locations=BD|url-status=live}}</ref> Bangladeš je etnički i kulturno homogeno društvo, jer Bengalci čine 99% stanovništva.<ref name="dhakatribune1">{{cite web |title=Census 2022: Bangladesh population now 165 million |url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/2022/07/27/bangladeshs-population-size-now-1651-million |date=27. 7. 2022 |access-date=28. 7. 2022 |archive-date=27. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220727073234/https://www.dhakatribune.com/bangladesh/2022/07/27/bangladeshs-population-size-now-1651-million |url-status=live }}</ref> Regija Chittagong Hill Tracts doživjela je nemire i pobunu od 1975. do 1997. u pokretu za autonomiju od strane autohtonog naroda. Iako je mirovni sporazum potpisan 1997, regija je i dalje militarizovana.<ref name="rashiduzzaman">{{cite journal |last=Rashiduzzaman |first=M |year=1998 |title=Bangladesh's Chittagong Hill Tracts Peace Accord: Institutional Features and Strategic Concerns |journal=Asian Survey |volume=38 |issue=7 |pages=653–70 |doi=10.2307/2645754 |jstor=2645754}}</ref> Zaglavljeni Pakistanci koji govore [[urdu]] dobili su državljanstvo od strane Vrhovnog suda 2008.<ref>[https://www.ecoi.net/file_upload/1226_1261574665_4b2b90c32.pdf Note on the nationality status of the Urdu-speaking community in Bangladesh] {{Webarchive |url=https://web.archive.org/web/20150222201246/https://www.ecoi.net/file_upload/1226_1261574665_4b2b90c32.pdf |date=22. 2. 2015}}. UNHCR – The UN Refugee Agency.</ref> Bangladeš također ugošćuje preko 700.000 [[Rohinje|Rohinja]] izbjeglica od 2017, što ga čini jednom od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu.<ref name="RohingyaHRW">{{cite web |url=https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|title=Bangladesh Is Not My Country|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=5. 8. 2018|access-date=27. 9. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927102348/https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|url-status=live}}</ref> ===Religija=== [[Datoteka:Bayt al Mukarram.jpg|mini|lijevo|250px|Džamija Bayt al Mukarram u [[Dhaka|Dhaki]]]] Prema Ustavu Bangladeša, [[islam]] je državna religija. Država je prvobitno (od sticanja nezavisnosti 1972. ) bila definisana kao sekularna, da bi 1977. bio donijet Ustavni amandman kojim je sekularizam zamijenjen islamom. Sljedećim amandmanom iz 1988. islam je proglašen za državnu religiju. Ipak, posljednji amandman koji je usvojen 2011. uspostavio je sekularizam kao osnovni princip države, ali je istovremeno zadržao islam kao državnu religiju. Prema religijskom opredjeljenju, [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani čine 90 % ukupnog stanovništva Bangladeša, dok [[hinduizam|hindusi]] čine oko 9 % stanovništva. [[Rimokatoličanstvo|Rimokatolički krišćani]] i [[budizam|budisti]] čine preostalih 1 % stanovništva. U Bangladešu također postoje i male grupe [[Šiizam|šiita]], [[siki|sika]], [[animisti|animista]] i [[ahmadi|ahmada]], ali ove grupe nisu brojnije od 100 hiljada ljudi. Nema podataka o prisustvu značajnije jevrejske zajednice. ===Jezik=== Zvanični jezik Bangladeša je [[bengalski]]. Preko 95 % stanovništva Bangladeša govori bengalski jezik, ali srednja i viša klasa koristi i [[engleski]] kao drugi jezik. Engleski se takođe koristi na fakultetima i u pravnom sistemu zemlje. Zakoni u Bangladešu su sve do 1987. bili pisani na engleskom i nisu prevođeni na bengalski. Zajednica Bihara koristi [[Urdu|urdu jezik]], s obzirom na njihovo indijsko porijeklo. == Reference == {{Refspisak|2}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * Ahmed, Nizam. ''The Parliament of Bangladesh'' (Routledge, 2018). * {{cite book |last=Ali |first=S. Mahmud |date=2010|title=Understanding Bangladesh |url={{GBurl|id=FD2KzBG1ejwC}}|publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-70143-3}} * {{cite book |title=Bangladesh War: Report from Ground Zero |last=Ghosh |first=Manash |year=2021 |publisher=Niyogi Books |isbn=9789391125370}} * Baxter, Craig. ''Bangladesh: From a nation to a state'' (Routledge, 2018). * {{cite book |last=Bose |first=Sarmila |date=2012 |title=Dead Reckoning Memories of the 1971 Bangladesh War |publisher=Hachette UK |isbn=978-93-5009-426-6 }} * {{cite book |last=Chakrabarty |first=Bidyut | date=2004 |title=The Partition of Bengal and Assam, 1932-1947: Contour of Freedom |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-33274-8 |url={{GBurl|id=in1_AgAAQBAJ}}}} * {{cite book |last=Grover |first=Verinder |date=2000 |title=Bangladesh: Government and Politics |publisher=Deep and Deep Publications |isbn=978-81-7100-928-2 }} * {{cite book |editor1-last=Guhathakurta |editor1-first=Meghna |editor2-last=van Schendel |editor2-first=Willem |year=2013 |title=The Bangladesh Reader: History, Culture, Politics |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-5304-1}} * Hasnat, GN Tanjina, Md Alamgir Kabir, and Md Akhter Hossain. "Major environmental issues and problems of South Asia, particularly Bangladesh." ''Handbook of environmental materials management'' (2018): 1-40. [https://www.researchgate.net/profile/G_N_Hasnat/publication/323264078_Major_Environmental_Issues_and_Problems_of_South_Asia_Particularly_Bangladesh/links/5e7c678fa6fdcc139c04692f/Major-Environmental-Issues-and-Problems-of-South-Asia-Particularly-Bangladesh.pdf online] * Iftekhar Iqbal (2010) ''The Bengal Delta: Ecology, State and Social Change, 1840–1943'' (Palgrave Macmillan) {{ISBN|0-230-23183-7}} * Islam, Saiful, and Md Ziaur Rahman Khan. "A review of the energy sector of Bangladesh." ''Energy Procedia'' 110 (2017): 611–618. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1876610217302230/pdf?md5=762df35a45d6d280234429fc79ec79bd&pid=1-s2.0-S1876610217302230-main.pdf online] * Jannuzi, F. Tomasson, and James T. Peach. ''The agrarian structure of Bangladesh: An impediment to development'' (Routledge, 2019). * {{cite book |last=Khan |first=Muhammad Mojlum |year=2013 |title=The Muslim Heritage of Bengal: The Lives, Thoughts and Achievements of Great Muslim Scholars, Writers and Reformers of Bangladesh and West Bengal |publisher=Kube Publishing |isbn=978-1-84774-052-6}} * {{cite book |last=Mookherjee |first=Nayanika |date=2015 |title=The Spectral Wound: Sexual Violence, Public Memories, and the Bangladesh War of 1971 |url={{GBurl|id=JjUWrgEACAAJ}}|publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-5949-4}} * M. Mufakharul Islam (edited) (2004) Socio-Economic History of Bangladesh: essays in memory of Professor Shafiqur Rahman, 1st Edition, Asiatic Society of Bangladesh, {{oclc|156800811}} * M. Mufakharul Islam (2007) ''Bengal Agriculture 1920–1946: A Quantitative Study'' (Cambridge University Press), {{ISBN|0-521-04985-7}} * Prodhan, Mohit. "The educational system in Bangladesh and scope for improvement." ''Journal of International Social Issues'' 4.1 (2016): 11–23. [https://www.winona.edu/socialwork/Media/Prodhan%20The%20Educational%20System%20in%20Bangladesh%20and%20Scope%20for%20Improvement.pdf online] * {{cite book |last=Raghavan |first=Srinath |year=2013 |title=1971: A Global History of the Creation of Bangladesh |url=https://archive.org/details/1971globalhistor0000ragh |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-72864-6}} * {{cite book |last=Rashid |first=Haroun Er |year=1977 |title=Geography of Bangladesh|publisher=University Press |oclc=4638928}} * Riaz, Ali. ''Bangladesh: A political history since independence'' (Bloomsbury Publishing, 2016). * {{cite book |last=Riaz |first=Ali |date=2010 |title=Political Islam and Governance in Bangladesh |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-92624-2 }} * {{cite book |last1=Riaz |first1= Ali |last2=Rahman |first2= Mohammad Sajjadur |date=2016 |title=Routledge Handbook of Contemporary Bangladesh |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-30877-5 }} * {{cite book |last=Schendel |first=Willem van |year=2009 |title=A History of Bangladesh |url=https://archive.org/details/historyofbanglad0000sche |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86174-8 }} * Shelley, Israt J., et al. "Rice cultivation in Bangladesh: present scenario, problems, and prospects." ''Journal of International Cooperation for Agricultural Development'' 14.4 (2016): 20–29. [http://icrea.agr.nagoya-u.ac.jp/jpn/journal/Vol14_20-29-Review-Shelley.pdf online] * Sirajul Islam (edited) (1997) History of Bangladesh 1704–1971(Three Volumes: Vol 1: Political History, Vol 2: Economic History Vol 3: Social and Cultural History), 2nd Edition (Revised New Edition), The Asiatic Society of Bangladesh, {{ISBN|984-512-337-6}} * Sirajul Islam (Chief Editor) (2003) Banglapedia: A National Encyclopedia of Bangladesh.(10 Vols. Set), (written by 1300 scholars & 22 editors) The Asiatic Society of Bangladesh, {{ISBN|984-32-0585-5}} * {{cite book |last1=Sisson |first1=Richard |last2=Rose |first2= Leo E|date=1991|title=War and Secession: Pakistan, India, and the Creation of Bangladesh |url=https://archive.org/details/warsecessionpaki00siss |publisher=University of California Press |isbn= 978-0-520-07665-5}} * {{cite book |last=Sogra |first=Khair Jahan |date=2014 |title=The Impact of Gender Differences on the Conflict Management Styles of Managers in Bangladesh: An Analysis |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=978-1-4438-6854-9}} * {{cite book |last= Umar |first=Badruddin |date=2006 |title=The Emergence of Bangladesh: Rise of Bengali nationalism, 1958–1971 |publisher=Oxford University Press |isbn= 978-0-19-597908-4}} * Van Schendel, Willem. ''A history of Bangladesh'' (Cambridge University Press, 2020). * {{cite book |last=Uddin |first=Sufia M. |date=2006|title=Constructing Bangladesh: Religion, Ethnicity, and Language in an Islamic Nation |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-7733-3 }} * {{cite book |last1=Wahid |first1=Abu N.M.. |last2=Weis |first2= Charles E |date=1996 |title=The Economy of Bangladesh: Problems and Prospects |url=https://archive.org/details/economyofbanglad0000unse |publisher=Praeger |isbn=978-0-275-95347-8 }} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.bangladesh.gov.bd/?q=bn Vlada Bangladeša] {{Commonwealth}} {{Države Azije}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Južna Azija]] [[Kategorija:Bangladeš]] 38aaoi6zaczhgi28jvfbgduwtyvoo8g 0 12990 3671820 3665497 2024-12-09T05:48:59Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Koreja | izvorno_ime = 대한민국<br />大韓民國<br />''Daehan Minguk'' | ime_genitiv = Južne Koreje | zastava = Flag of South Korea.svg{{!}}border | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Coat of arms of South Korea.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = 널리 인간세상을 이롭게 하라 (bos. ''Učiniti svijet boljim za sve ljude'') | himna = "[[Aegukga]]" (Narodna pjesma) {{Center|[[Datoteka:National anthem of South Korea, performed by the United States Navy Band.wav]]}} | karta = Locator map of South Korea.svg | opis_karte = | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Seoul]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|37|33|N|126|58|E|type:city}} | najveći_grad = [[Seoul]] | službeni_jezik = [[Korejski jezik|korejski]] | sistem_pisanja = [[Hangul]] | etničke_grupe = {{plainlist| * 95.1% [[Korejanci]] * 4.9% Ostali }} | religija = {{ublist |item_style=white-space; |56.1%&nbsp;[[Ateizam]] |27.6%&nbsp;[[Kršćanstvo]]{{efn|name=Kršćani|19.7% su [[Protestantizam|protestanti]] a 7.9% su [[Rimokatolička crkva|katolici]].}} |15.5%&nbsp;[[Budizam]] |0.8%&nbsp;ostalo }} | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Južne Koreje|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Yoon Suk-yeol]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Južne Koreje|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Han Duck-soo]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 15. august 1945. <small>Oslobođenje od [[Japan]]a</small><br />15. august 1948. <small>Prva republika</small><br /[1. mart 1919. <small>(simbolično kao ujedinjena Koreja)</small> | nezavisnost_priznato = | površina = 100,363<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/#geography|title=South Korea|date=February 27, 2023|publisher=Central Intelligence Agency|via=CIA.gov|access-date=February 24, 2023|archive-date=January 10, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110072816/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/south-korea#geography|url-status=live}}</ref><ref name="South Korea country profile">{{cite web |title=South Korea country profile |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |website=[[BBC News]] |access-date=October 17, 2023 |date=October 17, 2023 |archive-date=January 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240127202409/https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |url-status=live }}</ref><ref name="auto">{{cite encyclopedia|url=https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|title=Inequality – Income inequality – OECD Data|publisher=[[OECD]]|access-date=July 17, 2021|archive-date=July 1, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701171540/https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|url-status=live}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 107. | procenat_vode = 0,3 | stanovnika = 49.024.737 | stanovnika_godina = 2007. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 25. | procjena = 52.081.799 | procjena_godina = 2024 | gustoća = 507 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 15. | bdp_ukupno = {{povećanje}}$3,258 [[bilion]]a<ref name="IMFWEO.KR">{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=542,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2022&ey=2029&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (South Korea) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=www.imf.org |date=October 22, 2024 |access-date=October 22, 2024}}</ref> | bdp_godina = 2024. | po_broju_bdp_na_svijetu = 14. | bdp_per_capita = {{increase}} $62.960<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 28. | bdp_nominalni_ukupno = {{increase}} $1,869 trillion<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_nominalni_godina = 2024. | bdp_nominalni_na_svijetu = 14. | bdp_nominalni_per_capita = {{increase}} $36.131<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 33. | hdi = 0.929 | hdi_godina = 2022. | hdi_nivo = povećanje | po_broju_hdi_na_svijetu = 19. | gini = 33,3<ref name="auto"/> | gini_godina = 2021. | gini_nivo = srednja nejednakost | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Južnokorejski Wŏn]] (₩) (KRW) (1/100 jeon) | vremenska_zona = [[UTC]] +9 | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +82 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.kr]] | komentar = }} '''Južna Koreja''', službeno '''Republika Koreja''' je [[suverena država]] u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]], smještena na južnoj polovini [[Korejsko poluostrvo|Korejskog poluostrva]]. Sa sjeverne strane graniči sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]] s kojom je činila jedinstvenu državu do 1948. Njenu zapadnu granicu čini [[Žuto more]], dok istočnu granicu definiše [[Japansko more]]. Zauzima površinu od 100.363&nbsp;km² na kojoj živi oko 51,4 miliona stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Seoul]] sa populacijom od oko 10 miliona stanovnika. Ima populaciju od 51,75 miliona, od čega otprilike polovina živi u glavnom gradu [[Seoul]]u, četvrtom najnaseljenijem metropolitanskom području na svijetu. Ostali veći gradovi uključuju [[Incheon]], [[Busan]] i [[Daega|Daegu]]. [[Korejsko poluostrvo]] bilo je naseljeno još u periodu donjeg [[paleolit]]a. Njegovo prvo kraljevstvo zabeleženo je u kineskim zapisima u ranom 7. vijeku p. n. e.. Nakon ujedinjenja Tri kraljevstva Koreje u Silla i Balhae u kasnom 7. vijeku, Korejom su vladale dinastija [[Goryeo]] (918–1392) i dinastija [[Joseon]] (1392–1897). Nadolazeće Korejsko carstvo (1897–1910) pripojeno je 1910. Japanskom carstvu. Japanska vladavina je okončana nakon predaje Japana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], nakon čega je Koreja podijeljena na dvije zone; sjeverna zona koju je okupirao [[Sovjetski Savez]] i južna zona koju su okupirale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]. Nakon što su pregovori o ponovnom ujedinjenju propali, potonja je u avgustu 1948. postala Republika Koreja, dok je prva sljedećeg mjeseca postala [[Sjeverna Koreja|Socijalistička Demokratska Narodna Republika Koreja]]. Godine 1950, invazija [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] započela je [[Korejski rat]], koji je doveo do opsežne intervencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] u podršci Jugu, dok je [[Kina]] intervenirala da podrži Sjever, uz pomoć [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon završetka rata 1953, zemlja je ušla u vojni savez sa SAD-om, a njena devastirana ekonomija je počela da raste, bilježeći najbrži rast prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u svijetu između 1980. i 1990. Uprkos nedostatku prirodnih resursa, nacija brzo se razvila i postala jedan od četiri azijska tigra, zahvaljujući međunarodnoj trgovini i ekonomskoj globalizaciji, integrišući se u svjetsku ekonomiju uz izvozno orijentisanu industrijalizaciju. Trenutno je jedna od najvećih zemalja izvoznica u svijetu, sa jednim od najvećih deviznih rezervi u svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.korea.net/AboutKorea/Economy/The-Miracle-on-The-Hangang|title=The Korean Economy – the Miracle on the Hangang River : Korea.net : The official website of the Republic of Korea|last=Service (KOCIS)|first=Korean Culture and Information|website=www.korea.net|language=en|access-date=6. 5. 2022}}</ref> Demokratska borba u junu dovela je do kraja autoritarne vladavine 1987. i zemlja se sada smatra među najnaprednijim demokratijama u Aziji, sa najvišim nivoom slobode štampe na kontinentu.<ref>{{Cite web|url=https://rsf.org/en/ranking/2021|title=2021 World Press Freedom Index|date=11. 1. 2022|website=RSF}}</ref> Južna Koreja je visokorazvijena država s vrlo visokim [[Indeks ljudskog razvoja|indeksom ljudskog razvoja]] (22. na svijetu). Smatra se regionalnom silom, a po vrijednošću nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a 11. je ekonomija svijeta. Globalni je lider u oblasti industrije i tehnološkog sektora. Južnokoreanska izvozno orjentirana ekonomija je fokusirana na elektroničku, automobilsku, mašinsku, petrohemijsku industriju kao i na brodogradnju i proizvodnju robota. Članica je [[ASEAN]]-a, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[G20]], [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]]-a, [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]-a i mnogih drugim međunarodnih organizacija. == Historija == Najstarija historija Južne Koreje veže se uz doseljnike iz [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Sibir]]a, koji su bili preteča današnjeg korejskog naroda.<ref>{{cite book|last=Hwang|first= Kyung-moon|title=A History of Korea, An Episodic Narrative|url=https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan|year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-36453-0|page=[https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan/page/4 4]}}</ref> Na kraju [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Koreja je podjeljena po 38. paraleli na sjevernu polovinu pod okupacijom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i na južnu polovinu pod okupacijom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], da bi u junu 1950. izbio [[Korejski rat|rat]]. [[Datoteka:History_of_Korea-476.PNG|lijevo|mini|Ime ''Koreja'' je izvedeno iz skraćenog oblika ''Goguryeo'' : ''Goryeo'' ( ''Koryŏ)'']] == Vlada == Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je [[Predsjednik Južne Koreje|predsjednik]] koji se bira na mandat od pet godina direktnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje [[Predsjednik vlade|premijera]] kojega potvrđuje narodna skupština ([[parlament]]). == Političke podjele == {{Proširiti sekciju}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Južne Koreje}} [[File:Korea (MODIS 2015-05-17).jpg|thumb|Satelitski snimak Korejskog poluotoka.]] Južna Koreja zauzima južni dio [[Korejsko poluostrvo|korejskog poluostrva]], koje se proteže u pravcu sjever-jug oko 1.100 km od kontinentalnog i istočnoazijskog kopna. Ovo planinsko poluostrvo okružuje [[Žuto more]] na zapadu, [[Japansko more|Japansko]] (istočno) more na istoku. Južni dio poluostrva izlazi na [[Korejski prolaz]] i [[Istočnokinesko more]]. Država, uključujući sva njena ostrva, leži između geografskih 33° i 39° sjeverne širine i 124° i 130° istočno geografske dužine. Njegova ukupna površina je 100.410 &nbsp;km².<ref name="South Korea country profile"/> Južna Koreja se uslovno može podijeliti na četiri regije: istočna regija visokih planinskih lanaca i uskih ravnica na obali; zapadna regija širokih primorskih ravnica, riječnih bazena i blagih brda; jugozapadna regija planina i dolina te jugoistočna regija gdje dominira široka primorska ravnica bazena rijeke Nakdong.<ref name="korea geo">[http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND Geography of Korea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170724134602/http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND |date=July 24, 2017}}, Asia Info Organization</ref> Južna Koreja je dom za tri kopnene ekoregije: [[Listopadne biljke|listopadne šume]] centralne Koreje, mješovite mandžurijske šume i [[Zimzelene biljke|zimzelene šume]] Južne Koreje.<ref name="DinersteinOlson2017">{{cite journal|last1=Dinerstein|first1=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|last12=Locke|first12=Harvey|last13=Ellis|first13=Erle C|last14=Jones|first14=Benjamin|last15=Barber|first15=Charles Victor|last16=Hayes|first16=Randy|last17=Kormos|first17=Cyril|last18=Martin|first18=Vance|last19=Crist|first19=Eileen|last20=Sechrest|first20=Wes|last21=Price|first21=Lori|last22=Baillie|first22=Jonathan E. M.|last23=Weeden|first23=Don|last24=Suckling|first24=Kierán|last25=Davis|first25=Crystal|last26=Sizer|first26=Nigel|last27=Moore|first27=Rebecca|last28=Thau|first28=David|last29=Birch|first29=Tanya|last30=Potapov|first30=Peter|last31=Turubanova|first31=Svetlana|last32=Tyukavina|first32=Alexandra|last33=de Souza|first33=Nadia|last34=Pintea|first34=Lilian|last35=Brito|first35=José C.|last36=Llewellyn|first36=Othman A.|last37=Miller|first37=Anthony G.|last38=Patzelt|first38=Annette|last39=Ghazanfar|first39=Shahina A.|last40=Timberlake|first40=Jonathan|last41=Klöser|first41=Heinz|last42=Shennan-Farpón|first42=Yara|last43=Kindt|first43=Roeland|last44=Lillesø|first44=Jens-Peter Barnekow|last45=van Breugel|first45=Paulo|last46=Graudal|first46=Lars|last47=Voge|first47=Maianna|last48=Al-Shammari|first48=Khalaf F.|last49=Saleem|first49=Muhammad|display-authors=1|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|year=2017|pages=534–545|issn=0006-3568|doi=10.1093/biosci/bix014|pmid=28608869|pmc=5451287}}</ref> Teren Južne Koreje je uglavnom [[Planina|planinski]], od čega većina nije obradiva. Nizije, koje se nalaze prvenstveno na zapadu i jugoistoku, čine samo 30% ukupne površine zemljišta. Južna Koreja ima 20 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]] i popularna mjesta u prirodi kao što su [[Boseong Tea Fields]], [[Suncheon Bay Ecological Park]] i [[Jirisan]].<ref>{{cite web |url=http://english.knps.or.kr/ |title=Korea National Park Service official site |access-date=October 29, 2010 |archive-date=July 2, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702123827/http://english.knps.or.kr/ |url-status=live }}</ref> Oko 3.000 ostrva, uglavnom malih i nenaseljenih, leže uz zapadne i južne obale Južne Koreje. Provincija Jeju je oko 100 km od južne obale Južne Koreje. To je najveće ostrvo u zemlji, sa površinom od 1.845&nbsp;km². Jeju je također mjesto najviše tačke Južne Koreje: Hallasan, ugasli vulkan, doseže 1.950 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najistočnija ostrva Južne Koreje uključuju stijene Ulleungdo i Liancourt (Dokdo/Takeshima), dok su Marado i Socotra Rock najjužnija ostrva Južne Koreje.<ref name="korea geo" /> === Klima === Južna Koreja ima [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]] i [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]], a na nju utiče [[istočnoazijski monsun]], sa obilnijim [[Padavina|padavinama]] ljeti tokom kratke kišne sezone zvane jangma, koja počinje krajem juna i traje do kraja jula. U Seulu, prosječni temperaturni raspon u januaru je -7 do 1 °C, a prosječni temperaturni raspon u augustu je od 22 do 30 °C. Zimske temperature su više duž južne obale, a znatno niže u planinskoj unutrašnjosti.<ref>[http://countrystudies.us/south-korea/31.htm South Korea climate] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330071948/http://countrystudies.us/south-korea/31.htm |date=March 30, 2014 }}, U.S. Library of Congress, Country studies</ref> Ljeto može biti neugodno vruće i vlažno, s temperaturama koje prelaze 30 °C u većini dijelova zemlje. Južna Koreja ima četiri različita godišnja doba; [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Proljeće obično traje od kraja marta do početka maja, ljeto od sredine maja do početka septembra, jesen od sredine septembra do početka novembra, a zima od sredine novembra do sredine marta. Padavine su koncentrisane u ljetnim mjesecima od juna do septembra. Južna obala je podložna kasnim ljetnim tajfunima koji donose jake vjetrove, obilne kiše, a ponekad i poplave. Prosječna godišnja količina padavina varira od 1.370 mm u Seulu do 1.470 mm u Busanu. === Životna sredina === [[File:CheonggyecheonSeoul.jpg|thumb|Rijeka [[Cheonggyecheon]] je moderan javni rekreativni prostor u centru [[Seoul]]a]] Tokom prvih 20 godina brzog rasta Južne Koreje, malo je napora uloženo da se očuva okoliš.<ref name="google.com">{{cite web|url=http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |title=Korea Air Pollution Problems |publisher=American University of Washington |access-date=February 18, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309142227/http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |archive-date=March 9, 2010}}</ref> Nekontrolisana [[industrijalizacija]] i urbani razvoj rezultirali su krčenjem šuma i tekućim uništavanjem močvara kao što je Songdo Tidal Flat.<ref>{{cite news|author=Randolph T. Hester |url=http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |title=Letter to Lee administration: Save the Songdo Tidal Flat |newspaper=[[The Hankyoreh]] |date=August 28, 2009 |access-date=February 18, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511181051/http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |archive-date=May 11, 2011}}</ref> Međutim, nedavno su uloženi napori da se uravnoteže ovi problemi, uključujući vladin petogodišnji projekat zelenog rasta vrijednog 84 milijarde dolara koji ima za cilj jačanje energetske efikasnosti i zelene tehnologije.<ref>Wang, Ucilla (July 28, 2008 ) [https://web.archive.org/web/20081216145303/http://www.greentechmedia.com/articles/south-korea-to-boost-renewable-energy-investments-by-60-1191.html South Korea Boosts Renewable-Energy Investments by 60%]. Greentechmedia.com</ref> Zelena ekonomska strategija je sveobuhvatan pregled ekonomije Južne Koreje, koristeći skoro dva posto nacionalnog BDP-a. Inicijativa za ozelenjavanje uključuje napore kao što su nacionalna biciklistička mreža, solarna energija i energija vjetra, snižavanje vozila zavisnih od nafte, podupiranje ljetnog računanja vremena i široka upotreba ekološki prihvatljivih tehnologija kao što su LED diode u elektronici i rasvjeti.<ref name="South Korea's green new deal">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |title=South Korea's green new deal |work=CNN |date=October 18, 2009 |access-date=October 21, 2009 |archive-date=August 31, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831124519/http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |url-status=dead }}</ref> Zemlja — jedna od najomiljenijih na svijetu — planira izgraditi nacionalnu mrežu sljedeće generacije koja će biti 10 puta brža od širokopojasnih objekata, kako bi se smanjila potrošnja energije.<ref name="South Korea's green new deal" /> Standardni program portfelja obnovljivih izvora energije sa certifikatima za obnovljivu energiju traje od 2012. do 2022.<ref>[https://web.archive.org/web/20131205044729/http://www.fuelcellseminar.com/media/5505/kim_10_19_2010.pdf R&D status and prospects on fuel cells in Korea]. fuelcellseminar.com</ref> Sistemi kvota favorizuju velike, vertikalno integrisane generatore i multinacionalna električna preduzeća, makar samo zato što su certifikati generalno izraženi u jedinicama od jednog megavat-sata. Njih je također teže osmisliti i implementirati od feed-in tarife.<ref name="wind-works.org">[http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf Renewable Energy Policy Mechanisms by Paul Gipe] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510072741/http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf |date=May 10, 2012 }} (1.3MB)<br />Lauber, V. (2004). "REFIT and RPS: Options for a harmonized Community framework", ''Energy Policy'', Vol. 32, Issue 12, pp. 1405–1414.<br />Lauber, V. (2008). "Certificate Trading – Part of the Solution or Part of the Problem?" Ljubljana Conference on the Future of GHG Emissions Trading in the EU, March 2008. Salzburg, Austria: University of Salzburg. Retrieved March 16, 2009, at www.uni-salzburg.at/politikwissenschaft/lauber</ref> U 2012. instalirano je oko 350 stambenih mikro jedinica za grijanje i energiju.<ref>[http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf The fuel cell industry review 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701231144/http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf |date=July 1, 2016 }}. fuelcelltoday.com.</ref> U 2017. Južna Koreja je bila sedmi najveći emiter ugljika u svijetu i peti najveći emiter po glavi stanovnika. Predsjednik Moon Jae-in obećao je smanjenje emisije stakleničkih plinova na nulu 2050.<ref>{{Cite news|last=Cha|first=Josh Smith, Sangmi|date=June 8, 2020|title=Jobs come first in South Korea's ambitious 'Green New Deal' climate plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|access-date=September 29, 2020|archive-date=September 21, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921065008/https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|date=September 8, 2020|title=Moon vows to shut down 30 more coal plants to bring cleaner air and battle climate change|url=http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|access-date=September 29, 2020|website=[[The Korea Herald]]|language=en|archive-date=September 28, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200928142514/http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|url-status=live}}</ref> Voda iz česme u Seulu je nedavno postala bezbjedna za piće, a gradski zvaničnici su je nazvali "Arisu" u pokušaju da ubjede javnost.<ref>{{cite web|url= http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20070928220932/http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|url-status=dead|archive-date= September 28, 2007|title=Seoul City holds second Arisu Festival to show tap water is safe to drink|publisher=Newsworld}}</ref> Napori su uloženi i u projekte pošumljavanja. Još jedan projekat vrijedan više milijardi dolara bila je obnova Cheonggyecheona, potoka koji prolazi kroz centar Seula koji je ranije bio popločan autoputem.<ref>{{Cite web|url=http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090215093221/http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|url-status=dead|title=Seoul Metropolitan Government&nbsp;– "A Clean, Attractive & Global City, Seoul!"|archive-date=February 15, 2009}}</ref> Jedan od glavnih izazova je kvalitet zraka, s posebnim problemom [[Kisela kiša|kiselih kiša]], sumpornih oksida i godišnjih oluja žute prašine.<ref name="google.com" /> Priznaje se da su mnoge od ovih poteškoća rezultat blizine Južne Koreje [[Kina|Kini]], koja je veliki zagađivač zraka.<ref name="google.com" /> Južna Koreja je za 2019. imala srednju ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža od 6,02/10, što je rangira na 87. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|year=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G }}</ref> == Privreda == [[Datoteka:Korea_Export_Treemap.jpg|mini|desno|200px|Struktura korejskog izvoza.]] [[Datoteka:Einstein-Hubo.jpg|mini|desno|200px|Korejski robot Einstein-Hubo.]] Južna Koreja se zbog svoga brzog privrednog rasta svrstava u grupu tzv. [[Azijski tigrovi|Azijskih tigrova]], a razlog uspješne privrede Južne Koreje leži u visoko kvalificiranoj i discipliniranoj radnoj snazi (relativno jeftinoj), snažnoj [[industrija|industriji]] te u izrazito izvoznoj orjentaciji. Važniji izvori prihoda su željezna ruda, volfram, ugljen, riža, svila, duhan, riba itd, a nezaposlenost se kreće oko 4%. == Stanovništvo == Južna Koreja ima oko 49.000.000 stanovnika (od toga 99,9% čine [[Korejanci]]). Najgušće su naseljene nizine na zapadu i kotline na jugu zemlje. Oko 75% Korejanaca živi u gradovima, najveći je glavni grad [[Seul]] sa 12 miliona stanovnika i [[Pusan]] sa 4 miliona sanovnika. Oko 50% stanovnika su [[ateizam|ateisti]], od religijskih grupa najviše je [[budizam|budista]] oko 12 miliona ili 25% populacije zatim [[protestantizam|protestanata]] 8 miliona ili 16%, [[katoličanstvo|katolika]] 2,5 miliona ili 6% oko 2% cine pripadnici domace vjere [[Chondogjo]] 1% su [[konfucijanizam|konfukonfucijanci]], oko 0,1% sunitski [[islam|muslimani]]. == Kultura == <gallery> Datoteka:Korean.Dance-Mask-Bride-Monk-01.jpg|Bongsan Talchum Datoteka:경주 불국사 청운교 및 백운교.jpg|Bulguksa Datoteka:Hyewon-Dano.pungjeong.jpg|Dano </gallery> == Također pogledajte == * [[Korejski rat]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{Refbegin}} * {{cite book|title=Asia's Next Giant: South Korea and Late Industrialization|publisher=Oxford University Press|year=1992|isbn=978-0195076035|author=Amsden, Alice}} * {{cite book|title=The Koreans: Who They Are, What They Want, Where Their Future Lies|publisher=St. Martin's Griffin|year=2004|isbn=978-0-312-32609-8|author=Breen, Michael|author-link=Michael Breen (author)|title-link=The Koreans (book)}} * {{cite book|title=From Tradition to Consumption: Constructing a Capitalist Culture in South Korea|publisher=Author|year=2003|isbn=978-89-88095-44-7|location=Seoul|author=Hart, Dennis|url=https://archive.org/details/fromtraditiontoc00hart}} * {{cite book|title=Korea's place in the sun|publisher=W.W. Norton|year=1997|isbn=978-0-393-31681-0|location=New York|author=Cumings, Bruce|url-access=registration|url=https://archive.org/details/koreasplaceinsun00bruc}} * Lew, Yong Ick. ''The Making of the First Korean President: Syngman Rhee's Quest for Independence'' (University of Hawai'i Press; 2013); scholarly biography; 576 pages; * {{cite book|title=Korea: A history of the Korean people (2nd ed.)|publisher=Hollym|year=1996|isbn=978-1-56591-070-6|location=Seoul|author=Nahm, Andrew C.}} * {{cite book|title=Economic Miracle Market South Korea: A Blueprint for Economic Growth in Developing Nations|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-981-10-0613-5|author=Schneidewind, Dieter K.}} * {{cite book|title=The North and South Korean political systems: A comparative analysis (rev. ed.)|url=https://archive.org/details/northsouthkorean0000yang|publisher=Hollym|year=1999|isbn=978-1-56591-105-5|location=Seoul|author=Yang Sung-chul|author-link=Yang Sung-chul}} * {{cite book|title=Korea Annual 2004 |year=2004|isbn=978-89-7433-070-5|location=Seoul|author=Yonhap News Agency}} * {{cite book|title=Biotechnology in Singapore, South Korea, and Taiwan |publisher=Macmillan Publishers ltd|url=https://www.amazon.com/Biotechnology-South-Korea-Singapore-Taiwan/dp/B009Y3DOVQ|isbn=978-1-349-10768-1|year=1988|author=Yuan, Robert T.}} {{Refend}} {{Commonscat|South Korea}} == Vanjski linkovi == * {{official website|http://www.korea.net/}} (Korea.net) * [http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto Korea Tourism Guide website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170301031654/http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto|date=March 1, 2017}} * [http://kostat.go.kr/portal/eng/index.action Korea National Statistical Office] * [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/ South Korea]. ''[[The World Factbook]]''. [[Central Intelligence Agency]]. * [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/krtoc.html A Country Study: South Korea] u [[Library of Congress]] * {{curlie|Regional/Asia/South_Korea/}} * [https://www.oecd.org/korea/ Korea] na [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] website * [https://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15289563 South Korea profile] from [[BBC News]] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/322280/South-Korea South Korea] ''Encyclopædia Britannica'' entry * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=KR Key Development Forecasts for South Korea] sa [[International Futures]] {{Države Azije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Južna Koreja]] 0lwstoqu3iqaj1qzziw7otayepy1n9p 0 13400 3671769 3665109 2024-12-08T22:41:20Z InternetArchiveBot 118070 Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država |izvorno_ime=Indonezija |zvanično_ime=Republika Indonezija |himna="[[Indonesia Raya]]"{{Center| }} |ime_genitiv=Indonezije |zastava=Flag of Indonesia.svg |grb=Coat of Arms of Indonesia Garuda Pancasila.svg |mapa=LocationIndonesia.png |službeni_jezik=[[Indonezijski jezik|indonezijski]] |glavni_grad=[[Jakarta]] |vrsta_prve_vlasti=Predsjednik |vladar_prva_vlast=[[Prabowo Subianto]] |vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade |vladar_druga_vlast= |po_površini_na_svijetu=14. |površina=1.904.569<ref>{{cite web|url=http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf|title=UN Statistics|publisher=United Nations|date=2005|access-date=31. 10. 2007|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20071031023924/http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf|archive-date=31. 10. 2007}}</ref> |procenat_vode=4,85 |po_broju_stanovnika_na_svijetu=4. |stanovnika=270.203.917<ref name="2020census" /> |gustoća=143 |nezavisnost=1945 |valuta=[[Rupija]] | bdp_ukupno = 1.402 biliona $<ref name="IMFWEO.ID" /> | bdp_godina = 2024. (procjena) | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = 4.980 $<ref name="IMFWEO.ID" /> | hdi ={{povećanje}} 0.713<ref name="UNHDR">{{cite web|url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2023-24reporten.pdf|title=Human Development Report 2023/24|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=13. 3. 2024|page=289|access-date=13. 3. 2024|archive-date=13. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240313164319/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2023-24reporten.pdf|url-status=live}}</ref> | hdi_godina = 2022. | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = 37,9<ref>{{Cite web |title=Gini ratio Maret 2024 tercatat sebesar 0,379 |url=https://www.bps.go.id/id/pressrelease/2024/07/01/2371/gini-ratio-maret-2024-tercatat-sebesar-0-379-.html |access-date=15. 7. 2024 |website=bps.go.id}}</ref> | gini_godina = 2024 | po_broju_gini_na_svijetu = srednja nejednakost | internetski_nastavak=[[.id]]| vremenska_zona=od +7 do +9| pozivni_broj=62| |}} '''Indonezija''' ([[Indonezijski jezik|indonezijski]]: ''Republik Indonesia''), službeno '''Republika Indonezija''', [[Spisak transkontinentalnih država|transkontinentalna]] je [[Unitarna država|unitarna]] [[suverena država]], koja je većim dijelom u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], a manjim u [[Okeanija|Okeaniji]]. Smještena između [[Indijski okean|Indijskog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]], Indonezija je najveća svjetska [[ostrvska država]] s više od 17.000 [[Ostrvo|ostrva]]<ref name="CIA">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html|title=Indonesia|publisher=CIA|access-date=30. 8. 2017|archive-date=10. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081210041527/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html|url-status=dead}}</ref> uključujući [[Sumatra|Sumatru]], [[Java (ostrvo)|Javu]], [[Sulawesi]] i dijelove [[Borneo|Bornea]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Površinom od 1.904.569&nbsp;km² 14. je najveća država svijeta u smislu kopnene površine i 7. najveća ako se pored kopnene u obzir uzme i površina mora koje joj pripada.<ref name="ciarank">{{cite web|author=[[Central Intelligence Agency]]|title=Rank Order Area|work=The World Factbook|publisher=US CIA, Washington, D.C.|date=17. 10. 2006|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|access-date=30. 8. 2017|archive-date=9. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209041128/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|url-status=dead}}</ref> Sa preko 280 miliona stanovnika Indonezija je [[Spisak država po stanovništvu|4. najmnogoljudnija država svijeta]], najbrojnija [[Austronezijski narodi|austronezijska]] nacija i [[Islam po državama|najmnogoljudnija država sa muslimanskom većinom]].<ref>{{cite web|url=http://data.worldbank.org/country/indonesia|title=Indonesia – Data|publisher=World Bank}}</ref> Java je [[Ostrva po broju stanovnika|najnaseljenije svjetsko ostrvo]] i prihvata više od polovine stanovništva Indonezije. Predsjednička je i ustavna republika sa izabranim zakonodavnim tijelom. Administrativno se sastoji od [[Pokrajine u Indoneziji|38 pokrajine]] od kojih je 9 sa posebnim autonomnim statusom. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Indonezije je [[Jakarta]], drugo najmnogoljudnije urbano područje na svijetu i jedno od [[Gustoća naseljenosti|najgušće]] naseljenih mjesta na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Dijeli kopnenu granicu sa [[Papua Nova Gvineja|Papuom Novom Gvinejom]], [[Istočni Timor|Istočnim Timorom]] i istočnim dijelom [[Malezija|Malezije]], kao i pomorske granice sa [[Singapur]]om, [[Vijetnam]]om, [[Tajland]]om, [[Filipini]]ma, [[Australija|Australijom]], [[Palau]]om i [[Indija|Indijom]] (ostrvima [[Andamani i Nikobari]]). Uprkos velikom broju stanovnika i gusto naseljenim regijama, Indonezija posjeduje ogromna prostranstva divljine koja su poznata po visokom stepenu biodiverziteta. Indonezija je bogata prirodnim resursima kao što su; [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[kalaj]], [[bakar]] i [[zlato]]. Poljoprivredna proizvodnja se uglavnom zasniva na proizvodnji [[Riža|riže]], [[Palmino ulje|palminog ulja]], [[čaj]]a, [[Kahva|kafe]], [[kakao]]a, ljekovito bilja, različitih vrsta začina i [[Guma|gume]]. Glavni trgovinski partneri Indonezije su [[Kina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Japan]], Singapur i [[Indija]]. Historija Indonezije obiluje uticajima različitih svjetskih sila koje su područje Indonezije smatrale zanimljivim uglavnom zbog njenih prirodnih resursa. Već tokom 7. vijeka bila je važno trgovačko područje kada je tokom perioda Šrividžaja a potom i Madžapahita bila raširena trgovina s kineskim dinastijama i indijskim kraljevstvima. Lokalni vladari su postepeno potpadali pod strane kulturne, vjerske i političke uticaje tokom procvata hindu i budistička kraljevstava. Sa muslimanskim trgovcima na područje Indonezije dolazi i islam, dok su evropske sile tokom perioda kolonizacije donijele kršćanstvo i borile se jedna protiv druge kako bi monopolizirale trgovinu na ostrvima začina Malukua u doba [[Velika geografska otkrića|Velikih geografskih otkrića]]. Indonezija je iskusila dug period nizozemskog kolonijalizma koji je započeo sa područjem Amboine i Batavije, na kraju obuhvatajući čitav arhipelag uključujući i [[Timor]] i Zapadnu Novu Gvineju, uz prekide i povremenu portugalsku, francusku i britansku vladavinu. Tokom dekolonizacije Azije nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Indonezija je pod vodstvom [[Sukarno|Sukarna]] objavila nezavisnost i postigla punu nezavisnost 1949. godine nakon [[Indonezijska nacionalna revolucija|oružanog i diplomatskog sukoba s Nizozemskom]].Historija Indonezije je od tada bila turbulentna, sa izazovima koje predstavljaju prirodne katastrofe, korupcija, separatizam, proces demokratizacije i periodi brzog ekonomskog rasta. Indonezija se sastoji od hiljada različitih domorodačkih etničkih grupa i stotina lingvističkih grupa, od kojih je [[Javanci|Javanska]] najveća. Razvio se zajednički identitet sa motom "Bhinneka Tunggal Ika" ("Jedinstvo u različitosti" doslovno, "mnogo, a opet jedan"), definisan nacionalnim jezikom, kulturnom raznolikošću, vjerskim pluralizmom unutar većinskog muslimanskog stanovništva i historijom kolonijalizma i pobune protiv njega. Zemlja u razvoju, Indonezija je klasifikovana kao novoindustrijalizovana zemlja, sa ekonomijom 16. po veličini u svijetu po nominalnom BDP-u i 7. po PPP-u. To je treća po veličini demokratska država na svijetu, [[regionalna sila]] i smatra se srednjom silom u globalnim poslovima. Zemlja je članica nekoliko multilateralnih organizacija, uključujući [[Ujedinjene nacije]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetsku trgovinsku organizaciju]], [[G20]], i jedan od osnivača [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[ASEAN|Udruženja nacija jugoistočne Azije]], [[Samit istočne Azije|Samita istočne Azije]], [[D-8]], [[APEC]]-a i [[Organizacija islamske saradnje]]. == Etimologija == Ime ''Indonezija'' izvedeno je od latinske riječi ''Indus'' i grčke riječi ''nesos'', koja znači "ostrvo". Ime datira iz 18. stoljeća, mnogo prije formiranja nezavisne Indonezije. == Historija == [[Datoteka:Presiden_Sukarno.jpg|mini|lijevo|140px|Sukarno, osnivač Indonezije]] {{Glavni|Historija Indonezije}} Historija Indonezije seže do 2500. godine p. n. e. kada na [[Java (ostrvo)|Javi]] i [[Sumatra|Sumatri]] nastaje više država potaknutih trgovinskom razmjenom. Najraniji dokazi o postojanju islama datiraju od 13. vijeka, i to na Sjevernoj Sumatri. Od 1511. počinje [[Kolonijalizam|kolonijalno]] razdoblje indonezijske historije kada je zauzimaju [[Portugal]]ci, a nešto kasnije [[Engleska|Englezi]] i [[Nizozemska|Nizozemci]]. Kolonijalno razdoblje prestaje završetkom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] 1945. kada su Indonežani proglasili nezavisnost, a [[Sukarno]] postao prvi predsjednik. Njegov nasljednik, bivši general [[Suharto]] obilježio je noviju historiju, zaustavivši privredno propadanje. == Geografija == {{Glavni|Geografija Indonezije}} [[Datoteka:Indonesia_2002_CIA_map.png|mini|desno|250px|Karta Indonezije]] [[File:Bromo-Semeru-Batok-Widodaren.jpg|thumb|[[Planine [[Semeru]] i [[Bromo]] u istočnoj [[Java (ostrvo)|Javi]]. Seizmička i vulkanska aktivnost Indonezije među najvećima je na svijetu]] Indonezija je najjužnija zemlja u [[Azija|Aziji]]. Smještena u [[Indonezijski arhipelag|Indonezijskom arhipelagu]], najvećem [[arhipelag]]u na svijetu, između [[Indokina|Indokine]] i [[Australija|Australije]], te između [[Indijski okean|Indijskog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Blizina [[ekvator]]a utječe na klimu u Indoneziji, tako da temperature u nizinama dostižu vrlo visoke vrijednosti dok je u visinskim predjelima nešto hladnije. Država se nalazi između geografskih širina 11°J i 6°N i geografske dužine 95°E i 141°E. Transkontinentalna zemlja koja obuhvata [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]] i [[Okeanija|Okeaniju]], najveća je [[Ostrvska država|arhipelaška]] država na svijetu, koja se proteže na 5.120 kilometara od istoka prema zapadu i 1.760 kilometara od sjevera prema jugu.<ref>{{Cite book|last1=Frederick|first1=William H.|last2=Worden|first2=Robert L.|title=Indonesia: A Country Study|series=Area Handbook Series|volume=550|date=1993|page=98|url=https://books.google.com/books?id=6dgmXWMgWcwC&pg=PA98|publisher=Federal Research Division, Library of Congress|location=Washington, D.C.|language=en|isbn=9780844407906|access-date=9. 11. 2023|archive-date=20. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230120071717/https://books.google.com/books?id=6dgmXWMgWcwC&pg=PA98|url-status=live}}</ref> Državno koordinaciono ministarstvo za pomorstvo i investicije kaže da Indonezija ima 17.504 ostrva (od kojih je 16.056 registrovanih u UN)<ref>{{cite news|url=http://www.thejakartapost.com/news/2017/08/21/16000-indonesian-islands-registered-at-un.html|title=16,000 Indonesian islands registered at UN|newspaper=The Jakarta Post|date=21. 8. 2017|access-date=3. 12. 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181130202043/http://www.thejakartapost.com/news/2017/08/21/16000-indonesian-islands-registered-at-un.html|archive-date=30. 11. 2018}}</ref> raštrkanih na obe strane [[ekvator]]a, od kojih je oko 6.000 naseljeno.<ref name="CIA">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/indonesia/|title=The World Factbook: Indonesia|publisher=Central Intelligence Agency|date=29. 10. 2018|access-date=11. 11. 2018|archive-date=13. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210413004319/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/indonesia|url-status=live}}</ref> Najveće su [[Sumatra]], [[Java (ostrvo)|Java]], [[Borneo]] (dijeli s [[Brunej]]om i [[Malezija|Malezijom]]), [[Sulawesi]] i [[Nova Gvineja]] (dijeli s [[Papua Nova Gvineja|Papua Novom Gvinejom]]).<ref>{{cite web|url=https://www.embassyofindonesia.org/index.php/basic-facts/|title=Facts & Figures|publisher=Embassy of the Republic of Indonesia, Washington, D.C.|access-date=14. 3. 2021|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170606054934/https://www.embassyofindonesia.org/index.php/basic-facts/|archive-date=6. 6. 2017}}</ref> Indonezija dijeli kopnenu granicu s Malezijom na Borneu i [[Sebatik]]u, Papuom Novom Gvinejom na ostrvu Nova Gvineja, [[Istočni Timor|Istočnim Timorom]] na ostrvu [[Timor]] i pomorskim granicama sa [[Singapur]]om, Malezijom, [[Vijetnam]]om, [[Filipini]]ma, [[Palau]]om i [[Australija|Australijom]]. [[Puncak Jaya]] je najviši vrh Indonezije sa 4.884 metra, a jezero [[Toba (jezero)|Toba]] na [[Sumatra|Sumatri]] je najveće jezero, sa površinom od 1.145 km2. Najveće rijeke Indonezije nalaze se u Kalimantanu i Novoj Gvineji i uključuju [[Kapuas]], [[Barito]], [[Mamberamo]], [[Sepik]] i [[Mahakam]]. Služe kao komunikacijske i transportne veze između otočkih riječnih naselja.<ref>{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761573214/Republic_of_Indonesia.html|title=Republic of Indonesia|publisher=Microsoft Encarta|date=2006|access-date=1. 11. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091028130659/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761573214/Republic_of_Indonesia.html|archive-date=28. 10. 2009}}</ref> U Indoneziji postoji oko 130 aktivnih vulkana.<ref>{{cite news|last1=Riese|first1=Ulrich|title=Bali-Touristen können kostenlos umbuchen|url=http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/touristenhochburg-bali-in-indonesien-drohen-einbussen-15315035.html?GEPC=s5|access-date=1. 12. 2017|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]|date=28. 11. 2017|language=de}}</ref> == Vlada == Indonezija je višestranačka republika s dva zakonodavna doma. U parlamentu su u 2014. bile zastupljene sljedeće stranke: Demokrasi Indonesia Perjuangan (PDI-P), Majelis Permusyawaratan Rakyat, Partai Amanat Nasional (PAN), Partai Kebangkitan Bangsa (PKB), Partai Persatuan Pembangunan (PPP), Hanura, Partai Keadilan Sejahtera (PKS).<ref name="telepolis1510">{{cite web|last1=Mühlbauer|first1=Peter|title= Indonesien: Gouverneur wegen Gotteslästerung verurteilt |url=https://www.heise.de/tp/features/Indonesien-Gouverneur-wegen-Gotteslaesterung-verurteilt-3708750.html|website=[[Telepolis (Heise)|Telepolis]]|publisher=[[Heise Verlag]]|access-date=1. 12. 2017|language=de|date=10. 5. 2017}}</ref> == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Indonezije}} Administrativno, Indonezija se sastoji od 34 pokrajine, od kojih 5 ima poseban status. [[Datoteka:Indonesia, administrative divisions - en - monochrome.svg|mini|centar|450px|Administrativna podjela Indonezije]] == Privreda == Indonezija je druga zemlja po izvozu zemnog plina. Glavne poljoprivredne kulture su riža, čaj, začini itd. Industrijski sektor učestvuje u BDP sa 46,4% (2010). Indonezijska privreda se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske finansijske krize iz 1998. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u privredi. BDP (bruto društveni prihod) po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 [[Američki dolar|američkih dolara]], sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004. Indonezija je svrtstana u grupu ''[[Sljedećih jedanaest]]'', u smislu razvoja privrede. == Nauka i tehnologija == [[Datoteka:Lapan_logo.svg|desno|mini|80px|LAPAN je indonežanski institut za aeronautička i svemirska istraživanja]] Nacionalni Institut aeronautike i svemirskih istraživanja (Indonežanski: Lembaga Penerbangan dan Antariksa Nasional/LAPAN) je svemirska agencija indonežanske vlade. Osnovana je 27. novembra 1964. od strane bivšeg indonežanskog predsjednika Suharto-a nakon jednogodišnjeg postojanja neformalne organizacije agencije za istraživanje svemira. LAPAN je odgovoran za dugoročna civilna i vojna aeronautička istraživanja. Više od dvije decenije ona upravlja sa satelitima, uglavnom telekomunikacionim, uključujući projekat [[Palapa satelit]]a, koje je izgradio Hughes (sada dio [[Boeing]] Satellite Systems), i koji su lansirani iz [[SAD]] ili [[Francuska Gvajana|Francuske Gvajane]] pomoću raketnog sistema Delta ili Ariane 4, odnosno [[Ariane]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Ubud-Kids.jpg|mini|desno|160px|Djeca sa Balija]] Indonezija je po broju stanovnika 4. zemlja u svijetu i najveća [[islam]]ska zemlja. Indonežani pripadaju malajskoj grupi naroda. Dijele se na preko 100 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Javanci sa 45%, Sundi 13%, Malajci 7% i Madurci 6%. Oko 87% indonežana su muslimami. Sa 195 miliona muslimana Indonezija je prva zemlja u svijetu po broju islamskih sljedbenika. Islam se raširio veoma brzo po ostrvlju od [[14. vijek]]a dolaskom arapskih trgovaca iz Hadrameuta i indijski sa juga Indije. Hrišćana, uglavnom protestanti i katolici, čine 10% stanovništva. Hinduisti 2% i budisti 1% čine manji broj stanovništva. Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke grupe (788 pripadnika raznih naroda i plemena). Indonezijski jezik je maternji za relativno mali broj stanovnika države, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najrasprostranjenija religija je [[Islam]] kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i [[Kršćanstvo]], [[Hinduizam]] i [[Budizam]]. Indonezija je bila jedna od država najteže pogođenih potresom i [[cunami]]jem 26. decembra 2004. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi. == Kultura == Indonezija imo oko 300 etničkih grupa, čiji su se kulturni identiteti razvijali vijekovima, i bili pod uticajem indijske, arapske, kineske i evropske kulture. ==Infrastruktura== [[Željeznica]] je uvedena u 1897. za vrijeme kolonizacije od strane Nizozemske.<ref>{{cite news|title=Mit offenen Karten|agency=[[ARTE TV]]|date=5. 9. 2015|language=de}}</ref> == Razno == U Indoneziji je otkriven do sada najstariji [[Prahistorija|prahistorijski]] pećinski crtež. Starost crteža je [[uranij]]-[[torij]] analizom procijenjena na oko 40.000 godina.<ref>[http://www.gulli.com/news/24822-weltweit-aeltestes-kunstwerk-in-indonesischer-hoehle-entdeckt-2014-10-09 Weltweit ältestes Kunstwerk in indonesischer Höhle entdeckt]{{Mrtav link}}''gilli.com'', objavljeno 9.10.14; prsitupljeno: 9.10.14 {{de simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bima (narod)]] * [[Karanganyar]] * [[Kupang]] * [[Amahai jezik]] == Reference == {{Refspisak|2}} === Dodatna literatura === {{refbegin}} * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=mZtDIhWzFeUC|title=Sociolinguistics: an international handbook of the science of language and society|editor-last=Ammon|editor-first=Ulrich|editor-last2=Dittmar|editor-first2=Norbert|editor-last3=Mattheier|editor-first3=Klaus J.|editor-last4=Trudgill|editor-first4=Peter|publisher=Walter de Gruyter|year=2006|edition=2nd, revised and extended|volume=3|isbn=9783110184181|access-date=29. 6. 2010}} * {{Citation|url=https://books.google.com/books?id=YgtSqB9oqDIC|title=Encyclopedia of bilingualism and bilingual education|access-date=19. 5. 2010|first1=Colin|last1=Baker|first2=Sylvia|last2=Prys Jones|publisher=Multilingual Matters Ltd.|year=1998|isbn = 9781853593628}} * {{cite book|last=Bevins|first=Vincent|author-link=Vincent Bevins|title= [[The Jakarta Method|The Jakarta Method: Washington's Anticommunist Crusade and the Mass Murder Program that Shaped Our World]]|date=2020|publisher= [[PublicAffairs]]|isbn= 978-1541742406}} * {{Citation|url=https://books.google.com/books?id=LT6E6YdAh-MC|title=The Phonology of Dutch.|first=Geert|last=Booij|work=Oxford Linguistics|year=1999|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=0-19-823869-X|access-date=24. 5. 2010}} * {{cite book|last=Cribb|first=Robert|title=Historical atlas of Indonesia|publisher=[[Routledge]]|year=2013}} * {{cite book|last=Crouch|first=Harold|title=The army and politics in Indonesia|publisher=[[Cornell University Press|Cornell UP]]|year=2019}} * {{cite journal|last=Earl|first=George SW|title=On The Leading Characteristics of the Papuan, Australian and Malay-Polynesian Nations|journal=Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA)|year=1850}} * {{cite book|last=Effendy|first=Bahtiar|title=Islam and the State in Indonesia|url=https://archive.org/details/islamstateinindo0000effe|publisher=Institute of Southeast Asian Studies|year=2003}} * {{Cite journal|last=Emmers|first=Ralf|date=2005|title=Regional Hegemonies and the Exercise of Power in Southeast Asia: A Study of Indonesia and Vietnam|journal=[[Asian Survey]]|publisher=University of California Press|volume=45|issue=4|pages=645–665|doi=10.1525/as.2005.45.4.645|jstor=10.1525/as.2005.45.4.645}} * {{cite book|last1=Fossati|first1=Diego|first2=Yew-Foong|last2=Hui|title=The Indonesia national survey project: Economy, society and politics|publisher=ISEAS Publishing|year=2017}} * {{cite book|surname=Friend|given=T.|title=Indonesian Destinies|publisher=[[Harvard University Press]]|year=2003|isbn=0-674-01137-6|url=https://archive.org/details/indonesiandestin00theo|url-access=registration}} * {{cite book|last1=Hadiz|first1=Vedi R.|first2=Richard|last2=Robison|title=The political economy of oligarchy and the reorganization of power in Indonesia|chapter=Beyond Oligarchy|publisher=[[Cornell University Press|Cornell UP]]|year=2014|pages=35–56|url=https://ecommons.cornell.edu/xmlui/bitstream/handle/1813/54629/INDO_96_0_1381338354_35_58.pdf?sequence=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20210519011543/https://ecommons.cornell.edu/xmlui/bitstream/handle/1813/54629/INDO_96_0_1381338354_35_58.pdf?sequence=1|archive-date=19. 5. 2021|url-status=live}} * {{cite book|last=Indonesia|first=Statistics|title=Statistical yearbook of Indonesia 2009|publisher=Statistics Indonesia, 2019|url=https://seadelt.net/Asset/Source/Document_ID-184_No-01.pdf}} * {{cite book|last=Kitley|first=Philip|title=Television, nation, and culture in Indonesia|publisher=[[Ohio University Press]]|year=2014}} * {{cite book|last=Melvin|first=Jess|date=2018|title=The Army and the Indonesian Genocide: Mechanics of Mass Murder|url=https://www.routledge.com/The-Army-and-the-Indonesian-Genocide-Mechanics-of-Mass-Murder/Melvin/p/book/9781138574694|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-138-57469-4}} * {{cite journal|last1=Mietzner|first1=Marcus|first2=Burhanuddin|last2=Muhtadi|title=Explaining the 2016 Islamist mobilisation in Indonesia: Religious intolerance, militant groups and the politics of accommodation|journal=Asian Studies Review|issue=42|volume=3|year=2018|pages=479–497|doi=10.1080/10357823.2018.1473335|s2cid=150302264|url=https://www.researchgate.net/publication/326286879}} * {{cite book|surname=Ricklefs|given=Merle Calvin|authorlink=Merle Ricklefs|year=1991|title=A history of modern Indonesia since c. 1300|edition=2nd|place=Basingstoke; Stanford, CA|publisher=Palgrave; Stanford University Press|isbn=0-333-57690-X}} * {{cite book|surname=Ricklefs|given=Merle Calvin|author-link=Merle Ricklefs|year=2001|title=A history of modern Indonesia since c. 1200|edition=3rd|place=Basingstoke; Stanford, CA|publisher=Palgrave; Stanford University Press|isbn=978-0-8047-4480-5|url=https://books.google.com/books?id=0GrWCmZoEBMC}} * {{cite book|last=Robinson|first=Geoffrey B.|date=2018|title=The Killing Season: A History of the Indonesian Massacres, 1965–66|url=https://press.princeton.edu/titles/11135.html|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-1-4008-8886-3}} * {{cite book|surname=Schwarz|given=A.|year=1994|title=A Nation in Waiting: Indonesia in the 1990s|publisher=Westview Press|isbn=1-86373-635-2|url=https://archive.org/details/nationinwaitingi00schw}} * {{cite book|last=Taylor|first=Jean Gelman|title=Indonesia|publisher=[[Yale University Press]]|year=2003|url=https://archive.org/details/indonesia00jean|isbn=978-0-300-09709-2}} * {{cite book|last=Taylor|first=John G.|author-link = John G.Taylor|title=East Timor: the price of Freedom|url=https://archive.org/details/easttimorpriceof00tayl|publisher=Zed Books|year=1999}} * {{cite book|surname=Vickers|given=Adrian|title=A History of Modern Indonesia|url=https://archive.org/details/historyofmoderni00adri|url-access=registration|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2005|isbn=0-521-54262-6}} * {{cite book|last1=Whitten|first1=T.|last2=Soeriaatmadja|first2=R.&nbsp;E.|last3=Suraya|first3=A.&nbsp;A.|year=1996|title=The Ecology of Java and Bali|publisher=Periplus Editions|location=Hong Kong}} * Winters, Jeffrey A. "Oligarchy and democracy in Indonesia." in ''Beyond Oligarchy'' (Cornell UP, 2014) pp.&nbsp;11–34. [https://ecommons.cornell.edu/bitstream/handle/1813/54621/INDO_96_0_1381338354_11_34.pdf?sequence=1 online] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201023093720/https://ecommons.cornell.edu/bitstream/handle/1813/54621/INDO_96_0_1381338354_11_34.pdf?sequence=1|date=23. 10. 2020}} * {{cite book|last=Witton|first=Patrick|year=2003|title=Indonesia|url=https://archive.org/details/indonesia0000unse_i2g4|publisher=Lonely Planet|location=Melbourne|isbn=978-1-74059-154-6}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Indonesia}} * {{Wikiatlas|Indonesia|Indoneziju}} * {{Wikivoyage|Indonesia}} ; Vlada * [https://web.archive.org/web/20120217185129/http://www.indonesia.go.id/en/ Vlada Indonezije] * [http://www.setneg.go.id/ Ministar Državnog sekretarijata] {{Simboli jezika|ind|indonežanski}} * [http://www.antara.co.id/en/ Antara&nbsp;– Novinska agencija] * [http://www.bps.go.id/ Statistički centar] * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-i/indonesia.html Šef države i članovi Kabineta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130915023108/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-i/indonesia.html |date=15. 9. 2013 }} ; Opće informacije * {{CIA World Factbook link|id|Indonesia}} * [https://web.archive.org/web/20090426085755/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/indonesia.htm Indonesia] iz ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Asia/Indonesia}} {{Države Azije}} {{Države Australije i Okeanije}} {{Jugoistočna Azija}} {{OIK}} [[Kategorija:Indonezija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]] [[Kategorija:Države ASEAN-a]] [[Kategorija:Ostrvske države]] q75eubgzzf6sad04byrjwt3axfamo61 10 13579 3671665 3646436 2024-12-08T14:17:28Z Z1KA 87045 Dodano još 5 funkcija (do |redoslijed15) 3671665 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infokutija |child = {{lc:{{{ugradi}}}}} |naslov = |tijelostil = |iznad = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} |iznadstil = |iznadklasa = fn |slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina|{{{slika_veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{slika_upstavno|1}}}|alt={{{alt|}}}|suppressplaceholder=yes}} |imagestyle = |tekst = {{{tekst|{{{opis|{{{opis_slike|{{{slika_opis|}}}}}}}}}}}} |captionstyle = |zaglavljestil = background:#E6E6FA |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = {{{redoslijed|}}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = Prethodnik |podaci3 = {{{prethodnik|}}} |zaglavlje4 = |oznaka4 = Nasljednik |podaci4 = {{{nasljednik|}}} |zaglavlje5 = {{{redoslijed2|}}} |oznaka5 = |podaci5 = |zaglavlje6 = |oznaka6 = |podaci6 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti2|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti2}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Prethodnik |podaci7 = {{{prethodnik2|}}} |zaglavlje8 = |oznaka8 = Nasljednik |podaci8 = {{{nasljednik2|}}} |zaglavlje9 = {{{redoslijed3|}}} |oznaka9 = |podaci9 = |zaglavlje10 = |oznaka10 = |podaci10 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti3|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti3}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = Prethodnik |podaci11 = {{{prethodnik3|}}} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Nasljednik |podaci12 = {{{nasljednik3|}}} |zaglavlje14 = {{{redoslijed4|}}} |oznaka14 = |podaci14 = |zaglavlje15 = |oznaka15 = |podaci15 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti4|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti4}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = Prethodnik |podaci16 = {{{prethodnik4|}}} |zaglavlje17 = |oznaka17 = Nasljednik |podaci17 = {{{nasljednik4|}}} |zaglavlje18 = {{{redoslijed5|}}} |oznaka18 = |podaci18 = |zaglavlje19 = |oznaka19 = |podaci19 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti5|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti5}}} }} |zaglavlje20 = |oznaka20 = Prethodnik |podaci20 = {{{prethodnik5|}}} |zaglavlje21 = |oznaka21 = Nasljednik |podaci21 = {{{nasljednik5|}}} |zaglavlje22 = {{{redoslijed6|}}} |oznaka22 = |podaci22 = |zaglavlje23 = |oznaka23 = |podaci23 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti6|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti6}}} }} |zaglavlje24 = |oznaka24 = Prethodnik |podaci24 = {{{prethodnik6|}}} |zaglavlje25 = |oznaka25 = Nasljednik |podaci25 = {{{nasljednik6|}}} |zaglavlje26 = {{{redoslijed7|}}} |oznaka26 = |podaci26 = |zaglavlje27 = |oznaka27 = |podaci27 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti7|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti7}}} }} |zaglavlje28 = |oznaka28 = Prethodnik |podaci28 = {{{prethodnik7|}}} |zaglavlje29 = |oznaka29 = Nasljednik |podaci29 = {{{nasljednik7|}}} |zaglavlje30 = {{{redoslijed8|}}} |oznaka30 = |podaci30 = |zaglavlje31 = |oznaka31 = |podaci31 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti8|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti8}}} }} |zaglavlje32 = |oznaka32 = Prethodnik |podaci32 = {{{prethodnik8|}}} |zaglavlje33 = |oznaka33 = Nasljednik |podaci33 = {{{nasljednik8|}}} |zaglavlje34 = {{{redoslijed9|}}} |oznaka34 = |podaci34 = |zaglavlje35 = |oznaka35 = |podaci35 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti9|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti9}}} }} |zaglavlje36 = |oznaka36 = Prethodnik |podaci36 = {{{prethodnik9|}}} |zaglavlje37 = |oznaka37 = Nasljednik |podaci37 = {{{nasljednik9|}}} |zaglavlje38 = {{{redoslijed10|}}} |oznaka38 = |podaci38 = |zaglavlje39 = |oznaka39 = |podaci39 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti10|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti10}}} }} |zaglavlje40 = |oznaka40 = Prethodnik |podaci40 = {{{prethodnik10|}}} |zaglavlje41 = |oznaka41 = Nasljednik |podaci41 = {{{nasljednik10|}}} |zaglavlje42 = {{{redoslijed11|}}} |oznaka42 = |podaci42 = |zaglavlje43 = |oznaka43 = |podaci43 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti11|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti11}}} }} |zaglavlje44 = |oznaka44 = Prethodnik |podaci44 = {{{prethodnik11|}}} |zaglavlje45 = |oznaka45 = Nasljednik |podaci45 = {{{nasljednik11|}}} |zaglavlje46 = {{{redoslijed12|}}} |oznaka46 = |podaci46 = |zaglavlje47 = |oznaka47 = |podaci47 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti12|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti12}}} }} |zaglavlje48 = |oznaka48 = Prethodnik |podaci48 = {{{prethodnik12|}}} |zaglavlje49 = |oznaka49 = Nasljednik |podaci49 = {{{nasljednik12|}}} |zaglavlje50 = {{{redoslijed13|}}} |oznaka50 = |podaci50 = |zaglavlje51 = |oznaka51 = |podaci51 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti13|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti13}}} }} |zaglavlje52 = |oznaka52 = Prethodnik |podaci52 = {{{prethodnik13|}}} |zaglavlje53 = |oznaka53 = Nasljednik |podaci53 = {{{nasljednik13|}}} |zaglavlje54 = {{{redoslijed14|}}} |oznaka54 = |podaci54 = |zaglavlje55 = |oznaka55 = |podaci55 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti14|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti14}}} }} |zaglavlje56 = |oznaka56 = Prethodnik |podaci56 = {{{prethodnik14|}}} |zaglavlje57 = |oznaka57 = Nasljednik |podaci57 = {{{nasljednik14|}}} |zaglavlje58 = {{{redoslijed15|}}} |oznaka58 = |podaci58 = |zaglavlje59 = |oznaka59 = |podaci59 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti15|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti15}}} }} |zaglavlje60 = |oznaka60 = Prethodnik |podaci60 = {{{prethodnik15|}}} |zaglavlje61 = |oznaka61 = Nasljednik |podaci61 = {{{nasljednik15|}}} |oznaka62 = |podaci62 = <table style="width:100%; text-align:left; border-bottom:1px solid #A9A9A9;"> <tr></tr></table> |zaglavlje62 = {{#if:{{{puno_ime|}}}{{{datum_rođenja|}}}{{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}{{{supružnik|}}}{{{djeca|}}}|Lični podaci}} |oznaka63 = Rođenje |podaci63 = {{br separated entries |1 = {{#if:{{{puno_ime|}}}|<div style="display:inline" class="nickname">{{{puno_ime|}}}</div>}} |2 = {{{datum_rođenja|}}} |3 = {{{mjesto_rođenja|}}} }} |zaglavlje64 = |oznaka64 = Smrt |podaci64 = {{#if: {{{datum_smrti|}}}|{{{datum_smrti}}} }}{{#if: {{{mjesto_smrti|}}}|<br/>{{{mjesto_smrti}}} }} |zaglavlje65 = |oznaka65 = Nacionalnost |podaci65 = {{{nacionalnost|}}} |zaglavlje66 = |oznaka66 = Etnicitet |podaci66 = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}} |zaglavlje67 = |oznaka67 = Politička stranka |podaci67 = {{{politička_stranka|}}} |zaglavlje68 = |oznaka68 = Supružnik |podaci68 = {{{supružnik|{{{supruga|{{{suprug|}}}}}}}}} |zaglavlje69 = |oznaka69 = Djeca |podaci69 = {{{djeca|}}} |zaglavlje70 = |oznaka70 = Obrazovanje |podaci70 = {{{obrazovanje|}}} |zaglavlje71 = |oznaka71 = Zanimanje |podaci71 = {{{zanimanje|}}} |zaglavlje72 = |oznaka72 = Vjera |podaci72 = {{{vjera|}}} |zaglavlje73 = |oznaka73 = Potpis |podaci73 = {{{potpis|}}} |zaglavlje74 = |oznaka74 = Veb-sajt |podaci74 = {{{web_stranica|{{{veb-sajt|}}}}}} |zaglavlje75 = |oznaka75 = {{{prazna_oznaka1|}}} |podaci75 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} |zaglavlje76 = |oznaka76 = Nagrade |podaci76 = {{{nagrade|}}} |zaglavlje77 = {{#if: {{{pripadnost|}}} {{{vojska|}}} {{{godine_službe|}}} {{{čin|}}} {{{komandovao|}}} {{{ratovi|}}} {{{ordeni|}}} |Vojna služba}} |oznaka77 = |podaci77 = |zaglavlje78 = |oznaka78 = Pripadnost |podaci78 = {{{pripadnost|}}} |zaglavlje79 = |oznaka79 = Vojska |podaci79 = {{{vojska|}}} |zaglavlje80 = |oznaka80 = Godine službe |podaci80 = {{{godine_službe|}}} |zaglavlje81 = |oznaka81 = Čin |podaci81 = {{{čin|}}} |zaglavlje82 = |oznaka82 = Komandovao |podaci82 = {{{komandovao|}}} |zaglavlje83 = |oznaka83 = Ratovi/bitke |podaci83 = {{{ratovi|}}} |zaglavlje84 = |oznaka84 = Ordeni |podaci84 = {{{ordeni|}}} |ispodstil = |ispod = }}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o vjeri]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 4ag0tb1j0pe28ub6bek82ghpowm7rj1 0 14686 3671793 3637817 2024-12-09T02:23:42Z نوفاك اتشمان 16322 3671793 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mihajlo Pupin | slika = Portrait of Michael Idvorsky Pupin (1858-1935), Physicist (2551884992) (deriv).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1854|10|9}} | mjesto_rođenja = [[Idvor]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1935|3|12|1854|10|9}} | mjesto_smrti = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = | državljanstvo = * [[Austrijsko Carstvo|austrijsko]] (1858—1883) * [[Sjedinjene Američke Države|američko]] {{nowrap|(1883—1935)}} | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mihajlo Idvorski Pupin''', američki naučnik i [[izumitelj]] srpskog porijekla, rođen [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1854]]. godine u selu ''Idvor'' u [[Banat]]u. Osnovno obrazovanje je stekao u Idvoru, a zatim u [[Pančevo|Pančevu]] da bi [[1872]]. godine svoje školovanje nastavio u [[Prag]]u. Poslije iznenadne očeve smrti, u martu [[1874]]. godine odlazi za [[Sjedinjene Američke Države]] u svojoj 20-toj godini života. Poslije pet teških godina gdje je morao da radi kao fizički radnik, Pupin je uspio da se upiše na [[Columbia Coledge]] u [[New York]]u u jesen [[1879]]. Odmah se istakao kao primjeran učenik. Oslobođen je plaćanja školarine, a već na kraju prve godine dobio je dvije novčane nagrade (iz [[grčki jezik|grčkog jezika]] i [[matematika|matematike]]). Uglavnom se izdržavao prihodima od podučavanja slabijih učenika i fizičkog rada. Po završetku školovanja [[1883]]. godine primio je diplomu prvog akademskog stepena "''Bachelor of Arts''". Dobio je stipendiju za studije matematike i fizike u [[Cambridge]]u u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ([[1883]]-[[1885]]), a zatim u [[Berlin]]u ([[1885]]-[[1889]]) gdje je položio doktorat iz oblasti fizičke hemije, sa temom: "Osmotički pritisak i njegov odnos prema slobodnoj energiji". Njegov položaj profesora teorijske [[elektrotehnika|elektrotehnike]] postepeno je usmjerio njegovo interesovanje na proučavanje [[elektromagnetizam|elektromagnetskih]] fenomena. [[Električna rezonanca]], kao predmet izučavanja, privukla je njegovu pažnju [[1892]]. i rezultirala u pronalasku električnog strujnog kola, koje se danas univerzalno koristi u svim radio vezama. Patent električnog kola je prodao kompaniji Markoni. U isto vrijeme kompanija Markoni primjenila je njegov pronalazak za ispravljanje visokofrekventnih talasa koji se danas univerzalno primjenjuje u radiofoniji. Pupin je bio oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Jackson iz New Yorka. Sa njom je imao kćerku Barbaru. Umro je [[12. mart]]a [[1935]]. godine u New Yorku i sahranjen je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Zadužbine Mihajla Pupina == [[1914]]. godine stvorio je "[[Fond Pijade Aleksić-Pupin]]", u znak sjećanja i zahvalnosti majci Pijadi. Svake godine, sredstvima tog fonda, na svečanim Svetosavskim akademijama, nagrađivani su učenici koji su se isticali u [[književnost]]i, [[historija|historiji]] i guslarstvu. Osnovao je i zadužbinu pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u [[Beograd]]u. Fondovi Zadužbine koristili su se za kupovinu srpskih umjetničkih djela za muzej i izdavanje publikacija "srpskih starina". U imovinu zadužbine, Pupin je uložio milion dinara. == Također pogledajte == * [[Nikola Tesla]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20081209035509/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,sr/ Аутобиографија „Са пашњака до научењака“ (на српском)] * [https://www.youtube.com/watch?v=9YRLIGv9bjY Paleta kulturnog nasleđa: Pupin umjetnost darivanja (RTS Kulturna baština - Zvanični kanal)] *[https://web.archive.org/web/20090211041435/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,en/ Michael I. Pupin's Autobiography „From Immigrant to Inventor“, (Charles Scribner's Sons, 1924)] *[http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSvcid=1462&GRid=844& Informacija o njegovom grobu] *[https://pandora.nla.gov.au/pan/13071/20040303-0000/www.acmi.net.au/AIC/PUPIN_BIO.html Biografija na engleskom] *[http://www.imp.bg.ac.rs Elektrotehnički institut ˝Mihajlo Pupin˝ Beograd - internet prezentacija] {{DEFAULTSORT:Pupin, Mihajlo}} [[Kategorija:Biografije, Pančevo]] [[Kategorija:Srbijanski naučnici]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]] [[Kategorija:Biografije, Idvor]] [[Kategorija:Rođeni 1854.]] [[Kategorija:Umrli 1935.]] [[Kategorija:Članovi SANU]] jdeg754v4krqzkccnzw1gwlgr56ei1v 3671794 3671793 2024-12-09T02:27:45Z نوفاك اتشمان 16322 fix 3671794 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mihajlo Pupin | slika = Portrait of Michael Idvorsky Pupin (1858-1935), Physicist (2551884992) (deriv).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1854|10|9}} | mjesto_rođenja = [[Idvor]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1935|3|12|1854|10|9}} | mjesto_smrti = [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = | državljanstvo = {{plainlist| * Austrijsko Carstvo (1858—1883) * SAD (1883—1935) }} | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mihajlo Idvorski Pupin''', američki naučnik i [[izumitelj]] srpskog porijekla, rođen [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1854]]. godine u selu ''Idvor'' u [[Banat]]u. Osnovno obrazovanje je stekao u Idvoru, a zatim u [[Pančevo|Pančevu]] da bi [[1872]]. godine svoje školovanje nastavio u [[Prag]]u. Poslije iznenadne očeve smrti, u martu [[1874]]. godine odlazi za [[Sjedinjene Američke Države]] u svojoj 20-toj godini života. Poslije pet teških godina gdje je morao da radi kao fizički radnik, Pupin je uspio da se upiše na [[Columbia Coledge]] u [[New York]]u u jesen [[1879]]. Odmah se istakao kao primjeran učenik. Oslobođen je plaćanja školarine, a već na kraju prve godine dobio je dvije novčane nagrade (iz [[grčki jezik|grčkog jezika]] i [[matematika|matematike]]). Uglavnom se izdržavao prihodima od podučavanja slabijih učenika i fizičkog rada. Po završetku školovanja [[1883]]. godine primio je diplomu prvog akademskog stepena "''Bachelor of Arts''". Dobio je stipendiju za studije matematike i fizike u [[Cambridge]]u u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ([[1883]]-[[1885]]), a zatim u [[Berlin]]u ([[1885]]-[[1889]]) gdje je položio doktorat iz oblasti fizičke hemije, sa temom: "Osmotički pritisak i njegov odnos prema slobodnoj energiji". Njegov položaj profesora teorijske [[elektrotehnika|elektrotehnike]] postepeno je usmjerio njegovo interesovanje na proučavanje [[elektromagnetizam|elektromagnetskih]] fenomena. [[Električna rezonanca]], kao predmet izučavanja, privukla je njegovu pažnju [[1892]]. i rezultirala u pronalasku električnog strujnog kola, koje se danas univerzalno koristi u svim radio vezama. Patent električnog kola je prodao kompaniji Markoni. U isto vrijeme kompanija Markoni primjenila je njegov pronalazak za ispravljanje visokofrekventnih talasa koji se danas univerzalno primjenjuje u radiofoniji. Pupin je bio oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Jackson iz New Yorka. Sa njom je imao kćerku Barbaru. Umro je [[12. mart]]a [[1935]]. godine u New Yorku i sahranjen je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Zadužbine Mihajla Pupina == [[1914]]. godine stvorio je "[[Fond Pijade Aleksić-Pupin]]", u znak sjećanja i zahvalnosti majci Pijadi. Svake godine, sredstvima tog fonda, na svečanim Svetosavskim akademijama, nagrađivani su učenici koji su se isticali u [[književnost]]i, [[historija|historiji]] i guslarstvu. Osnovao je i zadužbinu pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u [[Beograd]]u. Fondovi Zadužbine koristili su se za kupovinu srpskih umjetničkih djela za muzej i izdavanje publikacija "srpskih starina". U imovinu zadužbine, Pupin je uložio milion dinara. == Također pogledajte == * [[Nikola Tesla]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20081209035509/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,sr/ Аутобиографија „Са пашњака до научењака“ (на српском)] * [https://www.youtube.com/watch?v=9YRLIGv9bjY Paleta kulturnog nasleđa: Pupin umjetnost darivanja (RTS Kulturna baština - Zvanični kanal)] *[https://web.archive.org/web/20090211041435/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,en/ Michael I. Pupin's Autobiography „From Immigrant to Inventor“, (Charles Scribner's Sons, 1924)] *[http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSvcid=1462&GRid=844& Informacija o njegovom grobu] *[https://pandora.nla.gov.au/pan/13071/20040303-0000/www.acmi.net.au/AIC/PUPIN_BIO.html Biografija na engleskom] *[http://www.imp.bg.ac.rs Elektrotehnički institut ˝Mihajlo Pupin˝ Beograd - internet prezentacija] {{DEFAULTSORT:Pupin, Mihajlo}} [[Kategorija:Biografije, Pančevo]] [[Kategorija:Srbijanski naučnici]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]] [[Kategorija:Biografije, Idvor]] [[Kategorija:Rođeni 1854.]] [[Kategorija:Umrli 1935.]] [[Kategorija:Članovi SANU]] ofw988tzyabdxz1o74yiyyak5bi9v87 3671799 3671794 2024-12-09T02:54:14Z نوفاك اتشمان 16322 −[[Kategorija:Biografije, Idvor]]; ±[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]→[[Kategorija:Biografije, Kovačica]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3671799 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mihajlo Pupin | slika = Portrait of Michael Idvorsky Pupin (1858-1935), Physicist (2551884992) (deriv).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1854|10|9}} | mjesto_rođenja = [[Idvor]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1935|3|12|1854|10|9}} | mjesto_smrti = [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = | državljanstvo = {{plainlist| * Austrijsko Carstvo (1858—1883) * SAD (1883—1935) }} | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mihajlo Idvorski Pupin''', američki naučnik i [[izumitelj]] srpskog porijekla, rođen [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1854]]. godine u selu ''Idvor'' u [[Banat]]u. Osnovno obrazovanje je stekao u Idvoru, a zatim u [[Pančevo|Pančevu]] da bi [[1872]]. godine svoje školovanje nastavio u [[Prag]]u. Poslije iznenadne očeve smrti, u martu [[1874]]. godine odlazi za [[Sjedinjene Američke Države]] u svojoj 20-toj godini života. Poslije pet teških godina gdje je morao da radi kao fizički radnik, Pupin je uspio da se upiše na [[Columbia Coledge]] u [[New York]]u u jesen [[1879]]. Odmah se istakao kao primjeran učenik. Oslobođen je plaćanja školarine, a već na kraju prve godine dobio je dvije novčane nagrade (iz [[grčki jezik|grčkog jezika]] i [[matematika|matematike]]). Uglavnom se izdržavao prihodima od podučavanja slabijih učenika i fizičkog rada. Po završetku školovanja [[1883]]. godine primio je diplomu prvog akademskog stepena "''Bachelor of Arts''". Dobio je stipendiju za studije matematike i fizike u [[Cambridge]]u u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ([[1883]]-[[1885]]), a zatim u [[Berlin]]u ([[1885]]-[[1889]]) gdje je položio doktorat iz oblasti fizičke hemije, sa temom: "Osmotički pritisak i njegov odnos prema slobodnoj energiji". Njegov položaj profesora teorijske [[elektrotehnika|elektrotehnike]] postepeno je usmjerio njegovo interesovanje na proučavanje [[elektromagnetizam|elektromagnetskih]] fenomena. [[Električna rezonanca]], kao predmet izučavanja, privukla je njegovu pažnju [[1892]]. i rezultirala u pronalasku električnog strujnog kola, koje se danas univerzalno koristi u svim radio vezama. Patent električnog kola je prodao kompaniji Markoni. U isto vrijeme kompanija Markoni primjenila je njegov pronalazak za ispravljanje visokofrekventnih talasa koji se danas univerzalno primjenjuje u radiofoniji. Pupin je bio oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Jackson iz New Yorka. Sa njom je imao kćerku Barbaru. Umro je [[12. mart]]a [[1935]]. godine u New Yorku i sahranjen je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Zadužbine Mihajla Pupina == [[1914]]. godine stvorio je "[[Fond Pijade Aleksić-Pupin]]", u znak sjećanja i zahvalnosti majci Pijadi. Svake godine, sredstvima tog fonda, na svečanim Svetosavskim akademijama, nagrađivani su učenici koji su se isticali u [[književnost]]i, [[historija|historiji]] i guslarstvu. Osnovao je i zadužbinu pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u [[Beograd]]u. Fondovi Zadužbine koristili su se za kupovinu srpskih umjetničkih djela za muzej i izdavanje publikacija "srpskih starina". U imovinu zadužbine, Pupin je uložio milion dinara. == Također pogledajte == * [[Nikola Tesla]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20081209035509/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,sr/ Аутобиографија „Са пашњака до научењака“ (на српском)] * [https://www.youtube.com/watch?v=9YRLIGv9bjY Paleta kulturnog nasleđa: Pupin umjetnost darivanja (RTS Kulturna baština - Zvanični kanal)] *[https://web.archive.org/web/20090211041435/http://radnaetika.org/content/view/176/57/lang,en/ Michael I. Pupin's Autobiography „From Immigrant to Inventor“, (Charles Scribner's Sons, 1924)] *[http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSvcid=1462&GRid=844& Informacija o njegovom grobu] *[https://pandora.nla.gov.au/pan/13071/20040303-0000/www.acmi.net.au/AIC/PUPIN_BIO.html Biografija na engleskom] *[http://www.imp.bg.ac.rs Elektrotehnički institut ˝Mihajlo Pupin˝ Beograd - internet prezentacija] {{DEFAULTSORT:Pupin, Mihajlo}} [[Kategorija:Biografije, Kovačica]] [[Kategorija:Srbijanski naučnici]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]] [[Kategorija:Rođeni 1854.]] [[Kategorija:Umrli 1935.]] [[Kategorija:Članovi SANU]] 8z5h4vhjjnukc0emw0he42pnggml1ir 0 14872 3671768 3670386 2024-12-08T22:28:25Z InternetArchiveBot 118070 Adding 6 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Jichak Rabin | slika = Flickr - Israel Defense Forces - Life of Lt. Gen. Yitzhak Rabin, 7th IDF Chief of Staff (cropped).jpg | redoslijed = 5. [[premijer Izraela]] | vrijeme_na_vlasti = 13. juli 1992 – 4. novembar 1995. | prethodnik = [[Yitzhak Shamir]] | nasljednik = [[Shimon Peres]] | vrijeme_na_vlasti2 = 3. juni 1974 – 20. juni 1977. | prethodnik2 = [[Golda Meir]] | nasljednik2 = [[Shimon Peres]](v. d.) | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1922|03|01}} | mjesto_rođenja = [[Jerusalem]], [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanska Palestina]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1995|11|04|1922|03|01}} | mjesto_smrti = [[Tel Aviv]], Izrael | nacionalnost = | politička_stranka = | druga_imena = | supruga = Leah Rabin <small>(1948–1995)</small> | djeca = 2 | potpis = [[Datoteka:Yitzhak Rabin Signature.svg|60px]] }} '''Jichak Rabin''' ({{Jez-he| יִצְחָק רַבִּין}}, 1. mart 1922 – 4. novembar 1995), bio je [[izrael]]ski vojnik i političar, rođen je u [[Jerusalem]]u, gdje je završio poljoprivrednu školu. Bio je peti premijer Izraela, u dva mandata, 1974-1977, i od 1992. do njegovog ubistva 1995. Rabin je rođen u Jerusalimu od jevrejskih imigranata iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] i odrastao je u laburističkom cionističkom domaćinstvu. U školi je učio poljoprivredu i bio je odličan kao učenik. Vodio je 27-godišnju karijeru kao vojnik i na kraju je stekao čin Rav Alufa, najviši čin u Izraelskim odbrambenim snagama (često se prevodi kao general-pukovnik). Rabin se borio u židovskom Palmachu protiv britanskih vlasti te je učestvovao u oružanim akcijama protiv vichyjevske Francuske u [[Sirija|Siriji]] i [[Liban|Libanu]]. Tokom [[Izraelsko-arapski rat 1948.|Prvog izraelsko-arapskog rata 1948]]. vodio je odbranu Jerusalema, a u završnoj fazi rata vodio je operacije protiv Egipćana u pustinji [[Negev]]. Rabin je brzo napredovao u redovima izraelske vojske te je 1964. postao načelnik glavnog štaba. Pomogao je u oblikovanju doktrine obuke [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF-a) početkom 1950-ih i vodio je Operativnu direkciju IDF-a od 1959. do 1963. Njegove zamisli o brzoj mobilizaciji rezerve i uništenju neprijateljskog zrakoplovstva na zemlji pokazale su se odlučujućima u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] 1967. Godinu dana nakon rata okončao je vojnu karijeru i preuzeo mjesto ambasadora u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] od 1968. do 1973. tokom perioda produbljivanja američko-izraelskih veza. Godine 1973. ušao je u politiku te nakon ostavke [[Golda Meir|Golde Meir]] 1974. postao peti [[Premijer Izraela|izraelski premijer]] i prvi rođen na izraelskom tlu. U svom prvom mandatu, Rabin je potpisao Sinajski privremeni sporazum i naredio napad na Entebbe. U aprilu 1977, nakon serije skandala, prisiljen je predati vodstvo stranke [[Shimon Peres|Shimonu Peresu]]. Od 1984. do 1990. Rabin je bio ministar odbrane te je djelomično odgovoran za politiku čvrste ruke prema Palestincima u početku [[Prva intifada|Prve intifade]]. Godine 1992. vratio se na čelo Laburista i nakon izbora postao premijer. na platformi koja je obuhvatila izraelsko-palestinski mirovni proces. Potpisao je nekoliko historijskih sporazuma sa palestinskim rukovodstvom kao dio sporazuma iz Osla. Nakon tajnih pregovora, 1993. potpisao je sporazum s dugogodišnjim rivalom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]], a 1994. zajedno s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom i Yasserom Arafatom podijelio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1994/rabin-bio.html|title=Yitzhak Rabin – Biographical|publisher=Nobelprize.org|access-date=31 August 2011}}</ref><ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1994/ Nobel Prize.org] 1994 Nobel Prize Laureates</ref> Rabin je takođe potpisao [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|mirovni sporazum sa Jordanom]] 1994. U novembru 1995 na mirovnom skupu,<ref>[http://www.hebcal.com/converter/?gd=4&gm=11&gy=1995&gs=on&g2h=Convert+Gregorian+to+Hebrew+date 4 November 1995] ''hebcal''</ref> ubio ga je izraelski ekstremista Yigal Amir, koji se protivio uslovima sporazuma iz Osla. Amir je osuđen za Rabinovo ubistvo i osuđen na doživotnu robiju. Nakon hitnog sastanka vlade, izraelski ministar vanjskih poslova [[Shimon Peres|Šimon Peres]] imenovan je za vršioca dužnosti izraelskog premijera.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2514000/2514437.stm BBC] On This Day</ref> Rabin je bio prvi izraelski premijer koji je rođen u Izraelu, jedini premijer koji je ubijen, a drugi koji je umro na funkciji nakon [[Levi Eškol|Levija Eškola]]. Rabin je postao simbol [[Izraelsko-palestinski mirovni proces|izraelsko-palestinskog mirovnog procesa]]. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{cite book|last1=Avner|first1=Yehuda|author-link1=Yehuda Avner|title=The Prime Ministers: An Intimate Narrative of Israeli Leadership|date=2010|publisher=[[Toby Press]]|isbn=978-1-59264-278-6|oclc=758724969|title-link=The Prime Ministers}} * {{cite book|first=Noa |last= Ben Artzi-Pelossof|title=In the Name of Sorrow and Hope|date=1997|publisher= Random House Large Print|isbn=978-0-517-17963-5}} * {{cite book|first=Linda|last=Benedikt|title=Yitzhak Rabin: The Battle for Peace|url=https://archive.org/details/yitzhakrabinbatt0000bene|isbn=978-1-904950-06-6|year=2005|publisher=Haus Books }} * {{cite book|first=William I.|last=Cleveland|title=A History of the Modern Middle East|publisher=Westview Press|date=1994}} * {{cite book|first=Dan|last=Ephron|title=Killing a King: The Assassination of Yitzhak Rabin and the Remaking of Israel|url=https://archive.org/details/killingkingassas0000ephr_j3k5|publisher=[[W. W. Norton & Company]]|date=2015|isbn=978-0-393-24209-6}} * {{cite book|first1=Alain|last1=Gresh|first2=Dominique|last2=Vidal|title=The New A to Z of the Middle East|publisher= I.B. Tauris|date=2004}} * {{cite book|editor-first=David|editor-last=Horowitz |title=Yitzhak Rabin: Soldier of Peace|publisher=Peter Halban|date=1996}} * {{cite book|editor-first=David|editor-last=Horowitz |title=Shalom, Friend: The Life and Legacy of Yitzhak Rabin|isbn=978-1-55704-287-3|url=https://archive.org/details/shalomfriendlife00horo|publisher=New York : Newmarket Press|year=1996}} * {{cite book|first=Efraim|last=Inbar|title=Rabin and Israel National Security|publisher=Woodrow Wilson Press|date=1999}} * {{cite book|first=Dan|last=Kurzman|title=Soldier of Peace: The Life of Yitzhak Rabin 1922–1995|publisher=Harper Collins|date=1998|isbn=978-0-06-018684-5|url=https://archive.org/details/soldierofpeaceli00kurz}} * {{cite book|first=Uri|last=Milstein|author-link=Uri Milstein|publisher=Gefen|date=1999|title=The Rabin File|url=https://archive.org/details/rabinfileunautho0000mils|isbn=978-965-229-196-7}} * {{cite book|first=Ilan|last=Pappe|title=A History of Modern Palestine|publisher= Cambridge University Press|date=2004}} * {{cite book|first=John|last=Quigley|title=The Case for Palestine: The International Law Perspective|url=https://archive.org/details/caseforpalestine0000quig|publisher=Duke University Press|date=2004}} * {{cite book|author=Rabin, Leah|title=Rabin: Our Life, His Legacy|isbn=978-0-399-14217-8|url=https://archive.org/details/rabinourlifehisl00rabi|author-link=Leah Rabin|publisher=New York : G.P. Putnam's Sons|year=1997}} * {{cite book|first=Avi|last=Shlaim|title=The Iron Wall: Israel and the Arab World|publisher=Penguin Books|date=2000}} * {{cite book|first=Robert|last=Slater|title=Rabin: 20 Years After|url=https://archive.org/details/rabin20yearsafte0000slat|date=2015|publisher=[[Kotarim International Publishing]]|isbn=978-9-657-58913-7}} * {{cite book|first=Robert|last=Slater|title=Rabin of Israel|publisher=Robson Books|date=1993}} * {{cite book|first=Charles D.|last=Smith|title=Palestine and the Arab-Israeli Conflict|edition=5th|publisher=Macmillan Press|date=2004}} * {{cite book | last=Sorek | first=Tamir | title=Palestinian Commemoration in Israel: Calendars, Monuments, and Martyrs | location=Stanford, CA | publisher=Stanford University Press | year=2015 | isbn=978-0-8047-9518-0 | pages = 217–32 | url=http://www.sup.org/books/title/?id=23855 }} * {{citation|first=Ehud|last=Sprinzak|title=Israeli Radical Right|editor=Yoram Peri|journal=The Association of Yitzhak Rabin|publisher=Stanford University Press|date=2000}} * {{cite book|first=Mark|last=Tessler|title=A History of the Israeli-Palestinian Conflict|publisher=Indiana University Press|date=1974}} == Dodatna literatura == * Crichlow, Scott. "Idealism or Pragmatism? An Operational Code Analysis of Yitzhak Rabin and Shimon Peres." ''Political Psychology'' 19.4 (1998): 683–706. * Medzini, Meron. "Rabin and Hussein: From Enemies at War to Partners in Peace." in ''The Palgrave Handbook of the Hashemite Kingdom of Jordan'' (Palgrave Macmillan, 2019) pp.&nbsp;435–46. * {{cite book |last=Rabinovich |first=Itamar |date=2017 |title=Yitzhak Rabin: Soldier, Leader, Statesman |url=https://archive.org/details/yitzhakrabinsold0000rabi |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CN |isbn=978-0-30-021229-7}} [https://www.amazon.com/Yitzhak-Rabin-Soldier-Leader-Statesman/dp/0300212291/ excerpt] * Sharon, Assaf, "The Long Paralysis of the Israeli Left" (review of Dan Ephron, ''Killing a King: The Assassination of Yitzhak Rabin and the Remaking of Israel'', Norton, 290 pp.; and [[Itamar Rabinovich]], ''Yitzhak Rabin: Soldier, Leader, Statesman'', Yale University Press, 272 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVI, no. 17 (7 November 2019), pp.&nbsp;32–34. ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Yitzhak Rabin}} *[https://web.archive.org/web/20060411205851/http://www.yigalamir.com/kempler_video.htm Video snimak Rabinovog ubistva] {{Premijeri Izraela}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{Normativna kontrola}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{DEFAULTSORT:Rabin, Yitzhak}} [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Jerusalem]] [[Kategorija:Izraelski političari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] lvxo10pyhh2oj6h0lhhm316jwo0a1fa 0 15968 3671838 3665740 2024-12-09T08:21:21Z InternetArchiveBot 118070 Adding 9 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Akbar I | Slika = Posthumous portrait of Mughal Empreror Akbar.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak careva Mogulskog carstva|Mogulski car]] | Vladavina = 11. februar 1556 – 27. oktobar 1605. | Prethodnik = [[Humajun]] | Nasljednik = [[Jahangir]] | Datum rođenja = 15. oktobar 1542. | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1605|10|27|1542|10|15}} | Djeca = [[Hasan Akbar]]<br>[[Husein Akbar]]<br>[[Jahangir]]<br>[[Murat Mirza]]<br>[[Danijel Mirza]]<br>[[Aram Banu Begum]]<br>[[Shakr-un-Nisa Begum]]<br>[[Shahzadi Khanum]] | Supružnik = [[Merjem-uz-Zamani Begum]]<br>[[Rukaja Begum]]<br>[[Salima Begum]]<br>[[Raj Kanwari Bai Begum]]<br>[[Nathi Bai Bagum]]<br>[[Kismijah Banu Begum]]<br>[[Bibi Daulat Shad Begum]]<br>[[Razija Begum]] | Dinastija = [[Dinastija Timurid|Timurid]] | Otac = [[Humajun]] | Majka = [[Hamida Banu Begum]] }} '''Ebu'l-Feth Dželaluddin Muhammed Ekber''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Akbar|title=Akbar {{!}} Biography, History, & Achievements {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Citation|title=Akbar I|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209|publisher=Philip's|access-date=27. 6. 2023|language=en}}</ref> poznatiji kao '''Akbar I'''<ref name=time /> i '''Akbar Veliki'''<ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> (15. oktobar 1542 – 27. oktobar 1605),<ref>{{harvnb|Beveridge Volume I|1907|pp=139–140}}</ref><ref name="Oxford University Press-2014">{{Cite encyclopedia |year=2014 |title=Akbar I |encyclopedia=World Encyclopedia |publisher=[[Oxford University Press]] |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |access-date=29 May 2023 |orig-date=2004 |edition=online |doi=10.1093/acref/9780199546091.001.0001 |isbn=978-0-19-954609-1 |oclc=150655825 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030109/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |archive-date=22 September 2023 |url-status=live}}</ref><ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> bio je [[Spisak Mogulskih careva|car Mogulskog carstva]] od 1556. do smrti 1605.<ref>{{Cite web|url=https://www.indiatoday.in/education-today/gk-current-affairs/story/akbar-the-great-348793-2016-10-27|title=Remembering Akbar the Great: Facts about the most liberal Mughal emperor|website=India Today|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref> On je bio treći i jedan od najvećih vladara [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] u Indiji. Akbar je naslijedio svog oca [[Humayun, mogulski car|Humayuna]], sa regentom [[Bajram Khan]]om, koji je pomogao mladom caru da proširi i konsoliduje Mogulsko carstvo u Indiji. Općenito se smatra jednim od najvećih careva u indijskoj historiji i vodio je uspješnu kampanju za ujedinjenje različitih kraljevstava Hindustana ili same Indije.<ref name="Britanica">{{Citation |last=Britanica |first=Encyclopaedia |title=Akbar |url=https://www.britannica.com/biography/Akbar |page=2 |year=2024 |publisher=Encyclopaedia of britanica |isbn=978-0-521-56603-2 |access-date=9 August 2017 }} Quote: "Akbar, The greatest Mughal emperor of India."</ref><ref>{{cite book |url=https://archive.org/details/TheMughalThrone/page/n41/mode/1up?view=theater&q=Akbar |title=The Saga of the Great Mughals |isbn=9781932705546 |access-date=19 May 2024 |last1=Early |first1=Abraham |date=2000|publisher=Sterling Publishers Pvt. }}</ref> Akbar je bio jaka ličnost i uspješan general. Postepeno je povećao Mogulsko carstvo po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], proširivši ga do rijeke [[Godavari (rijeka)|Godavari]]. Međutim, njegova moć i utjecaj se protezala kroz cijelu zemlju zbog njegove vojne, političke, kulturne i ekonomske dominacije. Da bi se ujedinila ogromna Mogulska država, Akbar je uspostavio centralizirani sistem administracije širom carstva i usvojio politiku pomirenja vladara kroz brak i diplomatiju. U cilju očuvanja reda i mira u vjerski i kulturno različitim carstvom, on je usvojio politiku koja je dobila podršku od nemuslimana. Izbjegavajući plemenske veze i identitet islamske države, Akbar je nastojao da ujedini daleke zemlje svog carstva kroz odanost, izraženu kroz [[perzijsko društvo|perzijsku kulturu]], tako da je car imao gotovo božanski status. Mogulsko carstvo je razvilo jaku i stabilnu ekomomiju, što je dovelo do komercijalne ekspanzije i većeg patronata kulture. Akbar je sam promovirao umjetnost i kulturu. Volio je i književnost, pa je napravio i biblioteku sa više od 24.000 knjiga napisanih na [[Sanskrt|sanskrtu]], [[Hindski jezik|hindskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]. U biblioteci su također radili mnogi naučnici, prevodioci, umjetnici, [[Kaligrafija|kaligrafi]], arhitekti i zanatlije. Također su stvoreni i sudovi u [[Delhi]]ju, [[Agra|Agri]], [[Fatehpur Sikri]] koji su postali centri umjetnosti, pisma i učenja. Perzijsko-islamska kultura je počela da se spaja i stapa sa autohtonim indijskim elementima, a posebno je nastala [[indo-perzijska kultura]] koja se odlikovala mogulskim stilom umjetnosti, slikarstva i arhitekture. U nadi da će donijeti vjersko jedinstvo unutar carstva, Akbar je proglasio [[Din-i-llahi]], sinkretičku vjeru izvedenu iz islama, hinduizma, zoroastrizma i hrišćanstva. Jednostavan monoteistički kult je bio centriran na Akbara kao proroka, čime je privukao gnjev [[ulema]] i muslimana. Akbarova vladavina je značajno uticala na tok indijske historije. Za vrijeme njegove vladavine, Mogulsko carstvo se utrostručilo u veličini i bogatstvu. On je stvorio moćan vojni sistem i pokrenuo efikasne političke i socijalne reforme. Ukidanjem [[jizya|sektaškog poreza]] za nemuslimane i imenovanjima na visoke civilne i vojne dužnosti, postao je prvi Mogulski vladar koji je zadobio povjerenje i odanost. Učestvovao je na raznim festivalima, shvativši da je stabilno carstvo zavisilo od saradnje i dobre volje njegovih podanika. Dakle, temelji za multikulturalno Mogulsko carstvo je postavljeno za vrijeme njegove vladavine. Akbara je naslijedio njegov sin [[Jahangir]]. == Rane godine == Poražen u bitkama kod [[Bitka kod Čause|Čause]] i [[Bitka kod Kanaudža|Kanaudža]] od 1539. do 1540. od strane snaga [[Sher Shah Suri]]ja, mogulski car [[Humajun]] je pobjegao prema zapadu do [[Sindh]]a. Tamo je upoznao i oženio tada 14-godišnju [[Hamida Banu Begum|Hamidu Banu Begum]], kćerku šeika Ali Akbara Jamija, učitelja njegovog mlađeg brata [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]]. Jalal ud-din Muhammad Akbar je rođen u narednih godinu dana, 15. oktobra 1542. (4. [[redžeb]]a 949. h.g.) u tvrđavi Rajput Umerkot u Sindhu (današnjem Pakistanu), gdje su njegovi roditelji pronašli utočište kod lokalnog hinduističkog vladara Rana Prasada. Tokom dužeg perioda Humayunovog izgnanstva, Akbar je odrastao u Kabulu kod očevih stričeva [[Kamran Mirza|Kamrana Mirze]] i [[Askari Mirza|Askari Mirze]]. On je tu proveo svoju mladost učeći loviti, trčati i boriti se, postavši odvažan, hrabar i snažan ratnik koji nikada nije naučio čitati i pisati. Ovo, međutim, nije spriječavalo njegovu potragu za znanjem, jer je uvijek nalazio nekog ko bi mu čitao. U novembru 1551, Akbar je oženio svoju [[Rodbina|prvu rodicu]] [[Ruqaiya Sultan Begum|Ruqaiyu Sultan Begum]]<ref>{{Cite book|last=Mehta|first=Jl|url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189|title=Advanced Study in the History of Medieval India|publisher=Sterling Publishers Pvt. Ltd|isbn=978-81-207-1015-3|language=en}}</ref> u Kabulu. Princeza Ruqaiya je bila jedina kćerka njegovog strica [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]] i bila je njegova prva i glavna supruga. Brak je bio dogovoren od strane Akbarovog oca i Ruqaiyinog strica, cara Humayuna, a svadba je održana nakon iznenadne smrti njegovog brata Hindal Mirze, koji je poginuo u borbi. Nakon haosa koji je izazvao sin Sher Shaha Surija [[Islam Shah]], Humayun ponovo osvaja Delhi 1555, tako što mu je saveznik postao pezijski šah [[Tahmasp I]]. Nakon nekoliko mjeseci, Humayun umire. Akbarov regent, [[Bajram Khan]], prikriva njegovu smrt, kako bi se pripremili za Akbarovo ustoličenje. Akbar je došao naslijedio Humayuna 14. februara 1556, dok je u toku bio rat protiv [[Sikandar Shah Suri|Sikandar Shaha]] za Mogulsko prijestolje. U Kalanauru, u Pandžabu, 13-godišnji Akbar je ustoličen od strane Bajrama Khana na novosagrađeno prijestolje. On je bio proglašen Shahanshahom ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kralj kraljeva). Bajram Khan je vladao u njegovo ime sve dok nije postao punoljetan. == Vojne kampanje == [[File:India in 1605.jpg|thumb|upright=1.2|[[Mogulsko Carstvo]] pod Akbarovom vlašću (žuto) nakon završetka njegovih vojnih pohoda]] === Vojne inovacije === Akbarove vojne kampanje učvrstile su mogulsku vlast na indijskom potkontinentu.<ref name="India Today" /><ref name="Lal">{{harvnb|Lal|2005|p=140}}</ref> uveo je organizacione promjene u mansabdari sistem, uspostavljajući hijerarhijsku ljestvicu vojnih i civilnih činova.<ref name="Kulke">{{harvnb|Kulke|2004|p=205}}</ref> Organizacione reforme bile su praćene inovacijama u topovima, utvrđenjima i upotrebi slonova.<ref name="Lal" /> Akbar se takođe zainteresovao za oružje s [[Taban na fitilj|tabanom na fitilju]] efikasno ih je koristio tokom raznih sukoba. Tražio je pomoć od Osmanlija, kao i Evropljana, posebno Portugalaca i Italijana, u nabavci naprednog vatrenog oružja i artiljerije.<ref name="Schimmel">{{harvnb|Schimmel|2004|p=88}}</ref><ref name="Richards1">{{harvnb|Richards|1996|p=288}}</ref> Akbarov vezir Abul Fazl je jednom izjavio da "sa izuzetkom Turske, možda nema zemlje u kojoj njeno oružje ima više sredstava za osiguranje vlade od [Indije]."<ref name="Elgood">{{harvnb|Elgood|1995|p=135}}</ref> Učenjaci i historičari su koristili izraz "carstvo baruta" analizirajući uspjeh Mogula u Indiji.<ref name="Gommans">{{harvnb|Gommans|2002|p=134}}</ref> === Sjeverna Indija === [[File:Kaiser Akbar bändigt einen Elefanten.jpg|thumb|upright|Akbar trenira na slonu]] Akbarov otac Humajun povratio je kontrolu nad [[Pendžab]]om, [[Delhi]]jem i [[Agra|Agrom]] uz podršku [[Safavidska dinastija|Safavida]], ali je vladavina Mogula i dalje bila nesigurna kada je Akbar preuzeo prijestolje. Kada su Suri ponovo osvojili Agru i Delhi nakon Humajunove smrti, Akbarova mladost i nedostatak vojne pomoći iz mogulskog uporišta Kabula – koje je bilo usred invazije vladara Badakšana, princa Mirze Sulejmana – pogoršali su situaciju.<ref name="Eraly1">{{harvnb|Eraly|2000|pp=118–124}}</ref> Kada je njegov namjesnik, [[Bajram Kan]], sazvao ratno vijeće kako bi poveo mogulske snage, niko od Akbarovih starješina nije odobrio. Bajram Kan je na kraju uspio prevladati nad plemićima i odlučeno je da Moguli marširaju protiv najjačeg od vladara Sura, [[Sikandar Šah Suri|Sikandar Šah Surija]], u Pendžabu. Delhi je ostavljen pod regentstvom [[Tardi Beg|Tardija Beg Kana]].<ref name="Eraly1" /> Sikandar Šah Suris oslabljenom vojskom ranijim izgubljenim bitkama, povukao se kako bi izbjegao borbu kako se vojska Mogula približavala.<ref>{{Harvnb|Majumdar|1974|p=104|ps=: "But the arch-enemy was neither Sikandar, who had become a spent force after Māchīwārā and Sirhind"}}</ref><ref>{{harvnb|Muzaffar|Kumar|Usmani|Gupta|2022|p=119}}</ref> Akbar se također suočio s [[Hemu]]om, ministrom i generalom jednog od vladara Sura, koji se proglasio hinduističkim carem i protjerao Mogule iz Indo-Gangske ravnice.<ref name="Eraly1" /> Podstaknut od strane Bajrama Kana, koji je ponovo postrojio mogulsku vojsku prije nego što je Hemu uspio da konsoliduje svoju poziciju, Akbar je krenuo na Delhi da ga povrati.<ref>{{Harvnb|Chandra|2007|pp=226–227}}</ref> Njegova vojska, koju je predvodio Bajram Kan, porazila je Hemua i Sursku vojsku 5. novembra 1556. u [[Druga bitka kod Panipata|Drugoj bici kod Panipata]], 80 km sjeverno od Delhija.<ref name="Panipat">{{harvnb|Chandra|2007|p=227}}</ref> Ubrzo nakon bitke, mogulske snage zauzele su Delhi, a zatim i Agru. Akbar je trijumfalno ušao u Delhi, gdje je ostao mjesec dana. Zatim su se on i Bajram Kan vratili u Pendžab kako bi se pozabavili Sikandar Šah Surijem, koji je ponovo postao aktivan.<ref name="Richards2">{{harvnb|Richards|1996|pp=9–13}}</ref> U narednih šest mjeseci, Moguli su dobili još jednu veliku bitku protiv Sikandera, koji je pobjegao na istok u [[Bengal]]. Akbar i njegove snage zauzeli su [[Lahore]], a zatim zauzeli [[Multan|Multana]] u Pendžabu. Godine 1558. Akbar je preuzeo [[Adžmer]], ulaz za [[Rajputana|Rajputan]], nakon poraza i bijega njegovog muslimanskog vladara.<ref name="Richards2" /> Moguli su također opkolili i porazili snage Sura koje su kontrolisale tvrđavu Gvalior, uporište sjeverno od rijeke [[Narmada|Narmade]].<ref name="Richards2" /> Kraljevske begume (dame), zajedno sa porodicama mogulskih emira, dovedene su iz Kabula u Indiju u to vrijeme, "kako bi se muškarci nastanili i bili u određenoj mjeri sputani u odlasku u zemlju na koju su navikli", prema Fazlu.<ref name="Eraly1" /> Akbar je jasno stavio do znanja da će ostati u Indiji, ponovo uvodeći historijsko naslijeđe Timuridske renesanse, za razliku od njegovog djeda i oca, koji su vladali kao prolazni vladari.<ref name="Eraly1" /><ref name="Richards2" /><ref>{{New Cambridge History of Islam|volume=3}}</ref> === Izvori === * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last1=Blochmann |translator-first1=Heinrich |translator-link1=Heinrich Blochmann |year=1873 |title=The Ain i Akbari |url=https://archive.org/details/ainiakbari00jarrgoog/page/55/mode/1up |volume=I |location=Calcutta, India |publisher=[[The Asiatic Society]] of Bengal}} * {{Cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=I |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.189288 |edition=2000 reproduction |location=Calcutta, India |publisher=The Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume I|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=II |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55649/page/n3/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume II|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=III |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55650/page/n5/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume III|1907}}}} * {{Cite book |last=Ahloowalia |first=B. S. |year=2009 |title=Invasion of the Genes: Genetic Heritage of India |url=https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |publisher=Strategic Book Publishing |isbn=978-1-60860-691-7 |access-date=26 March 2023 |archive-date=8 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408134733/https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ahsan |first1=Aitzaz |year=2005 |title=The Indus Saga |publisher=Roli Books Private Limited |isbn=978-9-351-94073-9}} * {{cite thesis |last=Akhtar |first=Muhammad Saleem |date=February 1983 |title=Sind under the Mughals: An Introduction to, translation of and commentary on the Mazhar-i Shahjahani of Yusuf Mirak (1044/1634) |url=https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |type=PhD |publisher=Australian National university |pages=78, 79, 81 |access-date=4 August 2023 |archive-date=31 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031031903/https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last=Ali |first=M. Athar |author-link=M. Athar Ali |year=2006 |title=Mughal India: Studies in Polity, Ideas, Society and Culture |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-569661-5}} * {{cite journal |last=Ali |first=Mubarak |author-link=Mubarak Ali |date=September–October 1992 |title=Akbar in Pakistani Textbooks |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9/10 |pages=73–76 |jstor=3517719 |doi=10.2307/3517719 |issn=0970-0293}} * {{cite book |last1=Badayuni |first1=Abdul Qadir |author-link=Abdul Qadir Badayuni |translator-last=Lowe |translator-first=W. H. |year=1884 |title=Muntakhab-ut-Tawarikh |url=https://ia801500.us.archive.org/27/items/in.ernet.dli.2015.196147/2015.196147.Muntakhab---Ut---Tawarikh--Vol-2_text.pdf |volume=II |publisher=Asiatic Society of Bengal |location=Calcutta, India}} * {{cite book |last1=Banerji |first1=S. K. |year=1938 |title=Humāyun Bādshāh |url=https://archive.org/details/humayunbadshah035068mbp/mode/2up |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Calcutta, India |oclc=952877148}} * {{cite journal |last=Beveridge |first=H. |author-link=Henry Beveridge (orientalist) |title=The Garden of Climes |journal=The Imperial and Asiatic Quarterly Review and Oriental and Colonial Record |url=https://archive.org/details/imperialandasia00unkngoog |date=January–April 1900 |volume=IX |issue=17–18 |pages=145–162}} * {{cite book |last1=Black |first1=Antony |year=2011 |title=The History of Islamic Political Thought: From the Prophet to the Present |url=https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-8878-4 |access-date=14 October 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |url-status=live}} * {{cite book |last1=Burke |first1=S. M. |year=1989 |title=Akbar: The Greatest Mogul |url=https://archive.org/details/akbargreatestmog0000smbu/page/143/mode/1up |publisher=Munshiram Manoharlal Publishers}} * {{cite book |last1=Busch |first1=Allison |year=2011 |title=Poetry of Kings: The Classical Hindi Literature of Mughal India |url=https://archive.org/details/poetryofkingscla0000busc |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-976592-8}} * {{cite book |last=Chandra |first=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2007 |title=History of Medieval India |publisher=[[Orient Longman]] |place=New Delhi, India |isbn=978-81-250-3226-7}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |year=2001 |title=Medieval India: From Sultanat to the Mughals |volume=I |publisher=Har-Anand Publications |isbn=978-81-241-0522-1}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2005 |orig-year=First published 1999 |title=Medieval India: from Sultanat to the Mughals |url=https://books.google.com/books?id=0Rm9MC4DDrcC&pg=PA105 |edition=Revised |volume=II |publisher=Har-Anand Publications |location=New Delhi, India |isbn=978-81-241-1066-9}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=1993 |title=Mughal Religious Policies, the Rajputs & the Deccan |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.119462/page/n24/mode/1up |publisher=Vikas Publishing House |location=New Delhi, India |isbn=978-0-7069-6385-4}} * {{cite book |last1=Chaudhary |first1=S. N. Roy |year=2011 |title=Restoration of Split Milk |publisher=Gyan Publishing House |isbn=978-81-212-1046-1}} * {{cite book |last=Chua |first=Amy |date=2007 |title=Day of Empire: How Hyperpowers Rise to Global Dominance – and Why They Fall |publisher=Doubleday |isbn=978-0-385-51284-8 |url=https://archive.org/details/dayofempirehowhy00chua_0}} * {{cite journal |last1=Codrington |first1=K. de B. |date=March 1943 |title=Portraits of Akbar, the Great Mughal (1542–1605) |journal=[[The Burlington Magazine for Connoisseurs]] |volume=82 |issue=480 |pages=64–67 |jstor=868499}} * {{cite book |last=Collier |first=Dirk |year=2011 |title=The Emperor's writings: Memories of Akbar the great |url=https://archive.org/details/emperorswritings0000coll |publisher=Amaryllis |isbn=978-81-910673-6-1}} * {{cite book |last=Collingham |first=Lizzie |author-link=Lizzie Collingham |date=2006 |title=Curry: A Tale of Cooks and Conquerors |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-532001-5 |url=https://archive.org/details/curry00lizz}} * {{cite book |last1=Conder |first1=Josiah |year=1828 |title=The Modern Traveller: a popular description |url=https://archive.org/details/moderntraveller04unkngoog |publisher=R. H. Tims}} * {{cite encyclopedia |last=Crooke |first=W. |author-link=William Crooke |editor-last=Hastings |editor-first=James |editor-link=James Hastings |encyclopedia=Encyclopædia of Religion and Ethics |title=Fatehpur-Sīkrī |url=https://archive.org/details/dli.ernet.14940/page/796/mode/1up |year=1912 |publisher=Charles Scribner's Sons |volume=V}} * {{cite book |last1=Deefholts |first1=Margaret |last2=Deefholts |first2=Glenn |last3=Acharya |first3=Quentine |year=2006 |title=The Way We Were: Anglo-Indian Cronicles |url=https://archive.org/details/waywewereangloin0000unse |publisher=Calcutta Tiljallah Relief Incorporated |isbn=0-9754639-3-4}} * {{cite book |last1=Durant |first1=Will |year=2011 |orig-year=First published 1935 |title=Our Oriental Heritage: The Story of Civilization |url=https://books.google.com/books?id=ru4LPyMAxxkC&pg=PT738 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-4516-4668-9}} * {{Cite book |last1=Eaton |first1=Richard M. |author-link=Richard M. Eaton |year=2019 |title=India in the Persianate Age |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-97423-4}} * {{Cite book |last1=Elgood |first1=Robert |year=1995 |title=Firearms of the Islamic World |url=https://books.google.com/books?id=epaMx7jSZjIC&pg=PA135 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-85043-963-9}} * {{Cite book |last1=Eraly |first1=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2000 |orig-year=First published 1997 |title=Emperors of the Peacock Throne: The Saga of the Great Moghuls |url=https://archive.org/details/emperorsofpeacoc0000eral/page/171/mode/1up |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-100143-2}} * {{Cite book |last=Eraly |first=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2007 |orig-year=First published 1997 |title=The Mughal World: India's Tainted Paradise |url=https://archive.org/details/mughalworldindia0000eral |publisher=Weidenfeld & Nicolson |isbn=978-0-297-85209-4}} * {{cite book |last1=Erskine |first1=William |year=1854 |title=A History of India Under the Two First Sovereigns of the House of Taimur, Báber and Humáyun |volume=II |url=https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |publisher=Longman, Brown, Green, and Longmans |access-date=9 August 2023 |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231854/https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Farooqi |first1=Naimur Rahman |year=1989 |title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748 |url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |location=Delhi, India |publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli |oclc=20894584 |access-date=15 August 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |url-status=live}} * {{Cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=2017 |title=An Overview of Ottoman Archival Documents and Their Relevance for Medieval Indian History |journal=The Medieval History Journal |volume=20 |issue=1 |pages=192–229 |doi=10.1177/0971945816687687 |s2cid=164261762}} * {{cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=1996 |title=Six Ottoman Documents on Mughal-Ottoman Relations During The Reign of Akbar |url=http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |journal=Journal of Islamic Studies |volume=7 |issue=1 |pages=32–48 |doi=10.1093/jis/7.1.32 |jstor=26195476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=2 March 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302190606/http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |url-status=live}} * {{cite book |last=Faroqhi |first=Suraiya |author-link=Suraiya Faroqhi |year=2006 |title=The Ottoman Empire and the World Around It |url=https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-84511-122-9 |access-date=11 November 2019 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ferishta |first1=Mahomed Kasim |author-link=Firishta |translator-last=Briggs |translator-first=John |translator-link=John Briggs (East India Company officer) |year=1909 |orig-year=First published in 1829 |title=History of the Rise of the Mahomedan Power in India, Till the Year A.D. 1612 |url=https://archive.org/details/historyofriseofm02feri/page/169/mode/1up |volume=II |location=Calcutta, India |publisher=R. Cambrey & Company |page=169}} * {{cite book |last1=von Garbe |first1=Richard |translator-last1=Robinson |translator-first1=Lydia G. |year=1909 |title=Akbar, Emperor of India |url=https://archive.org/details/akbaremperorind00garbgoog |location=Chicago, Illinois |publisher=The Open Court Publishing Company}} * {{cite journal |last1=Gibbs |first1=J. |year=1883 |title=On two Enormous Gold Coins |journal=Proceedings of the Asiatic Society of Bengal |pages=4–5 |url=https://archive.org/details/proceedingsofasi1883asia/page/4/mode/2up}} * {{cite book |last1=Gómez |first1=Oscar R. |author-link=Oscar R. Gómez |year=2013 |title=Tantrism in the Society of Jesus – from Tibet to the Vaticcan today |url=https://www.academia.edu/19202701 |publisher=Editorial MenteClara |isbn=978-987-24510-3-5 |access-date=5 January 2016 |archive-date=28 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128153447/https://www.academia.edu/19202701 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Gommans |first1=Jos |author-link=Jos Gommans |year=2002 |title=Mughal Warfare: Indian Frontiers and High Roads to Empire, 1500–1700 |url=https://books.google.com/books?id=HSWlKB1nylkC&pg=PA134 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-23988-2}} * {{cite book |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |year=1997 |title=Akbar and His India |url=https://archive.org/details/akbarhisindia0000unse |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi |isbn=978-0-19-563791-5}} * {{cite journal |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |date=September–October 1992 |title=Akbar and Technology |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9–10 |pages=3–15 |doi=10.2307/3517712 |jstor=3517712}} * {{cite book |last1=Hasan |first1=Nurul |author-link=Saiyid Nurul Hasan |year=2007 |title=Religion, State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569660-8}} * {{cite book |last1=Hasan Siddiqi |first1=Mahmudul |year=1972 |title=History of the Arghuns and Tarkhans of Sindh, 1507–1593: An Annotated Translation of the Relevant Parts of Mir Ma'sums Ta'rikh-i-Sindh, with an Introduction & Appendices |publisher=Institute of Sindhology, University of Sind}} * {{cite book |last1=Hindu Shah |first1=Muhammad Qasim |title=Gulshan-I-Ibrahimi |volume=2 |date=1595–1612}} * {{Cite book |last1=Houtsma |first1=M. T. |year=1993 |title=E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913–1936, Volume 4 |url=https://books.google.com/books?id=7CP7fYghBFQC&pg=PA711 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-09796-4}} * {{cite book |last1=Ikram |first1=S. M. |author-link=S. M. Ikram |editor-last=Embree |editor-first=Ainslie T. |editor-link=Ainslie Embree |year=1964 |title=Muslim Civilization in India |url=https://archive.org/details/muslimcivilizati00ikra/page/160/mode/1up |publisher=Columbia University Press |lccn=64-14656}} * {{cite book |last1=Jahangir |translator-last=Thackston |translator-first=Wheeler M. |translator-link=Wheeler M. Thackston |year=1999 |title=The Jahangirnama : memoirs of Jahangir, Emperor of India |url=https://archive.org/details/jahangirnamamemo00jaha |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512718-8}} * {{cite book |last1=Jarric |first1=du Pierre |translator-last=Payne |translator-first=C. H. |year=1926 |title=Akbar and the Jesuits |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.75704 |series=Broadway Travellers |location=London, England |publisher=Harper & Brothers}} * {{cite book |last1=Keay |first1=F. E. |year=1920 |title=A History of Hindi Literature |url=https://archive.org/details/historyofhindili00keayrich/page/36/mode/1up |publisher=Association Press}} * {{cite book |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1999 |title=Akbar and his age |url=https://archive.org/details/akbarhisage0000unse |publisher=Northern Book Centre |isbn=978-81-7211-108-3}} * {{Cite journal |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1968 |title=The Nobility under Akbar and the Development of His Religious Policy, 1560–80. |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=100 |issue=1/2 |pages=29–36 |doi=10.1017/S0035869X00126115 |jstor=25203020 |s2cid=159780897}} * {{Cite book |last1=Koch |first1=Ebba |author-link=Ebba Koch |year=1990 |title=Mughal architecture |url=http://archive.org/details/in.gov.ignca.79132 |publisher= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Kulke |first1=Hermann |author-link=Hermann Kulke |year=2004 |title=A history of India |url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC&pg=PA205 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-32920-0}} * {{cite book |last1=Lach |first1=Donald F. |author-link=Donald F. Lach |last2=Van Kley |first2=Edwin J. |year=1965 |title=Asia in the Making of Europe |url=https://books.google.com/books?id=PjVKjJ-WgOYC&pg=PA393 |volume=3 pt. 1 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-46765-8 |oclc=295911}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=K. S. |author-link=K. S. Lal |year=1999 |title=Theory and Practice of Muslim State in India |url=https://books.google.com/books?id=HmBuAAAAMAAJ |publisher=Aditya Prakashan |isbn=978-81-86471-72-2}} * {{cite book |last1=Lal |first1=Muni |year=1980 |title=Akbar |url=https://archive.org/details/Akbar/page/n113/mode/2up?q=Jodha+bai |publisher=University of Michigan |isbn=978-0-7069-1076-6}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=Ruby |year=2005 |title=Domesticity and Power in the Early Mughal World |url=https://books.google.com/books?id=B8NJ41GiXvsC&pg=PA140 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85022-3}} * {{cite book |last1=Levi |first1=Scott Cameron |year=2002 |title=The Indian diaspora in Central Asia and its trade, 1550–1900 |url=https://books.google.com/books?id=9qVkNBge8mIC&pg=PA44 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-12320-5}} * {{cite book |editor-last=Majumdar |editor-first=R. C. |editor-link=R. C. Majumdar |year=1974 |title=The Mughul Empire |url=https://archive.org/details/mughulempire00bhar/page/n6/mode/2up |series=The History and Culture of the Indian People |volume=VII |location=Bombay, India |publisher=Bharatiya Vidya Bhavan}} * {{Cite book |last=Manchanda |first=Bindu |year=2001 |title=Jaisalmer: The City of Golden Sands and Strange Spirits |url=https://archive.org/details/jaisalmercityofg0000manc |location=New Delhi, India |publisher=HarperCollins |isbn=978-81-7223-434-8}} * {{cite book |last1=Khanna |first1=Meenakshi |year=2007 |title=Cultural History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-81-87358-30-5 |access-date=30 June 2013 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030114/https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Mehta |first1=Jaswant Lal |year=1984 |orig-year=First published 1981 |title=Advanced Study in the History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |volume=II |edition=2nd |publisher=Sterling Publishers |isbn=978-81-207-1015-3 |oclc=1008395679 |access-date=3 January 2022 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030606/https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Moosvi |first1=Shireen |year=2008 |title=People, Taxation and Trade in Mughal India |url=https://archive.org/details/nlsiu.954.025.moo-2.23073 |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569315-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Stuart |year=2009 |title=The library: an illustrated history |url=https://archive.org/details/libraryillustrat0000murr/page/104/mode/1up |location=Chicago, Illinois |publisher=ALA Editions |isbn=978-1-60239-706-4}} * {{Cite book |last1=Muzaffar |first1=H. Syed |last2=Kumar |first2=Anil |last3=Usmani |first3=B. D. |last4=Gupta |first4=Pramod |year=2022 |title=History of Indian Nation |volume=2 |url=https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |publisher=K. K. Publications |isbn=978-81-7844-129-0 |access-date=26 March 2023 |archive-date=27 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627120340/https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |url-status=live}} * {{cite journal |title=Akbar, the Great Mughal |journal=Nature |date=21 November 1942 |volume=150 |issue=3812 |pages=600–601 |doi=10.1038/150600b0 |bibcode=1942Natur.150R.600. |s2cid=4084248 |doi-access=free |ref={{harvid|Nature|1942}}}} * {{Cite book |last1=Petersen |first1=Andrew |year=1996 |title=Dictionary of Islamic Architecture |url=https://archive.org/details/dictionaryofislamicarchitecture_201911/page/n92/mode/1up |publisher=Routledge |isbn=0-415-06084-2}} * {{Cite book |last1=Pletcher |first1=Kenneth |year=2010 |title=The History of India |url=https://books.google.com/books?id=1rk63MOPD6gC&pg=PA170 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-201-7}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Beni |year=1930 |title=History of Jahangir |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.281009 |edition=2nd |publisher=The Indian Press}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Rajendra |author-link=Rajendra Prasad |year=2017 |orig-year=First published 1946 |title=India Divided |url=https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-341415-5 |access-date=1 July 2023 |archive-date=1 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230701022126/https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Richards |first1=John F. |author-link=John F. Richards |year=1996 |title=The Mughal Empire |url=https://books.google.com/books?id=HHyVh29gy4QC&pg=PA288 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56603-2}} * {{cite journal |last1=Safdar |first1=Aiysha |last2=Khan |first2=Muhammad Azam |date=January–June 2021 |title=History of Indian Ocean – A South Indian perspective |url=http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |journal=Journal of Indian Studies |volume=7 |issue=1 |access-date=21 June 2022 |archive-date=18 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218121856/http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last1=Sangari |first1=Kumkum |editor-first=J. S. |editor-last=Grewal |title=The State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |year=2007 |chapter=Akbar: The Name of a Conjuncture |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-566720-2}} * {{cite book |last1=Sanghmitra |year= |title=Jain Dharma ke Prabhavak Acharya |language=hi |publisher=Jain Vishwa Bharati, Ladnu |edition= |page= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001a |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=I |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-939512-43-0}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001b |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=II |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-89148-085-3}} * {{cite book |last1=Sarkar |first1=Jadunath |author-link=Jadunath Sarkar |year=1984 |title=A History of Jaipur |publisher=Orient Longman |place=New Delhi, India |isbn=81-250-0333-9 |url=https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |access-date=15 November 2015 |archive-date=3 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230703063157/https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Schimmel |first1=Annemarie |author-link=Annemarie Schimmel |editor-last=Waghmar |editor-first=Burzine K. |translator-last=Attwood |translator-first=Corinne |year=2004 |title=The Empire of the Great Mughals: History, Art, and Culture |url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne |url-access=registration |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-86189-185-3}} * {{cite book |last1=Sen |first1=Amartya |author-link=Amartya Sen |year=2005 |title=The Argumentative Indian |url=https://archive.org/details/nlsiu.954.sen.20388 |publisher=[[Allen Lane (imprint)|Allen Lane]] |isbn=0-7139-9687-0}} * {{Cite book |last1=Sen |first1=Sailendra |year=2013 |title=A Textbook of Medieval Indian History |publisher=Primus Books |isbn=978-93-80607-34-4}} * {{cite book |last1=Sharma |first1=Parvati |year=2023 |title=A Lamp for the Dark World: Akbar, India's Greatest Mughal |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=978-1-5381-7790-7}}* {{cite book |last1=Sharma |first1=Sri Ram |year=1988 |title=The Religious Policy of the Mughal Emperors |publisher=[[Munshiram Manoharlal]] Publishers |isbn=81-215-0395-7}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent Arthur |author-link=Vincent Arthur Smith |year=1917 |title=Akbar the Great Mogul, 1542–1605 |url=https://archive.org/stream/cu31924024056503#page/n7/mode/2up |publisher=Oxford at The Clarendon Press}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent A. |author-link=Vincent Arthur Smith |year=2002 |orig-year=First published 1919 |title=The Oxford History of India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-561297-4 |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofi00smit}} * {{Cite book |last=Somani |first=Ramavallabha |year=1990 |title=History of Jaisalmer |publisher=Panchsheel Prakashan |isbn=978-81-7056-070-8}} * {{cite book |last1=Sreenivasan |first1=Ramya |authorlink=Ramya Sreenivasan |editor1=Indrani Chatterjee |editor2=Richard M. Eaton |editor-link2=Richard M. Eaton |year=2006 |chapter=Drudges, dancing girls, concubines: female slaves in the Rajput polity, 1500–1850 |title=Slavery and South Asian History |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-11671-6 |access-date=4 April 2021 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030621/https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Subrahmanyam |first1=Sanjay |date=June 1994 |title=Book Reviews: Naimur Rahman Farooqi, Mughal-Ottoman Relations: A Study of the Political and Diplomatic Relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748, Delhi |url=http://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |journal=The Indian Economic & Social History Review |volume=31 |issue=2 |doi=10.1177/001946469403100210 |s2cid=143346476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=29 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129120233/https://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Syed |first1=Jawad |title=Akbar's multiculturalism: lessons for diversity management in the 21st century |journal=Canadian Journal of Administrative Sciences |volume=28 |issue=4 |doi=10.1002/CJAS.185 |year=2011 |pages=402–412}} * {{cite book |last1=Thackeray |first1=Frank W. |last2=Findling |first2=John E. |year=2012 |title=Events That Formed the Modern World |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-902-8}} * {{cite journal |last=Truschke |first=Audrey |year=2012 |title=Setting the Record Wrong: A Sanskrit Vision of Mughal Conquests |journal=South Asian History and Culture |volume=3 |issue=3 |pages=373–396 |doi=10.1080/19472498.2012.693710 |s2cid=145619920 |url=https://www.academia.edu/1239832 |access-date=1 November 2017 |archive-date=7 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220307012751/https://www.academia.edu/1239832 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Waseem |first1=Shah Mohammad |year=2003 |title=A Persian historiography in India |publisher=Kanishka Publishers |url=https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |isbn=978-81-7391-537-6 |access-date=18 February 2022 |archive-date=18 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318225245/https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |url-status=live}} * {{cite encyclopedia |title=India |encyclopedia=Encyclopedia of Library History |editor-first1=Wayne A. |editor-last1=Wiegand |editor-link1=Wayne A. Wiegand |editor-first2=Donald G. |editor-last2=Davis |publisher=Garland Publishing, Incorporated |year=1994 |isbn=0-8240-5787-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * [[Abu'l-Fazl ibn Mubarak]] ''Akbar-namah'' Edited with commentary by Muhammad [[Sadiq Ali]] (Kanpur-Lucknow: Nawal Kishore) 1881–83 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Abu al-Fazl ibn Mubarak ''Akbarnamah'' Edited by Maulavi [[Abd Al-Rahim]]. Bibliotheca Indica Series (Calcutta: Asiatic Society of Bengal) 1877–1887 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Haji Muhammad 'Arif Qandahari ''Tarikh-i-Akbari (Better known as Tarikh-i-Qandahari)'' edited & Annotated by Haji Mu'in'd-Din Nadwi, Dr. Azhar 'Ali Dihlawi & Imtiyaz 'Ali 'Arshi ([[Rampur Raza Library]]) 1962 ([[Persian Language|Persian]]) * Martí Escayol, Maria Antònia. "Antoni de Montserrat in the Mughal Garden of good government European construction of Indian nature", ''Word, Image, Text: Studies in Literary and Visual Culture'', ed. Shormistha Panja et al., Orient Blackswan, New Delhi, 2009. {{ISBN|978-81-250-3735-4}} * Satyananda Giri, ''Akbar'', Trafford Publishing, 2009, {{ISBN|978-1-4269-1561-1}} * John Correia-Afonso, ''Letters from the Mughal court'', Bombay, 1980. * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 1) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00buchgoog#page/n8/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |editor=Gustav von Buchwald |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 2) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00augugoog#page/n4/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Malleson |first=Colonel G. B. |title=Akbar and the Rise of the Mughal Empire |series=[[Rulers of India series]] |url=https://archive.org/stream/rulersofindiaakb009177mbp#page/n7/mode/2up |year=1899 |publisher=Oxford at the Clarendon Press}} * [https://www.gutenberg.org/ebooks/18307 ''The Adventures of Akbar'' by Flora Annie Steel, 1847–1929 (ebook)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902044145/http://www.gutenberg.org/ebooks/18307 |date=2 September 2020 }} * {{cite book |last=Havell |first=Ernest Binfield |author-link=Ernest Binfield Havell |title=The History of Aryan Rule in India from the earliest times to the death of Akbar |url=https://archive.org/stream/historyofaryanru00have#page/n9/mode/2up |year=1918 |location=New York |publisher=Frederick A. Stokes Company}} * {{cite book |last=Moreland |first=W. H. |title=India at the death of Akbar: An economic study |url=https://archive.org/stream/cu31924022895001#page/n5/mode/2up |year=1920 |location=London, England |publisher=Macmillan & Company}} * {{cite book |last=Monserrate |first=Father Antonio |title=The commentary of Father Monserrate, S. J., on his journey to the court of Akbar |url=https://archive.org/stream/commentaryoffath00monsuoft#page/n7/mode/2up |year=1922 |publisher=Oxford University Press}} * {{cite book |last=Shrivastava |first=A. L. |title=A short history of Akbar the Great. |year=1957 |publisher=Shiva Lal Agarwala |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.131063}} {{Refend}} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak osoba znanih kao Veliki]] {{Commonscat|Akbar I}} [[Kategorija:Rođeni 1542.]] [[Kategorija:Umrli 1605.]] [[Kategorija:Biografije, Umerkot]] [[Kategorija:Vladari]] [[Kategorija:Indija]] k3ijcqaf4s1kqnf9hill67k4w3pkojf 0 15988 3671777 3666880 2024-12-08T23:32:33Z InternetArchiveBot 118070 Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Hiljadu i jedna noć | naziv_originala = {{jez-ar|أَلْفُ لَيْلَةٍ وَلَيْلَةٌ}}, ʾAlf Laylah wa-Laylah | prijevod = | slika = Ali-Baba.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Cassim u pećini, [[Maxfield Parrish]] (1909), iz piče "[[Ali Baba i četrdeset hajduka]]" | autor = | ilustrator = | dizajn korica = | država = | jezik = [[Arapski jezik]] | žanr = [[Okvirna priča]], [[Folklor|narodne priče]] | vrsta_djela = Zbirka priča | izdavač = | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = [[Srednji vijek]] | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | prethodnik = | nasljednik = | isbn = }} [[File:Aladdin and the Wonderful Lamp (1917).webm|thumb|thumbtime=6|''Aladdin and the Wonderful Lamp'' (1917).]] ::''Za istoimenu tursku televizijsku seriju, pogledaj članak [[Hiljadu i jedna noć (serija)]] '''Hiljadu i jedna noć'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/The-Thousand-and-One-Nights|title=The Thousand and One Nights {{!}} Summary, Themes, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/tajne-prica-hiljadu-i-jedne-noci-492831|title=Oslobođenje - Tajne priča Hiljadu i jedne noći|date=2019-09-29|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=2024-05-05}}</ref> ({{FaJ|هزار و يك شب|f=Hezār-o Yek shab}}, {{ArJ|الف ليلة وليلة|f=alf laila wa-laila}})<ref>{{Cite encyclopedia|author=Marzolph, Ulrich|title=Arabian Nights|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam|edition=3rd|editor=Kate Fleet |editor2=Gudrun Krämer |editor3=Denis Matringe |editor4=John Nawas |editor5=Everett Rowson|year=2007|quote=Arabian Nights, the work known in Arabic as ''Alf layla wa-layla''|doi=10.1163/1573-3912_ei3_COM_0021}}</ref> je zbirka dužih i kraćih bliskoistočnih narodnih priča na arapskom jeziku koje su nastale u periodu od 9. do 14. vijeka, tokom [[Zlatno doba islama|zlatnog doba Islama]]. Priče imaju korijene iz starih civilizacija Arabije, Perzije, Indije, Egipta i Mezopotamije. Rad su tokom mnogih vijekova prikupljali razni autori, prevodioci i naučnici širom [[Zapadna Azija|Zapadne Azije]], [[Srednja Azija|Srednje Azije]], [[Južna Azija|Južne Azije]] i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. Neke priče vuku svoje korijene iz drevne i srednjovjekovne arapske, sanskrtske, perzijske i [[Mezopotamijska književnost|mezopotamijske književnosti]].<ref>{{cite book|title=Translating Myth |editor=Ben Pestell |editor2=Pietra Palazzolo |editor3=Leon Burnett |url=https://books.google.com/books?id=YOoyDAAAQBAJ&pg=PT87|year=2016|publisher=Routledge|page=87|isbn=978-1-134-86256-6 }}</ref> Većina priča su, međutim, izvorno bile narodne priče iz doba [[Abasidi|Abasida]] i [[Mamelučki sultanat|Mameluka]], dok su druge, posebno okvirna priča, vjerovatno izvučene iz pahlavijevog perzijskog djela ''Hezār Afsān'' (perzijski: هزار افسان, lit. 'Hiljadu priča'), koje mogu biti prijevodi starijih indijskih tekstova.<ref>{{Citation| last=Marzolph| encyclopedia=Encyclopaedia of Islam| title=Arabian Nights| year=2007| publisher=Brill| volume=I| location=Leiden| postscript=.}}</ref> Zajedničko svim izdanjima ''Hiljadu i jedne noći'' je način uokvirivanja priče o vladaru Šahrijaru kojemu je pripovijedala njegova supruga [[Šeherzada|Šeherezada]], s jednom pričom ispričanom tokom svake noći pripovijedanja. Priče potiču iz ove originalne priče; neke su uokvirene u druge priče, dok su neke samostalne. Neka izdanja sadrže samo nekoliko stotina noći pripovijedanja, dok druga uključuju 1001 ili više. Najveći dio teksta je u prozi, iako se stih povremeno koristi za pjesme i zagonetke i za izražavanje pojačanih emocija. Većina pjesama su pojedinačni dvostihi ili katreni, iako su neke duže. Neke od priča koje se obično povezuju s arapskim noćima—posebno "[[Aladin i čarobna lampa]]" i "[[Ali Baba i četrdeset hajduka]]" - nisu bile dio zbirke u originalnim arapskim verzijama, ali su ih umjesto toga u zbirku dodao francuski prevodilac [[Antoine Galland]] nakon što ih je čuo od sirijske spisateljice [[Hanna Diyab|Hanne Diyab]] tokom posete potonje [[Pariz|Parizu]].<ref>John Payne, ''Alaeddin and the Enchanted Lamp and Other Stories'', (London 1901) gives details of Galland's encounter with 'Hanna' in 1709 and of the discovery in the Bibliothèque Nationale, Paris of two Arabic manuscripts containing Aladdin and two more of the added tales. [http://www.wollamshram.ca/1001/index.htm Text of "Alaeddin and the enchanted lamp"]</ref><ref>{{Cite book |last=Horta |first=Paulo Lemos |url=https://books.google.com/books?id=OuMZDgAAQBAJ&q=Hanna+Diyab+syrian&pg=PA2 |title=Marvellous Thieves |date=2017-01-16 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-97377-0 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Laura |url=https://books.google.com/books?id=LWYGEAAAQBAJ&q=Hanna+Diyab+syrian&pg=PT78 |title=Inter-imperiality: Vying Empires, Gendered Labor, and the Literary Arts of Alliance |date=2020-11-02 |publisher=Duke University Press |isbn=978-1-4780-1261-0 |language=en}}</ref> Druge priče, kao što je "[[Sindbad Moreplovac|Sedam putovanja Sinbada moreplovca]]", postojale su samostalno prije nego što su dodate u zbirku. == Sinopsis == Okvirna priča ove knjige je priča o Šeherzadi i caru Šahrijahu. To je zatvorena i samostalna pripovjedna cjelina. U Šeherzadinom pričanju pojavljuju se ličnosti koje također pripovjedaju, ne samo svoju sudbinu, nego i ono što su čuli kao posebnu pripovjetku, te tako nastaju nove priče. Sama kompozicija "Hiljadu i jedne noć" je veoma složena. Najbolje bi se mogla predstaviti u koncentričnim krugovima, u kojima je najširi onaj o Šeherzadi i Šahrijahu, a sve druge priče pojavljuju se kao uži koncentrični krugovi.Šeherzada svoje pripovijedanje pročinje pričom o Sindbadu nosaču i Sindbadu moreplovcu. Glavna priča se odnosi na Šahrijara, kojeg narator naziva "[[Sasanidsko Carstvo|sasanidskim kraljem]]" koji vlada u "Indiji i Kini".<ref>''The Arabian Nights'', translated by Malcolm C. Lyons and Ursula Lyons (Penguin Classics, 2008), vol. 1, p. 1</ref> Šahrijar je šokiran saznanjem da je žena njegovog brata nevjerna. Otkrivši da je nevjera njegove vlastite žene bila još flagrantnija, on ju je ubio. U svojoj gorčini i tuzi, odlučuje da su sve žene iste. Šahrijar počinje da ženi cijeli niz djevica samo da bi svaku pogubio sljedećeg jutra, prije nego što ima priliku da ga obeščasti. Na kraju, vezir, čija je dužnost da ih opskrbi, više ne može pronaći djevice. Šeherezada, vezirova ćerka, nudi se za slijedeću nevjestu i njen otac nevoljko pristaje. U noći njihovog braka, Šeherezada počinje da priča kralju priču, ali je ne završava. Kralj, znatiželjan kako se priča završava, stoga je prisiljen odgoditi njeno pogubljenje kako bi čuo zaključak. Sljedeće noći, čim završi priču, počinje drugu, a kralj, željan da čuje i završetak te priče, još jednom odgađa njeno pogubljenje. Ovo traje hiljadu i jednu noć, otuda i ime. Priče se veoma razlikuju: uključuju historijske priče, ljubavne priče, tragedije, komedije, pjesme, burleske i razne oblike erotike. Brojne priče prikazuju [[Džin (islam)|džine]], duhove, ljude majmuna, čarobnjake, mađioničare i legendarna mjesta, koja se često miješaju sa stvarnim ljudima i zemljopisom, ne uvijek racionalno. Uobičajeni protagonisti uključuju historijskog abasidskog kalifa [[Harun er-Rašid|Haruna al-Rašida]], njegovog velikog vezira, [[Džafar ibn Jahja|Džafara ibn Jahje]] i poznatog pjesnika [[Abu Nuvas|Abu Nuvasa]], uprkos činjenici da su ove ličnosti živjele oko 200 godina nakon pada [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], u kojem je okviru smještena je priča o Šeherezadi. Ponekad će lik u Šeherezadinoj priči početi drugim likovima pričati vlastitu priču, a ta priča može imati još jednu ispričanu u sebi, što rezultira bogato slojevitom narativnom teksturom. Verzije se razlikuju, barem u detaljima, što se tiče konačnih završetaka (u nekima Šeherezada traži pomilovanje, u nekima kralj vidi njihovu djecu i odluči da ne pogubi svoju ženu, u nekim se dešavaju druge stvari koje ometaju kralja), ali svi završi tako što kralj pomiluje svoju ženu i poštedi joj život. Pripovjedačevi standardi za ono što čini priče u nastavku da izgledaju širee nego u modernoj književnosti. Dok je u mnogim slučajevima priča prekinuta s junakom u opasnosti da izgubi život ili neku drugu vrstu duboke nevolje, u nekim dijelovima punog teksta Šeherezada zaustavlja svoje pripovijedanje usred izlaganja apstraktnih filozofskih principa ili složenih tačaka [[Islamska filozofija|Islamske filozofije]], a u jednom slučaju tokom detaljnog opisa ljudske anatomije prema Galenu - i u svim ovim slučajevima ona se ispostavlja u pravu u svom vjerovanju da će joj kraljeva radoznalost za nastavak kupiti još jedan dan života. Brojne priče unutar ''Hiljadu i jedne noći'' također sadrže elemente [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Jedan primjer je "Bulukijine avanture", gdje protagonista Bulukija traga za biljkom besmrtnosti što ga vodi da istražuje mora, putuje u rajski vrt i [[džehennem]], te putuje preko kosmosa u različite svjetove mnogo veće od njegovog svijeta, anticipirajući elemente galaktičke naučne fantastike;<ref name=Irwin>{{cite book |title=The Arabian Nights: A Companion|first=Robert|last=Irwin|publisher=[[I.B. Tauris|Tauris Parke Paperbacks]]|year=2003|isbn=1-86064-983-1|page=209}}</ref> na tom putu susreće društva [[Džin (islam)|džina]],<ref>{{cite book|title=The Arabian Nights: A Companion|first=Robert|last=Irwin|publisher=[[I.B. Tauris|Tauris Parke Paperbacks]]|year=2003|isbn=1-86064-983-1|page=204}}</ref> [[Sirena (mitologija)|sirene]], zmije koje govore, drveće koje govori i druge oblike života.<ref name=Irwin/> U drugoj priči o arapskim noćima, glavni junak Abdulah Ribar stječe sposobnost disanja pod vodom i otkriva podvodno podmorsko društvo koje je prikazano kao obrnuti odraz društva na kopnu, u kojem podvodno društvo slijedi oblik primitivnog komunizma gdje su koncepti poput novca i odeće ne postoje. Druge priče o arapskim noćima bave se izgubljenim drevnim tehnologijama, naprednim drevnim civilizacijama koje su zalutale i katastrofama koje su ih preplavile.<ref>{{cite book|title=The Arabian Nights: A Companion|first=Robert|last=Irwin|publisher=[[I.B. Tauris|Tauris Parke Paperbacks]]|year=2003|isbn=1-86064-983-1|pages=211–2}}</ref> "Grad od mesinga" prikazuje grupu putnika na arheološkoj ekspediciji<ref>{{cite journal |title=An Allegory from the Arabian Nights: The City of Brass|first=Andras|last=Hamori|journal=[[School of Oriental and African Studies|Bulletin of the School of Oriental and African Studies]]|volume=34|issue=1|year=1971|publisher=[[Cambridge University Press]]|pages=9–19 [9]|doi=10.1017/S0041977X00141540 |s2cid=161610007 }}</ref> preko [[Sahara|Sahare]] da pronađu drevni izgubljeni grad i pokušaju da povrate mesinganu posudu koju je [[Solomon]] nekada koristio da uhvati džinna,<ref>{{cite book |title=Story-Telling Techniques in the Arabian Nights|url=https://archive.org/details/storytellingtech0000pina|first=David|last=Pinault|publisher=[[Brill Publishers]]|year=1992|isbn=90-04-09530-6|pages=[https://archive.org/details/storytellingtech0000pina/page/n163 148]–9 & 217–9}}</ref> i na putu susrećete se sa mumificiranom kraljicom, okamenjenim stanovnicima,<ref>{{cite book|title=The Arabian Nights: A Companion|first=Robert|last=Irwin|publisher=[[I.B. Tauris|Tauris Parke Paperbacks]]|year=2003|isbn=1-86064-983-1|page=213}}</ref> humanoidnim robotima i automatima nalik na život, zavodljivim marionetama koje plešu bez žice,<ref>{{cite journal|title=An Allegory from the Arabian Nights: The City of Brass|first=Andras|last=Hamori|journal=[[School of Oriental and African Studies|Bulletin of the School of Oriental and African Studies]]|volume=34|issue=1|year=1971|publisher=[[Cambridge University Press]]|pages=9–19 [12–3]|doi=10.1017/S0041977X00141540 |s2cid=161610007 }}</ref> i robota konjanika od mesinga koji usmjerava družinu prema drevnom gradu. "Konj od ebanovine" prikazuje robota<ref name="Pinault" /> u obliku letećeg mehaničkog konja kojim se upravlja pomoću ključeva koji može letjeti u svemir i prema Suncu,<ref>{{cite book|title=One Thousand and One Arabian Nights|url=https://archive.org/details/onethousandonear00mcca|last=Geraldine McCaughrean|first=Rosamund Fowler|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1999|isbn=0-19-275013-5|pages=[https://archive.org/details/onethousandonear00mcca/page/n256 247]–51}}</ref> dok "Treća Kalandarova priča" također ima robota u obliku čudesnog čamdžije.<ref name="Pinault">{{cite book|title=Story-Telling Techniques in the Arabian Nights|url=https://archive.org/details/storytellingtech0000pina|first=David|last=Pinault|publisher=[[Brill Publishers]]|year=1992|isbn=90-04-09530-6|pages=[https://archive.org/details/storytellingtech0000pina/page/n25 10]–11}}</ref> "Grad mesinga" i "Konj od ebanovine" mogu se smatrati ranim primjerima proto-naučne fantastike.<ref>[http://www.islamscifi.com/?Academic_Literature Academic Literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170630231017/http://www.islamscifi.com/?Academic_Literature |date=2017-06-30 }}, Islam and Science Fiction</ref> == Kratak sadržaj == Šeherzada svoju priču počinje pričom o Sindbadu nosaču, mladom čovjeku, koji je razočaran svojim životom. Jedne prilike zapjevao je pjesmu o svojoj nesreći, te o tome kako ga je "sahvatila gorka i tamna sudba", kako mu je život bijedan i da to Bog vidi, ali ništa ne poduzima. Sindbad nosač upoznaje starijeg čovjeka Sindbada moreplovca, koji priča priču o svojim putovanjima. Još kao mlad, živio je lagodnim životom, ali kada mu je sve to dosadilo krenuo je na svoje prvo putovanje. Na tom putovanju sve je bilo uredu dok kapetan broda nije poželio usidriti brod na nekom ostrvu. Putnici su se tu odmorili i teferičili, dok kapetan nije objavio da se nalaze na leđima uspavanog kita. Tada se već grdosija i počela kretati, mnogi su i poginuli dok se Sindbad moreplovac spasio, uz kako on to sam i kaže, Allahovu pomoć. Na tom ostrvu sreće čovjeka koji ga odvede do njihovog kralja Mihradžana. Kralj je zavolio Moreplovca, međutim Sindbadu sva ta pažnja kralja nije ugušila želju za rodnim gradom Bagdadom. [[Datoteka:Boulanger Gustave Clarence Rodolphe A Tale of 1001 Nights.jpg|mini|300px|lijevo|Hiljadu i jedna noć, [[Gustave Boulanger]] (1873)]] Jednog dana je na ostrvo došao kapetan koji je bio prinuđen da ih nekolicinu ostavi na kitu, te ga Sindbad prepoznaje i odlazi s njim u [[Bagdad]]. Nakon svake ispričane priče Sindbad moreplovac daje po sto zlatnika sindbadu nosaču i šalje ga kući uz napomenu da i sutra dođe da čuje još zanimljiviju priču, toliko zanimljiviju da će prethodnu priču i zaboraviti. Šeherzada koja je bila mudra te slatkorječiva, svoje priče prekidala je pred zoru na najzanimljivijem mjestu, tako da bi svaki put car odgodio njenu smrt da bi čuo kraj priče. To je trajalo hiljadu i jednu noć. Sedam priča Sidnbada moreplovca, sedam njegovih putovanja, imaju svoje sličnosti, ali je svaka na svoj način i drugačija. U svakom putovanju mislio je da neće preživjeti, ali kada bi se uz pomoć Allaha spasio, zaklinjao se da više neće sudbinu izazivati, te da će se smiriti. Sindbadova želja za novim prostranstvima, širokim morima, nepoznatim zemljama i ljudima bila je jača i od svih mogućih opasnosti koje su mu se dešavale, veća je želja bila i od ogromne ptičurine čija su krila mogla da zaklone i samo sunce. U svakoj Sindbadovoj priči, početak je isti: plovidba je mira i bez problema, ali onda slijedi preokret. U drugoj priči, Sindbad zadrijema i lađa ode bez njega, u trećoj sam dospijeva na Majmunski otok, gdje doživljava da gleda kako majmuni jedu njegove drugove. Sa Majmunskog otoka spasili su se nakon što je mudri Sindbad napravio plan kako da ubiju čudovište kada je zaspalo, te je dva užarena kobca zabio u njegove oči i oslijepio ga. Na ovom primjeru očituje se mdurost i snalažljivost Sindbada. Mnogo je još primjera koji nam odaju Sindbadovu mudrost. Na petom je putovanju Sindbad bio prevaren od strane starca koji mu se učinio jadnim i iscrpljenim, te ga ja Sindbad prihvatio ponijeti preko potoka. Međutim, starac se više nije htio maknuti. Ovdje se pokazuje Sindbadova dobrota. Starca je kasnije napio vinom kojeg je sam napravio te se tako još jednom spasio. Sve Sindbadove priče protkane su nevjerovatnom vjerom, vjerom u Jednog i Jedinog [[Allah|Allaha]] dž.š. Nekada se okolnosti u kojima je Sindbad bio bile takve da je preostajala samo nada i vjerovanje u spas od Allaha. Kako su se putovanja nizala, Sindbadova vjera u Allaha je sve više rasla. :"Nema utočišta osim u Allahu. Allah se pobrinuo da ne skapam od gladi i žeđi" Nakon ispričanih sedam priča i nakon datih ukupno 700 zlatnika svom imenjaku Sindbadu nosaču, shvatamo da je Sindbad moreplovac običan čovjek koji je preživio mnogo, te ostaje pitanje koliko je samo priča morao da ispriča moreplovac na raznim dvorovima, u svakakvim prilikama i neprilikama, o svojoj zlosreći i čudima sudbine – dok ih najzad nije u sigurnosti i udobonsti svog raskošnog doma u cjelini ponovio nosaču. Sve ove priče Sindbad moreplovac je ponovio Sindbadu nosaču u želji da on bude zadovoljan svojom sudbinom, svojim mirnim i staloženim životom nosača. :"Istina je da si ostao siromah, a da sam ja stekao blago nebrojeno. Pa ipak, zar svaki od nas nije nagrađen po svome naporu?" Sindbad nosač poslije ovih priča shvaća da treba biti zadovojlan svojom sudbinom, te kasnije moli Allaha da mu oprosti zbog njegovog nerazbora. Još nekoliko priča Šeherzada priča Šahrijahu, a sve su priče nevjerovatne i u njima je sve moguće: iz najveće sreće dospjeti u bijedu, ali i obrnuto – iz strašne pogibije uspeti se na vrhunac vlasti. Igrom slijepog slučaja a sve i svakad može da se preokrene. Nikad se ništa ne dovršava, odlaže se kao u nekoj beskrajnoj igri, odlaganje treba da zavara protivnika, a takva igra odlaganja postaje stvarnija i od stvarnosti. Hiljadu i jednu noć Šeherzada je odlagala svoju smrt, a kroz njenu priču saznajemo mnogo toga i o njoj: bila je to osjećajna žena, znala je lijepo pripovijedati, što ju je i ostavilo na životu, a nadasve, Šeherzada je bila mudra i lukava. Na kraju, car Šahrijah se divi Šeherzadi, učevnoj i riječitoj, te želi da je načini svojom ženom. Šahrijahov brat Šahzaman je za svoju suprugu uzeo Šeherzadinu sestru Dariazadu, a njihov otac postaje car. Što se tiče cara Šahrijaha, on naredi da se dovedu bez odlaganja pisari najvještiji iz svih zemalja muslimanskih, te taj niz čudesa i iznenađenja zapišu u knjizi priča o "hiljadu i jednoj noći". == Galerija == <gallery widths="168" heights="200"> File:Sultan from arabian nights.jpg|Sultan File:One Thousand and One Nights19.jpg|Knjiga ''Hiljadu i jedne noći''. File:Harun Al-Rashid and the World of the Thousand and One Nights.jpg|[[Harun er-Rašid]], glavni lik 1001 noći File:Sinbad the Sailor (5th Voyage).jpg|Peto Sindbadovo putovanje File:Harvey W, 1001 nights (12).jpg|[[William Harvey (umjetnik)|William Harvey]], ''Peto putovanje Sindbada moreplovca'', 1838–40, drvorez File:Harvey W, 1001 nights (19).jpg|[[William Harvey (umjetnik)|William Harvey]], ''Priča o gradu mesinga'', 1838–40, drvorez File:Harvey W, 1001 nights (11).jpg|[[William Harvey (umjetnik)|William Harvey]], ''Priča o dva princa El-Amjadu i El-Asadu'', 1838–40, drvorez File:Harvey W, 1001 nights (14).jpg|[[William Harvey (umjetnik)|William Harvey]], ''Priča o Abdulahu kopna i Abdulahu mora'' File:Harvey W, 1001 nights (3).jpg|[[William Harvey (umjetnik)|William Harvey]], ''Priča o ribaru'', 1838–40, drvorez File:Gross F, 9. Nacht, 1001 Nacht, Bd 1, 1838.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 66. Nacht, 1001 Nacht, Bd 1, 1838.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 72. Nacht, 1001 Nacht, Bd 1, 1838.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 269. Nacht, 1001 Nacht, Bd 2, 1839.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 436. Nacht, 1001 Nacht, Bd 2, 1839.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 231. Nacht, 1001 Nacht, Bd 1, 1838.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 251. Nacht, 1001 Nacht, Bd 2, 1839.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Gross F, 109. Nacht, 1001 Nacht, Bd 1, 1838.jpg|[[Friedrich Gross]], prije 1830, drvorez File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 3, 1896 (1).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Abonhasanu Vagu'' ("Kako se našao na kraljevskom kauču"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 1, 1896 (2).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o trgovcu'' ("Šeherzada priča"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 4, 1896 (1).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Ansal Vajooodaudu, Ruža u cvatu'' ("Vezirova kćerka sjedila je na rešetkastom prozoru"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 5, 1896 (2).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Gulnare'' ("Trgovac je otkrio njeno lice"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 5,1896 (3).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Beder Basimu'' ("Odakle je postao klasni kukuruz"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 6, 1896 (4).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Abdeli'' ("Abdela od mora sjedio je u vodi, blizu obale"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 3, 1896 (5).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o Muhamed Alija'' ("Postavio je čamac da plovi s njima"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu File:Brangwyn, Arabian Nights, Vol 4, 1896 (6).jpg|[[Frank Brangwyn]], ''Priča o gradu mesinga'' ("Oni nisu prestali da se penju tim merdevinama"), 1895–96, akvarel i tempera na millboardu </gallery> == Također pogledajte == {{Commonscat|Arabian Nights}} * [[Arapska književnost]] * [[Perzijska književnost]] * [[Šahname]] == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Irwin |first=Robert |date=2004 |title=The Arabian Nights: A Companion |edition=TPB |location=London |publisher=I.B. Tauris |isbn=1-86064-983-1 |oclc=693781081}} * {{Cite book |last=Irwin |first=Robert |date=2010 |title=The Arabian Nights: A Companion |edition=EBook (PDF) |location=London |publisher=I.B. Tauris |isbn=978-0-85771-051-2 |oclc=843203755}} * Ulrich Marzolph (ed.). ''The Arabian Nights Reader'' (Wayne State University Press, 2006). * Ulrich Marzolph, Richard van Leeuwen, Hassan Wassouf (2004).''The Arabian Nights Encyclopedia''. * Charles Pellat, [http://www.iranicaonline.org/articles/alf-layla-wa-layla "Alf Layla Wa Layla"] in ''[[Encyclopædia Iranica]]''. Online access June 2011. * David Pinault, ''Story-Telling Techniques in the Arabian Nights'' (Brill Publishers, 1992). * Dwight Reynolds, "''A Thousand and One Nights'': A History of the Text and Its Reception" in ''The Cambridge History of Arabic Literature'' Vol 6. (CUP 2006). * Eva Sallis, ''Scheherazade Through the Looking-Glass: The Metamorphosis of the Thousand and One Nights'' (Routledge, 1999). * Yamanaka, Yuriko and Nishio, Tetsuo (ed.). ''The Arabian Nights and Orientalism: Perspectives from East and West'' (I.B. Tauris, 2006). {{ISBN|1-85043-768-8}}. == Dodatna literatura == * Chauvin, Victor Charles; Schnurrer, Christian Friedrich von. ''Bibliographie des ouvrages arabes ou relatifs aux Arabes, publiés dans l'Europe chrétienne de 1810 à 1885''. Líege H. Vaillant-Carmanne. 1892–1922. * El-Shamy, Hasan. "A 'Motif Index of Alf Laylah Wa Laylah': Its Relevance to the Study of Culture, Society, the Individual, and Character Transmutation". ''Journal of Arabic Literature'', vol. 36, no. 3, 2005, pp.&nbsp;235–268. {{JSTOR|4183550}}. Accessed 22 Apr. 2020. * Horta, Paulo Lemos, ''Marvellous Thieves: The Secret Authors of the Arabian Nights'' (Cambridge, MA: Harvard University Press, 2017). * Kennedy, Philip F., and Marina Warner, eds. Scheherazade's Children: Global Encounters with the Arabian Nights. NYU Press, 2013. {{JSTOR|j.ctt9qfrpw}}. * Marzolph, Ulrich, 'Arabian Nights', in ''Encyclopaedia of Islam'', 3rd ed. (Leiden: Brill, 2007–), {{doi|10.1163/1573-3912_ei3_COM_0021}} * Nurse, Paul McMichael. ''Eastern Dreams: How the Arabian Nights Came to the World'' Viking Canada: 2010. General popular history of the 1001 Nights from its earliest days to the present. * Shah, Tahir, ''[[In Arabian Nights]]: A search of Morocco through its stories and storytellers'' (Doubleday, 2007). * [http://cup.columbia.edu/book/978-0-231-14634-0/ ''The Islamic Context of The Thousand and One Nights''] by Muhsin J. al-Musawi, Columbia University Press, 2009. * ''Where Is A Thousand Tales? [Hezar Afsan Kojast?]'' by [[Bahram Beyzai]], Roshangaran va Motale'ate Zanan, 2012. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Književnost]] by4oy0jufq3x9un2gz9mug03jbqrxqj 0 17814 3671785 3670595 2024-12-09T01:16:26Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svjetska organizacija | zvanično_ime = Organizacija zemalja izvoznica nafte | izvorno_ime = | ime_genitiv = | zastava = Flag of OPEC.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | karta = OPEC and OPEC+.png | opis_karte = Članice OPEC-a i OPEC+ | širina_karte = 200 px | glavno_sjedište = [[Beč]], [[Austrija]] | glavno_sjedište_koordinate = | službeni_jezik = [[Engleski jezik]] | broj zemalja članica = [[OPEC#Članstvo|12 OPEC članica<br />10 OPEC+ članica <br />6 zemalja posmatrača]] | vrsta_prve_vlasti = Generalni sekretar | vladar_prva_vlast = [[Haitham el-Ghais]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | datum_osnivanja = {{Start date and age|September 1960|df=y|p=y}} | veb-sajt = {{URL|https://www.opec.org/opec_web/en|opec.org}} | komentar = }} '''Organizacija zemalja izvoznica nafte''' ([[Engleski jezik|engleski]] ''Organization of the Petroleum Exporting Countries'' ('''OPEC''')) je [[kartel]] koji omogućava saradnju vodećih zemalja koje proizvode [[Nafta|naftu]] i ovise o nafti kako bi zajednički uticale na globalno tržište nafte i maksimizirale profit. Osnovana je 14. septembra 1960. u [[Bagdad|Bagdadu]] od strane prvih pet članica koje su [[Iran]], [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Saudijska Arabija]] i [[Venecuela]]. Organizacija, koja se trenutno sastoji od 12 zemalja članica, čini oko 30% svjetske proizvodnje nafte.<ref>{{Cite news |date=2022-05-03 |title=Opec: What is it and what is happening to oil prices? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/business-61188579}}</ref> Izvještaj iz 2022. dalje navodi da su zemlje članice OPEC-a odgovorne za otprilike 38% toga.<ref name=":4">{{Cite web |title=Where our oil comes from - U.S. Energy Information Administration (EIA) |url=https://www.eia.gov/energyexplained/oil-and-petroleum-products/where-our-oil-comes-from.php |access-date=2024-03-26 |website=www.eia.gov}}</ref> Osim toga, procjenjuje se da se 79,5% svjetskih dokazanih rezervi nafte nalazi u zemljama OPEC-a, a samo na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] otpada 67,2% ukupnih rezervi OPEC-a.<ref name=":5">Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). ''OPEC Annual Statistical Bulletin'' (58th ed.), 90 pages. Retrieved from https://asb.opec.org/. ISSN: 0475-0608. (See pages 7 and 22).</ref><ref name=":6">{{Cite web |title=OPEC Share of World Crude Oil Reserves |url=https://www.opec.org/opec_web/en/data_graphs/330.htm}}</ref> Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednačenje [[Nafta|naftne]] politike zemalja članica i ustanovljavanje najboljih načina da se očuvaju njihovi interesi, pojedinačni i kolektivni; smišljanje načina i sredstava za stabilizaciju cijena na međunarodnim naftnim tržištima s ciljem uklanjanja štetnih i nepotrebnih fluktuacija cijena; stalnu brigu o interesima zemalja proizvođača i nužnost osiguranja stalnog prihoda zemalja proizvođača, te efikasno, ekonomično i stalno snabdijevanje naftom zemalja potrošača, te pravični povrat uloženog kapitala onima koji ulažu u naftnu industriju.<ref>{{cite web|url=http://www.opec.org/opec_web/en/about_us/23.htm|title=Our Mission|work=OPEC|access-date=16. 2. 2013}}</ref> U nizu koraka 1960-ih i 1970-ih, OPEC je restrukturirao globalni sistem proizvodnje nafte u korist država koje proizvode naftu i udaljio se od [[Oligopol|oligopola]] dominantnih anglo-američkih naftnih kompanija ("Sedam sestara").{{sfn|Colgan|2021|loc=The Rise of OPEC, pp. 59–93}} Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ograničenja u proizvodnji nafte dovela su do dramatičnog rasta cijena nafte s dugotrajnim i dalekosežnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Od 1980-ih, OPEC je imao ograničen uticaj na svjetsku opskrbu naftom i stabilnost cijena nafte, budući da članice često varaju u svojim obavezama jedna prema drugoj, a kako obaveze članica odražavaju ono što bi radile čak i u odsustvu OPEC-a.<ref name=":1">{{Cite book |last=Colgan |first=Jeff D. |title=Partial Hegemony: Oil Politics and International Order |date=2021 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-754637-6 |pages=94–118 |chapter=The Stagnation of OPEC |doi=10.1093/oso/9780197546376.001.0001 |chapter-url=https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/oso/9780197546376.001.0001/oso-9780197546376-chapter-4}}</ref> Međutim, od 2020, zemlje OPEC-a, zajedno s učesnicima koji nisu iz OPEC-a, pomagale su u stabilizaciji tržišta nafte nakon što je [[pandemija COVID-a 19]] rezultirala kolapsom potražnje za naftom. Ovo je omogućilo naftnim tržištima da ostanu stabilna u odnosu na druga tržišta energije koja su doživjela neviđenu volatilnost.<ref>{{cite web |last1=Stevens|first1=Pippa|url=https://www.cnbc.com/2020/04/09/oil-jumps-ahead-of-make-or-break-opec-meeting.html | title=OPEC and allies agree to historic 10 million barrel per day production cut | website=[[CNBC]] | date=9 April 2020 }}</ref> Od godine 1965. sjedište joj se nalazi u [[Beč]]u. Formiranje OPEC-a označilo je prekretnicu ka nacionalnom suverenitetu nad prirodnim resursima. Odluke OPEC-a su igrale istaknutu ulogu na globalnom tržištu nafte iu međunarodnim odnosima. Ekonomisti su OPEC okarakterizirali kao školski primjer [[Kartel|kartela]]<ref> {{cite book |last1 = LeClair |first1 = Mark S. |date = 8 July 2016 |orig-date = 2000 |chapter = The History and Evlauation of Significant commodity Cartels |title = International Commodity Markets and the Role of Cartels |url = https://books.google.com/books?id=hW6lDAAAQBAJ |edition = reprint |publication-place = Abingdon |publisher = Routledge |page = 81 |isbn = 978-1-315-50088-1 |access-date = 11 June 2023 |quote = OPEC, najozloglašeniji od modernih kartela, efikasno je funkcionisao samo trinaest godina. }} </ref> (grupe čiji članovi sarađuju na smanjenju tržišne konkurencije), ali one čije konsultacije mogu biti zaštićene doktrinom državnog imuniteta prema međunarodnom pravu.<ref> {{cite book |last1 = Terhechte |first1 = Jörg Philipp |author-link1 = Jörg Philipp Terhechte |editor-last1 = Herrmann |editor-first1 = Christoph |editor-last2 = Terhechte |editor-first2 = Jörg Philipp |editor-link2 = Jörg Philipp Terhechte |date = 1 December 2009 |chapter = Applying European Competition Law to International Organizations: The Case of OPEC |title = European Yearbook of International Economic Law 2010 |url = https://books.google.com/books?id=ugnfC6oFH2YC |publication-place = Heidelberg |publisher = Springer Science & Business Media |page = 195 |isbn = 978-3-540-78883-6 |access-date = 11 June 2023 |quote = [...] na pitanje da li su aktivnosti OPEC-a, aktivnosti njegovih država članica i preduzeća u državnom vlasništvu zaštićene principom državnog imuniteta, treba odgovoriti u skladu s preduvjetima koje postavlja Konvencija UN-a kao izraz zajedničkih principa međunarodnog prava . [...] ključno pitanje [...] u smislu međunarodnog prava je: 'Da li se OPEC bavi komercijalnim aktivnostima ili ne?' }} </ref> Trenutne članice OPEC-a su [[Alžir]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Gabon]], [[Iran]], [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Libija]], [[Nigerija]], [[Republika Kongo]], [[Saudijska Arabija]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Venecuela]]. U međuvremenu, [[Angola]], [[Ekvador]], [[Indonezija]] i [[Katar]] su bivše članice OPEC-a.<ref>{{cite web |title=OPEC: Member Countries |url= https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |website=opec.org |access-date= 22 April 2020}}</ref> Veća grupa pod nazivom '''OPEC+''', koja se sastoji od članica OPEC-a i drugih zemalja proizvođača nafte, formirana je krajem 2016. kako bi ostvarila veću kontrolu na globalnom tržištu sirove nafte.<ref name="ope2">{{Cite magazine|last= Cohen |first= Ariel|author-link=Ariel Cohen|title=OPEC Is Dead, Long Live OPEC+ |url= https://www.forbes.com/sites/arielcohen/2018/06/29/opec-is-dead-long-live-opec/ |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20190802092849/https://www.forbes.com/sites/arielcohen/2018/06/29/opec-is-dead-long-live-opec/ |archive-date=2 August 2019 |access-date=2 August 2019 |magazine=[[Forbes]] | quote = Dogovor predstavlja najnoviji uspješan politički napor superkartela od 24 članice, neformalno nazvanog 'Bečka grupa' ili 'OPEC+', da stavi svoj palac na ljestvicu globalnih naftnih tržišta. I to je zaista ogroman palac. [...] 14 članica OPEC-a kontrolišu 35% globalnih zaliha nafte i 82% dokazanih rezervi. Uz dodatak 10 zemalja koje nisu članice OPEC-a, među kojima su Rusija, Meksiko i Kazahstan, ti udjeli se povećavaju na 55%, odnosno 90%. Ovo daje OPEC+ nivo uticaja na svjetsku ekonomiju kakav do sada nije viđen.}} </ref> [[Kanada]], [[Egipat]], [[Norveška]] i [[Oman]] su države posmatrači. == Historija == [[Datoteka:Wien - OPEC-Zentrale (b).JPG|desno|mini|250p|Sjedište OPECa u Beču]] Formiran 1960-ih prevashodno da bi proizvođači nafte stekli bolju poziciju u odnosu na velike naftne kompanije, koje su uglavnom bile [[Sjedinjene Američke Države|američke]], [[Velika Britanija|britanske]] ili [[Nizozemska|nizozemske]]. U početku su se članice zalagale za preraspodjelu profita od nafte između naftnih kompanija i zemalja proizvođača, međutim početkom 1970-ih OPEC je pokazao svoju snagu. Arapsko - Izraelski konflikt je doveo do toga da OPEC preraste iz jednog vida [[kartel]]a u oblik organizacije sa političkom snagom. Nakon Šestodnevnog rata 1967, arapske članice OPECa su se izdvojile formirajući Organizaciju arapskih zemalja izvoznica nafte, s ciljem da izvrše pritisak na zapadne zemlje koje su pružale podršku [[Izrael]]u. [[Egipat]] i [[Sirija]], koje nisu proizvođači nafte, pridružili su se također organizaciji da bi joj pomogle artikulirati političke ciljeve. Jom Kippurski rat 1973. još je više ujedinio arapske zemlje, i doveo do toga da arapske zemlje proizvođači nafte uvedu embargo [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], zemljama zapadne [[Evropa|Evrope]] i [[Japan]]u. To je dovelo do velikog udara na ekonomski rast tih zemalja i čitavog svijeta uopće, pošto je energija odjednom postala skupa, što je poznato i kao naftna kriza 1970-ih == Poslovanje == Procjenjuje se da se na području zemalja članica OPEC-a nalazi oko dvije trećine svjetskih zaliha nafte, a one trenutno pokrivaju oko 40% svjetskog tržišta nafte. Zahvaljujući snazi same organizacije zemlje članice dobijaju svake godine sve više novca za naftu koju izvoze. Godine 2004. prihod zemalja OPEC-a od izvoza je iznosio 338 milijardi [[Američki dolar|$]], što je veliko povečanje ako se usporedi s 1972. i prihodom od 23 milijarde [[Američki dolar|$]], odnosno 140 milijardi [[Američki dolar|$]] za godinu 1977. [[Datoteka:OPEC.svg|mini|400p|Članice OPEC-a]] == Članstvo == === Trenutne zemlje članice === Od januara 2024. OPEC ima 12 zemalja članica: pet na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] ([[Jugozapadna Azija|Zapadna Azija]]), šest u [[Afrika|Africi]] i jednu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{Cite web |last=OPEC |first=Organization of the Petroleum Exporting Countries |title=Member Countries |url=https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm}}</ref> Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), kombinovana stopa proizvodnje nafte OPEC-a (uključujući gasni kondenzat) predstavljala je 44% ukupne svjetske proizvodnje u 2016,<ref name="EIA Production">{{cite web |title=Production of Crude Oil including Lease Condensate 2016 |url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=00000000000000000000000000000000002&c=ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvvvuvo&ct=0&tl_id=5-A&vs=INTL.57-1-AFG-TBPD.A&vo=0&v=H&start=2014&end=2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427031435/https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=00000000000000000000000000000000002&c=ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvvvuvo&ct=0&tl_id=5-A&vs=INTL.57-1-AFG-TBPD.A&vo=0&v=H&start=2014&end=2016 |archive-date=27 April 2017 |access-date=28 May 2017 |publisher=US Energy Information Administration |format=CVS download}}</ref> ​​a OPEC je činio 81,5% svjetskih "dokazanih" rezervi nafte. Kasniji izvještaji iz 2022. pokazuju da su zemlje članice OPEC-a tada bile odgovorne za oko 38% ukupne svjetske proizvodnje sirove nafte.<ref name=":4" /> Također se procjenjuje da ove zemlje drže 79,5% dokazanih svjetskih rezervi nafte, a samo na Bliskom istoku otpada 67,2% rezervi OPEC-a.<ref name=":52">Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). ''OPEC Annual Statistical Bulletin'' (58th ed.), 90 pages. Retrieved from https://asb.opec.org/. ISSN: 0475-0608. (See pages 7 and 22).</ref><ref name=":62">{{Cite web |title=OPEC Share of World Crude Oil Reserves |url=https://www.opec.org/opec_web/en/data_graphs/330.htm}}</ref> Odobrenje nove zemlje članice zahtijeva saglasnost tri četvrtine postojećih članica OPEC-a, uključujući svih pet osnivača.<ref name="statute">{{cite web |year=2012 |title=Statute |url=http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/OPEC_Statute.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021084736/http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/OPEC_Statute.pdf |archive-date=21 October 2014 |access-date=12 December 2014 |work=OPEC}}</ref> U oktobru 2015. Sudan je formalno podnio zahtjev za pridruživanje,<ref>{{cite news |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article56814 |title=Sudan awaiting decision on its OPEC membership application: minister |work=Sudan Tribune |date=22 October 2015 |access-date=19 November 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120071426/http://www.sudantribune.com/spip.php?article56814 |archive-date=20 November 2015 |url-status=live }}</ref> ali još nije član. {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Regija ! scope="col" | Član od<ref name="OPEC Member">{{cite web |url=http://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |title=Member Countries |access-date=7 January 2020 |work=OPEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20200107050155/https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |archive-date=7 January 2020 |url-status=live }}</ref><ref name=May2017Vienna>{{cite press release |url=http://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4305.htm |title=OPEC 172nd Meeting concludes |publisher=OPEC |date=11 March 2019 |access-date=26 May 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170527214657/http://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4305.htm |archive-date=27 May 2017 |url-status=live}}</ref> ! scope="col" | Populacija<br />(2022)<ref name=":8">{{Cite web |title=World Bank Open Data |url=https://data.worldbank.org/ |access-date=2024-04-17 |website=World Bank Open Data}}</ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Population 2022 |url=https://databankfiles.worldbank.org/public/ddpext_download/POP.pdf}}</ref> ! scope="col" | Površina<br />{{small|(km²)}}<ref name="CIA Area">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html |title=Field Listing: Area |access-date=4 January 2009 |work=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency |archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html |archive-date=31 January 2014 }}</ref><ref name=":2">Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). OPEC Annual Statistical Bulletin (58th ed.). Retrieved April 17, 2024, from <nowiki>https://www.opec.org</nowiki></ref> ! scope="col" data-sort-type="number"| Proizvodnja nafte <small>(barela/danu, 2022)</small><br />{{efn-ua|name=bbl|One petroleum barrel ([[barrel (unit)|bbl]]) is approximately 42 U.S. gallons, or 159&nbsp;liters, or 0.159&nbsp;m³, varying slightly with temperature. To put the production numbers in context, a [[Oil tanker#Size categories|supertanker]] typically holds 2,000,000&nbsp;barrels (320,000&nbsp;m³),<ref>{{cite book |last1=Hayler |first1=William B. |last2=Keever |first2=John M. |title=American Merchant Seaman's Manual |url=https://archive.org/details/americanmerchant0000unse |year=2003 |publisher= Cornell Maritime Press |isbn= 978-0-87033-549-5 |page=14.3}}</ref> and the world's current production rate would take approximately 56 years to exhaust the world's current proven reserves.}}<ref name=":10">{{Cite web |title=International - U.S. Energy Information Administration (EIA) |url=https://www.eia.gov/international/data/world/petroleum-and-other-liquids/annual-petroleum-and-other-liquids-production?pd=5&p=0000000000000000000000000000000000vg&u=0&f=A&v=mapbubble&a=-&i=none&vo=value&t=C&g=00000000000000000000000000000000000000000000000001&l=249-ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvnvvvs0008&s=94694400000&e=1672531200000& |access-date=2024-04-17 |website=www.eia.gov}}</ref> ! scope="col" data-sort-type="number"| Dokazane rezerve<br /><small>(barela/danu, 2022)</small>{{efn-ua|name=bbl}}<ref>{{Cite web |last=OPEC |first=Organization of the Petroleum Exporting Countries |title=OPEC Share of World Crude Oil Reserves |url=https://www.opec.org/opec_web/en/data_graphs/330.htm |access-date=16 April 2024 |website=www.opec.org}}</ref><ref name=":2" /> |- ! scope="row" | {{ZID|Alžir}} | [[Sjeverna Afrika]] | data-sort-value="1969" | Od 1969. | align=right | 44,903,220 | align=right | 2,381,740 | align=right | 1,183,096 | align=right | 12,200,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Kongo}} | [[Srednja Afrika]] | data-sort-value="2018" | Od 2018.<ref>{{Cite news|url=https://uk.reuters.com/article/congorepublic-opec/congo-republic-becomes-opec-oil-cartels-newest-member-idUKL8N1TO3R2|title=Congo Republic becomes OPEC oil cartel's newest member|type=editorial|agency=[[Reuters]]|work=U.K.|access-date=22 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622220328/https://uk.reuters.com/article/congorepublic-opec/congo-republic-becomes-opec-oil-cartels-newest-member-idUKL8N1TO3R2|archive-date=22 June 2018|url-status=dead}}</ref> | align=right | 5,970,000 | align=right | 342,000 | align=right | 261,986 | align=right | 1,810,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Ekvatorijalna Gvineja}} | Srednja Afrika | data-sort-value="2017" | Od 2017. | align=right | 1,674,910 | align=right | 28,050 | align=right | 88,126 | align=right | 1,100,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Gabon}} | Srednja Afrika | data-sort-value="1975" | {{ubl|1975–1995,|Od 2016.}} | align=right | 2,388,990 | align=right | 267,667 | align=right | 204,273 | align=right | 2,000,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Iran}} | [[Bliski istok]] | data-sort-value="1960" | Since 1960{{efn-ua|name=Founder|The five founding members attended the first OPEC conference in September 1960.}} | align=right | 88,550,570 | align=right | 1,648,000 | align=right | 3,623,455 | align=right | 208,600,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Irak}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 44,496,120 | align=right | 437,072 | align=right | 4,341,410 | align=right | 145,020,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Kuvajt}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Since 1960{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 4,268,870 | align=right | 17,820 | align=right | 2,709,958 | align=right | 101,500,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Libija}} | Sjeverna Afrika | data-sort-value="1962" | Since 1962 | align=right | 6,812,340 | align=right | 1,759,540 | align=right | 1,225,430 | align=right | 48,360,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Nigerija}} | Zapadna Afrika | data-sort-value="1971" | Since 1971 | align=right | 218,541,210 | align=right | 923,768 | align=right | 1,441,674 | align=right | 36,970,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Saudijska Arabija}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 36,408,820 | align=right | 2,149,690 | align=right | 9,733,479 | align=right | 267,190,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|UAE}} | Bliski istok | data-sort-value="1967" | Od 1967.{{efn-ua|name=UAE|The UAE was founded in December 1971. Its OPEC membership originated with the [[Emirate of Abu Dhabi]].}} | align=right | 9,441,130 | align=right | 83,600 | align=right | 3,393,506 | align=right | 113,000,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Venecuela}} | Južna Amerika | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 28,301,700 | align=right | 916,445 | align=right | 750,506 | align=right | 303,220,000,000 |- class="sortbottom" ! colspan="3" | OPEC ukupno ! 491,757,880 ! 10,955,392 ! 28,956,906 ! 1,240,970,000,000 |- ! colspan=3| Svijet ukupno ! 7,951,150,000 ! 510,072,000 ! 81,803,545 ! 1,564,441,000,000 |- ! colspan=3| Učešće OPEC-a ! 6.18% ! 2.14% ! 35.39% ! 79% |} === OPEC+ === Određeni broj zemalja koje nisu članice OPEC-a također učestvuju u inicijativama organizacije kao što su dobrovoljno smanjenje isporuke kako bi se dodatno povezivali ciljevi politike između OPEC-a i članica koje nisu članice OPEC-a.<ref name="ope2"/> Ova labava grupacija zemalja, poznata kao '''OPEC+''', uključuje [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Brunej]], [[Brazil]], [[Kazahstan]], [[Malezija|Maleziju]], [[Meksiko]], [[Oman]], [[Rusija|Rusiju]], [[Južni Sudan]] i [[Sudan]].<ref>{{cite news |author=Prashanth Perumal J. |date=5 June 2022 |title=Opec Plus The cartel and its allies that keep oil on the boil |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/international/opec-plus-the-cartel-and-its-allies-that-keep-oil-on-the-boil/article65493511.ece}}</ref><ref>{{Cite web |title=OPEC: OPEC makes history in Vienna |url=https://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4052.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190802092851/https://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4052.htm |archive-date=2 August 2019 |access-date=2 August 2019 |website=opec.org}}</ref> Saradnja između zemalja članica OPEC+ dovela je do uspostavljanja ''Deklaracije o saradnji'' (DoC) 2017, koja je kasnije višestruko proširena zbog svog izuzetnog uspjeha. DoC služi kao okvir za saradnju i koordinaciju između OPEC-a i zemalja koje nisu članice OPEC-a. Pored toga, članice OPEC+ učestvuju u daljim naporima saradnje kroz ''Povelju o saradnji'' (CoC), koja pruža platformu za dugoročnu saradnju. CoC olakšava dijalog i razmjenu mišljenja o uvjetima na globalnom tržištu nafte i energije, sa sveobuhvatnim ciljem osiguravanja sigurne opskrbe energijom i podsticanja trajne stabilnosti koja koristi proizvođačima, potrošačima, investitorima i globalnoj ekonomiji.<ref>{{Cite web |last=Organization of the Petroleum Exporting Countries |first=OPEC |title=Declaration of Cooperation |url=https://www.opec.org/opec_web/en/publications/4580.htm#:~:text=The%20Charter%20provides%20a%20platform,investors%20and%20the%20global%20economy. |access-date=1 April 2014 |website=www.opec.org}}</ref> === Posmatrači === Od 1980-ih, predstavnici [[Kanada|Kanade]], [[Egipat|Egipta]], [[Meksiko|Meksika]], [[Norveška|Norveške]], [[Oman|Omana]], [[Rusija|Rusije]] i drugih zemalja izvoznica nafte prisustvovali su mnogim sastancima OPEC-a kao posmatrači. Ovaj aranžman služi kao neformalni mehanizam za koordinaciju politika.<ref name="observers3">{{cite news |date=14 September 2010 |title=OPEC: Fifty Years Regulating Oil Market Roller Coaster |agency=Inter Press Service |url=http://www.ipsnews.net/2010/09/opec-fifty-years-regulating-oil-market-roller-coaster/ |url-status=live |access-date=23 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151224104031/http://www.ipsnews.net/2010/09/opec-fifty-years-regulating-oil-market-roller-coaster/ |archive-date=24 December 2015}}</ref> == Bilješke== {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * Ansari, Dawud. (2017) "OPEC, Saudi Arabia, and the shale revolution: Insights from equilibrium modelling and oil politics." ''Energy Policy'' 111 (2017): 166–178. [https://mpra.ub.uni-muenchen.de/82613/1/MPRA_paper_82613.pdf online] * Claes, Dag Harald, and Giuliano Garavini eds. (2019) ''Handbook of OPEC and the Global Energy Order: Past, Present and Future Challenges'' (Routledge 2019) [https://www.amazon.com/Handbook-OPEC-Global-Energy-Order/dp/0367195658/ excerpt] * Colgan, Jeff D. (2014) "The emperor has no clothes: The limits of OPEC in the global oil market." ''International Organization'' 68.3 (2014): 599–632. [http://www.ourenergypolicy.org/wp-content/uploads/2013/08/OPEC-Colgan.2013Mar.Copyedit-IO.pdf online] *Dudley, Bob. (2019) "BP energy outlook." ''Report–BP Energy Economics–London: UK'' 9 (2019) [https://vcmstudy.ir/wp-content/uploads/2017/04/bp-energy-outlook-2017-presentation-slides.pdf online]. * Economou, Andreas, and Bassam Fattouh. (2021) "OPEC at 60: the world with and without OPEC." OPEC ''Energy Review'' 45.1 (2021): 3-28. [https://onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1111/opec.12205 online], a historical perspective from 1990 to 2018. * Evans, John (1986). ''OPEC, Its Member States and the World Energy Market''. {{ISBN|978-0-8103-2148-9}}. * Fesharaki, Fereidun (1983). ''OPEC, the Gulf, and the World Petroleum Market: A Study in Government Policy and Downstream Operations''. {{ISBN|978-0-367-28193-9}}. * Garavini, Giuliano. (2019). ''[https://global.oup.com/academic/product/the-rise-and-fall-of-opec-in-the-twentieth-century-9780198832836?cc=us&lang=en& The Rise and Fall of OPEC in the Twentieth Century]''. Oxford University Press. * Gately, Dermot. (1984) "A ten-year retrospective: OPEC and the world oil market." ''Journal of Economic Literature'' 22.3 (1984): 1100–1114. summary of scholarly literature [http://www-personal.umich.edu/~twod/oil-ns/articles/research-oil/dermot_gatley_opec_10-yr_pricing_oil_sep84.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417090353/http://www-personal.umich.edu/~twod/oil-ns/articles/research-oil/dermot_gatley_opec_10-yr_pricing_oil_sep84.pdf |date=17. 4. 2023 }} *{{Cite journal |title=The Power of Oil: The Arab Oil Weapon and the Netherlands, the United Kingdom, Canada, Japan, and the United States |first=Roy |last=Licklider |journal=[[International Studies Quarterly]] |volume=32 |issue=2 |year=1988 |pages=205–226 |doi=10.2307/2600627 |jstor=2600627 |s2cid=155591645 |url=https://pdfs.semanticscholar.org/92db/ddba23893560a127a5ec353346b5af1feeb6.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218111805/https://pdfs.semanticscholar.org/92db/ddba23893560a127a5ec353346b5af1feeb6.pdf |archive-date=18 February 2020 |ref=none }} * {{cite news|last=Monbiot|first=George|author-link=George Monbiot|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2019/jun/26/shell-not-green-saviour-death-machine-greenwash-oil-gas|title=Shell is not a green saviour. It's a planetary death machine|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 June 2019|access-date=12 March 2023|ref=none}}{{Relevance inline|date=March 2023|reason=Does the article say anything about OPEC?}} * Painter, David S (2014). [https://www.ssoar.info/ssoar/bitstream/handle/document/40394/ssoar-hsr-2014-4-painter-Oil_and_geopolitics_the_oil.pdf?sequence=1 "Oil and geopolitics: The oil crises of the 1970s and the cold war"]. ''Historical Social Research/Historische Sozialforschung''. 186–208. * Pickl, Matthias J. (2019) "The renewable energy strategies of oil majors–From oil to energy?." ''Energy Strategy Reviews'' 26 (2019): 100370. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2211467X19300574 online] * Ratti, Ronald A., and Joaquin L. Vespignani. (2015) "OPEC and non-OPEC oil production and the global economy." ''Energy Economics'' 50 (2015): 364–378. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140988314003053 online] * Skeet, Ian (1988). ''OPEC: Twenty-five Years of Prices and Politics''. Cambridge UP. {{ISBN|978-0-521-40572-0}} [https://archive.org/details/opectwentyfiveye00skee online] * Van de Graaf, Thijs. (2020) "Is OPEC dead? Oil exporters, the Paris agreement and the transition to a post-carbon world." in ''Beyond market assumptions: Oil price as a global institution'' (Springer, Cham, 2020) pp.&nbsp;63–77. [https://biblio.ugent.be/publication/8137111/file/8137112.pdf online] * Wight, David M. ''Oil Money: Middle East Petrodollars and the Transformation of US Empire, 1967-1988'' (Cornell University Press, 20210 [https://issforum.org/to/jrt14-23 Website: rjissf.org online reviews] * Woolfson, Charles, and Matthias Beck. (2019) "Corporate social responsibility in the international oil industry." in ''Corporate social responsibility failures in the oil industry. '' (Routledge, 2019) pp.&nbsp;1–14. [https://www.researchgate.net/profile/Charles-Woolfson/publication/333570020_Corporate_Social_Responsibility_in_the_International_Oil_Industry/links/5d922415a6fdcc2554a95f81/Corporate-Social-Responsibility-in-the-International-Oil-Industry.pdf online] * Yergin, Daniel (1991). ''The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power''. {{ISBN|978-1-4391-1012-6}} [https://archive.org/details/prizeepicquestfo0000yerg_g3v1 online] * Yergin, Daniel (2011). ''The quest : energy, security and the remaking of the modern world'' (2011) [https://archive.org/details/questenergysecur0000yerg online] {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opec.org/ Web strana OPEC-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://archive.today/20120523225455/www.eia.doe.gov/emeu/cabs/opec.html Statistički pregled odluka OPEC-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.econlib.org/library/Enc/OPEC.html Enciklopedija ekonomije o OPEC-u] {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Commonscat}} {{OPEC}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] fdp4eg9anq7yqtxy01k2f2cndq5dp09 0 18464 3671672 3432095 2024-12-08T14:40:22Z 188.129.77.146 3671672 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija jezik | ime = Ruski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = русский язык | države = [[Rusija]], ostale [[postsovjetske države]] | regije = [[Evropa]], [[Azija]] | govornici = oko 1000 miliona | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]] :[[baltoslavenski jezici|baltoslavenski]] :: [[slavenski jezici|slavenski]] :::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]] ::::'''ruski''' | država = [[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Ukrajina]] | ustanova = [[Institut za ruski jezik]] pri [[Ruska akademija nauka|Ruskoj akademiji nauka]] | iso1 = ru | iso2 = rus | iso3 = rus | sil = RUS }} [[File:Ruština_ve_světě.svg|frameless|right]] '''Ruski jezik''' je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[rusinski jezik|rusinskim]] čini grupu istočnoslavenskih jezika, a s njima dijeli i velik stepen [[Međusobna razumljivost jezika|međusobne razumljivosti]]. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]]. Ruskim kao [[maternji jezik|maternjim jezikom]] govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz bjeloruski), [[Kazahstan]]u (uz [[kazaški jezik|kazaški]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] ruski je maternji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, nauci i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi. == Pismo == Ruski se piše [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. vijek]]u iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I Veliki]] [[1708]]. Ovo novo, tzv. "građansko pismo", preuzeto je i za sve ostale slavenske jezike koji se pišu ćirilicom - [[srpski jezik]], [[bugarski jezik]], [[ukrajinski jezik]] i bjeloruski jezik. Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente: {| class="wikitable" style="margin: auto;" |- |Аa<br />a ||Бб<br />b ||Вв<br />v ||Гг<br />g ||Дд<br />d ||Ее<br />(j)e ||Ёё<br />(j)o ||Жж<br />ž ||Зз<br />z ||Ии<br />i ||Йй<br />j |- |Кк<br />k ||Лл<br />l ||Мм<br />m ||Нн<br />n ||Оо<br />o ||Пп<br />p ||Рр<br />r ||Сс<br />s ||Тт<br />t ||Уу<br />u ||Фф<br />f |- |Хх<br />h ||Цц<br />c ||Чч<br />č ||Шш<br />š ||Щщ<br />šč ||Ъъ<br />(1) ||Ыы<br />i ||Ьь<br />(2) ||Ээ<br />e ||Юю<br />ju ||Яя<br />ja |} * <small>1) Tvrdi znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.</small> * <small>2) Mehki znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.</small> == Glasovi == Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u [[Bosanski jezik|bosanskom]] postoje samo parovi ''n'' i ''nj'', te ''l'' i ''lj''). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću: {| class="wikitable" style="margin: auto;" |palatalizirajući ||Я ||Е ||Ё ||Ю ||И |- |nepalatalizirajući ||А ||Э ||О ||У ||Ы |} Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom ''nj'' izgovara kao stopljeno ''n'' i ''j''). Tako se, npr, riječi быть (bit' = ''biti'') i бить (b'it' = ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran). Ruski jezik označen je književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, srećom, vrši po živim fonetskim pravilima i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označava se u pismu. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Russian language}} * [http://www.ruslang.ru/ ''Institut Ruskog jezika''] {{ru simbol}} {{Rusija po temama}} {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Rusija]] [[Kategorija:Slavenski jezici]] mekqgoulwgwxqw6gm9zeulcjhbv5qs8 3671680 3671672 2024-12-08T14:54:08Z KWiki 9400 3671680 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija jezik | ime = Ruski jezik | ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = русский язык | države = [[Rusija]], ostale [[postsovjetske države]] | regije = [[Evropa]], [[Azija]] | govornici = Približno 258 miliona | rang = | jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]] :[[baltoslavenski jezici|baltoslavenski]] :: [[slavenski jezici|slavenski]] :::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]] ::::'''ruski''' | država = [[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Ukrajina]] | ustanova = [[Institut za ruski jezik]] pri [[Ruska akademija nauka|Ruskoj akademiji nauka]] | iso1 = ru | iso2 = rus | iso3 = rus | sil = RUS }} [[File:Ruština_ve_světě.svg|frameless|right]] '''Ruski jezik''' je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[rusinski jezik|rusinskim]] čini grupu istočnoslavenskih jezika, a s njima dijeli i velik stepen [[Međusobna razumljivost jezika|međusobne razumljivosti]]. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]]. Ruskim kao [[maternji jezik|maternjim jezikom]] govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz bjeloruski), [[Kazahstan]]u (uz [[kazaški jezik|kazaški]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] ruski je maternji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, nauci i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi. == Pismo == Ruski se piše [[ćirilica|ćirilicom]], izvedenom u [[10. vijek]]u iz [[grčko pismo|grčkog pisma]] uz dodatak nekih slova [[glagoljica|glagoljice]], za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni [[latinica|latinici]] reformama koje je započeo [[Petar I Veliki]] [[1708]]. Ovo novo, tzv. "građansko pismo", preuzeto je i za sve ostale slavenske jezike koji se pišu ćirilicom - [[srpski jezik]], [[bugarski jezik]], [[ukrajinski jezik]] i bjeloruski jezik. Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente: {| class="wikitable" style="margin: auto;" |- |Аa<br />a ||Бб<br />b ||Вв<br />v ||Гг<br />g ||Дд<br />d ||Ее<br />(j)e ||Ёё<br />(j)o ||Жж<br />ž ||Зз<br />z ||Ии<br />i ||Йй<br />j |- |Кк<br />k ||Лл<br />l ||Мм<br />m ||Нн<br />n ||Оо<br />o ||Пп<br />p ||Рр<br />r ||Сс<br />s ||Тт<br />t ||Уу<br />u ||Фф<br />f |- |Хх<br />h ||Цц<br />c ||Чч<br />č ||Шш<br />š ||Щщ<br />šč ||Ъъ<br />(1) ||Ыы<br />i ||Ьь<br />(2) ||Ээ<br />e ||Юю<br />ju ||Яя<br />ja |} * <small>1) Tvrdi znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.</small> * <small>2) Mehki znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.</small> == Glasovi == Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u [[Bosanski jezik|bosanskom]] postoje samo parovi ''n'' i ''nj'', te ''l'' i ''lj''). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću: {| class="wikitable" style="margin: auto;" |palatalizirajući ||Я ||Е ||Ё ||Ю ||И |- |nepalatalizirajući ||А ||Э ||О ||У ||Ы |} Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom ''nj'' izgovara kao stopljeno ''n'' i ''j''). Tako se, npr, riječi быть (bit' = ''biti'') i бить (b'it' = ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran). Ruski jezik označen je književnom [[redukcija|redukcijom]]. U nenaglašenim slogovima samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, srećom, vrši po živim fonetskim pravilima i (za razliku od prakse u [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]]), ne označava se u pismu. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Russian language}} * [http://www.ruslang.ru/ ''Institut Ruskog jezika''] {{ru simbol}} {{Rusija po temama}} {{Slavenski jezici}} [[Kategorija:Rusija]] [[Kategorija:Slavenski jezici]] 3qxhwtv3afapwf28213lmds6vp9qda3 0 19408 3671816 3670376 2024-12-09T05:30:38Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671816 wikitext text/x-wiki '''Hamas''' ({{Jez-ar|حماس}} ''Hamās'', akronim od {{Jez-ar|حركة المقاومة الاسلامية}} ''Harakat al-muqāwama al-islāmiyya'', što približno znači "Islamski pokret otpora", dok se taj izraz u arapskom koristi za "oduševljenje") je palestinska nacionalna islamska organizacija<ref>{{cite book |last1=Lopez |first1=Anthony |title=The Handbook of Collective Violence: Current Developments and Understanding |url=https://archive.org/details/handbookofcollec0000mich |last2=Ireland |first2=Carol |last3=Ireland |first3=Jane |last4=Lewis |first4=Michael |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=2020 |isbn=9780429588952 |pages=[https://archive.org/details/handbookofcollec0000mich/page/n264 239] |quote=The most successful radical Sunni Islamist group has been Hamas, which began as a branch of the Muslim Brotherhood in Palestine in the early 1980s. It used terrorist attacks against civilians - particularly suicide bombings – to help build a larger movement, going so far as to emerge as the recognized government of the Gaza Strip in the Palestine Authority.}}</ref> sa vojnim krilom zvanim [[El-Kasam|Brigade Izzudin el-Kasam]] odana islamističkim principima koju [[Evropska unija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i dosta drugih zemalja svijeta smatraju terorističkim udruženjem. Usko je povezana sa [[Muslimansko bratstvo|muslimanskim bratstvom]]. Njen proklamovirani cilj je "uništenje cionističke i vještačke tvorevine države [[Izrael]]a" i "uspostavljanje palestinske države na tom okupiranom području, kao i na područjima [[Pojas Gaze|Gaze]] i [[Zapadna obala|Zapadne obale]]". U novijoj historiji je poznata i uspješno djeluje kao politička partija u [[Palestina (država)|palestinskim]] autonomnim oblastima. U januaru 2006, ova grupa je pobijedila na palestinskim parlamentarnim izborima, gdje je osvajanjem apsolutne većine mandata u [[parlament]]u, zbacila sa vlasti do tada vladajuću frakciju [[Fatah]]. Poslije krvavih unutrašnjih borbi sa [[Fatah|Fatahom]] preuzima kontrolu nad pojasom Gaze dok Fatah ostaje u kontroli Zapadne obale. Od 2007. godine upravlja pojasom Gaze koji je okupirao Izrael.{{sfn|Kear|2018|p=22}}<ref>{{Cite news |date=2023-10-08 |title=What is Hamas? A simple guide to the armed Palestinian group |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/8/what-is-the-group-hamas-a-simple-guide-tothe-palestinian-group |url-status=deviated |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008152411/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/8/what-is-the-group-hamas-a-simple-guide-tothe-palestinian-group |archive-date=2023-10-08 |access-date=2024-06-26 |work=Al Jazeera}}</ref> Pokret Hamas je osnovao palestinski islamski učenjak [[Ahmed Jasin]] 1987, nakon izbijanja [[Prva intifada|Prve intifade]] protiv izraelske okupacije. To je proizašlo iz njegove islamske dobrotvorne organizacije Mujama el-Islamija iz 1973. povezane s [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskim bratstvom]].<ref name=":0">{{Cite news |last=Higgins |first=Andrew |date=January 24, 2009 |title=How Israel Helped to Spawn Hamas |work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/articles/SB123275572295011847 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=January 25, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926212507/http://online.wsj.com/article/SB123275572295011847.html |archive-date=September 26, 2009 |quote=When Israel first encountered Islamists in Gaza in the 1970s and '80s, they seemed focused on studying the Quran, not on confrontation with Israel. The Israeli government officially recognized a precursor to Hamas called Mujama Al-Islamiya, registering the group as a charity. It allowed Mujama members to set up an Islamic university and build mosques, clubs and schools. Crucially, Israel often stood aside when the Islamists and their secular left-wing Palestinian rivals battled, sometimes violently, for influence in both Gaza and the West Bank. 'When I look back at the chain of events I think we made a mistake,' says David Hacham, who worked in Gaza in the late 1980s and early '90s as an Arab-affairs expert in the Israeli military. 'But at the time nobody thought about the possible results.' Israeli officials who served in Gaza disagree on how much their own actions may have contributed to the rise of Hamas. They blame the group's recent ascent on outsiders, primarily Iran. This view is shared by the Israeli government. 'Hamas in Gaza was built by Iran as a foundation for power, and is backed through funding, through training and through the provision of advanced weapons,' Mr. Olmert said last Saturday. Hamas has denied receiving military assistance from Iran.}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2006. u Palestini, Hamas je osigurao većinu u Palestinskom zakonodavnom vijeću kampanjom na osnovu obećanja o vladi bez korupcije i zalaganjem za otpor kao sredstvo za oslobađanje Palestine od izraelske okupacije.<ref>{{Cite web |title=Hamas wins huge majority |url=https://www.aljazeera.com/news/2006/1/26/hamas-wins-huge-majority |access-date=2024-08-05 |website=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |last=McGreal |first=Chris |date=2006-01-27 |title=Hamas faces unexpected challenge: how to deal with power |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jan/27/israel |access-date=2024-08-05 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> U [[Bitka za Gazu (2007)|bici za Gazu]] (2007.), Hamas je preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze od rivalske palestinske frakcije Fataha,{{sfn|Davis|2017|pp=67–69}}{{sfn|Mukhimer|2012|pp=vii, 58}} i od tada upravlja teritorijom odvojeno od [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinskih Autonomnih Područja]]. Nakon Hamasovog preuzimanja, Izrael je značajno pojačao postojeća ograničenja kretanja i uveo potpunu [[Blokada Pojasa Gaze|blokadu pojasa Gaze]].<ref>{{Cite web |title=The Gaza Strip {{!}} The humanitarian impact of 15 years of blockade – June 2022 |url=https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409204047/https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |archive-date=9 April 2024 |access-date=7 August 2024 }}</ref> Egipat je započeo svoju blokadu Gaze 2007. Nakon toga uslijedilo je više ratova s ​​Izraelom, uključujući one [[Rat u Gazi (2008–2009)|2008-09]], [[Rat u Gazi (2012)|2012]], [[Rat u Gazi (2014)|2014]], [[Rat u Gazi (2021)|2021]]. i jedan koji je u toku od 2023, a koji je započeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra . Hamas je promovsao [[palestinski nacionalizam]] u islamskom kontekstu.<ref>{{harvnb|Gelvin|2014|p=226}}</ref> Dok je prvobitno tražio državu u cijeloj bivšoj [[Mandatna Palestina]], počeo je pristajati na granice iz 1967. u sporazumima koje je potpisao sa Fatahom 2005, 2006. i 2007.<ref name=seurat1719>{{harvnb|Seurat|2019|pp=17–19}}: "Indeed, since 2006, Hamas has unceasingly highlighted its acceptance of the 1967 borders, as well as accords signed by the PLO and Israel. This position has been an integral part of reconciliation agreements between Hamas and Fatah since 2005: the Cairo Agreement in 2005, the Prisoners' Document in 2006, the Mecca Agreement in 2007 and finally the Cairo and Doha Agreements in 2011 and 2012."</ref><ref name=prisoners>*{{harvnb|Baconi|2018|pp=114–116}}: "["Prisoners' Document"] enshrined many issues that had already been settled, including statehood on the 1967 borders; UN Resolution 194 for the right of return; and the right to resist within the occupied territories...This agreement was in essence a key text that offered a platform for unity between Hamas and Fatah within internationally defined principles animating the Palestinian struggle." *{{harvnb|Roy|2013|p=210}}: "Khaled Meshal, as chief of Hamas's Political Bureau in Damascus, as well as Hamas prime minister Ismail Haniyeh similarly confirmed the organization's willingness to accept the June 4, 1967, borders and a two-state solution should Israel withdraw from the occupied territories, a reality reaffirmed in the 2006 Palestinian Prisoners' Document, in which most major Palestinian factions had reached a consensus on a two-state solution, that is, a Palestinian state within 1967 borders including East Jerusalem and the refugee right of return."</ref><ref name=cairo>{{harvnb|Baconi|2018|pp=82}}: "The Cairo Declaration formalized what Hamas's military disposition throughout the Second Intifada had alluded to: that the movement's immediate political goals were informed by the desire to create a Palestinian state on the 1967 borders."</ref> Hamas je 2017. objavio novu [[Hamasova povelja iz 2017.|povelju]]<ref name="Jazeera,2May2017">{{cite news |title= Hamas accepts Palestinian state with 1967 borders: Khaled Meshaal presents a new document in which Hamas accepts 1967 borders without recognising state of Israel Gaza|publisher=Al Jazeera |date=2 May 2017 |url= https://www.aljazeera.com/news/2017/5/2/hamas-accepts-palestinian-state-with-1967-borders}}</ref> koja podržava palestinsku državu unutar granica iz 1967. bez priznavanja Izraela.<ref name=borders1967>Sources that believe that Hamas' 2017 charter accepted the 1967 borders: *{{cite book|title=Gaza Under Hamas|publisher=[[I. B. Tauris]]|author=Bjorn Brenner|page=206|ref=none|date=2022}} *{{cite book|title=The Many Faces of Political Islam, Second Edition|author=[[Mohammed Ayoob]]|publisher=[[University of Michigan Press]]|page=133|ref=none}} *{{cite book|title=Diaspora Entrepreneurs and Contested States|publisher=[[Oxford University Press]]|author=Maria Koinova|page=150|ref=none}} *{{harvnb|Zartman|2020|p=230}} *{{cite book|title=Routledge Companion to the Israeli-Palestinian Conflict|editor= Asaf Siniver|ref=none}} *{{harvnb|Seurat|2019|pp=61–62}} </ref><ref>{{cite news |title= What does Israel's declaration of war mean for Palestinians in Gaza?|publisher=Al Jazeera |date=9 October 2023|url= https://www.aljazeera.com/news/2023/10/9/what-does-israels-declaration-of-war-mean-for-palestinians-in-gaza}}</ref><ref>{{cite news |title=What will the Israeli-Palestinian conflict look like in 30 years?|url= https://www.jpost.com/middle-east/article-760004 |website=[[The Jerusalem Post]]|date=22 September 2023 |quote= Even Hamas in 2017 said it was ready to accept a Palestinian state with 1967 borders if it is clear this is the consensus of the Palestinians.}}</ref> Hamasove ponovljene ponude primirja (na period od 10 do 100 godina<ref name=atran>{{cite journal|author=Scott Atran, Robert Axelrod|title=Reframing Sacred Values|url=https://websites.umich.edu/~axe/negj0708.pdf|journal=Negotiation Journal|date=2008|volume=24|issue=3|pages=221–246|doi=10.1111/j.1571-9979.2008.00182.x|access-date=20 March 2024|archive-date=21 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240121114409/https://websites.umich.edu/~axe/negj0708.pdf|url-status=live}}</ref>) na osnovu granica iz 1967. mnogi vide kao konzistentne sa [[Dvodržavno rješenje|dvodržavnim rješenjem]],<ref name=":1">*{{cite book|title=Reconstructing Jihad Amid Competing International Norms|author=[[Halim Rane]]|page=34|year=2009|quote=Asher Susser, director of the Dayan Centre at Tel Aviv University, conveyed to me in an interview that "Hamas' 'hudna' is not significantly different from Sharon's 'long-term interim agreement." Similarly, Daniel Levy, a senior Israeli official for the Geneva Initiative (GI), informed me that certain Hamas officials find the GI acceptable, but due to the concerns about their Islamically oriented constituency and their own Islamic identity, they would "have to express the final result in terms of a "hudna," or "indefinite" ceasefire," rather than a formal peace agreement."}} *{{cite book|title=Palestinian Chicago|author=Loren D. Lybarger|publisher=[[University of California Press]]|year=2020|page=199|quote=Hamas too would signal a willingness to accept a long-term "hudna" (cessation of hostilities, truce) along the armistice lines of 1948 (an effective acceptance of the two-state formula).}} *{{cite book|title=Hamas, Jihad and Popular Legitimacy|year=2016|publisher=[[Routledge]]|author=Tristan Dunning|pages=179–180}}</ref><ref name="Baconi-108">{{harvnb|Baconi|2018|p=108}}: "Hamas's finance minister in Gaza stated that 'a long-term ceasefire as understood by Hamas and a two-state settlement are the same. It's just a question of vocabulary.'"</ref> dok drugi navode da Hamas zadržava dugoročni cilj uspostavljanja jedne države u bivšoj Mandatnoj Palestini.<ref name="Alsoos">{{cite journal |last1=Alsoos |first1=Imad |date=2021 |title=From jihad to resistance: the evolution of Hamas's discourse in the framework of mobilization |journal=Middle Eastern Studies |volume=57 |issue=5 |pages=833–856 |doi=10.1080/00263206.2021.1897006 |s2cid=234860010 |doi-access=free}}</ref><ref name="Faeq">{{cite journal |last1=Faeq |first1=Nasir |last2=Jahnata |first2=Diego |title=The Historical Antecedents of Hamas |journal=International Journal of Social Science Research and Review |date=2020 |volume=3 |issue=3 |page=33|doi=10.47814/ijssrr.v3i3.49|s2cid=234607095 |doi-access=free | issn = 2700-2497 }}</ref> Dok je [[Hamasova povelja iz 1988.|Hamasova povelja iz 1988]]. naširoko opisana kao [[Antisemitizam|antisemitska]],<ref name=":7">{{cite book|title=Hamas in Power: The Question of Transformation|author=Qossay Hamed|page=161|year=2023|publisher=IGI Global}}</ref> Hamasova povelja iz 2017. uklonila je antisemitski jezik i rekla da je Hamasova borba bila sa [[Cionizam|cionistima]], a ne sa [[Jevreji|Jevrejima]].{{sfn|Seurat|2019|p=17}}<ref name=":10">{{Cite news |last=Amira |first=Hass |date=3 May 2017 |title=Why Hamas' New Charter Is Aimed at Palestinians, Not Israelis |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2017-05-03/ty-article/.premium/why-hamas-new-charter-is-aimed-at-palestinians-not-israelis/0000017f-eabf-d0f7-a9ff-eeffc7ec0000 |archive-url=https://archive.today/20230423130642/https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2017-05-03/ty-article/.premium/why-hamas-new-charter-is-aimed-at-palestinians-not-israelis/0000017f-eabf-d0f7-a9ff-eeffc7ec0000 |archive-date=23 April 2023 |access-date=12 November 2024 |work=[[Haaretz]]}}</ref><ref name="auto6">{{cite book|title=National and International Civilian Protection Strategies in the Israeli-Palestinian Conflict|author=Timea Spitka|year=2023|publisher=[[Springer International Publishing]]|pages=88–89}}</ref><ref name="auto5">{{cite news |date=6 May 2017 |title=Khaled Meshaal: Struggle is against Israel, not Jews |url=https://www.aljazeera.com/program/talk-to-al-jazeera/2017/5/6/khaled-meshaal-struggle-is-against-israel-not-jews |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231119044505/https://www.aljazeera.com/program/talk-to-al-jazeera/2017/5/6/khaled-meshaal-struggle-is-against-israel-not-jews |archive-date=19 November 2023 |access-date=19 November 2023 |publisher=[[Al Jazeera English|Al-Jazeera]]}}</ref> Raspravljalo se da li je povelja odražavala stvarnu promjenu politike.<ref name="Spoerl 2020 pp. 210–244">{{cite journal | last=Spoerl | first=Joseph S. | title=Parallels between Nazi and Islamist Anti-Semitism | journal=Jewish Political Studies Review | publisher=Jerusalem Center for Public Affairs | volume=31 | issue=1/2 | year=2020 | issn=0792-335X | jstor=26870795 | pages=210–244 | url=https://www.jstor.org/stable/26870795 | access-date=27 January 2024 | quote=Strictly speaking, the Hamas Covenant of 1988 focused its anti-Semitic language on Zionists, for example, describing The Protocols of the Elders of Zion as the blueprint for the Zionist project (Article 32) and accusing the Zionists of aiming to "annihilate Islam" (Article 28). The May 2017 "Document" continues in this vein, albeit in somewhat less florid language, asserting that "the Zionist project does not target the Palestinian people alone; it is the enemy of the Arabic and Islamic Ummah posing a grave threat to its security and interests. It is also hostile to the Ummah's aspirations for unity, renaissance, and liberation and has been the major source of its troubles. The Zionist project also poses a danger to international security and peace and to mankind…." (#15). As in the 1988 Covenant, the 2017 "Document" merely takes all the classical tropes of anti-Semitism and focuses them on Zionism, noting that "it is the Zionists who constantly identify Judaism and the Jews with their own colonial project and illegal entity" (#16). In effect, Hamas is saying that it is at war with all Jews except those who are anti-Zionist, thus it is not anti-Semitic. This can hardly be regarded as a serious repudiation of anti-Semitism. | archive-date=16 January 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240116061115/https://www.jstor.org/stable/26870795 | url-status=live }}</ref> Što se tiče vanjske politike, Hamas je historijski tražio odnose s [[Egipat|Egiptom]],{{sfn|Seurat|2022|p=88}} [[Iran|Iranom]],{{sfn|Seurat|2022|p=88}} [[Katar|Katarom]],{{sfn|Baconi|2018|p=181}} [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]],<ref name=":8">{{cite news|author=Samuel Ramani|title=Hamas's Pivot to Saudi Arabia|url=https://carnegieendowment.org/sada/61315|publisher=[[Carnegie Endowment for International Peace]]|date=2015-09-01}}</ref> [[Sirija|Sirijom]]{{sfn|Seurat|2022|p=88}} i [[Turska|Turskom]];{{sfn|Seurat|2022|p=254}} neki od njegovih odnosa su bili pod uticajem [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]].{{sfn|Seurat|2022|p=115,214}} Hamas i Izrael su uključeni u dugotrajni [[Izraelsko-palestinski sukob|oružani sukob]]. Ključni aspekti sukoba uključuju [[Izraelska okupacija Zapadne obale|izraelsku okupaciju Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]], [[status Jerusalima]], [[izraelska naselja]], granice, prava na vodu,<ref>{{cite web |title=Canadian Policy on Key Issues in the Israeli-Palestinian Conflict |url=http://www.international.gc.ca/name-anmo/peace_process-processus_paix/canadian_policy-politique_canadienne.aspx?lang=eng |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180218143423/http://www.international.gc.ca/name-anmo/peace_process-processus_paix/canadian_policy-politique_canadienne.aspx?lang=eng |archive-date=18 February 2018 |access-date=13 March 2010 |publisher=[[Government of Canada]]}}</ref> [[Izraelski režim izdavanja dozvola na Zapadnoj obali|režim dozvola]], [[Palestinska sloboda kretanja|palestinsku slobodu kretanja]],<ref name="WorldBankReport">{{cite web |date=9 May 2007 |title=Movement and Access Restrictions in the West Bank: Uncertainty and Inefficiency in the Palestinian Economy |url=http://siteresources.worldbank.org/INTWESTBANKGAZA/Resources/WestBankrestrictions9Mayfinal.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100410135638/http://siteresources.worldbank.org/INTWESTBANKGAZA/Resources/WestBankrestrictions9Mayfinal.pdf |archive-date=10 April 2010 |access-date=29 March 2010 |publisher=[[World Bank]] |quote=Currently, freedom of movement and access for Palestinians within the West Bank is the exception rather than the norm contrary to the commitments undertaken in a number of Agreements between GOI and the PA. In particular, both the Oslo Accords and the Road Map were based on the principle that normal Palestinian economic and social life would be unimpeded by restrictions}}</ref> i [[palestinsko pravo na povratak]]. Hamas je napao izraelske civile, uključujući [[Palestinski samoubilački napadi|samoubilačke napade]], kao i [[Palestinski raketni napadi na Izrael|lansiranje raketa]] na izraelske gradove. Brojne zemlje, uključujući [[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Izrael]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], proglasile su Hamas [[Teroristička organizacija|terorističkom organizacijom]] 2018, dok je zahtjev u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] za osudu Hamasa odbijen.{{sfn|DW|2018}}}}<ref>{{cite book |last1=Dupret |first1=Baudouin |last2=Lynch |first2=Michael |last3=Berard |first3=Tim |title=Law at Work: Studies in Legal Ethnomethods |publisher=[[Oxford University Press]] |year=2015 |pages=279 |quote=[It has been alleged that] Hamas cynically abuses its own civilian population and their suffering for propaganda purposes.|isbn=9780190210243}}</ref><ref>{{Cite web |title=UN rejects US motion to condemn Hamas – DW – 12/07/2018 |url=https://www.dw.com/en/un-general-assembly-rejects-us-resolution-to-condemn-hamas/a-46623413 |access-date=2024-08-05 |website=dw.com |language=en}}</ref> == Osnivanje == Hamas je osnovan 1987, iz militantnog krila [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]]. Hamas je decentralizovana organizacija, koja pri vrbovanju novih simpatizera i sponzora, promovisanju svojih ciljeva i rasturanja propagandnog materijala, djeluje tajno ali i javno. Posebno omiljena među palestincima iz Gaze, Hamas dobija sve više na zamahu i u drugim predjelima Bliskog istoka. Najviše zbog otvorene i oružane borbe protiv Izraelske okupacije ali i zbog angažovanja na socijalnom planu, organizovanju rada škola i drugih dobrotvornih akcija. Pri svojoj borbi protiv okupacije Hamas je poznat po korištenju atentatora samoubica. Opravadanje za ovo Hamas nalazi u vojnoj nadmoći Izraela. Hamas označava cijeli region Palestine - samim tim i Izrael, kao vještačku cionističku tvorevinu - kao islamsku kolijevku koju ne treba nikada prepustiti jevrejskim doseljenicima. == Ideologija == Osnivačka povelja Hamasa iz 1988. proklamuje "dizanje božije zastave iznad svakog palestinskog pograničnog kamena", kao ideološki cilj te organizacije. Posljedica toga bi bilo ukidanje cionističke države Izrael. Vođe Hamasa negiraju postojanje [[holokaust]]a. U međuvremenu od Izraela likvidirani vođa Hamasa Abd el-Aziz ar-Rantisi, je svojevremeno izjavio da se holokaust nikada nije desio i da su cionisti podržavali i finansirali [[Nacizam|naciste]].{{potreban citat}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060428052026/http://www.palestine-info.info/arabic/hamas/ Nezvanična stranica Hamasa] {{ar simbol}} * [https://web.archive.org/web/20051228061437/http://elsinore.cis.yale.edu/lawweb/avalon/mideast/hamas.htm Prijevod statuta Hamasa iz 1988. godine] {{en simbol}} {{Commonscat}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Političke organizacije]] m3up3u64nv2v3t3xeakb1rugnh0d00a 0 19990 3671811 3665116 2024-12-09T04:52:05Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671811 wikitext text/x-wiki '''Spol''' je [[Osobina|biološka osobina]] koja određuje da li organizam koji se [[Spolno razmnožavanje|spolno razmnožava]] proizvodi muške ili ženske [[gamet]]e.<ref name="Stevenson-2011">{{cite book| vauthors = Stevenson A, Waite M | chapter = Sex |title=Concise Oxford English Dictionary: Book & CD-ROM Set|publisher=[[OUP Oxford]]|isbn=978-0-19-960110-3|year=2011|page=1302|access-date=23. 3. 2018| chapter-url={{GBurl|id=4XycAQAAQBAJ|p=1320}}|quote=Sex: Either of the two main categories (male and female) into which humans and most other living things are divided on the basis of their reproductive functions. The fact of belonging to one of these categories. The group of all members of either sex.}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Mills A | chapter = Sex and Reproduction |title=Biology of Sex |date=1. 1. 2018 |publisher=University of Toronto Press |isbn=978-1-4875-9337-7 |pages=43–45 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=bLhcDwAAQBAJ&pg=PA43 |access-date=3. 10. 2023 |language=en}}</ref><ref name="Purves-2000"/><ref>{{Cite journal |last=De Loof |first=Arnold |date=31. 1. 2018 |title=Only two sex forms but multiple gender variants: How to explain? |journal=Communicative & Integrative Biology |volume=11 |issue=1 |pages=e1427399 |doi=10.1080/19420889.2018.1427399 |issn=1942-0889 |pmc=5824932 |pmid=29497472}}</ref> Tokom spolnog razmnožavanja, muška i ženska gameta se spajaju u [[zigot]]u, koja se razvija u [[potomstvo]] koje nasljeđuje osobine od svakog roditelja. Po konvenciji, [[Organizam (biologija)|organizmi]] koji proizvode manje, pokretljivije gamete (spermatozoide) nazivaju se muškima, dok se organizmi koji proizvode veće, nepokretne gamete (jajne ćelije) nazivaju ženskim.<ref name="Royle-2012">{{cite book | vauthors = Kokko H, Jennions M | author-link1 = Hanna Kokko | chapter = Sex differences in parental care | veditors = Royle NJ, Smiseth PT, Kölliker M | chapter-url={{GBurl|id=K-EUDAAAQBAJ|q=Sex+differences+in+parental+care|pg=PR5}}|title=The Evolution of Parental Care|date=2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-969257-6|pages=103|language=en|quote=The answer is that there is an agreement by convention: individuals producing the smaller of the two gamete types{{snd}}sperm or pollen{{snd}}are males, and those producing larger gametes{{snd}}eggs or ovules{{snd}}are females.}}</ref> Organizam koji proizvodi oba tipa gameta je [[hermafrodit]].<ref name="Purves-2000">{{cite book|url={{GBurl|id=kS-h84pMJw4C|p=736}}|title=Life: The Science of Biology|vauthors=Purves WK, Sadava DE, [[Gordon Orians|Orians GH]], Heller HC|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|year=2000|isbn=978-0-7167-3873-2|page=736|quote=A single body can function as both male and female. Sexual reproduction requires both male and female haploid gametes. In most species, these gametes are produced by individuals that are either male or female. Species that have male and female members are called dioecious (from the Greek for 'two houses'). In some species, a single individual may possess both female and male reproductive systems. Such species are called monoecious ("one house") or hermaphroditic.|access-date=23. 3. 2018}}</ref><ref name="Avise-2011">{{cite book | chapter = Two sexes in one | chapter-url={{GBurl|id=jqiR8C0lEckC|q=Hermaphrodite}}|title=Hermaphroditism: A Primer on the Biology, Ecology, and Evolution of Dual Sexuality|vauthors=Avise JC|date=2011|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-52715-6|pages=1–7|language=en|author-link=John Avise|access-date=18. 9. 2020}}</ref> Kod nehermafroditskih vrsta, spol pojedinca se određuje kroz jedan od nekoliko bioloških [[Sistem određivanja spola|sistema za određivanje spola]]. Većina vrsta [[Sisari|sisara]] ima [[XY sistem određivanja spola]], gdje mužjak obično nosi X i [[Hromosom Y|Y hromozom]] (XY), a ženka obično nosi dva [[Hromosom X|X hromozoma]] (XX). Drugi sistemi hromozomskog određivanja pola kod životinja uključuju [[ZW sistem determinacije spola|ZW sistem]] kod ptica i [[X0 sistem određivanja spola|XO sistem]] kod nekih insekata.<ref>{{cite journal | vauthors = Blackmon H, Ross L, Bachtrog D | title = Sex Determination, Sex Chromosomes, and Karyotype Evolution in Insects | journal = The Journal of Heredity | volume = 108 | issue = 1 | pages = 78–93 | date = januar 2017 | pmid = 27543823 | pmc = 6281344 | doi = 10.1093/jhered/esw047 |issn = 0022-1503 }}</ref> Različiti ekološki sistemi uključuju određivanje spola ovisno o temperaturi kod gmizavaca i rakova.<ref name="Hake-2008">{{cite journal | vauthors = Hake L, O'Connor C | date = 2008 | title = Genetic Mechanisms of Sex Determination {{!}} Learn Science at Scitable | journal = Nature Education | volume = 1 | issue = 1 | page = 25 |url=https://www.nature.com/scitable/topicpage/genetic-mechanisms-of-sex-determination-314/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170819121941/http://www.nature.com/scitable/topicpage/genetic-mechanisms-of-sex-determination-314 |archive-date=19. 8. 2017 |access-date=13. 4. 2021 }}</ref> Mužjak i ženka neke vrste mogu biti fizički slični (seksualni monomorfizam) ili imati fizičke razlike (seksualni dimorfizam). Kod spolno dimorfnih vrsta, uključujući većinu ptica i sisara, spol jedinke se obično identificira posmatranjem seksualnih karakteristika te jedinke. Seksualni odabir ili izbor partnera može ubrzati evoluciju razlika među spolovima. Izrazi mužjak i ženka obično se ne primjenjuju na spolno nediferencirane vrste kod kojih su jedinke izomorfne (izgledaju isto) i gamete su izogamne (ne razlikuju se po veličini i obliku), kao što je zelena alga Ulva lactuca. Neke vrste funkcionalnih razlika između jedinki, kao što su gljive,<ref name="Moore-2020">{{cite book|title=21st Century guidebook to fungi|vauthors=Moore D, Robson JD, Trinci AP|date=2020|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-108-74568-0|edition=2|pages=211–228}}</ref> mogu se nazvati tipovima parenja.<ref name="Kumar-2019">{{cite encyclopedia|title=Anisogamy|encyclopedia=Encyclopedia of Animal Cognition and Behavior|publisher=Springer International Publishing|place=Cham|date=2019|pages=1–5|doi=10.1007/978-3-319-47829-6_340-1|isbn=978-3-319-47829-6 |quote=Anisogamy can be defined as a mode of sexual reproduction in which fusing gametes, formed by participating parents, are dissimilar in size.|vauthors=Kumar R, Meena M, Swapnil P|veditors=Vonk J, Shackelford T|editor-link2=Todd K. Shackelford}}</ref> == Spolna reprodukcija == [[File:Sexual cycle.svg|thumb|left|Životni ciklus vrste koja se seksualno razmnožava prolazi kroz haploidne i diploidne faze]] Spolna reprodukcija, u kojoj dvije individue proizvode potomstvo koje posjeduje odabir genetskih osobina svakog roditelja, isključivo je za [[Eukarioti|eukariote]]. Genetske osobine su kodirane u [[Dezoksiribonukleinska kiselina|dezoksiribonukleinskoj kiselini]] (DNK) [[hromosom]]a. Ćelija eukariota ima skup uparenih [[Homologni hromosom|homolognih hromozoma]], po jedan od svakog roditelja, a ovaj dvohromozomski stadij naziva se "diploid". Tokom seksualne reprodukcije, diploidni organizam proizvodi specijalizovane haploidne polne ćelije nazvane gamete putem [[Mejoza|mejoze]],<ref>{{cite book|vauthors=[[Bruce Alberts|Alberts B]], [[Alexander D. Johnson|Johnson A]], [[Julian Lewis (biologist)|Lewis J]], [[Martin Raff|Raff M]], Roberts K, [[Peter Walter|Walter P]]|title=Molecular Biology of the Cell|edition=4th|year=2002|isbn=978-0-8153-3218-3|publisher=Garland Science|location=New York | chapter = Meiosis | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26840/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20170125115052/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26840/ | archive-date=25. 1. 2017}}</ref> od kojih svaka ima jedan set hromozoma. Mejoza uključuje fazu [[Genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]] putem [[Krosing-over|kromosomskog ukrštanja]], u kojoj se regije DNK razmjenjuju između parova hromozoma koji se podudaraju, kako bi se formirali novi hromozomi, svaki sa novom kombinacijom gena roditelja. Zatim se hromozomi odvajaju u pojedinačne skupove u gametama. Kada se [[gamet]]e spoje tokom oplodnje, nastala [[zigot]]a ima polovinu genetskog materijala majke i polovinu oca.<ref>{{cite book|vauthors=[[Bruce Alberts|Alberts B]], [[Alexander D. Johnson|Johnson A]], [[Julian Lewis (biologist)|Lewis J]], [[Martin Raff|Raff M]], Roberts K, [[Peter Walter|Walter P]]|title=Molecular Biology of the Cell|edition=4th|year=2002|isbn=978-0-8153-3218-3|publisher=Garland Science|location=New York | chapter = The Benefits of Sex | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.section.3678 }}</ref> Kombinacija kromosomskog ukrštanja i [[Oplodnja|oplodnje]], spajajući dva pojedinačna seta hromozoma zajedno kako bi se napravio novi diploidni zigot, rezultira novim organizmom koji sadrži različit skup genetskih osobina svakog roditelja. Kod [[Životinje|životinja]] se haploidni stadij javlja samo u gametama, polnim ćelijama koje se spajaju u zigotu koja se razvija direktno u novi diploidni organizam. U biljnoj vrsti, diploidni organizam mejozom proizvodi vrstu haploidne [[Spora|spore]] koja je sposobna podvrgnuti ponovljenoj diobi stanica kako bi proizvela višećelijski haploidni organizam. U oba slučaja, gamete mogu biti spolja slične ([[izogamija]]) kao u zelenoj algi ''Ulva'' ili mogu biti različite po veličini i drugim aspektima ([[anizogamija]]).<ref>{{cite book | vauthors = Gilbert SF | date = 2000 | chapter = Multicellularity: Evolution of Differentiation | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10031 | title = Developmental Biology | edition = 6th | location = Sunderland (MA) | publisher = Sinauer Associates | isbn = 978-0-87893-243-6 | access-date = 17. 4. 2021 | archive-date = 8. 3. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210308143406/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10031/ | url-status = live }}</ref> Razlika u veličini najveća je u [[Oogamija|oogamiji]], vrsti anizogamije u kojoj se mala, pokretna gameta kombinuje sa mnogo većom, nepomičnom gametom.<ref>{{cite book|url={{GBurl|id=wzZGQOmcjqAC|q=a%20dictionary%20of%20plant%20sciences%20oogamy|p=350}}|title=A Dictionary of Plant Sciences|vauthors=Allaby M|date=2012|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-960057-1|page=350|language=en|author-link=Michael Allaby}}</ref> U anisogamskim organizmima, po konvenciji, veća gameta (nazvana jajna ćelija) se smatra ženskom, dok se manja gameta (nazvana spermatozoid ili ćelija sperme) smatra muškom. Individua koja proizvodi velike gamete je ženska, a ona koja proizvodi male gamete je muška.<ref>{{cite news | vauthors = Gee H |author-link=Henry Gee |date=22. 11. 1999 |title=Size and the single sex cell |url=https://www.nature.com/news/1999/991122/full/news991125-4.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011062235/http://www.nature.com/news/1999/991122/full/news991125-4.html |archive-date=11. 10. 2017 |access-date=4. 6. 2018 |work=Nature |ref=10.1038/news991125-4}}</ref> Pojedinac koji proizvodi oba tipa gameta je hermafrodit. Kod nekih vrsta, hermafrodit se može sam oploditi i proizvesti potomstvo. == Spolni sistemi == Spolni sistem je raspodjela muških i ženskih funkcija po organizmima u vrsti.<ref name="Leonard-2013" /> === Životinje === Otprilike 95% životinjskih vrsta ima odvojene muške i ženske individue i kaže se da su [[Gonohorizam|gonohorične]]. Oko 5% životinjskih vrsta su [[hermafrodit]]i.<ref name="Leonard-2013">{{cite journal| vauthors = Leonard JL |date=22. 8. 2013|title=Williams' Paradox and the Role of Phenotypic Plasticity in Sexual Systems|journal=Integrative and Comparative Biology|volume=53|issue=4|pages=671–688|doi=10.1093/icb/ict088|pmid=23970358|issn=1540-7063|doi-access=free}}</ref> Ovaj nizak postotak se djelimično može pripisati velikom broju vrsta insekata, kod kojih nema hermafroditizma.<ref name="Bachtrog-2014">{{cite journal |vauthors=Bachtrog D, [[Judith Mank|Mank JE]], Peichel CL, [[Mark Kirkpatrick|Kirkpatrick M]], [[Sarah Otto|Otto SP]], Ashman TL, Hahn MW, Kitano J, Mayrose I, Ming R, Perrin N, Ross L, Valenzuela N, Vamosi JC |date=juli 2014 |title=Sex determination: why so many ways of doing it? |journal=PLOS Biology |volume=12 |issue=7 |pages=e1001899 |doi=10.1371/journal.pbio.1001899 |pmc=4077654 |pmid=24983465 |doi-access=free}}</ref> Oko 99% kralježnjaka su gonohori, a preostalih 1% koji su hermafroditi su gotovo sve ribe.<ref>{{cite journal|vauthors=Kuwamura T, Sunobe T, Sakai Y, Kadota T, Sawada K|date=1. 7. 2020|title=Hermaphroditism in fishes: an annotated list of species, phylogeny, and mating system|journal=Ichthyological Research|language=en|volume=67|issue=3|pages=341–360|doi=10.1007/s10228-020-00754-6|bibcode=2020IchtR..67..341K |issn=1616-3915|doi-access=free|s2cid=218527927}}</ref> === Biljke === Većina biljaka je dvospolna,<ref name="Kliman-2016">{{cite book | vauthors = Kliman RM |url={{GBurl|id=_r4OCAAAQBAJ}} |title=Encyclopedia of Evolutionary Biology |date=2016 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-800426-5 |volume=2 |location= |pages=212–224 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506205920/https://www.google.com/books/edition/Encyclopedia_of_Evolutionary_Biology/_r4OCAAAQBAJ?hl=en&gbpv=0&kptab=overview |archive-date=6. 5. 2021 |url-status=live |access-date=14. 4. 2021 }}</ref>{{Rp|212}} ili hermafroditi (sa prašnicima i tučkom u istom cvijetu) ili jednospolni.<ref name="Sabath-2016">{{cite journal | vauthors = Sabath N, Goldberg EE, Glick L, Einhorn M, Ashman TL, Ming R, Otto SP, Vamosi JC, Mayrose I | title = Dioecy does not consistently accelerate or slow lineage diversification across multiple genera of angiosperms | journal = The New Phytologist | volume = 209 | issue = 3 | pages = 1290–1300 | date = februar 2016 | pmid = 26467174 | doi = 10.1111/nph.13696 | doi-access = free }}</ref><ref name="Beentje-2016">{{cite book|title=The Kew plant glossary|vauthors=[[Henk Jaap Beentje|Beentje H]]|date=2016|publisher=Kew Publishing|isbn=978-1-84246-604-9|edition=2|location=Royal Botanic Gardens, Kew}}</ref> Kod [[Dvodomnost|dvodomnih]] vrsta muški i ženski spol se nalaze na odvojenim biljkama.<ref>{{cite journal | vauthors = Leite Montalvão AP, Kersten B, Fladung M, Müller NA | title = The Diversity and Dynamics of Sex Determination in Dioecious Plants | language = English | journal = Frontiers in Plant Science | volume = 11 | pages = 580488 | date = 2021 | pmid = 33519840 | pmc = 7843427 | doi = 10.3389/fpls.2020.580488 | doi-access = free }}</ref> Oko 5% cvjetnica je dvodomno, što je rezultat čak 5000 neovisnih podrijetla.<ref name="Renner-2014">{{cite journal | vauthors = Renner SS | title = The relative and absolute frequencies of angiosperm sexual systems: dioecy, monoecy, gynodioecy, and an updated online database | journal = American Journal of Botany | volume = 101 | issue = 10 | pages = 1588–1596 | date = oktobar 2014 | pmid = 25326608 | doi = 10.3732/ajb.1400196 | doi-access = free }}</ref> [[Dioecija]] je uobičajena kod [[Golosjemenjače|golosjemenjača]], u kojima je oko 65% vrsta dvodomno, ali većina [[Četinari|četinara]] je jednodomna.<ref name="Walas-2018">{{cite journal|vauthors=Walas Ł, Mandryk W, Thomas PA, Tyrała-Wierucka Ż, Iszkuło G|date=2018|title=Sexual systems in gymnosperms: A review|url=http://eprints.keele.ac.uk/4961/1/29052018_1-s2.0-S1439179117304498-main.pdf|journal=Basic and Applied Ecology|volume=31|pages=1–9|doi=10.1016/j.baae.2018.05.009|bibcode=2018BApEc..31....1W |s2cid=90740232|access-date=7. 6. 2021|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127084144/https://eprints.keele.ac.uk/4961/1/29052018_1-s2.0-S1439179117304498-main.pdf|url-status=live}}</ref> == Omjer spolova == Omjer spolova je omjer [[mužjak]]a i [[Ženka|ženki]] u [[Populacija|populaciji]]. Kao što je objašnjeno [[Fisherov princip|Fisherovim principom]], iz evolucijskih razloga to je obično oko 1:1 kod vrsta koje se razmnožavaju spolno.<ref name="Fisher">{{cite book | vauthors = Fisher RA |date=1930 |title=The Genetical Theory of Natural Selection |url=https://archive.org/details/geneticaltheoryo031631mbp/page/n163/mode/1up |location=Oxford |publisher=Clarendon Press |pages=141–143 |via=[[Internet Archive]]}}</ref><ref name="Hamilton">{{cite journal | vauthors = Hamilton WD | title = Extraordinary sex ratios. A sex-ratio theory for sex linkage and inbreeding has new implications in cytogenetics and entomology | journal = Science | volume = 156 | issue = 3774 | pages = 477–488 | date = april 1967 | pmid = 6021675 | doi = 10.1126/science.156.3774.477 | bibcode = 1967Sci...156..477H | jstor = 1721222 | author-link = W. D. Hamilton }}</ref> Međutim, mnoge vrste odstupaju od ravnomjernog omjera spolova, bilo periodično ili trajno. Primjeri uključuju [[Partenogeneza|partenogene]] vrste, organizme koji se periodično pare kao što su lisne uši, neke eusocijalne [[Osa|ose]], [[Pčela|pčele]], [[mravi]] i [[termiti]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kobayashi K, Hasegawa E, Yamamoto Y, Kawatsu K, Vargo EL, Yoshimura J, Matsuura K | title = Sex ratio biases in termites provide evidence for kin selection | journal = Nature Communications | volume = 4 | pages = 2048 | year = 2013 | pmid = 23807025 | doi = 10.1038/ncomms3048 | hdl-access = free | doi-access = free | bibcode = 2013NatCo...4.2048K | hdl = 2123/11211 }}</ref> Omjer spolova kod čovjeka je od posebnog interesa za [[Antropologija|antropologe]] i [[Demografija|demografe]]. U ljudskim društvima, omjer polova pri rođenju može biti značajno izobličen faktorima kao što su starost majke pri rođenju<ref name="cdc">{{cite web|title=Trend Analysis of the sex Ratio at Birth in the United States|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr53/nvsr53_20.pdf|publisher=U.S. Department of Health and Human Services, National Center for Health Statistics}}</ref> i spolno selektivni [[Pobačaj|abortus]] i [[čedomorstvo]]. Izloženost [[pesticidi]]ma i drugim zagađivačima okoliša također može biti značajan faktor koji doprinosi.<ref>{{cite journal | vauthors = Davis DL, Gottlieb MB, Stampnitzky JR | title = Reduced ratio of male to female births in several industrial countries: a sentinel health indicator? | journal = JAMA | volume = 279 | issue = 13 | pages = 1018–1023 | date = april 1998 | pmid = 9533502 | doi = 10.1001/jama.279.13.1018 }}</ref> Od 2024, globalni odnos spolova pri rođenju procjenjuje se na 107 dječaka na 100 djevojčica (1.000 dječaka na 934 djevojčice).<ref name=":0">{{cite web |title=Field Listing—Sex ratio|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/sex-ratio |access-date=18. 4. 2024 |website=[[The World Factbook|CIA Factbook]] |publisher=The Central Intelligence Agency of the United States}} (2023 estimates)</ref> Do punoljetstva, odnos spolova se obrće, sa 81 starijim muškarcem na svakih 100 starijih žena; u svim uzrastima, globalna populacija je skoro izbalansirana, sa 101 muškarcem na svakih 100 žena.<ref name=":0" /> == Spolnost == Riječ '''spolnost''' označava ukupnost pojava vezanih uz spol i spolni nagon. == Spol i rod == Dok se u običnom govoru termini pol i rod često koriste naizmjenično, u savremenoj društvenoj nauci značajno je razlikovanje između '''spola''' ([[engleski]]: ''sex'') i '''[[Rod (biologija)|roda]]''' ([[engleski]]: ''gender''), koje potiče iz [[feminizam|feminizma]]. Načelno, riječ '''spol''' koristi se, u primjeni na ljudsku vrstu,<ref name="udry">{{Cite journal |last=Udry |first=J. Richard |date=novembar 1994 |title=The Nature of Gender |url=https://www.unc.edu/courses/2006fall/econ/586/001/Readings/Udry_Nature_Gender.pdf |url-status=live |journal=Demography |volume=31 |issue=4 |pages=561–573 |doi=10.2307/2061790 |jstor=2061790 |pmid=7890091 |archive-url=http://archive.wikiwix.com/cache/20161211012757/https://www.unc.edu/courses/2006fall/econ/586/001/Readings/Udry_Nature_Gender.pdf |archive-date=11. 12. 2016 |doi-access=free}}</ref><ref name="haig">{{Cite journal |last=Haig |first=David |author-link=David Haig (biologist) |date=april 2004 |title=The Inexorable Rise of Gender and the Decline of Sex: Social Change in Academic Titles, 1945–2001 |url=http://www.oeb.harvard.edu/faculty/haig/publications_files/04inexorablerise.pdf |url-status=dead |journal=Archives of Sexual Behavior |volume=33 |issue=2 |pages=87–96 |citeseerx=10.1.1.359.9143 |doi=10.1023/B:ASEB.0000014323.56281.0d |pmid=15146141 |s2cid=7005542 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525090802/http://www.oeb.harvard.edu/faculty/haig/Publications_files/04InexorableRise.pdf |archive-date=25. 5. 2011}}</ref> za sve one različite osobine koje su biološki i nasljedno uzrokovane, dok se '''[[Rod (biologija)|rod]]''' obično odnosi ili na društvene uloge koje su tipično povezane sa polom osobe (rodna uloga) ili na ličnu identifikaciju vlastitog spola na osnovu njihovog osobnog osjećaja za to (rodni identitet).<ref name="Virginia">Prince, Virginia. 2005. "Sex vs. Gender." ''International Journal of Transgenderism''. 8(4).</ref><ref name="Carlson">{{Cite book |last=Neil R., Carlson |title=Psychology: The science of behavior. Fourth Canadian edition |publisher=[[Pearson Education|Pearson]] |year=2010 |isbn=978-0205702862 |pages=140–141}}</ref><ref>{{Cite web |title=Gender and Genetics |url=https://www.who.int/genomics/gender/en/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121111125721/http://www.who.int/genomics/gender/en/ |archive-date=11. 11. 2012 |access-date=31. 7. 2020 |website=WHO}}</ref><ref>{{Cite web |title=Sex & Gender |url=https://orwh.od.nih.gov/sex-gender |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200723154514/https://orwh.od.nih.gov/sex-gender |archive-date=23. 7. 2020 |access-date=31. 7. 2020 |website=Office of Research on Women's Health}}</ref> Većina savremenih društvenih naučnika,<ref>{{Cite book |last=Kimmel |first=Michael S. |title=The gendered society |url=https://archive.org/details/genderedsociety0000kimm_6edi |date=2017 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-026031-6 |edition=Sixth |location=New York |pages=[https://archive.org/details/genderedsociety0000kimm_6edi/page/n14 3] |oclc=949553050}}</ref><ref name="socialsciencedictionary">{{Cite web |title=GENDER |url=http://www.socialsciencedictionary.com/GENDER |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110202125938/http://www.socialsciencedictionary.com/GENDER |archive-date=2. 2. 2011 |access-date=20. 3. 2015 |publisher=Social Science Dictionary}}</ref><ref name="pearsonhighered">{{Cite book |last=Lindsey, Linda L. |title=Gender Roles: A Sociological Perspective |publisher=Pearson |year=2010 |isbn=978-0-13-244830-7 |chapter=Ch. 1. The Sociology of gender |chapter-url=http://www.pearsonhighered.com/assets/hip/us/hip_us_pearsonhighered/samplechapter/0132448300.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150405145514/http://www.pearsonhighered.com/assets/hip/us/hip_us_pearsonhighered/samplechapter/0132448300.pdf |archive-date=5. 4. 2015 |url-status=dead}}</ref> bihevioralnih naučnika i biologa,{{sfn|Kimmel|2017|p=3}}<ref>{{Cite book |last=Paludi |first=Michele Antoinette |url=https://books.google.com/books?id=rf9rAy1yCHkC&q=Both+physiologists+and+biologists+agree+that+gender+is+distinct+from+sex.&pg=PA153 |title=The Psychology of Women at Work: Challenges and Solutions for Our Female Workforce |date=2008 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-275-99677-2 |pages=153 |language=en |access-date=6. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211020191850/https://books.google.com/books?id=rf9rAy1yCHkC&q=Both+physiologists+and+biologists+agree+that+gender+is+distinct+from+sex.&pg=PA153 |archive-date=20. 10. 2021 |url-status=live}}</ref> mnogi pravni sistemi i vladina tela i međuvladine agencije kao što je SZO prave razliku između roda i pola.<ref name="Sexual orientation, gender identity and international human rights law: common law perspectives">{{Cite book |last=O'Halloran |first=Kerry |title=Sexual orientation, gender identity and international human rights law: common law perspectives |date=2020 |isbn=978-0-429-44265-0 |location=London |pages=22–28, 328–329 |oclc=1110674742}}</ref><ref>{{Cite web |title=Gender: definitions |url=https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-determinants/gender/gender-definitions |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210925234052/https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-determinants/gender/gender-definitions |archive-date=25. 9. 2021 |access-date=22. 8. 2021 |website=www.euro.who.int |language=en}}</ref> Rod označava one razlikovne osobine koje su društveno uzrokovane. Složene diskusije se vode o tome gdje jedno prestaje, a drugo počinje; feministička politologinja [[Carole Pateman]] u knjizi ''Spolni ugovor'' posve negira smisaonost te razlike. Iz ovog razlikovanja proizlazi pojam '''rodne studije''' (''[[gender studies]]'') koji se u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] još nije udomaćio, ali u svijetu je priznata disciplina unutar društvenih nauka. U [[Engleski jezik|engleskom]] se na razliku ukazuje korištenjem termina "male" i "female" za oznaku spola, te "man" i "woman" za oznaku roda. U [[Bosanski jezik|bosanskom]], u tom smislu se koriste termini "muško" i "žensko" za spol (i za druga živa bića), odnosno "muškarac" i "žena" za rod (samo za čovjeka). == Također pogledajte == * [[Seksualnost]] * [[Seksologija]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book | vauthors=Arnqvist G, Rowe L|year=2005|title=Sexual conflict| url=https://archive.org/details/sexualconflict0000arnq|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-12217-5}} * {{cite book | vauthors=Ellis H|year=1933|title=Psychology of Sex |url= https://archive.org/details/b2044249x |location=London |publisher=W. Heinemann Medical Books}} ''N.B''.: One of many books by this pioneering authority on aspects of human sexuality. * {{cite book |vauthors=[[Scott F. Gilbert|Gilbert SF]] |title=Developmental Biology |edition=6th |publisher=Sinauer Associates, Inc. |year=2000 |isbn=978-0-87893-243-6 |url=https://archive.org/details/developmentalbio00gilb}} * {{cite book|vauthors=[[John Maynard Smith|Maynard-Smith J]]|title=The Evolution of Sex|url=https://archive.org/details/evolutionofsex0000mayn|url-access=registration|publisher=Cambridge University Press|year=1978|isbn=978-0-521-29302-0}} * {{cite journal | vauthors = Otto S | date = 2008 | title = Sexual Reproduction and the Evolution of Sex {{!}} Learn Science at Scitable | journal = Nature Education | volume = 1 | issue = 1 | page = 182 | url = https://www.nature.com/scitable/topicpage/sexual-reproduction-and-the-evolution-of-sex-824/ | archive-url = https://archive.today/20231008141323/https://www.nature.com/scitable/topicpage/sexual-reproduction-and-the-evolution-of-sex-824/ | archive-date = 8. 10. 2023 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sex in humans}} {{Proširiti sekciju}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Spol| ]] etruc0kwmm01rrush8pv0zdsvx6prqq 0 20870 3671855 3665110 2024-12-09T09:11:58Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Mount Everest | izvorno_ime = {{plainlist| *{{jezik|ne|सगरमाथा}} {{jezik|ne|(''Sagarmāthā'')}} *{{jezik|bo-Tibt|ཇོ་མོ་གླང་མ}} {{jezik|bo|(''Chomolungma'')}} *{{jezik|zh|珠穆朗玛峰}} {{jezik|zh|(''Zhūmùlǎngmǎ'')}} }} | slika = Mount Everest as seen from Drukair2 PLW edit Cropped.jpg | slika_opis = {{small|Pogled na Mount Everest s juga}} | visina = 8.848 | visina_ref =<!-- Ova visina i razlozi koji je podupiru izloženi su u sekciji o mjerenju (na EN Wiki), ali neki urednici vjeruju da bismo umjesto toga trebali podržati visinu 8.844&nbsp;m ili 8.850&nbsp;m. Ako bilo koji urednik misli da bismo to trebali promijeniti, može li on(a) onda izložiti stvar na SZR i dati vremena za raspravu prije uređivanja? --><ref name="ReferenceB">Zasnovano na mjerenjima visine snježne kape 1999. i 2005, ne na mjerenju stjenovitog vrha.</ref><br/><small> [[Spisak najviših vrhova na Zemlji|1.]]</small> | relativna_visina = | relativna_visina_ref = <br/><small>[[Spisak vrhova po topografskoj istaknutosti|1.]]</small><br/><!-- <small>[[Topografska istaknutost#Definicije|(Primijetite posebne definicije za Mt. Everest)]]</small> --> | karta = Nepal | karta_opis = Lokacija u Nepalu | oznaka = Mount Everest | oznaka_pozicija = left | spisak = [[Sedam vrhova]]<br/>[[Spisak vrhova viših od 8.000 m|Osamhiljadaši]]<br/>[[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]<br/>[[Ultraistaknuti vrh|Ultra]] | lokacija = [[Solukhumbu]], [[Pokrajina br. 1]], [[Nepal]]<ref>Geography of Nepal: Physical, Economic, Cultural & Regional By Netra Bahadur Thapa, D. P. Thapa Orient Longmans, 1969.</ref><br/>[[Tingri (okrug)|Tingri]], [[Xigazê]], [[Tibet (autonomna regija)|Tibet]], [[Kina]]<ref>Položaj vrha Mt. Everesta na međudržavnoj granici jasno je prikazan na detaljnim topografskim kartama, uključujući zvanične nepalske karte.</ref> | država1 = [[Nepal]] i [[Kina]] | lanac = [[Mahalangur Himal]], [[Himalaji]] | koordinate = {{coord|27|59|17|N|86|55|31|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline,title}} | koordinate_ref =<ref>[[WGS84]] koordinate koje su date ovdje izračunate su pomoću detaljnog topografskog mapiranja i podudaraju se s podacima na sajtu [http://www.adventurestats.com/tables/8000ergeo.shtml ''AdventureStats''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140108073753/http://www.adventurestats.com/tables/8000ergeo.shtml |date=8. 1. 2014 }}. Nije vjerovatno da je greška veća od 2". Koordinate koje pokazuju da je Mt. Everest više od jedne minute dalje istočno koje su se donedavno pojavljivale u ovom članku (na EN Wiki) i koje se još pojavljuju na Wikipediji na nekim drugim jezicima nisu tačne.</ref> | prvi_uspon = 29. maj 1953.<br/>[[Edmund Hillary]] i [[Tenzing Norgay]] | normalna_ruta = [[Južno sedlo|Jugoistočni greben]] (Nepal) }} '''Mount Everest''' ([[Nepalski jezik|nepalski]]: सगरमाथा – ''Sagarmatha''; [[Tibetanski jezik|tibetanski]] ཇོ་མོ་གླང་མ – ''Chomolungma''; [[Kineski jezik|kineski]]: 珠穆朗玛 – ''Zhumulangma'')[note 4] [[Spisak najviših vrhova na Zemlji|najviša je planina na svijetu]] (iznad nivoa mora) smještena u podlancu ''Mahalangur Himal'' na [[Himalaji]]ma. Njen je vrh u istočnom dijelu Himalaja, na [[Granica između Kine i Nepala|granici između]] [[Kina|Kine]] i [[Nepal]]a.<ref name="Bishart">{{cite magazine |last = Bishart |first = Andrew |title = China's New Road May Clear a Path for More Everest Climbers |url = https://www.nationalgeographic.com/adventure/adventure-blog/2016/05/04/how-the-everest-experience-is-different-in-china-versus-nepal/ |archive-url = https://web.archive.org/web/20180921114517/https://www.nationalgeographic.com/adventure/adventure-blog/2016/05/04/how-the-everest-experience-is-different-in-china-versus-nepal/ |url-status = dead |archive-date = 21. 9. 2018 |magazine=National Geographic |date=4. 5. 2016}}</ref> Visina od 8.848 m utvrdile su kineske i nepalske vlasti 2020.<ref>{{cite news|title=Mount Everest is two feet taller, China and Nepal announce|work=[[National Geographic]]|url=https://www.nationalgeographic.com/science/2020/12/new-height-of-mount-everest-announced-by-china-and-nepal/|archive-url=https://web.archive.org/web/20201208113343/https://www.nationalgeographic.com/science/2020/12/new-height-of-mount-everest-announced-by-china-and-nepal/|url-status=dead|archive-date=8. 12. 2020|access-date=8. 12. 2020}}</ref><ref name="LiveScience">{{cite web |url= https://www.livescience.com/tallest-mountain-on-earth |title= Is Mount Everest really the tallest mountain on Earth? It depends how you measure height. |author= Joe Phelan |date= Oct 28, 2022 |website= livescience.com |publisher= Future US, Inc. |access-date= 27. 4. 2023 |quote= Researchers have measured Mount Everest many times over the past few decades, but the latest assessment, announced in November 2021, puts it at 29,031.69 feet (8,848.86 meters), which is almost 5.5 miles (8.8 kilometers) tall. |archive-date= 26. 12. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211226121526/https://www.livescience.com/tallest-mountain-on-earth |url-status= live }}</ref> Mount Everest privlači mnoge penjače, uključujući i iskusne planinare. Postoje dvije glavne rute za penjanje, jedna se približava vrhu sa jugoistoka u Nepalu (poznata kao "standardna ruta"), a druga sa sjevera u Tibetu. Iako ne predstavlja značajne tehničke izazove za penjanje na standardnoj ruti, Everest predstavlja opasnosti kao što su [[visinska bolest]], vremenske prilike i vjetar, kao i opasnosti od [[lavina]]. Do maja 2024. na Everestu je umrlo 340 ljudi. Preko 200 tijela ostalo je na planini i nije uklonjeno zbog opasnih uslova.<ref name="Climber News">{{cite web |url= https://www.climbernews.com/how-many-dead-bodies-are-on-mount-everest/ |title= How Many Dead Bodies Are On Mount Everest? |date= 7. 11. 2022 |website= climbernews.com |publisher= Climber News |access-date= 27. 4. 2023 |quote= "As of November 2022, 310 people have died while attempting to climb Mount Everest." |archive-date= 5. 10. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241005160805/https://www.climbernews.com/how-many-dead-bodies-are-on-mount-everest/ |url-status= live }}</ref><ref name="Nuwer">{{cite web |url= https://www.bbc.com/future/article/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |title= Death in the clouds: The problem with Everest's 200+ bodies |author= Rachel Nuwer |author-link= Rachel Nuwer |date= 8. 10. 2015 |publisher= BBC |access-date= 27. 4. 2023 |quote= |archive-date= 5. 10. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241005160807/https://www.bbc.com/future/article/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |url-status= live }}</ref> Penjači se obično penju samo na dio uzvišenja Mount Everesta, jer se puna nadmorska visina planine mjeri od [[geoid]]a, koji je približan [[Nivo mora|nivou mora]]. Najbliže more vrhu Mount Everesta je [[Bengalski zaliv]], udaljen skoro 700&nbsp;km. Za približan uspon na cijeloj visini Mount Everesta, trebalo bi krenuti od ove obale, što je podvig postigao tim Tima Macartney-Snapea 1990. Penjači obično počinju svoj uspon iz baznih kampova iznad 5.000 m. Visina [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] koja se penje ispod ovih kampova varira. Sa tibetanske strane, većina penjača vozi direktno do sjevernog baznog logora. Na nepalskoj strani, penjači uglavnom lete u [[Katmandu]], zatim [[Luklu]] i pješače do južnog baznog kampa, čineći uspon od Lukle do vrha na oko 6.000 m u visini. Prve zabilježene napore da dostignu vrh Everesta napravili su britanski planinari. Kako Nepal u to vrijeme nije dozvoljavao strancima da uđu u zemlju, Britanci su nekoliko puta pokušali na ruti sjevernog grebena sa tibetanske strane. Nakon što je prva izviđačka ekspedicija Britanaca 1921. dostigla 7.000 m na [[Sjeverni prijevoj|Sjevernom prijevoju]], ekspedicija iz 1922. pomakla je rutu sjevernog grebena do 8.320 m, što je prva zabilješka penjanja čovjeka iznad 8.000 m. Ekspedicija iz 1924. rezultirala je jednom od najvećih misterija na Everestu do današnjih dana: [[George Mallory]] i [[Andrew Irvine]] su 8. juna pokušali penjanje posljednji put, ali se nikada nisu vratili, što je izazvalo raspravu o tome da li su prvi stigli do vrha. [[Tenzing Norgay]] i [[Edmund Hillary]] napravili su prvi dokumentirani uspon na Everest 1953, koristeći rutu jugoistočnog grebena. Norgay je dostigao 8.595 m prethodne godine kao član švicarske ekspedicije 1952. Kineski alpinistički tim Wang Fuzhou, Gonpo i Qu Yinhua napravio je prvi prijavljeni uspon na vrh sa sjevernog grebena 25. maja 1960.<ref name=NorthRidge>{{cite book|last=Lewis|first=Jon E.|title=The Mammoth Book of How it Happened – Everest|chapter-url=https://books.google.com/books?id=vWqeBAAAQBAJ&pg=PT212|year=2012|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-1-78033-727-2|page=212|chapter=Appendix 1}}</ref> Pukovnik [[George Everest]] bio je [[Vels|velški]] geodet, geograf i glavni mjeritelj u Indiji od 1830. do 1843. U njegovu čast vrh Chomolungma nazvan je Everest 1865. [[Datoteka:Everest, northern approaches.svg|mini|lijevo|Mapa Mount Everesta. Crvenim slovima označeni su prijevoji.]] == Topografija == Po svom izgledu Mount Everest približno odgovara nepravilnoj piramidi, s tri strane i tri grebena. Prvi istraživači nazive su davali po stranama svijeta. Strane Everesta su: [[Sjeverna strana (Mount Everest)|Sjeverna strana]], [[Kangshung strana|Istočna strana]] i Jugozapadna strana. Grebeni su: Sjeveroistočni greben, Jugoistočni greben i [[Zapadni greben]]. Pored ova tri osnovna grebena na Everestu se nalazi i jedan manje morfološki dominantni, Sjeverni greben. Polazi sa sjeveroistočnog grebena na visini približno 8.000 m, spušta se u pravcu sjevera i završava se Sjevernim prijevojem, koji predstavlja vezu sa susjednom planinom Changtse. Prvi istraživči su konstatovali da je uspon ovim grebenom jedan od najjednostavnijih, što se kasnije pokazalo i tačnim. Pored sjevernog postoji na kraju jugoistočnog grebena Južni prijevoj odakle se uzdže novi greben prema planini [[Lhotse]]. Treći je prijevoj [[Lho La]], kojim je Everest spojen sa [[Khumbutse]]om. Ovaj prijevoj je i granica između [[Tibet]]a ([[Kina]]) i [[Nepal]]a. === Okolina === Mount Everest je okružen lednicima. Sa sjeverne strane je [[Rongbuk (lednik)|Rongbuk]], u koji utječu Istočni i Zapadni Rongbuk. U neposrednoj blizini su planine: [[Changtse]] sa sjevera, [[Lhotse]] i [[Nuptse]] s juga i [[Khumbutse]] na zapadu. [[Dolina tišine]] odvaja Everest i njegov zapadni greben od grebena Lhotse-Nuptse. == Geologija == [[File:EverestfromKalarPatarcrop.JPG|thumb|Mount Everest sa otopljenim snijegom, pokazujući gornje geološke slojeve u trakama]] Geolozi su podijelili stijene koje čine Mount Everest u tri jedinice koje se nazivaju [[Geološka formacija|formacije]].<ref name="Scientiav5">Yin, C.-H., and S.-T. Kuo. 1978. "Stratigraphy of the Mount Jolmo Langma and its north slope." ''Scientia Sinica''. v. 5, pp. 630–644</ref><ref name="IslandArcv14">Sakai, H., M. Sawada, Y. Takigami, Y. Orihashi, T. Danhara, H. Iwano, Y. Kuwahara, Q. Dong, H. Cai, and J. Li. 2005. "Geology of the summit limestone of Mount Qomolangma (Everest) and cooling history of the Yellow Band under the Qomolangma detachment." [[Island Arc (journal)|''Island Arc'']]. v. 14 no. 4 pp. 297–310.</ref> Svaka formacija odvojena je od druge [[rasjed]]ima niskog ugla, zvanim [[detachment]]i, duž kojih su nabijeni jedan preko drugog prema jugu. Od vrha Mount Everesta do njegovog podnožja ove kamene jedinice su Qomolangma formacija, [[Sjeverni prijevoj]] i [[Rongbuk (lednik)|Rongbuk formacija]]. Qomolangma formacija, poznata i kao formacija Jolmo Lungama,<ref name="Everest1953Geo">{{cite web |url = http://www.everest1953.co.uk/geology-of-mount-everest |title = Geology of Mount Everest |website = everest1953.co.uk |access-date = 13. 11. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160624084302/http://www.everest1953.co.uk/geology-of-mount-everest |archive-date=24. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> proteže se od vrha do vrha Žute trake, na oko 8.600 m iznad nivoa mora. Sastoji se od sivkastog do tamnosivog ili bijelog, paralelno lameliranog i slojevitog, ordovicijskog [[krečnjak]]a protkanog podređenim slojevima rekristaliziranog [[dolomit]]a sa glinovitim [[Sedimenti|sedimentom]] [[siltit]]a. Gansser je prvi prijavio pronalazak mikroskopskih fragmenata [[Morski krinovi|krinoida]] u ovom krečnjaku.<ref>Gansser, A. 1964. ''Geology of the Himalayas'', John Wiley Interscience, London, 1964 289 pp.</ref> Kasnija petrografska analiza uzoraka vapnenca iz blizine vrha otkrila je da se sastoje od karbonatnih peleta i fino fragmentiranih ostataka [[Trilobiti|trilobita]], krinoida i [[Dvoljušturci|ostrakoda]]. Ostali uzorci su bili tako loše srezani i prekristalizirani da se njihovi izvorni sastojci nisu mogli odrediti. Debeli [[Tromboliti|trombolitni]] sloj koji je prozračan bijelim vremenskim prilikama, debljine 60 m, sastoji se od podnožja "[[Tri stepenika]]" i baze vrha piramide Everesta. Ovo korito, koje izlazi na oko 70 m ispod vrha Mount Everesta, sastoji se od sedimenata zarobljenih, vezanih i cementiranih biofilmom mikroorganizama, posebno [[Cijanobakterije|cijanobakterija]], u plitkim morskim vodama. Formacija Qomolangma je razbijena od nekoliko rasjeda visokog ugla koji završavaju normalnim rasjedom niskog ugla, Qomolangma detachment. Ova odvojenost ga odvaja od žute trake koja leži ispod. Donjih pet metara formacije Qomolangma iznad ovog odreda je veoma deformisano.<ref name="Scientiav5"/><ref name="IslandArcv14"/><ref name="MyrowOthers2009">Myrow, P.M., N.C. Hughes, M.P. Searle, C.M. Fanning, S.-C. Peng, and S.K. Parcha, 2009, "Stratigraphic correlation of Cambrian Ordovician deposits along the Himalaya: Implications for the age and nature of rocks in the Mount Everest region". ''Geological Society of America Bulletin''. v. 121, no. 3–4, pp. 323–332.</ref> Najveći dio Mount Everesta, između 7.000 i 8.600 m, sastoji se od formacije Sjeverni prijevoj, od kojih Žuta traka čini gornji dio između 8.200 i 8.600 m. Žuta traka se sastoji od umetnutih slojeva [[mramor]]a srednjeg kambrija koji sadrži [[diopsid]]-[[epidot]], koji ima izraženu žućkasto smeđu boju, i [[muskovit]]-[[biotit]] filita i mramora. Petrografska analiza mramora sakupljenog sa oko 8.300 m otkrila je da se sastoji od čak pet posto ostataka rekristaliziranih krinoidnih košpica. Gornjih pet metara Žute trake koja leži pored Qomolangma je jako deformisana. Rasjedni kršnik debljine 5–40&nbsp;cm odvaja je od formacije Qomolangma koja je iznad njega.<ref name="Scientiav5"/><ref name="IslandArcv14"/><ref name="MyrowOthers2009"/> Ostatak formacije Sjeverni prijevoj, izložen između 7.000 i 8.200 m na Mount Everestu, sastoji se od međuslojnog i deformisanog mramora, [[filit]]a i manjeg mermera. Između 7.600 i 8.200 m, formacija Sjeverni prijevoj sastoji se uglavnom od biotit-kvarc-filita i hlorit-biotitnog filita interkaliranih sa manjim količinama biotit-sericit-kvarcnog mramora. Između 7.000 i 7.600 m, donji dio formacije Sjeverni prijevoj sastoji se od biotit-kvarcnog mramorainterkaliranog sa epidot-[[kvarc]]nim mramorom, biotit-kalcit-marc-kvarc mramor i tankih slojeva kvarta. Čini se da su ove metamorfne stijene rezultat metamorfizma dubokomorskog fliša srednjeg i ranog kambrija koji se sastoji od preslojnog, muljnog kamena, škriljevca, glinovitog [[pješčenjak]]a, vapnenačkog pješčenjaka, [[Grauvaka|grauvake]] i pješčanog krečnjaka. Osnova formacije Sjeverni prijevoj je regionalna normalna rasjeda niskog ugla pod nazivom "Lhotse detachment".<ref name="Scientiav5"/><ref name="IslandArcv14"/><ref name="MyrowOthers2009"/> Ispod 7.000 m, formacija Rongbuk leži ispod formacije Sjeverni prijevoj i čini bazu Mount Everesta. Sastoji se od [[Sillimanit|silimanit]]-[[ortoklas]] moramora i [[gnajs]]a razreda umetnutih brojnim [[Sil (geologija)|pragovima]] i [[Dajk (geologija)|nasipima]] [[Granit|leukogranita]] u rasponu debljine od 1&nbsp;cm do 1.500 m.<ref name="IslandArcv14"/><ref name="Searle1999a">Searle, M.P. (1999) "Emplacement of Himalayan leucogranites by magma injection along giant sill complexes: examples from the Cho Oyu, Gyachung Kang and Everest leucogranites (Nepal Himalaya)". ''Journal of Asian Earth Sciences''. v. 17, no. 5–6, pp. 773–783.</ref> Ovi leukograniti su dio pojasa kasnog [[Oligocen]]-[[miocen]]skih intruzivnih stijena poznatih kao viši himalajski leukogranit. Nastali su kao rezultat djelomičnog topljenja [[Paleoproterozoik|paleoproterozojskih]] do [[ordovicij]]skih visokokvalitetnih metasedimentnih stijena Višehimalajske sekvence prije otprilike 20 do 24 miliona godina tokom subdukcije Indijske ploče.<ref name="GuoOthers2012">Guo, Z., and M. Wilson (2012) "The Himalayan leucogranites: Constraints on the nature of their crustal source region and geodynamic setting." ''Gondwana Research''. v. 22, no. 2, pp. 360–376.</ref> Mount Everest se sastoji od sedimentnih i metamorfnih stijena koje su rasjedane prema jugu preko kontinentalne kore sastavljene od arhejskih granulita Indijske ploče tokom kenozojske kolizije [[Indija|Indije]] i [[Azija|Azije]].<ref name=pbs_nature>{{cite web|url=https://www.pbs.org/wnet/nature/the-himalayas-tectonic-motion-making-the-himalayas/6342/|title=Tectonic Motion: Making the Himalayas|date=11. 2. 2011|website=Nature on PBS|access-date=6. 2. 2016|archive-date=12. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220512085808/https://www.pbs.org/wnet/nature/the-himalayas-tectonic-motion-making-the-himalayas/6342/|url-status=live}}</ref><ref name=USGS>{{cite web | url = http://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html | title = The Himalayas: Two continents collide | publisher = USGS | date = 5. 5. 1999 | access-date = 6. 2. 2016 | archive-date = 10. 5. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200510204755/https://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html | url-status = live }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html|title=Press Release: An Earth Plate Is Breaking in Two|website=www.columbia.edu|access-date=6. 2. 2016|archive-date=18. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518041545/http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html|url-status=live}}</ref> Trenutna tumačenja tvrde da se formacije Qomolangma i Sjeverni prijevoj sastoje od morskih sedimenata koji su se akumulirali unutar epikontinentalnog pojasa sjevernog pasivnog kontinentalnog ruba Indije prije nego što se sudario s Azijom. Kenozojski sudar Indije i Azije kasnije je deformirao i metamorfozirao ove slojeve jer ih je gurnuo prema jugu i prema gore.<ref name="MyrowOthers2003a">Myrow, P.M., N.C. Hughes, T.S. Paulsen, I.S. Williams, S.K. Parcha, K.R. Thompson, S.A. Bowring, S.-C. Peng, and A.D. Ahluwalia. 2003. "Integrated tectonostratigraphic reconstruction of the Himalaya and implications for its tectonic reconstruction." ''Earth and Planetary Science Letters''. vol. 212, pp. 433–441.</ref><ref name="MyrowOthers2012a">Myrow, P.M., N.C. Hughes, J.W. Goodge, C.M. Fanning, I.S. Williams, S.-C. Peng, O.N. Bhargava, S.K. Tangri, S.K. Parcha, and K.R. Pogue. 2010. "Extraordinary transport and mixing of sediment across Himalayan central Gondwanaland during the Cambrian-Ordovician." ''Geological Society of America Bulletin''. vol. 122, pp. 1660–1670.</ref> Formacija Rongbuk sastoji se od niza metamorfnih i granitnih stijena visokog kvaliteta koje su nastale izmjenom visokokvalitetnih metasedimentnih stijena. Tokom sudara Indije sa Azijom, ove stijene su gurnute dole i na sjever pošto su ih nadjačali drugi slojevi; zagrijani, metamorfizirani i djelimično otopljeni na dubinama od preko 15 do 20 kilometara ispod nivoa mora; a zatim potisnuti na površinu gurajući se prema jugu između dva glavna odreda.<ref name="Searle2012a">Searle, M. 2012. ''Colliding Continents: A geological exploration of the Himalaya, Karakoram, & Tibet.'' Oxford University Press, Oxford. 464 pp. {{ISBN|978-0-19-965300-3}}</ref> Mount Everest raste za oko 2&nbsp;mm godišnje.<ref name="HanOthers2024">Han, X., Dai, J.G., Smith, A.G., Xu, S.Y., Liu, B.R., Wang, C.S., and Fox, M., 2024. "Recent uplift of Chomolungma enhanced by river drainage piracy." ''Nature Geoscience. published online September 30, 2024, pp.1-7.</ref> == Fauna == Mali crni [[pauk skakač]] (''Euophrys omnisuperstes'') pronađen je na visinama do 6.700 m, što je vjerovatno najviše stanište jednog ne-mikroorganizma na Zemlji. Skriva se u pukotinama i hrani smrznutim insektima koje je donese vjetar. Također, postoji velika vjerovatnoća za postojanje mikroskopskog života, čak i na većim visinama.<ref name=wanless>{{cite paper |author= Wanless, F.R. |title= Spiders of the family Salticidae from the upper slopes of Everest and Makalu |year= 1975 |publisher= Britansko arahnološko društvo |url= http://www.britishspiders.org.uk/ |format = |access-date= }}</ref> [[Ptice]], kao ''Anser indicus'', viđene su u letu na velikim visinama planine, dok su [[Čavka|čavke]] primijećene na visinama do južnog prijevoja (7.920 m). == Alpinizam == === Rute penjanja === {{Glavni|Rute penjanja na Mount Everest}} [[Datoteka:Nepal Mount Everest And Ama dablam.jpg|mini|lijevo|260px|Mount Everest je lijevo, Ama Dablam krajnje desno]] Dvije su glavne rute za penjanje: jugoistočna iz Nepala i sjeveroistočna iz Tibeta, kao i druge, koje su manje u upotrebi. Hillary je koristio jugoistočni, tehnički lakši pristup. U pohod se kreće iz odgovarajućih [[Bazni kampovi (Mount Everest)|baznih kampova]] s obje strane planine. === Zona smrti === Zona iznad 8.000 m naziva se Zona smrti zbog velikih prijetnji po život penjača, uzrokovanih hladnoćom i smrzavanjem, nedostatkom [[kisik]]a, jakim vjetrom i klizanjem. Osoba koja je povrijeđena i ne može sama hodati u [[Smrt|smrtnoj je opasnosti]] jer je nošenje drugog gotovo nemoguće. Helikopter ne može doći na tu visinu. Zaključno s 2019. godinom, više od 300 ljudi [[Spisak ljudi koji su izgubili život pri usponu na Mount Everest|izgubilo je život]] penjući se na planinu,<ref>{{cite web |author= Chris Meritt |title= Mount Everest Deaths Statistics by Year (1922-2019) |url= https://climbinggearlab.com/mount-everest-deaths/ |website= climbinggearlab.com |access-date= 1. 10. 2020 |archive-date= 20. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190920123707/https://climbinggearlab.com/mount-everest-deaths/ |url-status= dead }}</ref> a više od 200 tijela nikad nije prikupljeno.<ref>{{cite news |url= http://www.bbc.com/future/story/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |work=BBC Future |title= Death in the clouds: The problem with Everest's 200+ bodies |author= Rachel Nuwer}}</ref> Neka su vidljiva nedaleko od staza za penjanje. === Prve ekspedicije === [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1921.|prva britanska ekspedicije 1921.]] bila je prva koja je otkrila pristup na vrh sa sjeverne strane. Bila je to istraživačka ekspedicija bez opreme za stvarne pokušaje uspona na planinu. Dospjeli su do Sjevernog prijevoja na visini 7.007 m. Britanci su organizovali novu ekspediciju 1922. [[George Finch]] je prvi puta planinario koristeći dodatni [[kisik]] kao pomoć pri usponu. Dostigao je visinu 8.320 m, što je bio prvi ljudski uspon iznad 8.000 m. [[George Mallory]] i [[Felix Norton]] preduzeli su i drugi neuspješni pokušaj, kada je grupu penjača pogodila [[Lavina na Mount Everestu 1922.|lavina]], te je sedam lokalnih nosača poginulo. Sljedeća ekspedicija organizovana je 1924. [[George Mallory]], koji je po prvi put nosio opremu s pomoćnim kisikom, i [[Andrew Irvine]] preduzeli su 8. juna 1924. pokušaj osvajanja rutom sjeverni prijevoj – sjeverni greben – sjeveroistočni greben, odakle se nikad nisu vratili. Malloryjevo tijelo pronađeno je 1. maja 1999. u snježnom bazenu na sjevernoj strani. U proljeće 1952. [[švicarska]] ekspedicija predvođena Edouardom Wyss-Dunantom dobila je dopuštenje za uspon iz Nepala. Ekspedicija je ustanovila rutu preko lednika [[Khumbu (lednik)|Khumbu]] i popela se do [[Južni prijevoj|južnog prijevoja]] na visini 7.986 m. [[Raymond Lambert]] i [[Šerpe (narod)|Šerpa]] Tenzing Norgay uspjeli su doseći približnu visinu 8.595 m na jugoistočnom grebenu, postavivši novi visinski rekord. Tenzingovo iskustvo bilo je korisno kada je angažovan u [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953.|britanskoj ekspediciji 1953.]]<ref>{{cite web |url= http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html |title= Tenzing Norgay GM |access-date= 21. 6. 2007 |archive-date= 14. 4. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070414143647/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html|url-status= dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Dodatna literatura == * {{cite book|last=Astill|first=Tony|title=Mount Everest: The Reconnaissance 1935|url=https://archive.org/details/mounteverestreco0000asti|year=2005}} * {{cite book|last1=Boukreev|first1=Anatoli|author-link=Anatoli Boukreev|last2=DeWalt|first2=G. Weston|title=The Climb: Tragic Ambitions on Everest|publisher=Saint Martin's Press|year=1997|isbn=978-0-312-16814-8|url=https://archive.org/details/climbtragicambit00bouk_0}} * {{cite book|first=Edmund|last=Hillary|author-link=Edmund Hillary|title=High Adventure|location=London|publisher=Hodder & Stoughton|year=1953}} * {{Cite EB1911 |wstitle= Everest, Mount |volume = 10 |last= Holdich |first= Thomas |author-link= Thomas Holdich|page= 7|short=1}} * {{cite book|author-link=Reinhold Messner|last=Messner|first=Reinhold|title=The Crystal Horizon: Everest – the first solo ascent|url=https://archive.org/details/crystalhorizonev0000mess|location=Seattle|publisher=The Mountaineers|year=1989|isbn=978-0-89886-207-2}} * {{cite book|author-link=W.H. Murray|last=Murray|first=W.H.|title=The Story of Everest, 1921–1952|location=London|publisher=J.M. Dent & Sons|year=1953}} * {{cite book|author-link1=Tenzing Norgay|last1=Norgay|first1=Tenzing|last2=Ullman|first2=Ramsey James|title=Tiger of the Snows|location=New York|publisher=Putnam|year=1955}} * {{cite book|author-link=Bill Tilman|last=Tilman|first=H.W.|title=Nepal Himalaya|publisher=Cambridge University Press|year=1952}} * {{cite magazine|title=Mount Everest: Surveying the Third Pole|first=Bradford|last=Washburn|magazine=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|pages=652–659|volume=174|issue=5|date=novembar 1988|issn=0027-9358|oclc=643483454}} * {{Cite book|last=Fleetwood|first=Lachlan|url=https://www.cambridge.org/core/books/science-on-the-roof-of-the-world/5E7BA0430A766D7008017E1E4F1231DE|title=Science on the Roof of the World: Empire and the Remaking of the Himalaya|date=maj 2022|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-009-12311-2|series=Science in History|location=Cambridge}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|ཇོ་མོ་གླང་མ|Mount Everest}} * [http://www.nationalgeographic.com/everest/ Stranica o Mt. Everestu] na ''[[National Geographic]]u'' * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/ Stranica o Mt. Everestu] na PBS-u * [http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ Kraljevsko geografsko društvo o Mt. Everestu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423064736/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ |date=23. 4. 2009 }} * [http://dsc.discovery.com/convergence/everest/interactive/interactive.html Interaktivno penjanje na Mt. Everest] s [[Discovery Channel]]om * [http://www.summitpost.org/mountain/rock/150230/everest.html Mount Everest] na ''Summitpostu'' * [http://www.everesthistory.com/everestsummits/summitsbyyear.htm Godišnja statistika stizanja na vrh i smrtnih slučajeva] * [https://web.archive.org/web/20100126054453/http://www.yetizone.com/Everest/Trek/Everest_Trek.shtml Vodič za penjanje na Mt. Everest] * [https://web.archive.org/web/20100418023835/http://www.durbay.com/drb-index.asp?id=1 Praćenje ekspedicija na internetu, različitim rutama, pri usponu na Mount Everest] {{Mt. Everest}} {{Najviši vrhovi država Azije}} {{Planine više od 8000 m}} {{7 vrhova}} [[Kategorija:Mount Everest| ]] [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Planine u Kini]] [[Kategorija:Planine u Nepalu]] [[Kategorija:Osamhiljadaši]] dyp8rfpxmcwd58rdzjucnn8lrug2xlz 0 21300 3671829 3669159 2024-12-09T07:22:25Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671829 wikitext text/x-wiki '''Pobačaj''' ili '''abortus''' je naziv za prekid [[trudnoća|trudnoće]]<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780199756797/obo-9780199756797-0090.xml?rskey=tygpVh&result=1|title=Abortion|website=obo|language=en|access-date=2024-11-24}}</ref> koji završava uništenjem, odnosno smrti [[fetus]]a ili [[embrion]]a. Razlikuju se [[spontani abortus]] - uzrokovan bolešću, ozljedom ili nekim drugim prirodnim razlozima i izazvani abortus koji nastaje kao posljedica hirurškog postupka. == Spontani pobačaj == Prekid trudnoće prije navršene 28 sedmice [[Trudnoća|gestacije]] ploda, čija tjelesna težina iznosi manje od 1000 grama, te kao takav nije sposoban preživjeti. Učestalost spontanih pobačaja se procjenjuje na oko 10 do 15% svih trudnoća, ali ovaj podatak nije u potpunosti relevantan jer u statistiku ulaze samo trudnoće koje su dokazane, što isključuje trudnoće do 5 ili 6 nedjelje. Uzroci pobačaja mogu biti od ploda i od majke. [[Datoteka:AGIAbortionReasonsBarChart.png|mini|Trakasti grafikon koji prikazuje odabrane podatke iz [[Meta-studija|meta-studije]] [[Alan Guttmacher Institute|AGI]] iz 1998. o razlozima koje su žene navele za abortus]] == Najčešći uzroci == * [[Tumor]]i na sluznici [[materica|materice]] * Nedostatak [[progesteron]]a * Nasljeđene ili stečene nepravilnosti u razvoju [[spermatozoid]]a ili [[Jajna ćelija|jajne ćelije]] * Promjene na [[grlić materice|grliću materice]] == Vrste sponatinih pobačaja == * [[Abortus habitalis]] (habitalni pobačaj) * [[Abortus imminens]] (prijeteći pobačaj) * [[Abortus incipiens]] (početni pobačaj) * [[Abortus completus]] (potpuni pobačaj) * [[Abortus incompletus]] (nepotpuni pobačaj) == Izazvani pobačaj == Razlikujemo zakonski i kriminalni nasilni pobačaj. Izazvani abortus se od prastarih vremena koristi kao primitivna metoda [[Kontrola rađanja|kontrole rađanja]]. Sa stvaranjem velikih monoteističkih religija, odnosno nacionalnih država, kojima su u nerođenoj djeci vidjele potencijalne ljudske resurse, na abortus se s vremenom počelo negativno gledati. Taj se stav manifestirao u mnogim zakonodavstvima koje su zabranile abortus. Tek 1970-ih, pod uticajem [[feminizam|feminizma]], abortus se počeo legalizovati pod određenim uslovima. To je s vremenom izazvalo oštru debatu između zagovornika (''Pro Choice'') i protivnika (''Pro Life'') prava na abortus, pri čemu protivnici drže kako je embrij, odnosno fetus, ljudsko biće koje ima pravo na život. Protivnici prava na abortus, među kojima se nalazi [[Katolička crkva]], u nekim slučajevima, kao u [[Poljska|Poljskoj]], su uspjeli ishoditi ponovnu zabranu abortusa. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] debata o abortusu ne samo što ima značajan uticaj na politička zbivanja, nego povremeno eskalira u nasilje. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] abortus se vrši u 8 sedmici, a najkasnije u 10 sedmici trudnoće i spada u domen [[ginekologija|ginekologije]]. Zakonski pobačaj u trudnoćama preko 10 sedmica se vrši samo u iznimnim slučajevima, ukoliko je ugroženo zdravlje majke i u nekim socijalnim slučajevima. Za vršenje ovog abortusa neophodno je pismeno odobrenje komisije sastavljenje od tri ljekara i socijalnog radnika koji donose odluku u slučaju da postoje objektivni razlozi. {{Commonscat|Abortion}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box|by=no|onlinebooks=no|others=yes lcheading=Abortion}}{{Scholia|topic}} * [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/abortion WHO fact sheet on abortion] * [https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/173586/WHO_RHR_15.04_eng.pdf;jsessionid=A45A2A52E41EF59E9E71A08430BF4DA0?sequence=1 Safe abortion: Technical & policy guidance for health systems], World Health Organization (2015) * [https://web.archive.org/web/20171018012623/https://www.guideline.gov/summaries/summary/47346/firsttrimester-abortion-in-women-with-medical-conditions?q=Women First-trimester abortion in women with medical conditions.] US Department of Health and Human Services == Bibliografija == {{Refbegin|30em}} {{Further|}} *{{cite Catholic Encyclopedia|wstitle=Abortion|volume=1|vauthors=Coppens C}} * {{cite book|url=https://archive.org/details/studyofabortioni00deve|title=A Study of Abortion in Primitive Societies|vauthors=Devereux G|publisher=International Universities Press|year=1976|isbn=978-0-8236-6245-6|author-link=George Devereux}} * {{cite book|title=Opposition and Intimidation: The abortion wars and strategies of political harassment|vauthors=Doan AE|publisher=University of Michigan|year=2007}} * {{cite journal|date=March 2014|title=From concept to measurement: operationalizing WHO's definition of unsafe abortion|journal=Bulletin of the World Health Organization|volume=92|issue=3|page=155|doi=10.2471/BLT.14.136333|pmc=3949603|pmid=24700971|vauthors=Ganatra B, Tunçalp Ö, Johnston HB, Johnson BR, Gülmezoglu AM, Temmerman M}} * {{cite book|title=Reproductive Rights and Wrongs: The Global Politics of Population Control|url=https://archive.org/details/reproductiverigh0000hart_u0f7|vauthors=Hartmann B|publisher=South End Press|year=1995|isbn=978-0-89608-491-9}} * {{cite book|title=Sex and Herbs and Birth Control: Women and Fertility Regulation Through the Ages|vauthors=Koblitz AH|publisher=Kovalevskaia Fund|year=2014|isbn=978-0-9896655-0-6|author-link=Ann Hibner Koblitz}} * {{cite book|title=Eve's Herbs: A History of Contraception and Abortion in the West|url=https://archive.org/details/evesherbshistory0000ridd|vauthors=Riddle JM|publisher=Harvard University Press|year=1997|author-link=John M. Riddle}} * {{cite journal|display-authors=6|date=July 2016|title=Abortion incidence between 1990 and 2014: global, regional, and subregional levels and trends|journal=Lancet|volume=388|issue=10041|pages=258–267|doi=10.1016/S0140-6736(16)30380-4|pmc=5498988|pmid=27179755|ref={{harvid|Sedgh et al|2016}}|vauthors=Sedgh G, Bearak J, Singh S, Bankole A, Popinchalk A, Ganatra B, Rossier C, Gerdts C, Tunçalp Ö, Johnson BR, Johnston HB, Alkema L}} * {{Cite Q|Q124418995}} *{{cite book|last=UN|url=https://www.un.org/esa/population/publications/abortion/|title=Abortion Policies: A Global Review 3 vols.|date=2002|publisher=Population Division, [[Department of Economic and Social Affairs]], United Nations|author-link=United Nations|access-date=28 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20050111012745/http://www.un.org/esa/population/publications/abortion/doc/macedonia.doc|archive-date=11 January 2005|url-status=live}} * {{cite book|last1=WHO|url=https://www.who.int/whr/2005/en/|title=The World Health Report 2005: Make every mother and child count|date=2005|publisher=World Health Organization|isbn=92-4-156290-0|location=Geneva|author-link=World Health Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050413194036/http://www.who.int/whr/2005/en/|archive-date=13 April 2005|url-status=dead}} * {{cite book|last1=WHO|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/70914/1/9789241548434_eng.pdf?ua=1|title=Safe abortion: technical and policy guidance for health systems|date=2012|publisher=World Health Organization|isbn=978-92-4-154843-4|edition=2nd|location=Geneva|author-link=World Health Organization|access-date=2 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150116223512/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/70914/1/9789241548434_eng.pdf?ua=1|archive-date=16 January 2015|url-status=live}} * {{cite web|url=http://srhr.org/safeabortion/|title=Health worker roles in providing safe abortion care and post-abortion contraception|last1=WHO|date=2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329150415/http://srhr.org/safeabortion/|archive-date=29 March 2019|url-status=live|access-date=8 January 2017|ref={{harvid|WHO|2016a}}|author-link=World Health Organization}} {{Refend}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ginekologija]] 7131hbp1rorpx5ksuvs106j6vzhj81i 0 21527 3671734 3577216 2024-12-08T16:49:57Z 89.201.185.138 3671734 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Aves}} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Rock dove - natures pics.jpg|mini|desno|300px|Obični [[golub]] u letu]] '''Ptice''' su, pored [[Gmizavci|gmizavaca]], [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Sisari|sisara]] jedan od ''sedam'' razreda koji čine klasu kopnenih [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] (tetrapoda). [[Nauka]] koja se bavi proučavanjem ptica naziva se [[ornitologija]]. Ptice žive na svim kontinentima, i do sada je poznato 9.800 vrsta. Međutim, taj je broj sporan, jer neki [[ornitologija|ornitolozi]] smatraju, da bi broj vrsta mogao biti i daleko veći. == Građa == === Krila i let === [[Datoteka:Duerer wing of a blue roller.jpg|mini|lijevo|200px|Ptičje krilo]] Osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične [[kosti]] i snažni prsni [[mišić]]i. Tokom leta ptica diže krila i zastavice na [[Perje|perima]] zauzimaju okomiti položaj, a tokom spuštanja krila vodoravan položaj- pri tome se mijenja pritisak zraka na krilima. Neke ptice lete u pravoj liniji ([[grlica]]), dok se druge tokom letenja uzdižu i poniru ([[zelena žuna]]). Brzi metabolizam u ptica omogućava nadoknadu velikog utroška energije tokom letenja. Ptice troše oko 15 puta više [[Energija|energije]] dok mašu krilima nego dok sjede. Ptice poput [[siva čaplja|sive čaplje]] štede energiju klizećim letom, a [[albatros]] lebdenjem. Poseban je oblik letenja kod [[kolibri]]ja- lebdi u doba uzimanja hrane stalno mašući krilima. [[Sivi soko]], prilikom "obrušavanja", djelom sklopi krila i ponire prema plijenu brzinom od oko 280&nbsp;km/h pa ga smatramo najbržom poznatom pticom. === Pokrov tijela === Koža ptica je tanka, nježna i suha, a obnavljanje površinskog sloja obavlja se sistemskim perutanjem. Od [[žlijezda]] u koži imaju samo neparnu [[loj]]nu trtičnu žlijezdu. Mast iz žlijezde ptice istiskuju [[kljun]]om i njome mažu perje. [[Pero]] je građeno od šuplje badrljice i zastavice. Badrljica na području zastavice prelazi u stručak koji nosi isperke s resicama. Razlikujemo 4 tipa perja kod ptica: paperje, pokrivna, repna i krilna pera. Ptice [[mitarenje]]m mijenjaju sva pera najmanje jedanput tokom godine. U procesu mitarenja važnu ulogu ima [[Hormoni|hormon]] [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]] tiroksin. Kod nekih vrsta ptica postoji znatna razlika u boji perja mužjaka i ženki, dok kod drugih nije izražen ([[spolni dimorfizam]]). Ženske su u pravilu manje uočljivih [[boja]]. === Kostur ptica === [[Datoteka:Swan neck skeleton.jpg|mini|desno|200px|Vratni pršljenovi [[labud]]a]] Osnovu kostura čine [[lobanja]], [[kičma]], rebra, prsna kost i kosti udova. U ptica letačica kostur je lagan sa šupljim i zrakom ispunjenim kostima. Upravo pneumatične kosti jedan su od preduslova leta ptica. Ptice koje ne lete imaju kosti ispunjene koštanom srži. [[Vrat]]ni dio kičme je vrlo pokretljiv i u raznih [[vrsta]] ptica različit je broj [[pršljen]]ova. Kostur glave građen je od sraslih kostiju a dijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Oblik kljuna najčešće je povezan s načinom prehrane ptice. Broj prsnih pršljenova je manji i oni nose po jedan par rebara. Ističe se prsna kost koja kod svih letačica ima greben na kojem se nalazi prsni mišić za pokretanje [[krilo|krila]]. Kičma završava trokutastom trticom na koju su pričvršćena repna pera. Kod ptičijih nogu se ističu bedrena kost, gnjatna kost i pisnica. Prsti završavaju [[kandža]]ma. Kod nogu nalazimo razne prilagodbe s obzirom na način života. === Mišići === U ptica letačica posebno je naglašen snažan prsni mišić pričvršćen na greben prsne kosti i ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 2 dijela: površinski koji spušta krila, te manji unutrašnji dio koji ih podiže. Razlikujemo tamnocrvene i bijele mišiće. Ptice koje svake godine kreću na dugotrajne letove tokom selidbe imaju više tamnocrvenih mišića, budući da se oni sporije [[kontrakcija|kontrahiraju]] i sporije umaraju. Nožni mišići su posebice dobro razvijeni u neletača. Mišići su raspodijeljeni po cijelom tijelu, a koji su spojeni s vrhovima pera omogućuju perju pokretljivost. === Nervni sistem i čula === [[Datoteka:Hawk eye.jpg|mini|lijevo|200px|"Oko [[Sokol (ptica)|sokolovo]]"]] Veliki [[mozak]] ptica razvijeniji je u odnosu na gmizavce, a to se posebno odnosi na prednji i mali mozak. Čula ptica nisu ravnomjerno razvijena. U većine ptica najrazvijenije je čulo vida, zatim sluha, dok su čula mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. U rijetkih je ptica dobro razvijen njuh, sluh je naročito razvijen u [[sova]] te im omogućava da s velikom tačnošću odrede položaj plijena. === Probavni sistem === [[Probavni sistem]] počinje usnom šupljinom koja se nalazi u kljunu. Oblik kljuna je raznolik i obično zavisi od ishrane. Hrana iz [[Usna šupljina|usne šupljine]] ulazi u jednjak koji kod mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. U volji dolazi do omekšavanja hrane i to posebice kod onih ptica koje se hrane zrnjevljem. Dugi [[jednjak]] prelazi u žlijezdani predželudac u kom se obavlja [[Enzimi|enzimska]] razgradnja hrane. Zatim se nastavlja mišićni [[želudac]] koji je sa unutrašnje strane presvučen debelom, čvrstom prevlakom. U njemu se često nalaze kamenčići koji pomažu mišićima tokom usitnjavanja hrane. Deblje želučane stjenke obično imaju ptice koje uzimaju hranu [[Biljke|biljnog]] porijekla. Hrana iz mišićnog [[želudac|želuca]] ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo [[crijevo]], a neiskorišteni ostaci napuštaju tijelo kroz [[nečisnica|nečisnicu]]. Kod ptica grabljivica je želudac tanjih stijenki, s obzirom da je mesna hrana lakše [[probava|probavljiva]]. Ove ptice sve ostatke izbacuju u obliku gvala sličnih čepovima kroz usnu šupljinu, odnosno [[kljun]]. Sadržaj [[Ptičije gvale|gvale]] čine uglavnom kosti, dlake i perje. === Disanje === Dišni sistem čine dušnik, dušnice, [[pluća]] i zračne vrećice. Na dnu gornjeg dijela kljuna nalaze se vanjski nosni otvori kojima počinju dišni putevi. Zrak može ulaziti i kroz usnu šupljinu da bi u ždrijelu ulazio u otvor dušika. Dušnice se granaju na tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća. Pri udisaju zrak ulazi kroz zračne kapilare ne zaustavljajući se u plućima. Potom zrak ulazi u zračne vrećice iz kojih se ponovno vraća u pluća i izlazi iz tijela. Pet pari zračnih vrećica ima do 4 puta veći volumen od pluća, a ulaze i u unutrašnjost krilnih kostiju. Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica i pomažu plućima tokom leta. Podizanjem krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila smanjuje se kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja iskorištenog zraka. Posebnost ptica čini pjevalica koja se nalazi na prelazu dušika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode različite glasove, a razlikujemo zov i pjev. === Krvotok === [[Srce]] se sastoji od dvije predkomore i dvije komore. U ptica ne dolazi do miješanja [[Arterija|arterijske]] i venske krvi što je osnovni preduvjet [[homeotermija|homeotermije]] (stalne temperature tijela između 40° i 44&nbsp;°C). Da bi se održala stalna [[temperatura]] tijela disanje mora biti intenzivno kako bi se krv obilno opskrbljivala [[kisik]]om. [[Aorta]] se po izlazu iz srca grana po tijelu na arterije. Venska [[krv]] iz tijela ulazi u desnu stranu srca, a zatim arterijama dolazi do pluća, pošto se opskrbi kisikom ponovno se plućnim [[vena]]ma vraća u srce. Limfni sistem je slabo razvijen. === Sistem za izlučivanje === Mokraća nastaje u pravim parnim [[Bubreg|bubrezima]] ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje redukcija vode i mokraća dobija kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmet koje se odstranjuje iz tijela. == Razmnožavanje == [[Datoteka:Nest with eggs.JPG|mini|desno|250px|Gnijezdo s jajima]] Sve ptice su odvojena spola. Spolni organi mužjaka sastoje se od sjemenika ili testisa, nuzsjemenika i dva sjemenovoda koji su smješteni usporedo s mokraćovodom i otvaraju se u nečisnicu. Samo neke ptice imaju razvijen organ za kopulaciju, spolni ud ili [[penis]], a u većine se sperma prenosi izravno iz nečisnice mužjaka na nečisnicu ženke. U ženki je došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda. Oplodnja se odvija u gornjem dijelu [[jajovod]]a dok je [[jaje]] još bez ovojnice. Vanjski dio jajeta- ljuska formira se tokom spuštanja jajeta niz jajovod. Unutar jajeta nalazi se bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jaja(oko 41C). Zagrijavanje sjedenjem na jajima je različitog trajanja između pojedinih vrsta ptica. Ptice nesu tokom jednog gniježđenja od 1 pa do više od 20 jaja. Valjenje većine ptica traje 1-2 dana. Mlade ptice su čučavci ili potrkušci. Čučavci se valjaju slijepi i goli, a potrkušci imaju odmah razvijena sva [[osjetilo|osjetila]]. Potrkušce možemo vidjeti kako trče ili plivaju par sati nakon valjenja. Ponašanje ptica - briga za mlade, građenje gnijezda ili selidba samo su neki od oblika ponašanja ptica. U proljeće možemo vidjeti razne načine šepurenja kao dijela ljubavne igre, a posebice će biti naglašen pjev mužjaka kojim nastoji pridobiti naklonost ženke. Gniježđenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljne temperature. Jednostavna ili složena gnijezda ptice grade na [[tlo|tlu]], u grmlju, na drveću, u šupljinama na obalama [[rijeka]], na stijenama, ljudskim nastambama… Oblici gnijezda su različiti od vrste do vrste, a u osnovi bi sva gnijezda trebala biti što bolja za zaštitu jaja i mladih ptica u njima. Izgradnja gnijezda pripada mužjaku ili ga grade oba roditelja. Neke ptice rabe stara gnijezda, no većina gradi novo svake godine. [[Kukavica|Kukavice]] ne grade gnijezdo već jaje podmetnu u gnijezdo neke male pjevice, mala pjevica ga othranjuje, ali gubi svoje potomstvo jer ga kukavica izgura iz gnijezda. Velika [[jato|jata]] ptica mogu nastati zbog zajedničkog gniježđenja, traženja hrane, noćenja, skupljanja u jata neposredno pred selidbu… == Selidba ptica == {{glavni|Ptice selice}} S obzirom na način života ptica, dijelimo ih na 3 osnovne skupine: [[stanarice]] ([[vrabac]]), [[skitalice]] ([[kugara]]) i [[selice]] ([[roda]]). Selidba u ptica ponajprije ovisi o ponudi hrane na području gniježđenja. Selidbu ptica možemo definirati kao promjenu mjesta boravka čitavih ptičjih [[populacija]], što se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. U sadašnjem obliku vjerovatno je određena [[ledeno doba|ledenim dobima]]. Led se spuštao se sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potisnute prema jugu.Neki su ornitolozi mišljenja da je pradomovina ptica [[južna polutka]] zemlje. Većina evropskih ptica zimuje u [[Afrika|Africi]] te u jednom smjeru prelete i do 10000&nbsp;km, a manji dio na jugu [[Azija|Azije]]. Najduži put prevale [[arktičke čigre]] koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34.000&nbsp;km. Pri istraživanju selidbe ptica koristi se više metoda: prstenovanje, promatranje, radiotelemetrija i biološko označavanje. Danas je jedna od najraširenijih metoda prstenovanja gdje se ptici na nogu stavi lagani aluminijski prsten pod određenim brojem. Za pronalaženje puta značajne su [[sunce]], zvijezde, Zemljin magnetizam, smjer vjetrova, osjetilo za snalaženje u prostoru… == Raznolikost i porijeklo ptica == [[Datoteka:BirdBeaksA.svg|mini|desno|200px|Različiti ptičiji kljunovi]] Danas je poznato oko 9600 vrsta ptica, od tog broja na ovim područjima boravi više od 370 vrsta. Najčešće se ptice svrstavaju u dvije osnovne skupine bezgrebenke (staročeljuske) i grebenke (novočeljuske). Sve grebenke su letačice, a bezgrebenke su dobri trkači rasprostranjeni u stepskim i polupustinjskim područjima. Preci današnjih ptica bili su srodni dinosaurima. Posebno značajna evolucijska novost je perje. Jedan od najpoznatijih [[Fosili|fosila]] je fosil ptice archeopterix (Praptica) koja je živjela prije 150 miliona godina. Pronađen je u Njemačkoj [[1861]]. g.,a danas se čuva u muzeju u Londonu. Imala je niz obilježja gmazova: rep s kralješcima, u kljunu je imala zube, na krilima pandže, trbušna rebra koja današnje ptice nemaju, a imaju ih gmazovi. === Čovjek i ptice === Ptice su oduvijek više ili manje vezane uz čovjeka tokom njegovog civilizacijskog razvoja. Isprva se prehranjivao divljim pticama, a onda ih udomaćivao. Možemo postavljati hraništa za ptice vješajući škrinjice za gniježđenje ptica dupljašica. == Također pogledajte == * [[Plivaća kožica]] * [[Soko kraguljčić]] * [[Američka crvenrepka]] * [[Crnoglava grmuša]] * [[Sojka]] * [[Crni labud]] * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] {{Commonscat|Aves}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ptice| ]] [[Kategorija:Klase životinja]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] illjohpapxrokihdgcccemy4nib7ox8 3671735 3671734 2024-12-08T16:50:57Z AnToni 2325 Poništena izmjena [[Special:Diff/3671734|3671734]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/89.201.185.138|89.201.185.138]] ([[User talk:89.201.185.138|razgovor]]) 3671735 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Aves}} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Rock dove - natures pics.jpg|mini|desno|300px|Obični [[golub]] u letu]] '''Ptice''' su, pored [[Gmizavci|gmizavaca]], [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Sisari|sisara]] jedan od četiri razreda koji čine klasu kopnenih [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] (tetrapoda). [[Nauka]] koja se bavi proučavanjem ptica naziva se [[ornitologija]]. Ptice žive na svim kontinentima, i do sada je poznato 9.800 vrsta. Međutim, taj je broj sporan, jer neki [[ornitologija|ornitolozi]] smatraju, da bi broj vrsta mogao biti i daleko veći. == Građa == === Krila i let === [[Datoteka:Duerer wing of a blue roller.jpg|mini|lijevo|200px|Ptičje krilo]] Osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične [[kosti]] i snažni prsni [[mišić]]i. Tokom leta ptica diže krila i zastavice na [[Perje|perima]] zauzimaju okomiti položaj, a tokom spuštanja krila vodoravan položaj- pri tome se mijenja pritisak zraka na krilima. Neke ptice lete u pravoj liniji ([[grlica]]), dok se druge tokom letenja uzdižu i poniru ([[zelena žuna]]). Brzi metabolizam u ptica omogućava nadoknadu velikog utroška energije tokom letenja. Ptice troše oko 15 puta više [[Energija|energije]] dok mašu krilima nego dok sjede. Ptice poput [[siva čaplja|sive čaplje]] štede energiju klizećim letom, a [[albatros]] lebdenjem. Poseban je oblik letenja kod [[kolibri]]ja- lebdi u doba uzimanja hrane stalno mašući krilima. [[Sivi soko]], prilikom "obrušavanja", djelom sklopi krila i ponire prema plijenu brzinom od oko 280&nbsp;km/h pa ga smatramo najbržom poznatom pticom. === Pokrov tijela === Koža ptica je tanka, nježna i suha, a obnavljanje površinskog sloja obavlja se sistemskim perutanjem. Od [[žlijezda]] u koži imaju samo neparnu [[loj]]nu trtičnu žlijezdu. Mast iz žlijezde ptice istiskuju [[kljun]]om i njome mažu perje. [[Pero]] je građeno od šuplje badrljice i zastavice. Badrljica na području zastavice prelazi u stručak koji nosi isperke s resicama. Razlikujemo 4 tipa perja kod ptica: paperje, pokrivna, repna i krilna pera. Ptice [[mitarenje]]m mijenjaju sva pera najmanje jedanput tokom godine. U procesu mitarenja važnu ulogu ima [[Hormoni|hormon]] [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]] tiroksin. Kod nekih vrsta ptica postoji znatna razlika u boji perja mužjaka i ženki, dok kod drugih nije izražen ([[spolni dimorfizam]]). Ženske su u pravilu manje uočljivih [[boja]]. === Kostur ptica === [[Datoteka:Swan neck skeleton.jpg|mini|desno|200px|Vratni pršljenovi [[labud]]a]] Osnovu kostura čine [[lobanja]], [[kičma]], rebra, prsna kost i kosti udova. U ptica letačica kostur je lagan sa šupljim i zrakom ispunjenim kostima. Upravo pneumatične kosti jedan su od preduslova leta ptica. Ptice koje ne lete imaju kosti ispunjene koštanom srži. [[Vrat]]ni dio kičme je vrlo pokretljiv i u raznih [[vrsta]] ptica različit je broj [[pršljen]]ova. Kostur glave građen je od sraslih kostiju a dijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Oblik kljuna najčešće je povezan s načinom prehrane ptice. Broj prsnih pršljenova je manji i oni nose po jedan par rebara. Ističe se prsna kost koja kod svih letačica ima greben na kojem se nalazi prsni mišić za pokretanje [[krilo|krila]]. Kičma završava trokutastom trticom na koju su pričvršćena repna pera. Kod ptičijih nogu se ističu bedrena kost, gnjatna kost i pisnica. Prsti završavaju [[kandža]]ma. Kod nogu nalazimo razne prilagodbe s obzirom na način života. === Mišići === U ptica letačica posebno je naglašen snažan prsni mišić pričvršćen na greben prsne kosti i ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 2 dijela: površinski koji spušta krila, te manji unutrašnji dio koji ih podiže. Razlikujemo tamnocrvene i bijele mišiće. Ptice koje svake godine kreću na dugotrajne letove tokom selidbe imaju više tamnocrvenih mišića, budući da se oni sporije [[kontrakcija|kontrahiraju]] i sporije umaraju. Nožni mišići su posebice dobro razvijeni u neletača. Mišići su raspodijeljeni po cijelom tijelu, a koji su spojeni s vrhovima pera omogućuju perju pokretljivost. === Nervni sistem i čula === [[Datoteka:Hawk eye.jpg|mini|lijevo|200px|"Oko [[Sokol (ptica)|sokolovo]]"]] Veliki [[mozak]] ptica razvijeniji je u odnosu na gmizavce, a to se posebno odnosi na prednji i mali mozak. Čula ptica nisu ravnomjerno razvijena. U većine ptica najrazvijenije je čulo vida, zatim sluha, dok su čula mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. U rijetkih je ptica dobro razvijen njuh, sluh je naročito razvijen u [[sova]] te im omogućava da s velikom tačnošću odrede položaj plijena. === Probavni sistem === [[Probavni sistem]] počinje usnom šupljinom koja se nalazi u kljunu. Oblik kljuna je raznolik i obično zavisi od ishrane. Hrana iz [[Usna šupljina|usne šupljine]] ulazi u jednjak koji kod mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. U volji dolazi do omekšavanja hrane i to posebice kod onih ptica koje se hrane zrnjevljem. Dugi [[jednjak]] prelazi u žlijezdani predželudac u kom se obavlja [[Enzimi|enzimska]] razgradnja hrane. Zatim se nastavlja mišićni [[želudac]] koji je sa unutrašnje strane presvučen debelom, čvrstom prevlakom. U njemu se često nalaze kamenčići koji pomažu mišićima tokom usitnjavanja hrane. Deblje želučane stjenke obično imaju ptice koje uzimaju hranu [[Biljke|biljnog]] porijekla. Hrana iz mišićnog [[želudac|želuca]] ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo [[crijevo]], a neiskorišteni ostaci napuštaju tijelo kroz [[nečisnica|nečisnicu]]. Kod ptica grabljivica je želudac tanjih stijenki, s obzirom da je mesna hrana lakše [[probava|probavljiva]]. Ove ptice sve ostatke izbacuju u obliku gvala sličnih čepovima kroz usnu šupljinu, odnosno [[kljun]]. Sadržaj [[Ptičije gvale|gvale]] čine uglavnom kosti, dlake i perje. === Disanje === Dišni sistem čine dušnik, dušnice, [[pluća]] i zračne vrećice. Na dnu gornjeg dijela kljuna nalaze se vanjski nosni otvori kojima počinju dišni putevi. Zrak može ulaziti i kroz usnu šupljinu da bi u ždrijelu ulazio u otvor dušika. Dušnice se granaju na tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća. Pri udisaju zrak ulazi kroz zračne kapilare ne zaustavljajući se u plućima. Potom zrak ulazi u zračne vrećice iz kojih se ponovno vraća u pluća i izlazi iz tijela. Pet pari zračnih vrećica ima do 4 puta veći volumen od pluća, a ulaze i u unutrašnjost krilnih kostiju. Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica i pomažu plućima tokom leta. Podizanjem krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila smanjuje se kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja iskorištenog zraka. Posebnost ptica čini pjevalica koja se nalazi na prelazu dušika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode različite glasove, a razlikujemo zov i pjev. === Krvotok === [[Srce]] se sastoji od dvije predkomore i dvije komore. U ptica ne dolazi do miješanja [[Arterija|arterijske]] i venske krvi što je osnovni preduvjet [[homeotermija|homeotermije]] (stalne temperature tijela između 40° i 44&nbsp;°C). Da bi se održala stalna [[temperatura]] tijela disanje mora biti intenzivno kako bi se krv obilno opskrbljivala [[kisik]]om. [[Aorta]] se po izlazu iz srca grana po tijelu na arterije. Venska [[krv]] iz tijela ulazi u desnu stranu srca, a zatim arterijama dolazi do pluća, pošto se opskrbi kisikom ponovno se plućnim [[vena]]ma vraća u srce. Limfni sistem je slabo razvijen. === Sistem za izlučivanje === Mokraća nastaje u pravim parnim [[Bubreg|bubrezima]] ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje redukcija vode i mokraća dobija kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmet koje se odstranjuje iz tijela. == Razmnožavanje == [[Datoteka:Nest with eggs.JPG|mini|desno|250px|Gnijezdo s jajima]] Sve ptice su odvojena spola. Spolni organi mužjaka sastoje se od sjemenika ili testisa, nuzsjemenika i dva sjemenovoda koji su smješteni usporedo s mokraćovodom i otvaraju se u nečisnicu. Samo neke ptice imaju razvijen organ za kopulaciju, spolni ud ili [[penis]], a u većine se sperma prenosi izravno iz nečisnice mužjaka na nečisnicu ženke. U ženki je došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda. Oplodnja se odvija u gornjem dijelu [[jajovod]]a dok je [[jaje]] još bez ovojnice. Vanjski dio jajeta- ljuska formira se tokom spuštanja jajeta niz jajovod. Unutar jajeta nalazi se bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jaja(oko 41C). Zagrijavanje sjedenjem na jajima je različitog trajanja između pojedinih vrsta ptica. Ptice nesu tokom jednog gniježđenja od 1 pa do više od 20 jaja. Valjenje većine ptica traje 1-2 dana. Mlade ptice su čučavci ili potrkušci. Čučavci se valjaju slijepi i goli, a potrkušci imaju odmah razvijena sva [[osjetilo|osjetila]]. Potrkušce možemo vidjeti kako trče ili plivaju par sati nakon valjenja. Ponašanje ptica - briga za mlade, građenje gnijezda ili selidba samo su neki od oblika ponašanja ptica. U proljeće možemo vidjeti razne načine šepurenja kao dijela ljubavne igre, a posebice će biti naglašen pjev mužjaka kojim nastoji pridobiti naklonost ženke. Gniježđenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljne temperature. Jednostavna ili složena gnijezda ptice grade na [[tlo|tlu]], u grmlju, na drveću, u šupljinama na obalama [[rijeka]], na stijenama, ljudskim nastambama… Oblici gnijezda su različiti od vrste do vrste, a u osnovi bi sva gnijezda trebala biti što bolja za zaštitu jaja i mladih ptica u njima. Izgradnja gnijezda pripada mužjaku ili ga grade oba roditelja. Neke ptice rabe stara gnijezda, no većina gradi novo svake godine. [[Kukavica|Kukavice]] ne grade gnijezdo već jaje podmetnu u gnijezdo neke male pjevice, mala pjevica ga othranjuje, ali gubi svoje potomstvo jer ga kukavica izgura iz gnijezda. Velika [[jato|jata]] ptica mogu nastati zbog zajedničkog gniježđenja, traženja hrane, noćenja, skupljanja u jata neposredno pred selidbu… == Selidba ptica == {{glavni|Ptice selice}} S obzirom na način života ptica, dijelimo ih na 3 osnovne skupine: [[stanarice]] ([[vrabac]]), [[skitalice]] ([[kugara]]) i [[selice]] ([[roda]]). Selidba u ptica ponajprije ovisi o ponudi hrane na području gniježđenja. Selidbu ptica možemo definirati kao promjenu mjesta boravka čitavih ptičjih [[populacija]], što se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. U sadašnjem obliku vjerovatno je određena [[ledeno doba|ledenim dobima]]. Led se spuštao se sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potisnute prema jugu.Neki su ornitolozi mišljenja da je pradomovina ptica [[južna polutka]] zemlje. Većina evropskih ptica zimuje u [[Afrika|Africi]] te u jednom smjeru prelete i do 10000&nbsp;km, a manji dio na jugu [[Azija|Azije]]. Najduži put prevale [[arktičke čigre]] koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34.000&nbsp;km. Pri istraživanju selidbe ptica koristi se više metoda: prstenovanje, promatranje, radiotelemetrija i biološko označavanje. Danas je jedna od najraširenijih metoda prstenovanja gdje se ptici na nogu stavi lagani aluminijski prsten pod određenim brojem. Za pronalaženje puta značajne su [[sunce]], zvijezde, Zemljin magnetizam, smjer vjetrova, osjetilo za snalaženje u prostoru… == Raznolikost i porijeklo ptica == [[Datoteka:BirdBeaksA.svg|mini|desno|200px|Različiti ptičiji kljunovi]] Danas je poznato oko 9600 vrsta ptica, od tog broja na ovim područjima boravi više od 370 vrsta. Najčešće se ptice svrstavaju u dvije osnovne skupine bezgrebenke (staročeljuske) i grebenke (novočeljuske). Sve grebenke su letačice, a bezgrebenke su dobri trkači rasprostranjeni u stepskim i polupustinjskim područjima. Preci današnjih ptica bili su srodni dinosaurima. Posebno značajna evolucijska novost je perje. Jedan od najpoznatijih [[Fosili|fosila]] je fosil ptice archeopterix (Praptica) koja je živjela prije 150 miliona godina. Pronađen je u Njemačkoj [[1861]]. g.,a danas se čuva u muzeju u Londonu. Imala je niz obilježja gmazova: rep s kralješcima, u kljunu je imala zube, na krilima pandže, trbušna rebra koja današnje ptice nemaju, a imaju ih gmazovi. === Čovjek i ptice === Ptice su oduvijek više ili manje vezane uz čovjeka tokom njegovog civilizacijskog razvoja. Isprva se prehranjivao divljim pticama, a onda ih udomaćivao. Možemo postavljati hraništa za ptice vješajući škrinjice za gniježđenje ptica dupljašica. == Također pogledajte == * [[Plivaća kožica]] * [[Soko kraguljčić]] * [[Američka crvenrepka]] * [[Crnoglava grmuša]] * [[Sojka]] * [[Crni labud]] * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] {{Commonscat|Aves}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ptice| ]] [[Kategorija:Klase životinja]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] llrdtay6n4f1upf7yaidea1idcb3bbh 0 23776 3671828 3670379 2024-12-09T07:19:33Z InternetArchiveBot 118070 Adding 5 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671828 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo of the Hezbollah.svg|mini|Logo Hezbollaha.]][[Datoteka:Hassan Nasrallah's speech in Beirut, November 2023 (32).jpg|mini|desno|250px|Pripadnik Hezbollaha sa zastavom u [[Bejrut]]u.]] '''Hezbollah''' ({{ArJ|‮حزب الله‬}}, Hizb Allāh, ''Božija stranka'') je [[Šiiti|šiitska]], [[Iran|pro-iranska]], [[liban]]ska paravojna<ref>{{Cite web |date=2023-12-15 |title=Hezbollah {{!}} Meaning, History, & Ideology {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Hezbollah |access-date=2023-12-17 |website=Encyclopædia Britannica}}</ref><ref>{{Cite web |title=What Is Hezbollah? |url=https://www.cfr.org/backgrounder/what-hezbollah |access-date=2023-12-17 |website=Council on Foreign Relations}}</ref> islamistička organizacija i politička stranka. Osnovana je 1982. kao pokret otpora protiv [[izrael]]a. Hezbollah je jedna od političkih stranaka u Libanu i postavlja neke od ministara u libanskoj Vladi, Hezbollah još uvijek rukovodi paravojnim trupama koje djeluju u borbi protiv Izraela. Hezbollahovo paravojno krilo je [[Vijeće za džihad]],<ref name="LevittP15">{{cite book |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |year=2013 |title=Hezbollah: The Global Footprint of Lebanon's Party of God |page=15 |publisher=Hurst Publishers |url=https://books.google.com/books?id=yTJeAQAAQBAJ&q=jihad+council+hezbollah&pg=PA14 |quote=... the Jihad Council coordinates 'resistance activity'. |isbn=978-1-84904-333-5}}<br />{{cite news |url=http://www.dailystar.com.lb/News/Lebanon-News/2014/May-15/256484-hezbollah-cutting-costs-as-iranian-aid-dries-up.ashx |title=Hezbollah cutting costs as Iranian aid dries up |first=Antoine |last=Ghattas Saab |work=The Daily Star |quote=...&nbsp;Hezbollah's military wing ... Known as the 'Jihad Council' |date=15 May 2014 |access-date=1 June 2014}}</ref> a njegovo političko krilo je partija Lojalnost bloku otpora u libanskom parlamentu. Procijenjeno je da je njegova oružana snaga ekvivalentna onoj vojske srednje veličine 2016.<ref name="haaretz.com">{{cite web |date=August 2016 |title=Hezbollah: Not a terror group but a midsized army |url=http://www.haaretz.com/st/c/prod/eng/2016/07/lebanon2/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220408153940/http://www.haaretz.com/st/c/prod/eng/2016/07/lebanon2/ |archive-date=April 8, 2022 |work=Haaretz}}</ref> Hezbollah su 1982. osnovali libanski imami kao odgovor na [[Libanski rat 1982.|izraelsku invaziju na Liban]].<ref name="bbc-hi-me2">{{cite news |date=21 May 2008 |title=Who Are Hezbollah? |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4314423.stm |access-date=15 August 2008 |website=[[BBC News]]}}</ref> Inspirisan [[Iranska revolucij|Iranskom revolucijom]] 1979. i modelom islamskog upravljanja ajatolaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]], Hezbollah je uspostavio čvrste veze sa [[Iran|Iranom]]. Grupu je u početku podržavalo 1.500 instruktora [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa Islamske revolucionarne garde]] (IRGC), koji su pomogli u ujedinjenju različitih libanskih šiitskih frakcija pod Hezbollahovim vodstvom.<ref name="nybooks2">{{cite journal |author=Adam Shatz |date=29 April 2004 |title=In Search of Hezbollah |url=http://www.nybooks.com/articles/17060 |journal=[[The New York Review of Books]] |volume=51 |issue=7 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060822195222/http://www.nybooks.com/articles/17060 |archive-date=22 August 2006}}</ref> U manifestu Hezbollaha iz 1985. navedeni su njegovi ključni ciljevi, koji uključuju protjerivanje zapadnog utjecaja iz regije, uništenje Izraela, obećanje vjernosti iranskom vrhovnom vođi i uspostavljanje islamske vlade pod utjecajem iranske političke ideologije. Međutim, manifest je također naglašavao samoopredjeljenje Libana.<ref>{{cite book |author=Itamar Rabinovich |url=https://books.google.com/books?id=iVJR9UZnTVAC&pg=PA425 |title=Israel in the Middle East |publisher=UPNE |year=2008| isbn=978-0-87451-962-4 }}</ref> Tokom 1980-ih i 1990-ih, Hezbollah se borio protiv izraelskih snaga i [[Vojska Južnog Libana|Vojske Južnog Libana]], što je na kraju dovelo do povlačenja Izraela iz južnog Libana 2000.<ref>{{Cite news |last=Lopez |first=German |date=2024-09-24 |title=Israel's Strikes on Lebanon |url=https://www.nytimes.com/2024/09/24/briefing/israel-hezbollah-lebanon.html |work=The New York Times}}</ref> Hezbollah je također igrao istaknutu ulogu u [[Izraelsko-libanski sukob 2006.|Libanskom ratu 2006]], a kasnije se uključio u [[Građanski rat u Siriji|sirijski građanski rat]], gdje se borio zajedno sa sirijskom vladom protiv pobunjeničkih snaga.<ref>{{Cite news |last=Barnard |first=Anne |date=3 January 2014 |title=Mystery in Hezbollah Operatives Life and Death |url=https://www.nytimes.com/2014/01/04/world/middleeast/mystery-in-hezbollah-operatives-life-and-death.html |newspaper=The New York Times}}</ref> U 2009, Hezbollah je ažurirao svoj manifest kako bi se suprotstavio političkom sektaštvu, apelirao na neislamske pokrete i promovisao vladu nacionalnog jedinstva. Ažurirani manifest ima isti osnovni pristup vanjskoj politici, naglašavajući hegemonističke strategije SAD-a i uloge Izraela u regionu kao napredne baze za kolonizaciju regiona.<ref name="Berti">Berti, Benedetta. "The “Rebirth” of Hizbollah: Analyzing the 2009 Manifesto." ''Strategic Assessment'' 12, no. 12 (2010): 91-100.</ref><ref name=":3">{{Cite news |last=Ladki |first=Nadim |date=November 30, 2009 |title=Hezbollah cuts Islamist rhetoric in new manifesto |url=https://www.reuters.com/article/world/hezbollah-cuts-islamist-rhetoric-in-new-manifesto-idUSTRE5AT3VK/ |work=[[Reuters]] |agency=Reuters}}</ref> Od 1990-ih, Hezbollah je izrastao u značajnu političku snagu u Libanu. Grupa upravlja velikom mrežom društvenih usluga, uključujući [[Škola|škole]] i [[Bolnica|bolnice]], i vodi satelitsku TV stanicu Al-Manar. Politički, Hezbollahova lojalnost bloku otpora ima 15 mjesta u libanskom parlamentu, što ga čini moćnim igračem u libanskoj vladi.<ref name="deeb-hzb-a-primer2">{{cite web |last=Deeb |first=Lara |date=31 July 2006 |title=Hizballah: A Primer |url=http://www.merip.org/mero/mero073106 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111019062730/http://merip.org/mero/mero073106 |archive-date=19 October 2011}}</ref> Međutim, uticaj grupe doveo je do sve veće kritike u zemlji. Nakon [[Eksplozije u Bejrutu 2020.|eksplozije u luci u Bejrutu 2020]]., Hezbollah je optužen da je opstruisao napore da se odgovorni pozovu na odgovornost, što je doprinijelo padu povjerenja javnosti. Istraživanje arapskog barometra iz 2024. pokazalo je da 55% Libanaca "uopšte nema povjerenja" u Hezbollah, iako je i dalje popularan među šiitskom populacijom.<ref>{{Cite news |last=Stroul |first=Dana |date=2024-09-23 |title=Israel and Hezbollah Are Escalating Toward Catastrophe |url=https://www.foreignaffairs.com/israel/israel-and-hezbollah-are-escalating-toward-catastrophe |access-date=2024-09-29 |work=Foreign Affairs}}</ref> Unatoč pozivima na razoružanje prema rezolucijama [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], Hezbollah je proširio svoje vojne kapacitete. Njegovo naoružano krilo se sada smatra jačim od libanskih oružanih snaga,<ref name="NYT052020132">{{cite news |last=Barnard |first=Anne |date=20 May 2013 |title=Hezbollah's Role in Syria War Shakes the Lebanese |url=https://www.nytimes.com/2013/05/21/world/middleeast/syria-developments.html?pagewanted=all&_r=0 |access-date=20 June 2013 |newspaper=The New York Times}}</ref> što ga čini jednim od najmoćnijih nedržavnih aktera na svijetu. Vođa Hezbollaha [[Hassan Nasrallah|Hasan Nasralah]] je 2021. izjavio da grupa ima 100.000 boraca.<ref>{{Cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=18 October 2021 |title=Hezbollah leader declares his group has 100,000 fighters |url=https://apnews.com/article/middle-east-lebanon-beirut-civil-wars-hassan-nasrallah-a3c10d99cca2ef1c3d58dae135297025 |access-date=21 October 2021 |work=Associated Press News}}</ref> Hezbollah je bio uključen u nekoliko napada visokog profila; veruje se da je odgovoran za [[Bombaški napad na američku ambasadu u Bejrutu 1983.|bombardovanje američke ambasade]] i [[Bombaški napadi na kasarne u Bejrutu 1983.|bombaške napade na američke i francuske kasarne u Bejrutu 1983.]] godine, kao i za kasnije napade, uključujući bombaške napade i otmice.<ref>{{Cite news |last1=Laverty |first1=Rory |last2=Lamothe |first2=Dan |date=2024-09-21 |title=For Americans scarred by Beirut bombings, a measure of delayed justice |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2024/09/21/beirut-bombings-marines-hezbollah/ |newspaper=The Washington Post |quote=Hezbollah was founded in 1982, as violence against U.S. troops in Lebanon spiked. In addition to its roles in the major bombings of 1983, the militant group was involved in the bombing of the U.S. Embassy annex in Beirut in 1984 that killed 23 people, the hijacking of TWA Flight 847 in 1985 and the Khobar Towers attack in Saudi Arabia in 1996 that killed 19 U.S. airmen, according to the Office of the Director of National Intelligence.}}</ref><ref>{{Cite news |last=Lopez |first=German |date=2024-09-24 |title=Israel's Strikes on Lebanon |url=https://www.nytimes.com/2024/09/24/briefing/israel-hezbollah-lebanon.html |work=The New York Times |quote=Hezbollah first gained international notoriety in 1983, when it blew up the American embassy in Beirut, Lebanon’s capital, and later American and French barracks there.}}</ref> Dok su neki naučnici Hezbollah smatrali [[Pokret otpora|pokretom otpora]],{{Sfn|Farida|2019|p=1-2}}{{Sfn|Daher|2019|p=8}}{{Sfn|Al-Aloosy|2020|p=43, 74}} cijelu organizaciju, ili samo njeno vojno krilo, više od 20 zemalja označilo ga je kao [[Teroristička organizacija|terorističku grupu]],<ref name="Rudoren-Jodi-2013b2">{{Cite news |author1=Kanter, James |author2=Rudoren, Jodi |date=22 July 2013 |title=European Union Adds Military Wing of Hezbollah to List of Terrorist Organizations |url=https://www.nytimes.com/2013/07/23/world/middleeast/european-union-adds-hezbollah-wing-to-terror-list.html |access-date=4 September 2013 |newspaper=The New York Times}}</ref> uključujući većinu zapadnih zemlje:[68] [[Njemačka]],<ref>{{cite web|url=https://www.france24.com/en/20200430-germany-designates-hezbollah-as-terrorist-group-conducts-raids-on-suspects|title=Germany designates Hezbollah as terrorist group, conducts raids on suspects|date=2020-04-30|publisher=[[France 24]]|language=en|access-date=2021-12-24|author=[[Reuters]]}}</ref> [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Japan]], [[Kanada]], [[Nizozemska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a od maja 2021. i [[Austrija]].<ref>Natalie Amiri: ''Zwischen den Welten. Von Macht und Ohnmacht im Iran.'' Aufbau Verlag, Berlin 2021, ISBN 978-3-351-03880-9; Taschenbuchausgabe ebenda 2022, ISBN 978-3-7466-4030-3, S. 135.</ref> == Nastanak == Kratko nakon upada izraelskih trupa u južni Liban 1982, došlo je do osnivanja Hezbollah spajanjem šiitskog Amal pokreta sa više manjih vojnih grupa. Hezbollah je u početku zajedno sa Amal policijom u Libanu vodila borbu protiv izraelskih trupa da bi 1985. došlo do raskida između proiranskog Hezbollah i [[Sirija|prosirijskog]] Amal pokreta. Nakon završetka građanskog rata, došlo je do pomirenja ova dva pokreta i političke koalicije. == Finansiranje == Hezbollah se sa jedne strane finansira dobrotvornim prilozima, čije je porijeklo vrlo često nepoznato. Sa druge strane iranska Vlada podržava Hezbollah sa oko 50 miliona € godišnje. == Također pogledajte == * [[Izraelsko-libanski sukob 2006.]] * [[Hassan Nasrallah]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060721120611/http://www.almanar.com.lb/news.aspx?Language=en Engleska stranica televizijske stanice al-Manar stranke] * [http://www.hizbollah.org Hezbollah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191227103918/http://www.hizbollah.org/ |date=27. 12. 2019 }} === Reference === {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Knjige === * {{cite book|author=Joseph Alagha|year=2006|title=The Shifts in Hizbullah's Ideology: Religious Ideology, Political Ideology|url=https://archive.org/details/shiftsinhizbulla0000alag|publisher=Amsterdam University Press|isbn=978-90-5356-910-8|author-link=Joseph Alagha}} * {{cite book|author1=[[Tom Diaz]] |author2=[[Barbara Newman]]|year=2005|title=Lightning Out of Lebanon: Hezbollah Terrorists on American Soil|publisher=[[Presidio Press]]|isbn=978-0-345-47568-8|url=https://books.google.com/books?id=EQzV3vuV7eAC}} * {{cite book|author=Ahmad Nizar Hamzeh|year=2004|title=In The Path Of Hizbullah|url=https://archive.org/details/inpathofhizbulla0000hamz|publisher=Syracuse University Press|isbn=978-0-8156-3053-1|author-link=Ahmad Nizar Hamzeh}} * {{cite book|author=Judith Palmer Harik|year=2006|title=Hezbollah: The Changing Face of Terrorism|url=https://archive.org/details/hezbollahchangin0000hari_v5t1|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-024-6|author-link=Judith Palmer Harik}} * {{cite book|author=Hala Jaber|year=1997|title=Hezbollah|publisher=[[Columbia University Press]]|isbn=978-0-231-10834-8|author-link=Hala Jaber|url=https://archive.org/details/hezbollahbornwit00jabe}} * {{cite book|author=Avi Jorisch|year=2004|title=Beacon of Hatred: Inside Hizballahs Al-Manar Television|url=https://archive.org/details/beaconofhatredin0000jori|publisher=Washington Institute for Near East Policy|isbn=978-0-944029-88-6|author-link=Avi Jorisch}} * {{cite book|author=Augustus Richard Norton|year=2000|url=http://www.cfr.org/publication/8612/hizballah_of_lebanon.html|publisher=Council on Foreign Relations|title=Hizballah of Lebanon: Extremist Ideals vs. Mundane Politics|archive-url=https://web.archive.org/web/20060720163202/http://www.cfr.org/publication/8612/hizballah_of_lebanon.html|archive-date=20 July 2006|author-link=Augustus Richard Norton}} * {{cite book |author=Augustus Richard Norton |year=2007 |url=https://archive.org/details/hezbollahshorthi00nort |title=Hezbollah: A Short History |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-13124-5 |author-link=Augustus Richard Norton }} * {{cite book |last=Qassem |first=Naim |author-link=Naim Qassem |title=Hizbullah: The Story from Within |publisher=Saqi Books |year=2005 |isbn=978-0-86356-517-5 |url=https://archive.org/details/hizbullahstoryfr00qasi }} * {{cite book|author=Amal Saad-Ghorayeb|year=2001|title=Hizbullah: Politics and Religion|url=https://archive.org/details/hizbullahpolitic0000saad|publisher=[[Pluto Press]]|isbn=978-0-7453-1793-9|author-link=Amal Saad-Ghorayeb}} * {{cite book|author=Jamal Sankari|year=2005|title=Fadlallah: The Making of a Radical Shi'ite Leader|publisher=Saqi Books|isbn=978-0-86356-596-0|author-link=Jamal Sankari}} === Članci === * {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076820.stm |title=Inside Lebanese Hezbollah militia |author=Natalia Antelava |publisher=BBC News|date=2 June 2006 |access-date=24 July 2009}} {{Commonscat}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} [[Kategorija:Političke stranke u Libanu]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] [[Kategorija:Islamističke organizacije]] ka1p63j1rddjxujk27vijapuyjp3gsw 0 24758 3671700 3669627 2024-12-08T15:24:43Z AnToni 2325 /* Ratni i poslijeratni period */ 3671700 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992-1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992-1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" />[[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|lijevo|mini|169x169px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]][[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] s SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Upravna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], 2 [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbina]] i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Bilješke |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |5. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |3. mart 1992. | rowspan="2" |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | rowspan="2" |Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] |20. oktobar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |24. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustili predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |6. juli 1992. |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Napustio politiku 1992. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |5. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |24. decembar 1992. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|147x147piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York City|New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Nacionalni simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[RS|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promjenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] 5l30a2h6sjcmixcsglexlqv1ic6je4v 3671706 3671700 2024-12-08T15:26:30Z AnToni 2325 /* Predsjedništvo */ 3671706 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992-1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992-1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" />[[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|lijevo|mini|169x169px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]][[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] s SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Upravna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati|Hrvata]], 2 [[Srbi|Srbina]] i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Bilješke |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |5. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |3. mart 1992. | rowspan="2" |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | rowspan="2" |Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] |20. oktobar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |24. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustili predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |6. juli 1992. |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Napustio politiku 1992. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |5. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |24. decembar 1992. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|147x147piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York City|New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Nacionalni simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[RS|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promjenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] 2rqvxw75912rwjh9f9tsh7xgxnf3vio 0 28324 3671664 3671569 2024-12-08T14:16:33Z Z1KA 87045 sređena infokutija 3671664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Željko Komšić | slika = Željko Komšić 2023 (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = 12. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. juli 2023 – 16. mart 2024. | prethodnik = [[Željka Cvijanović]] | nasljednik = [[Denis Bećirović]] | vrijeme_na_vlasti2 = 20. juli 2021 – 20. mart 2022. | prethodnik2 = [[Milorad Dodik]] | nasljednik2 = [[Šefik Džaferović]] | vrijeme_na_vlasti3 = 20. juli 2019 – 20. mart 2020. | prethodnik3 = [[Milorad Dodik]] | nasljednik3 = [[Šefik Džaferović]] | vrijeme_na_vlasti4 = 10. juli 2013 – 10. mart 2014. | prethodnik4 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik4 = [[Bakir Izetbegović]] | vrijeme_na_vlasti5 = 10. juli 2011 – 10. mart 2012. | prethodnik5 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik5 = [[Bakir Izetbegović]] | vrijeme_na_vlasti6 = 6. juli 2009 – 6. mart 2010. | prethodnik6 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik6 = [[Haris Silajdžić]] | vrijeme_na_vlasti7 = 6. juli 2007 – 6. mart 2008. | prethodnik7 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik7 = [[Haris Silajdžić]] | redoslijed8 = 6. član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] | vrijeme_na_vlasti8 = od 20. novembra 2018. | prethodnik8 = [[Dragan Čović]] | vrijeme_na_vlasti9 = 6.novembar 2006 – 17. novembar 2014. | prethodnik9 = [[Ivo Miro Jović]] | nasljednik9 = [[Dragan Čović]] | redoslijed10 = 1. predsjednik [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] | vrijeme_na_vlasti10= od 7. aprila 2013. | prethodnik10 = ''Funkcija osnovana'' | redoslijed11 = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti11= 9. decembar 2014 – 20. novembar 2018. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|01|20}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] {{Small|(od 2013)}}<br>[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] {{Small|(1997-2013)}} | supružnik = Sabina Komšić | djeca = jedno | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Treća gimnazija (Sarajevo)|Treća gimnazija]], [[Sarajevo]] (1982)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1988)<br>'''Specijalizacija:''' [[Škola za inostranu službu Univerziteta Georgetown|Škola za inostranu službu]], [[Univerzitet Georgetown]] (2003) | zanimanje = političar | vjera = [[Agnosticizam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992 – 1996. | čin = [[Komandir voda]] | komandovao = Teritorijalna odbrana Hrasno<br>[[101. brdska brigada|101. motorizovana brigada]] ([[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvi korpus ARBiH]]) | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|20px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]] }} '''Željko Komšić''' (rođen 20. januara 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar i osnivač [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]]. Član je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog]] naroda nakon pobjede na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Općim izborima 2022. godine]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Općim izborima 1. oktobra 2006.]] po prvi put je izabran za člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kao kandidat [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]]. == Biografija == Željko Komšić je završio [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i [[Škola za inostranu službu|Školu za inostranu službu]] na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] u [[Washington, D.C.|Washington]]u. Napadom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na [[Sarajevo]] priključio se [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji RBiH]], te je dobio vojno odlikovanje Armije RBiH, [[Zlatni ljiljan]].<ref>{{Cite web|url=https://historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic|title=Rođen Željko Komšić|website=Historija.ba|language=bs|access-date=2024-12-08}}</ref> Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2000. godine]] je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]] u Sarajevu, a 2001. godine postao je prvi [[ambasador]] BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima 2004.]] godine direktnim glasanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine Novo Sarajevo, a na toj funkciji je ostao do oktobarskih izbora 2006, kada je izabran za člana Predsjedništva BiH.<ref name="pba">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |title=Kronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714194643/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |url-status=dead }}</ref> Sredinom 2012. godine napušta članstvo u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, da bi 7. aprila 2013. godine bio jednoglasno izabran za prvog predsjednika stranke [[Demokratska fronta]] (DF) na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/osnivacka-skupstina-demokratske-fronte/24950409.html|title=Osnovana Demokratska fronta, Komšić predsjednik|work=slobodnaevropa.org|access-date=7. 4. 2015}}</ref> Ponovo je izabran 12. septembra 2015. za predsjednika Demokratske fronte na Prvom kongresu stranke od njenog osnivanja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/news/27244211.html|title=Komšić izabran za predsjednika DF-a|work=slobodnaevropa.org|access-date=12. 9. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20100209013213/http://www.zeljkokomsic.ba/index.php?lang=ba&sel=2|title=Željko Komšić - Predsjedavajući predsjedništva BIH - Biografija|date=2010-02-09|website=web.archive.org|access-date=2024-12-08}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Željko Komšić}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Tajni susret u Zagrebu}} * [https://web.archive.org/web/20070312001416/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Intervju za hrvatske novinare nakon oktobarskih izbora 2006.] * [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49196&Itemid=52 Intervju u Oslobođenju, 7. oktobar 2006.] {{Bosanski predsjednici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Komšić, Željko}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]] misvfau5dxvez7e916vt7nyvzyj37fo 0 28794 3671788 3665786 2024-12-09T01:34:55Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = [[Pravedne halife|Pravedni halifa]] | ime = Omer ibnul-Hattab | počasni_sufiks = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = عمر بن الخطاب | izvorni_jezik = ar | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 584. | mjesto_rođenja = [[Mekka]], [[Arabija]] | datum_smrti = 3. 11. 644. | mjesto_smrti = [[Medina]], [[Arabija]] | uzrok_smrti = [[Ubistvo]] | mjesto_počivanja = [[Poslanikova džamija]], [[Medina]], [[Saudijska Arabija]] | spomenici = | nacionalnost = | druga_imena = | etnicitet = [[Arapi|Arap]] | državljanstvo = [[Arabija]] | zanimanje = [[Ashab]], [[Pravedne halife|pravedni halifa]] | godine_aktivnosti = 634–644. kao drugi od pravednih halifa | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | poznat_po = | značajni_radovi = Uvođenje [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]]<br>Unapređenje organizacija islamske države | stil = | rodni_grad = | plaća = | bogatstvo = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | visina = | težina = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | sudski_status = | supružnik = | djeca = | roditelji = El-Hattab<br>Hantama bint Hašim | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Omer ibnul-Hattab''' ({{jez-ar|عُمَرْ بِنْ ٱلْخَطَّابْ}}) je jedan od [[Ashabi|ashaba]] i drugi po redoslijedu od četvorice [[Pravedne halife|pravednih halifa]], izabran preporukom svog prethodnika [[Ebu-Bekr]]a. Bio je jedan od najprominentnijih i najutjecajnijih [[Pravedni halifat|muslimanskih vladara]] u historiji a tokom perioda od 634. do 644. obnašao je funkciju halife. Jedan je od desetorice poslanikovih [[Ashabi|ashaba]] kojima je još za života obećan [[džennet]]. Kao drugi halifa Pravednog halifata 23. augusta 634. Omer je bio stariji pratilac i punac islamskog poslanika Muhammeda. Bio je i stručan muslimanski pravnik poznat po svojoj pobožnoj i pravednoj prirodi, koja mu je donijela epitet Al-Fārūq ("onaj koji razlikuje (između ispravnog i pogrešnog)"). Omer je prvi kome je dodijeljena titula Emir ul-Mu'minin. Omer se u početku suprotstavljao Muhammedu, njegovom dalekom kurejšitskom rođaku i kasnijem zetu. Nakon prelaska na islam 616, postao je prvi musliman koji se otvoreno molio u Kabi. Omer je učestvovao u gotovo svim bitkama i pohodima pod Muhamedom, koji mu je dao titulu al-Fārūq za njegove presude. Nakon Muhamedove smrti u junu 632, Omer se zakleo na vjernost Ebu-Bekru (r. 632–634) kao prvom halifi i služio je kao njegov najbliži savjetnik do augusta 634, kada je umirući Ebu-Bekr imenovao Omera za svog nasljednika. Pod Omerom, halifat se širio brzinom bez presedana, vladajući [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskim Carstvom]] i više od dvije trećine [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].{{sfnp|Hourani|1991|p=23}} Njegovi napadi na Sasanidsko Carstvo rezultirali su osvajanjem Perzije za manje od dvije godine (642-644). Prema jevrejskoj tradiciji, Omer je ukinuo kršćansku zabranu Jevreja i dopustio im ulazak u [[Jerusalem]] i bogosluženje.<ref>{{cite book|last=Dubnow|first=Simon|title=History of the Jews: From the Roman Empire to the Early Medieval Period|year=1968|publisher=Cornwall Books|url=https://books.google.com/books?id=MZ2MwNzB69IC&pg=PA326|volume=2|page=326|isbn=978-0-8453-6659-2}}</ref> Omera je ubio perzijski rob Abu Lu'lu'a Firuz 644. Historičari općenito smatraju da je Omer jedan od najmoćnijih i najutjecajnijih muslimanskih halifa u historiji.<ref>Ahmed, Nazeer, ''Islam in Global History: From the Death of Prophet Muhammad to the First World War'', American Institute of Islamic History and Cul, 2001, str. 34. {{ISBN|0-7388-5963-X}}.</ref> On je cijenjen u sunitskoj islamskoj tradiciji kao veliki pravedni vladar i uzor islamskih vrlina,<ref name=EI2>{{Cite encyclopedia|author=Bonner, M. |author2=Levi Della Vida, G.| title=Umar (I) b. al-K̲h̲aṭṭāb|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam| edition=Second |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs|volume=10|page=820}}</ref> a neki hadisi ga identificiraju kao drugog najvećeg ashaba nakon Ebu-Bekra.<ref>{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/62/21|title=Hadith – Book of Companions of the Prophet – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/62/14|title=Hadith – Book of Companions of the Prophet – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref> Na njega se gleda negativno u tradiciji [[Dvanaestoimamizam|dvanaestoimamaca]] šiita.<ref>{{Cite encyclopedia|author=Bonner, M. |author2=Levi Della Vida, G.| title=Umar (I) b. al-K̲h̲aṭṭāb|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam| edition=Second |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs|volume=10|page=820|quote=Shi'i tradition has never concealed its antipathy to Umar for having thwarted the claims of Ali and the House of the Prophet.}}</ref> == Karakter i izgled == Smatra se da je bio visok čovjek, obdaren izuzetnom fizičkom snagom, izrazito svijetle puti i crvenkaste kose.<ref>{{cite web |title=Omer b. Hattab – život i djelo drugog pravednog halife |url=http://islamske-knjige.com/image/data/Knjige%20PDF/Omer,%201-50.pdf |access-date=8. 7. 2019}}</ref> Bio je poznat među ashabima kao najučeniji u [[Kur'an]]u, kao osoba koja najdosljednije radi po propisima knjige i onaj koji najviše razumije [[islam]]. Dok je još bio nevjernik, poželio je ubiti [[Muhammed]]a, no nedugo nakon toga je prihvatio islam. Bio je poznat po pravednosti i istinoljubivosti, zbog čega ga je Muhammed prozvao ''El-Faruk'', tj. onaj koji razdvaja istinu od neistine. == Biografija == Omer, sin El-Hattaba i majke Hantame bint Hašima b. Mugira, rođen je u [[Mekka|Mekki]]. Ne postoje pouzdani podaci o vremenu njegovog rođenja. Neki autori navode da je to 581. godina a neki da je rođen 13. godine od godine slona (584. godine). Bio je Muhammedov rođak a loze im se spajaju nekoliko generacija unazad. Omer potiče iz plemena Adijj ibn Ka'b, koji su ogranak [[Kurejšije|kurejšijskog]] plemena Adnan. Pleme Adijj ibn Ka'b je bilo malobrojno i siromašno. I sam Omer ibnul-Hattab je bio odgajan u siromaštvu i u teškim životnim prilikama. Njegov je otac bio strog i grub prema njemu, što je uticalo na njegovu strogost, disciplinu i stav. === Predislamski period === Po dolasku objave Muhammedu, Omer je bio na strani većine Kurejšija. Štaviše, on je od svih Kurejšija najviše zlostavljao i kažnjavao muslimane.<ref name="haykal-p51">Haykal, 1944. Chapter 1, str. 51.</ref> Tako je odlučio i ubiti Muhammeda,<ref>Haykal, 1944. Chapter 1, str. 53.</ref> ali tad je čuo da su njegova sestra i zet primili islam, pa se zaputio da se prvo s njima obračuna. U to vrijeme kod njih je bio [[Habbab ibn el-Erett]] i učio [[Sura|suru]] "[[Ta-ha]]".<ref>as-Suyuti, ''The History of Khalifahs Who Took The Right Way'' (London, 1995), str. 107–108.</ref> Kada je došao ispred kuće, začuo je učenje te je nakon prvobitnog bijesa zatražio da pročita ono što su učili. Kada je pročitao, rekao je: "Kako je divan i častan ovaj govor!" Tada mu [[Habbab ibn el-Erett]] reče: "Omere, tako mi Allaha, nadam se da te je Allah odabrao dovom Njegova Poslanika koju sam jučer čuo da uči: '[[Allah]]u, osnaži islam Ebul-Hakemom ibn Hišamom ili Omerom ibnul-Hattabom'."<ref>{{cite book|last=Al Mubarakpury|first=Safi ur Rahman|title=Ar-Raheeq Al-Makhtum (The Sealed Nectar)|year=2002|publisher=Darussalam|isbn=9960-899-55-1|pages=130–131|url=https://books.google.com/books?id=r_80rJHIaOMC&pg=PA130}}</ref> Omer je tada otišao do kuće u kojoj je bio Muhammed s istim mačem s kojim je namjeravao ubiti Muhammeda i pred njim izgovorio [[šehadet]]. Imao je 39. godina kada je primio Islam.<ref name="Tahthib 2002 page 170">Tartib wa Tahthib Kitab [[Al-Bidayah wa al-Nihayah|al-Bidayah wan-Nihayah]] by [[ibn Kathir]], published by Dar al-Wathan publications, Riyadh Kingdom of Saudi Arabia, 1422 [[Islamic calendar|Anno hegiræ]] (2002), compiled by Muhammad ibn Shamil as-Sulami, str. 170, {{ISBN|978-9960-28-117-9}}</ref> === Život u islamu === Čim je Omer primio islam, odmah je to javno obznanio i počeo se boriti protiv nevjernika. Do tog vremena muslimani nisu smjeli javno izjavljivati da su muslimani. Omer je bio prvi koji je to učinio. Borio se sa nevjernicima sve dok oni nisu popuštali i ostavljali muslimane na miru. O njegovoj hrabrosti se govori da je u vrijeme [[Hidžra|hidžre]], dok su ostali muslimani krišom izašli iz Mekke, Omer je sa još dvojicom ashaba javno učinio [[Hidžra|hidžru]]. Učestvovao je u svim velikim bitkama, kao što su: [[Bitka na Bedru]], [[Bitka kod Uhuda]], [[Bitka na Hendeku]] i bio uvijek u žaru borbe. Takav je bio i na Hudejbiji. Toga dana je Muhammed odlučio posjetiti Harem, obaviti tavaf oko Kabe i zaklati [[kurban]]. Kurejšije su se usprotivile njegovom ulasku u Mekku. Slali su svoje izaslanike na pregovore, pokušavajući postići primirje, a Omer ibnul-Hattab je sve to pratio. Bilo mu je teško u duši zbog onoga što se dešava te je otišao [[Ebu-Bekr]]u i rekao mu: <blockquote> "Ebu-Bekre... zar on nije Allahov Poslanik?"<br />Ebu-Bekr odgovori: "Jeste"<br />Omer ponovo upita: "Zar mi nismo muslimani?"<br />-"Jesmo", odgovori Ebu-Bekr<br />-"Pa zašto se ponižavamo!?"<br />-"O Omere... pokori mu se, jer ja svjedočim da je on Allahov Poslanik."<br />-"I ja svjedočim da je on Allahov Poslanik", reče Omer </blockquote> No, razgovor sa [[Ebu-Bekr]]om Omera nije zadovoljio, pa odlazi Muhammedu, te ga upita: <blockquote> "O, Allahov Poslaniče, zar ti nisi Allahov Poslanik!?"<br />-"Jesam", reče Resulullah<br />-"A zar mi nismo muslimani?", ponovo će Omer<br />-"Jesmo"<br />-"Zar oni nisu mušrici!?", upita ponovo Omer<br />-"Jesu"<br />-"Pa zašto se onda ponižavamo?"<br />Allahov poslanik reče mu: "Ja sam Allahov rob i Njegov Poslanik, neću Mu se suprostaviti, niti će me On iznevjeriti" </blockquote> Omer zašuti poslije ovakvog odgovora. Kasnije je često govorio: "Neprestano dijelim sadaku, postim, klanjam i oslobađam robove, zbog onoga što sam tada uradio. Strah me zbog onoga što sam tada rekao, smatrajući da je ispravno." U stalnom druženju sa Muhammedom, Omer je stekao mnogo znanja i bio je poznat kao jedan od najučenijih muslimana toga doba. Tako [[Abdullah ibn Mesud]] za njega kaže: "Kada bi se Omerovo znanje stavilo na jedan tas vage, a znanje svih ljudi na drugi tas, prevagnuo bi Omerov tas" == Osnivanje halifata == Omerov politički kapacitet se prvi put manifestirao kao arhitekta halifata nakon Muhammedove smrti 8. juna 632.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Dok se dogovarala sahrana Muhammeda, grupa Muhammedovih sljedbenika koji su bili porijeklom iz Medine, [[Ensarije]] su organizovali sastanak na periferiji grada, efektivno blokirajući one drugove poznate kao [[Muhadžir|Muhadžiri]], uključujući Omera.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Omer je saznao za ovaj sastanak na Sakifi, i, povevši sa sobom još dvojicu muhadžira, [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekra]] i [[Ebu-Ubejde Amir ibnul-Džerrah|Ebu-Ubejda Amir ibnul-Džerrah]], otišao je na sastanak, vjerovatno da bi spriječio planove Ensarija za političko odvajanje. Stigavši ​​na sastanak, Omer je bio suočen sa ujedinjenom zajednicom plemena iz ensarija koji su odbili da prihvate vodstvo muhadžira.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Međutim, Omer je bio nepokolebljiv u svom uvjerenju da hilafet treba biti pod kontrolom muhadžira.<ref name="history">{{cite book|title=The History of al-Tabari|publisher=State University of New York Press|year=1990}}</ref> Iako se [[Benu Hazredž]] nisu slagali, Omer je, nakon napetih pregovora koji su trajali jedan ili dva dana, briljantno podijelio Ensarije na njihove stare zaraćene frakcije plemena Benu Avs ii Hazredž. Omer je razriješio podjele tako što je stavio ruku na Ebu-Bekra kao kandidata za jedinstvo za one okupljene u Sakifi. Drugi na Sakifi su slijedili njihov primjer, s izuzetkom plemena Hazredž i njihovog vođe, Sada ibn Ubejde, koji su zbog toga bili izopćeni. Za pleme Hazredž se kaže da nije predstavljalo značajnu prijetnju jer je bilo dovoljno ratnika iz medinskih plemena kao što su Benu Avs da ih odmah organizuju kao tjelohranitelje Ebu-Bekra.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} [[Wilferd Madelung]] sažima Omerov doprinos:{{sfnp|Madelung|1997|p=33}} {{Citat|Omer je ocijenio da je ishod skupa na Sakifi [preveden od Madelunga kao 'prebrzi i nepromišljeni dogovor'{{sfnp|Madelung|1997|p=22}} zbog odsustva većine istaknutih muhadžira, uključujući i Poslanikovu vlastitu porodicu i klan, čije učešće je smatrao bitnim za bilo koje legitimne konsultacije (šura, mašvara). To je upozorilo zajednicu, da to ne bude presedan za budućnost. Ipak, on je također branio ishod, tvrdeći da muslimani žude za Ebu-Bekrom kao ni za kim drugim. Osim toga, izvinio se da su prisutni muhadžiri bili primorani da traže hitnu zakletvu vjernosti jer se nije moglo vjerovati da će ensarije čekati legitimne konsultacije i da su mogli izabrati nekog od svojih nakon odlaska Mekanaca. Još jedan razlog zbog kojeg je Omer osudio sastanak kod Sakife kao faltu bio je bez sumnje njegov turbulentan i nedostojanstven kraj, jer su on i njegovi sljedbenici skočili na bolesnog vođu Hazaredžija Sada bin Ubadu kako bi ga naučili lekciju, ako ne i ubili, jer se usudio osporiti jedino pravo [[Kurejš]]ija da vladaju. Ovaj nasilni prekid sastanka ukazuje, osim toga, da Ensarije nisu svi bili pokolebani mudrošću i elokvencijom Ebu-Bekrovog govora i da su ga prihvatili kao najbolji izbor za nasljedstvo, kao što je predložio Caetani. Ne bi bilo smisla premlaćivati ​​poglavicu Hazaredžija da su se svi zakleli na vjernost Omerovom kandidatu. Znatan broj Ensarija, vjerovatno Hazradžije posebno, mora da je odbio slijediti vođstvo muhadžira.{{sfnp|Madelung|1997|p=33}}}} Prema raznim šiitskim izvorima [[Dvanaestoimamizam|dvanaestoimamaca]] i Madelungu,<ref name="iis.ac.uk">{{cite web |url=http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=106316 |title=Institute of Ismaili Studies |access-date=2023-04-07 |archive-date=3 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703110811/http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=106316 |url-status=dead |author=Dr Paul E Walker}} <!-- It is unclear what article is being referenced or what it is being referenced for--></ref><ref name="us.macmillan.com">{{cite web |url=http://us.macmillan.com/author/wilfredmadelung |title=Wilfred Madelung |work=macmillan.com |access-date=2023-04-07 |archive-date=26 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130626141253/http://us.macmillan.com/author/wilfredmadelung|url-status=dead}} <!-- It is unclear what article is being referenced or what it is being referenced for--></ref> Omer i Ebu-Bekr su zapravo napravili politički udar protiv [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] na Sakifi.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Prema jednoj verziji predaja u primarnim izvorima, Omer i Ebu-Bekr su također koristili silu kako bi pokušali osigurati odanost Alija i njegove frakcije. U uglavnom perzijskim historijskim izvorima pisanim 300 godina kasnije, kao što je Historija El-Tabarija, navodi se da je nakon Alijevog odbijanja da da prisegu, Ebu-Bekr poslao Omera sa naoružanim kontingentom u [[Fatima bint Muhammed|Fatiminu]] kuću gde su se Alija i njegove pristalice okupili. Izvještava se da je Omer upozorio one unutra da će, osim ako Alija ne prihvati Ebu-Bekra, [[Napad na Fatiminu kuću|zapaliti kuću]],<ref name="history"/> i pod tim okolnostima Alija je bio prisiljen da kapitulira. Ovu verziju događaja, koju su u potpunosti prihvatili [[Šiizam|šiitski]] učenjaci, općenito odbacuju [[Sunitski islam|sunitski]] učenjaci koji, s obzirom na druge izvještaje u njihovoj literaturi, vjeruju da je Alija dao zakletvu na savez Ebu-Bekru bez ikakvih pritužbi. Ali drugi sunitski i šiitski izvori kažu da se Alija nije zakleo na vjernost Ebu-Bekru nakon njegovog izbora, već šest mjeseci kasnije nakon smrti njegove supruge Fatime, dovodeći u pitanje El-Tabarijevu priču. U svakom slučaju i sunitski i šiitski izvještaji prihvataju da je Alija smatrao da ga je Ebu-Bekr trebao obavijestiti prije nego što je otišao na sastanak sa ensarijama i da se Alija zakleo na vjernost Ebu-Bakru. Zapadni učenjaci se obično slažu da je Alija vjerovao da ima jasan mandat da naslijedi Muhammeda, ali nude različite stavove o obimu upotrebe sile od strane Omera u pokušaju da zastraši Aliju i njegove pristalice. Na primjer, Madelung odbacuje mogućnost upotrebe sile i tvrdi da: {{Citat|Izolovani izvještaji o upotrebi sile protiv Alije i [[Benu Hašim|Benu Hašima]] koji su jednoglasno odbili da se zakunu na vjernost šest mjeseci vjerovatno će biti odbačeni. Ebu-Bekr je bez sumnje bio dovoljno mudar da obuzda Omera od bilo kakvog nasilja nad njima, dobro shvaćajući da bi to neizbježno izazvalo osjećaj solidarnosti većine Abdul Mannafa čiji mu je pristanak bio potreban.{{sfnp|Madelung|1997|p=43}} Njegova politika nije bila izolacija Benu Hašima što je više moguće.}} Prema [[Tom Holland|Tomu Hollandu]], Omerova historičnost je neosporna.<ref name=holland>{{cite book |title=In the shadow of the sword, The Battle for Global Empire and the End of the Ancient World |url=https://archive.org/details/inshadowofswordb0000holl_i1h8 |first=Tom |last=Holland |year=2013 |isbn=978-0-349-12235-9 |publisher=Abacus |pages=[https://archive.org/details/inshadowofswordb0000holl_i1h8/page/n408 381]–382}}</ref> Armenski biskup koji piše desetak godina nakon Kadisije opisuje Omera kao "moćnog i potentnog koji koordinira napredovanje Ismailovih sinova iz dubina pustinje".<ref name=holland /><ref>Sebeos 139</ref> Tom Holland piše "Ono što je neuporedivo dodavalo njegovom prestižu je to što su njegove potresne kvalitete kao generalisimusa bile kombinovane s najizrazitijim vrlinama. Umjesto da bude majmunskih manira kao [[Cezar]], kao što su to činili kraljevi [[Gasanidi|Gasanida]], on se oslanjao na primjer sasvim druge vrste Omerovih iznošenih haljina, njegove ishrane od hljeba, soli i vode, i njegovo odbacivanje ovozemaljskih bogatstava, podsjetili bi svakoga iz pustinjskih krajeva izvan Palestine na veoma posebnu vrstu osobe. Monasi u judejskoj pustinji dugo su se predstavljali kao Božji ratnici. Omerovo postignuće bilo je da takav jezik dovede do doslovnog i prije nezamislivog ekstrema."<ref name=holland /> === Ebu-Bekrova era === Zbog delikatne političke situacije u Arabiji, Omer se u početku protivio vojnim operacijama protiv tamošnjih pobunjeničkih plemena, nadajući se da će dobiti njihovu podršku u slučaju invazije [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] ili [[Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]]. Kasnije se, međutim, složio sa Ebu-Bekrovom strategijom da silom uguši pobunu. Do kraja 632, [[Halid ibn Velid]] je uspješno ujedinio Arabiju nakon uzastopnih pobjeda protiv pobunjenika. Tokom svoje vlastite vladavine kasnije, Omer će uglavnom usvojiti politiku izbjegavanja ratova i konsolidacije svoje moći u inkorporiranim zemljama, umjesto da širi svoje carstvo kroz kontinuirano ratovanje.<ref>''Medieval Islamic political thought'', Patricia Crone, p. 18</ref> Omer je savjetovao Ebu-Bekra da sastavi [[Kur'an]] u obliku knjige nakon što je 300 [[Hafiz]]a (pamtitelja) Kur'ana poginulo u [[Bitka kod Jamame|bici kod Jamame]].<ref name="sunnah.com">{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/93/53|title=Hadith – Book of Judgments (Ahkaam) – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref> ==== Drugi halifa ==== {| class="wikitable" align="right" |- ! scope="col" colspan="3" | [[Halifa|Halife]] |- ! scope="col" | Prije ! scope="col" | Omer ! scope="col" | Poslije |- | style="text-align:center;" | [[Ebu-Bekr]] | style="text-align:center;" | [[634]]–[[644]]. | style="text-align:center;" | [[Osman ibn Affan|Osman]] |} Još nakon što je [[Ebu-Bekr]] odlučio da izabere Omera da ga naslijedi, neki su se uplašili da će Omer biti još oštriji kada preuzme [[hilafet]]. Takvo mišljenje se samo povećalo nakon smrti [[Ebu-Bekr]]a. No, prije zakletve, Omer se pred prisutnim obratio Bogu dovom: "Allahu moj, ja sam grub, pa me učini blagim. Allahu moj, ja sam slab, pa me ojačaj. Allahu moj, ja sam škrt, pa me učini darežljivim", i nastavio dalje riječima: <blockquote> "Allah vas je, uistinu, iskušao sa mnom, a mene je iskušao sa vama i ostavio me među vama poslije moga prijatelja [Muhammeda]. Tako mi Allaha, svako vaše pitanje koje mi dođe, ja ću lično preuzeti. Neću ga drugom povjeravati i neću žaliti uloženog truda. Bit ću odlučan i povjerljiv. A ko bude loš, sigurno ću ga kazniti." </blockquote> Omer je dobio nadimak "Vođa pravovjernih" ''Emirul-u'minin''. Po preuzimanju halifata, Omer je smijenio [[Halid ibn Velid|Halida ibn Velida]] sa mjesta glavnokomandujućeg muslimanske vojske. Na njegovo mjesto postavio je [[Ebu-Ubejde Amir ibn El-Džerrah]]a. Nastavio je sa osvajanjima. Veoma lako je uspjevao potaknuti veliki broj muslimana na [[Džihad]]. Tome su uveliko doprinosili i uspjesi na bojnom polju. Posebno se trebaju spomenuti [[Irak]], [[Šam]], [[Kuds]] te [[Egipat]] koji su muslimani za vrijeme vladavine Vođe pravovjernih uspjeli u potpunosti ostvojiti. Za vrijeme svoga [[Pravedni halifat|halifata]], Emirul-u'minin je učinio [[Medina|Medinu]] muslimanskom prijestolnicom, [[džamija|džamiju]] je učinio mjestom gdje se raspravlja o općim muslimanskim problemima. [[Džamija]] je u Omerovo vrijeme bila mjesto odakle se upravlja državom. Prvi je postavio sudije i zahtijevao od njih da se drže pravde u svojim presudama. A sam je on bio primjer za pravednost. Nazvan je Farukom jer je rastavljao istinu od laži. Jednom prilikom, kada je došao u [[Medina|Medinu]] izaslanik Kisre htio je pitati o muslimanskom kralju, pa su ga obavijestili da kod njih nema kralja, nego da imaju [[halifa|halifu]]. Potom ih je pitao gdje on boravi, pa su ga uputili prema džamiji. Potražio ga je u džamiji, ali ga nije našao. Rečeno mu je da ode na jedno mjesto nedaleko od džamije. Kada je perzijski izaslanik došao na mjesto gdje su ga uputili, našao je čovjeka kako spava u hladovini voćnjaka. Sam, sakriven od sunca, sa svojim štapom pod glavom, siguran i bezbrižan spavao je prvi čovjek najveće države tog doba. Ta slika je nagnala Perzijanca da kaže poznatu rečenicu: "Pravdu si uspostavio, pa mirno zaspao". Prvi je uveo poštu, plate i protokole. Uveo je mjesečevo računanje vremena za muslimane. == Smrt == U ranu zoru, u srijedu, četvrtoga [[zul-hidždže]]ta dvadeset i treće godine po Hidžri izašao je Emirul-mu'minin u džamiju da predvodi muslimane na [[sabah-namaz]]u. Kada je izgovorio početni [[tekbir]] za pristup [[namaz]]u, priđe mu čovjek i udari ga nožem nekoliko puta u prsa i u stomak. Omer je osjetio hladnoću oružja, i okrenuvši se prema muslimanima išareteći progovori: "Božija je odredba neprikosnovena." Ubica je bio Ebu-Lu'lu Fejruz el-Farisi, rob El-Mugire ibn Šu'bea. Dok su ga muslimani pokušali uhvatiti, on je počinio samoubistvo i tako nije mogao ništa otkriti o zavjeri. Ostavio je [[hilafet]] jednom od šest ljudi koje je izabrao, a to su: [[Osman ibn Affan]], [[Alija ibn Ebu-Talib]], [[Zubejr ibn Avvam]], [[Talha ibn Ubejdullah]], [[Abdurrahman ibn Avf]] i [[Sa'd ibn Ebu Vekkas]]. Oporučio je skromnu [[Dženaza-namaz|dženazu]] i tražio od [[Aiša|Aiše]] da bude ukopan pored Muhammeda i [[Ebu-Bekr]]a, što mu je dozvolila. Na samrti je tražio od sina da ga mu spusti obraz na zemlju i počeo je govoriti: "Teško meni ako mi [[Allah]] ne oprosti...Teško meni ako mi [[Allah]] ne oprosti...". To je ponavljao dok mu duša nije izašla. == Također pogledajte == * [[Deseterica ashaba kojima je obećan džennet]] * [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekr es-Siddik]] * [[Osman ibn Affan]] * [[Alija ibn Ebu-Talib]] * [[Pravedni halifat]] == Reference == {{reference}} == Bibliografija == {{refbegin|33em}} * {{cite book |author=Ibn Sa'ad |title=The Book of the Major Classes (Tabaqat al-Kubra) |title-link=The Book of the Major Classes}} *{{cite book|last1=Caetani|first1=Leone|author1-link=Leone Caetani|date=1905–1926|title=Annali dell'Islam|series=10 vols.|location=Milan|publisher=Ulrico Hoepli|oclc=3423680|url=https://archive.org/details/annalidellislam05caetuoft}} * Guillaume, A., ''The Life of Muhammad'', Oxford University Press, 1955. * Previte-Orton, C. W. (1971). ''The Shorter Cambridge Medieval History''. Cambridge: Cambridge University Press. * Donner, Fred, ''The Early Islamic Conquests'', Princeton University Press, 1981. *{{cite book|last1=El-Hibri|first1=Tayeb|date=2010|title=Parable and Politics in Early Islamic History: The Rashidun Caliphs|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-15082-8|url=https://books.google.com/books?id=ouwL4dGrTN8C&pg=PA108}} * {{cite book |last=Hourani |first=Albert |author-link=Albert Hourani |title-link=History of the Arab Peoples |title=A History of the Arab Peoples |publisher=Faber and Faber |year=1991}} * {{cite book|last=Madelung |first=Wilferd |title=The Succession to Muhammad |title-link=The Succession to Muhammad (book) |publisher=Cambridge University Press|year=1997}} * {{cite book|last=Madelung |first=Wilferd |url=https://books.google.com/books?id=2QKBUwBUWWkC |title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate |date=15. 10. 1998 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-52-164696-3}} * {{cite book |title=Conquerors of Palestine Through Forty Centuries |first=Henry Osmond |last=Lock |others=Introduction by [[Edmund Allenby, 1st Viscount Allenby]] |publisher=[[Kessinger Publishing]] |orig-date=First published 1920 |year=2003 |isbn=0-7661-3984-0}} * {{Cite book |last=Hart |first=Michael H. |url=https://books.google.com/books?id=jvbNRbDKY1wC |title=The 100: A Ranking of the Most Influential Persons in History |publisher=Carol Publishing Group |year=1978 |isbn=9780806513508 |author-link=Michael H. Hart}} * {{Encyclopaedia Islamica|last1=Ishkevari|first1=Hasan Yusofi|last2=Nejad|first2=Saleh|title=Abū Luʾluʾ|year=2008|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-islamica/*-SIM_0169}} * {{cite book |last1=Fayda |first1=Mustafa |last2=Koçak |first2=Muhşin |title=ÖMER b. el-Hattâb – An article published in 34th volume of Turkish Encyclopedia of Islam |date=2007 |publisher=[[TDV İslâm Ansiklopedisi]] |location=Istanbul |isbn=978-97-53-89456-2 |pages=44–53 |volume=34 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/omer#2-fikih |lang=tr}} * {{citation |author=Barnaby Rogerson |url=https://books.google.com/books?id=qzyBPwAACAAJ |title=The Heirs of Muhammad: Islam's First Century and the Origins of the Sunni-Shia Split |year=2008 |publisher=Overlook |isbn=978-1-59-020022-3}} * {{citation |author=Barnaby Rogerson |url=https://books.google.com/books?id=ExbdVf5fFmUC |title=The Heirs Of The Prophet Muhammad: And the Roots of the Sunni-Shia Schism |date=4. 11. 2010 |publisher=Little, Brown Book Group |isbn=978-0-74-812470-1 |author-link=Barnaby Rogerson}} * {{cite encyclopedia |last1=Pellat |first1=Charles |author1-link=Charles Pellat |year=2011 |title=Abū Loʾloʾa |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |editor1-last=Yarshater |editor1-first=Ehsan |editor1-link=Ehsan Yarshater |url=https://iranicaonline.org/articles/abu-loloa-a-persian-slave-of-mogira-b}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Umar}} * [http://www.koforkefia.jeeran.com/ Porodično stablo Omera ibnul-Hattaba]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.returntoislam.com/wiki/index.php/Al-Farooq Život Omera Velikog] {{Desetorica ashaba kojima je obećan Džennet}} {{Muhammed}} {{Pravedne halife}} [[Kategorija:Ashabi]] [[Kategorija:Desetorica ashaba kojima je obećan Džennet]] [[Kategorija:Pravedne halife]] g096egn4a1im18dq3qniq9ekywfhf9a 0 30124 3671773 3665553 2024-12-08T23:14:02Z InternetArchiveBot 118070 Adding 7 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = | nativno_ime = | slika = Hagia Sophia Mars 2013.jpg | tekst = Crkva Aja Sofija sagrađena je 537, munare dograđene u 15.–16. stoljeću kada je postala džamija.<ref>{{cite journal |last1=Emerson |first1=William |last2=van Nice |first2=Robert L. |title=Hagia Sophia and the First Minaret Erected after the Conquest of Constantinople |journal=American Journal of Archaeology |date=1950 |volume=54 |issue=1 |pages=28–40 |doi=10.2307/500639 |jstor=500639 |s2cid=193099976 |url=https://www.jstor.org/stable/500639 |issn=0002-9114}}</ref> | lokacija = [[Fatih]], [[Istanbul]], [[Turska]] | dizajner = [[Isidor Miletski]], [[Artemije iz Trala]] | tip = | materijal = | dužina = 82 m | širina = 73 m | visina = 55 m | početak = oko 346. | završetak = 360. | otvoreno_za = | posvećeno = [[Duh sveti|Duhu svetom]] | slika_mape = Istanbul | map_text = Lokacija Aja Sofije u Istanbulu | map_width = | relief = | coordinates = {{Coord|41|00|30|N|28|58|48|E|type:landmark_region:TR|display=inline,title}} | veb-sajt = | dodaci = {{Infokutija Svjetska baština |dio = [[Historijsko područje Istanbula]] |kriterij = kulturni: i, ii, iii, iv |ID = 356 |godina = 1985 |dijete = yes }} }} '''Aja Sofija''' ([[Grčki jezik|grč.]]: Ἁγία Σοφία, romanizirano: Hagía Sophía; [[Latinski jezik|lat.]]: Sancta Sophia, [[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, [[Turski jezik|tur.]]: Ayasofya-i Kebir Cami-i Şerifi, [[Bosanski jezik|bos.]]: sveta mudrost) kasnoantička je bogomolja, koju su dizajnirali u to vrijeme poznati grčki matematičar [[Antemije iz Trala]] i arhitekta [[Izidor iz Mileta]].<ref name="HHS">{{Cite web|url= https://hagiasophiaturkey.com/history-hagia-sophia/|title= History of Hagia Sophia|work= hagiasophiaturkey.com|access-date= 22. 4. 2021}}</ref> Bila je najveća [[crkva]]<ref>{{Cite news|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/aja-sofija-muzej-ili-dzamija|title=Aja Sofija - muzej ili džamija|date=21. 12. 2013|newspaper=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 7. 2018}}</ref> u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]], prijašnjem [[Bizantijsko Carstvo|Istočnom Rimskom Carstvu]], te središte istočne pravoslavne crkve u kojoj su se krunisali bizantijski carevi. Sagrađena je za vrijeme vladavine cara [[Justinijan I|Justinijana I]] u [[Carigrad]]u i jedno je od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. Prva crkva na tom mjestu, koju je započeo car [[Konstantin]], bila je razrušena tokom [[Nika pobuna|Nika pobune]] 532, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. Ali on nastavlja s gradnjom na istom mjestu. Posljednja od tri crkvene građevine koje je na tom mjestu uzastopno podiglo Istočno rimsko carstvo, završena je 537, izgrađena za samo pet godina<ref>{{Cite web|url=http://arheon.org/legende-aje-sofije/|title=Arheološki portal - Arheologija i legende: Aja Sofija|website=arheon.org|language=en-US|access-date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151215090750/http://arheon.org/legende-aje-sofije/|archive-date=15. 12. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Hagia-Sophia|title=Hagia Sophia {{!}} History, Facts, & Significance|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=5. 7. 2018}}</ref> i odmah je dostigla svjetsku slavu. Lokalitet je bio kalcedonska crkva od 360. do 1054, pravoslavna crkva nakon [[Crkveni raskol|Crkvenog raskola]] 1054. i katolička crkva nakon [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]].[4] Obnovljena je 1261. i ostala je pravoslavna do pada Carigrada 1453. Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri [[Munara|minareta]]. Mozaici koji su postojali u crkvi su prekrečeni. Služila je kao džamija do 1935, kada je postala [[muzej]]. Godine 2020. lokacija je ponovo postala džamija.<ref name="HHS" /> [[Turska|Turski]] predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] je 10. jula 2020. reklasifikovao Aja Sofiju kao [[Džamija|džamiju]], a u petak 24. jula 2020. je zakazana prva [[Namaz|molitva]]. Sadašnju građevinu izgradio je [[Spisak bizantijskih careva|bizantijski car]] [[Justinijan I]] kao kršćansku katedralu u Konstantinopolju za Bizantsko Carstvo između 532. i 537, a projektirali su je grčki geometri [[Isidor iz Mileta]] i [[Artemije iz Trala]].<ref>{{cite book |last=Kleiner |first=Fred S. |title=Gardner's Art Through the Ages: Volume I, Chapters 1–18|title-link=Gardner's Art Through the Ages |author2=Christin J. Mamiya |publisher=Wadsworth |year=2008 |isbn=978-0-495-46740-3 |edition=12th |location=Mason, OH |page=329}}</ref> Formalno se naziva Crkva Božje Svete mudrosti<ref>{{Cite journal |last=Downey |first=Glanville |date=January 1959 |title=The Name of the Church of St. Sophia in Constantinople |url=http://dx.doi.org/10.1017/s001781600002664x |journal=Harvard Theological Review |volume=52 |issue=1 |pages=37–41 |doi=10.1017/s001781600002664x |s2cid=163442071 |issn=0017-8160}}</ref><ref name="Hamm20102">{{cite book |last1=Hamm |first1=Jean S. |title=Term Paper Resource Guide to Medieval History |url=https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-35967-5 |page=[https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm/page/39 39] |language=en |quote=Hagia Sophia, or the Church of Holy Wisdom, is one of the world's most spectacular churches, representing not only great beauty, but also masterful engineering.}}</ref> i po završetku postali najveći svjetski unutrašnji prostor i među prvim potpuno visećim kupolama. Smatra se oličenjem bizantijske arhitekture<ref name="BAT">{{cite book |last1=Fazio |first1=Michael |title=Buildings Across Time |last2=Moffett |first2=Marian |last3=Wodehouse |first3=Lawrence |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2009 |isbn=978-0-07-305304-2 |edition=3rd}}</ref> i kaže se da je "promijenila historiju arhitekture".<ref name="nytimes22">{{cite news |last=Simons |first=Marlise |date=22 August 1993 |title=Center of Ottoman Power |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1993/08/22/travel/center-of-ottoman-power.html |access-date=4 June 2009}}</ref> Sadašnja Justinijanova zgrada bila je treća istoimena crkva koja je zauzela to mjesto, jer je prethodna bila uništena u [[Pobuna Nika|nemirima u Niki]]. Kao episkopsko sjedište ekumenskog patrijarha Konstantinopolja, ostala je najveća svjetska katedrala skoro hiljadu godina, sve dok [[Katedrala u Sevilli]] nije završena 1520. Počevši s kasnijom bizantijskom arhitekturom, Aja Sofija je postala paradigmatski oblik [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]], a njen arhitektonski stil su oponašale osmanske džamije hiljadu godina kasnije.<ref name="Heinle & Schlaich 1996">{{harvnb|Heinle|Schlaich|1996}}</ref> Opisan je kao "jedinstven položaj u hrišćanskom svijetu"<ref name="Heinle & Schlaich 1996" /> i kao arhitektonska i kulturna ikona bizantijske i pravoslavne civilizacije.<ref name="Heinle & Schlaich 1996" /><ref>{{harvnb|Cameron|2009}}.</ref><ref name="M130">{{harvnb|Meyendorff|1982}}.</ref> Vjerski i duhovni centar [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] skoro hiljadu godina, crkva je bila posvećena Svetoj Premudrosti.<ref name="ja4712">Janin (1953), p. 471.</ref><ref name="Binns20022">{{cite book |last=Binns |first=John |url=https://books.google.com/books?id=MOA5vfSl3dwC&pg=PA57 |title=An Introduction to the Christian Orthodox Churches |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-66738-8 |page=57}}</ref><ref name="McKenzieGraham19982">{{cite book |last1=McKenzie |first1=Steven L. |url=https://books.google.com/books?id=owwhpmIVgSAC&pg=PA149 |title=The Hebrew Bible Today: An Introduction to Critical Issues |last2=Graham |first2=Matt Patrick |publisher=Westminster John Knox Press |year=1998 |isbn=978-0-664-25652-4 |page=149}}</ref> To je mjesto gdje je Humbert od Silve Candide, izaslanik [[Papa Lav IX|pape Lava IX]] 1054, službeno izvršio ekskomunikaciju patrijarha [[Mihajlo I. Cerularije|Mihajla I Kerularija]], što se smatra početkom raskola Istok-Zapad. Godine 1204. pretvorena je tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]] u katoličku [[Katedrala|katedralu]] pod Latinskim carstvom, prije nego što je vraćena istočnoj pravoslavnoj crkvi nakon obnove Bizantijskog carstva 1261. Enrico Dandolo, dužd Venecije koji je predvodio Četvrti krstaški rat i 1204. pljačku Carigrada, sahranjen je u crkvi. Nakon pada Konstantinopolja pod [[Osmansko Carstvo]] 1453,<ref name="mw1122">Müller-Wiener (1977), str. 112.</ref> [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] ju je preuredio u [[Džamija|džamiju]] i postala je glavna džamija u [[Istanbul|Istanbulu]] sve do izgradnje [[Sultan Ahmedova džamija (Istanbul)|Sultan Ahmedove džamije]] 1616.<ref name="http://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html2">{{Cite web |url=https://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html |title=Hagia Sophia: Facts, History & Architecture |first=Owen |last=Jarus |date=1 March 2013 |website=livescience.com |access-date=15 July 2020}}</ref><ref name="archnet.org2">{{Cite web |url=http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |title=Hagia Sophia |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105062813/http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |archive-date=5 January 2009 |website=ArchNet}}</ref> Prilikom pretvorbe uklonjena su zvona, oltar, ikonostas, ambon i krstionica, a ikonografija, poput mozaičkih prikaza Isusa, Marije, kršćanskih svetaca i anđela, uklonjena je ili prelijepljena.<ref name="mw91">Müller-Wiener (1977), str. 91.</ref> Islamski arhitektonski dodaci uključivali su četiri minareta, minber i mihrab. Bizantijska arhitektura Aja Sofije poslužila je kao inspiracija za mnoge druge vjerske objekte uključujući Aja Sofiju u Solunu, Panagiju Ekatontapiliani, Šehzade džamiju, [[Sulejmanija džamija|Sulejmanija džamiju]], [[Rustem-pašina džamija|Rustem-pašinu džamiju]] i Kılıç Ali-pašini kompleks. Patrijaršija se preselila u crkvu Svetih apostola, koja je postala gradska katedrala. Kompleks je ostao džamija do 1931, kada je četiri godine zatvorena za javnost. Ponovo je otvorena 1935. kao muzej pod sekularnom Republikom Turskom, a zgrada je bila najposjećenija turistička atrakcija Turske od 2019.<ref>{{cite news |title=Hagia Sophia still Istanbul's top tourist attraction |publisher=hurriyet |url=http://www.hurriyetdailynews.com/hagia-sophia-still-istanbuls-top-tourist-attraction.aspx?pageID=238&nID=94210&NewsCatID=379}}</ref> U julu 2020. Državno vijeće je poništilo odluku iz 1934. o osnivanju muzeja, a Aja Sofija je reklasificirana u džamiju. Dekret iz 1934. proglašen je nezakonitim i po osmanskom i po turskom zakonu jer je vakuf Aja Sofije, koji je uvakufio sultan Mehmed, odredio to mjesto kao džamiju; Zagovornici odluke su tvrdili da je Aja Sofija bila lično vlasništvo sultana. Odluka da se Aja Sofija proglasi džamijom bila je vrlo kontroverzna. To je rezultiralo podijeljenim mišljenjima i naišlo na osudu turske opozicije, [[UNESCO]]-a, Svjetskog vijeća crkava i Međunarodnog udruženja vizantijskih studija, kao i brojnih međunarodnih lidera, dok je nekoliko muslimanskih lidera u Turskoj i drugim zemljama pozdravilo njeno pretvaranje u džamiju. . == Arhitektura == [[File:Hagia-Sophia-Grundriss.jpg|thumb|upright=1.2<!--size for detailed plan-->|a) Plan galerije (gornja polovina) b) Plan prizemlja (donja polovina)]] Aja Sofija je jedan od najvećih sačuvanih primjera [[Bizantijska arhitektura|bizantijske arhitekture]].<ref name="BAT" /> Unutrašnjost je ukrašena [[Mozaik|mozaicima]], [[Mramor|mramornim]] stubovima i oblogama velike umjetničke vrijednosti. Justinijan je nadgledao završetak najveće katedrale ikada izgrađene do tog vremena, i ostala je najveća katedrala 1000 godina do završetka katedrale u [[Sevilla|Sevilli]] u [[Španija|Španiji]].<ref>{{cite book |title=Religions of the World: A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices |first1=J. Gordon |last1=Melton |first2=Martin |last2=Baumann |publisher=ABC-CLIO |date=2010 |page=513}}</ref> Aja Sofija koristi zidanu konstrukciju. Konstrukcija ima spojeve od cigle i maltera koji su 1,5 puta veći od širine cigle. Malterski spojevi se sastoje od kombinacije pijeska i sitnih keramičkih komada ravnomjerno raspoređenih po fugama maltera. Ova kombinacija pijeska i krhotina često se koristila u [[Rimski beton|rimskom betonu]], prethodniku modernog betona. Upotrijebljena je i znatna količina željeza.<ref>{{Cite journal |last1=Syrmakezis |first1=K. |last2=Mavrouli |first2=O. |last3=Papaevaggeliou |first3=P. |last4=Aggelakopolulou |first4=E. |last5=Bakolas |first5=A. |last6=Moropoulou |first6=A. |date=November 2013 |title=Finite element analysis and fragility curves for the evaluation of restoration mortars behavior regarding the earthquake protection of historic structures |journal=Soil Dynamics and Earthquake Engineering |volume=54 |pages=61–65 |doi=10.1016/j.soildyn.2013.07.002 |bibcode=2013SDEE...54...61S |issn=0267-7261}}</ref> Justinijanova [[bazilika]] bila je istovremeno vrhunsko arhitektonsko dostignuće kasne antike i prvo remek-djelo bizantijske arhitekture. Njegov utjecaj, i arhitektonski i liturgijski, bio je široko rasprostranjen i trajan u [[Istočno kršćanstvo|istočnom kršćanstvu]], [[Zapadno kršćanstvo|zapadnom kršćanstvu]] i [[Islam|islamu]] podjednako.<ref name="Sqour-2016">{{Cite conference |last=Sqour |first=Saqer |date=5–6 May 2016 |title=Influence of Hagia Sophia on the Construction of Dome in Mosque Architecture |url=https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |conference=8th International Conference on Latest Trends in Engineering and Technology (ICLTET'2016) |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Ousterhout |first=Robert |date=1996-01-01 |title=An Apologia for Byzantine Architecture |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/767224 |journal=Gesta |volume=35 |issue=1 |pages=21–33 |doi=10.2307/767224 |jstor=767224 |s2cid=193354724 |issn=0016-920X}}</ref> [[File:Hagia Sophia Segment.svg|thumb|left|Izometrijska projekcija presjeka]] Ogromna unutrašnjost ima složenu strukturu. [[Brod (arhitektura)|Brod]] je prekriven centralnom [[Kupola|kupolom]] koja je na svom maksimumu 55,6 m od nivoa poda i oslanja se na arkadu od 40 lučnih prozora. Popravke njegove strukture su ostavile kupolu donekle eliptičnu, sa prečnikom koji varira između 31,24 i 30,86 m.<ref>{{cite journal |last1=Plachý |first1=Jan |last2=Musílek |first2=Josef |last3=Podolka |first3=Luboš |last4=Karková |first4=Monika |title=Disorders of the Building and its Remediation – Hagia Sophia, Turkey the Most the Byzantine Building |journal=Procedia Engineering |date=2016 |volume=161 |pages=2259–2264 |doi=10.1016/j.proeng.2016.08.825 |doi-access=free}}</ref> Na zapadnom ulazu i istočnoj liturgijskoj strani nalaze se lučni otvori prošireni polovicom kupola identičnog prečnika centralnoj kupoli, nošeni na manjim [[Polukupola|polukupolama]] [[Eksedra|eksedrama]], hijerarhijom kupolastih elemenata izgrađenih tako da stvore ogromnu duguljastu unutrašnjost koju kruniše središnja kupola, sa čistim rasponom od 76,2 m.<ref name=BAT /> [[File:Hagia sophia mathematische Konstruktion.jpg|thumb|Geometrijska koncepcija zasniva se na matematičkim formulama Herona. Izbjegava korištenje iracionalnih brojeva za konstrukciju]] Teorije [[Heron|Herona]], helenističkog matematičara iz 1. vijeka, možda su bile korištene za rješavanje izazova koje predstavlja izgradnja tako ekspanzivne kupole na tako velikom prostoru.<ref>{{Cite web |title=Helge Svenshon 2010: Das Bauwerk als "Aistheton Soma" – Eine Neuinterpretation der Hagia Sophia im Spiegel antiker Vermessungslehre und angewandter Mathematik. In: Falko Daim · Jörg Drauschke (Hrsg.) Byzanz – das Römerreich im Mittelalter Teil 2, 1 Schauplätze, Römisch-Germanisches Zentralmuseum Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte |url=http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live |access-date=15 July 2020}}</ref> Svenshon i Stiffel su predložili da arhitekti koriste Heronove predložene vrijednosti za izgradnju svodova. Mjere kvadrata izračunate su korištenjem progresije broja stranica i dijagonale, što rezultira kvadratima definiranim brojevima 12 i 17, pri čemu 12 definira stranu kvadrata, a 17 njegovu dijagonalu, koji su korišteni kao standardne vrijednosti već od u klinopisnim babilonskim tekstovima.<ref name="Svenshon">Svenshon, Helge Olaf: Heron of Alexandria and the Dome of Hagia Sophia in Istanbul. In: Proceedings of the Third Congress on Construction History. Brandenburg University of Technology Cottbus, 20th – 24th May 2009. NEUNPLUS1, Berlin, S. 1387–1394. {{ISBN|978-3-936033-31-1}}</ref> Svaka od četiri strane velikog trga Aja Sofija duga je otprilike 31 &nbsp;m,<ref>{{Cite book |last=Schibille |first=Nadine |url=https://books.google.com/books?id=n-oGDAAAQBAJ |title=Hagia Sophia and the Byzantine Aesthetic Experience |date=2016-04-22 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-12415-3 |language=en}}</ref> a ranije se smatralo da je to ekvivalent od 100 bizantijskih stopa.<ref name="Svenshon" /> Svenshon je sugerisao da veličina stranice centralnog trga Aja Sofije nije 100 bizantijskih stopa, već 99 stopa. Ovo mjerenje nije samo racionalno, već je i ugrađeno u sistem progresije bočnih i dijagonalnih brojeva (70/99) i stoga je upotrebljiva vrijednost primijenjene matematike antike. Daje dijagonalu od 140 kojom se može upravljati za izgradnju ogromne kupole poput one u Aja Sofiji.<ref>{{Cite web |last=Stiftung |first=Gerda Henkel |title=Die Hagia Sophia Justinians – Mathematischer Raum als Bühne des Kaisers |url=https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/die_hagia_sophia_justinians_mathematischer_raum_als_buehne_des_kaisers?nav_id=3486 |website=L.I.S.A. WISSENSCHAFTSPORTAL GERDA HENKEL STIFTUNG}}</ref> === Pod === [[File:Hagia Sophia - Omphalion - Ayasofya - Αγία Σοφία - 47856233651.jpg|thumb|[[Omfalion]], mermerni dio poda u Aja Sofiji, je mesto gde su krunisani bizantijski carevi. Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka.]] Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka. Nakon prvog urušavanja svoda, slomljena kupola ostavljena je na originalnom Justinijanovom podu, a novi pod je postavljen iznad ruševina kada je kupola obnovljena 558.<ref name="Dark-2019b">{{Cite book |last1=Dark |first1=Ken R. |url=https://books.google.com/books?id=TU7lswEACAAJ |title=Hagia Sophia in Context: An Archaeological Re-examination of the Cathedral of Byzantine Constantinople |last2=Kostenec |first2=Jan |publisher=Oxbow Books |year=2019 |isbn=978-1-78925-030-5 |location=Oxford |pages=69–72 |language=en}}</ref> Od postavljanja ovog drugog Justinijanovog poda, pod je postao dio liturgije, sa značajnim lokacijama i prostorima razgraničenim na različite načine korištenjem kamenja i mramora različitih boja.<ref name="Dark-2019b" /> Pod je pretežno napravljen od prokoneskog mermera, vađenog na Prokonezi ([[Mramorno ostrvo]]) u Propontidi ([[Mramorno more]]). Ovo je bio glavni bijeli mermer koji se koristio u spomenicima [[Carigrad]]a. Ostali dijelovi poda, poput tesalijskog mermera, vađeni su u Tesaliji u rimskoj Grčkoj. Antičke trake od tesalskog zelja preko poda broda često su se poredile s rijekama.<ref>{{Cite journal |last=Majeska |first=George P. |date=1978 |title=Notes on the Archeology of St. Sophia at Constantinople: The Green Marble Bands on the Floor |journal=Dumbarton Oaks Papers |volume=32 |pages=299–308 |doi=10.2307/1291426 |jstor=1291426 |issn=0070-7546}}</ref> Brojni autori su hvalili pod i više puta ga uspoređivali s morem.<ref name="Barry-2007">{{Cite journal |last=Barry |first=Fabio |date=2007 |title=Walking on Water: Cosmic Floors in Antiquity and the Middle Ages |journal=The Art Bulletin |volume=89 |issue=4 |pages=627–656 |doi=10.1080/00043079.2007.10786367 |jstor=25067354 |s2cid=194078403 |issn=0004-3079}}</ref> Justinijanski pjesnik Pavle Silentijar uporedio je ambon i soleu koji ga povezuju sa svetištem s ostrvom u moru, a samim svetištem lukom.<ref name="Barry-2007" /> Narratio iz 9. vijeka piše o njemu kao "kao more ili tekuće vode rijeke".<ref name="Barry-2007" /> Mihailo Đakon u 12. vijeku je također opisao pod kao more u kojem su amvoni i drugi liturgijski namještaj stajali kao ostrva.<ref name="Barry-2007" /> Tokom [[Pad Konstantinopolja|osvajanja Konstantinopolja]] u 15. vijeku, za osmanskog halifu [[Mehmed II|Mehmeda]] se priča da se popeo na kupolu i galerije kako bi se divio podu, koji je prema Tursun Begu podsjećao na "more u oluji" ili "okamenjeno more".<ref name="Barry-2007" /> Drugi autori iz osmanskog doba također su hvalili pod; Tâcîzâde Cafer Çelebi uporedio ga je sa talasima mermera.<ref name="Barry-2007" /> Pod je pokriven tepihom 22. jula 2020.<ref name="BBC News-2020b">{{Cite news |date=2020-07-24 |title=Hagia Sophia opens to Muslims for Friday prayers |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-53506445 |access-date=2020-07-24}}</ref> === Narteks i portali === Carska kapija, ili Carska vrata, bila su glavni ulaz između egzo- i ezonarteksa, a prvobitno ih je isključivo koristio car.<ref>{{Cite journal |last=Teteriatnikov |first=Natalia |title=Devotional Crosses in the Columns and Walls of Hagia Sophia |date=1998 |url=https://www.jstor.org/stable/44172340 |journal=Byzantion |volume=68 |issue=2 |pages=419–445 |jstor=44172340 |issn=0378-2506}}</ref><ref name="Opstall-2018">{{Cite book |last=Opstall |first=Emilie M. van |date=2018-06-28 |chapter=On the Threshold: Paul the Silentiary's Ekphrasis of Hagia Sophia |url=https://brill.com/view/book/9789004369009/BP000010.xml |title=Sacred Thresholds: The Door to the Sanctuary in Late Antiquity |language=en |pages=31–65 |doi=10.1163/9789004369009_003 |isbn=9789004369009|s2cid=201516637|oclc=1037899166}}</ref> Duga rampa sa sjevernog dijela vanjskog [[narteks]]a vodi do gornje galerije.<ref>{{Cite web |date=2023-04-10 |title=Hagia Sophia Imperial Gate {{!}} Visit & Explore The Iconic Landmark |url=https://hagiasophiatickets.com/imperial-gate |access-date=2023-07-18 |website=Hagia Sophia Tickets |language=en}}</ref> [[File:Istanbul.Hagia Sophia055.jpg|thumb|right|Zapadna strana gornje galerije]] === Gornja galerija === Gornja galerija, ili matroneum, je u obliku potkovice; sa tri strane zatvara [[Brod (arhitektura)|brod]] i prekida ga [[apsida]]. Nekoliko mozaika sačuvano je u gornjoj galeriji, prostoru koji je tradicionalno rezervisan za caricu i njen dvor. U južnom dijelu galerije nalaze se najbolje očuvani mozaici. [[File:Istanbul - Hagia Sophia - slope to first floor.jpg|175px|thumb|left|Padina koja vodi do gornje galerije u Aja Sofiji]]. Sjeverna galerija prvog sprata sadrži runske grafite za koje se vjeruje da su ih ostavili pripadnici [[Varjaška garda|Varjaške garde]].<ref>{{Cite book |last=A. |first=Mel'nikova, Elena |url=http://worldcat.org/oclc/1233690226 |title=A New Runic Inscription from Hagia Sophia Cathedral in Istanbul |date=2016 |publisher=Institute of World History, Russian Academy of Sciences, Moscow |oclc=1233690226}}</ref> Na vanjskoj površini Aja Sofije vidljiva su strukturna oštećenja uzrokovana prirodnim katastrofama. Kako bi se osiguralo da Aja Sofija nije pretrpjela nikakva oštećenja na unutrašnjosti zgrade, istraživanja su provedena korištenjem radara koji prodire u zemlju unutar galerije Aja Sofije. Uz korištenje radara koji prodire u tlo (GPR), timovi su otkrili slabe zone unutar galerije Aja Sofije i također zaključili da je zakrivljenost kupole svoda pomjerena izvan proporcije u odnosu na prvobitnu ugaonu orijentaciju.<ref>{{Cite journal |last1=Yalçıner |first1=Cahit Çağlar |last2=Kurban |first2=Yunus Can |last3=Altunel |first3=Erhan |date=May 2017 |title=Research using GPR into the cause of cracks and depressions in the floor of the gallery of Hagia Sophia Museum |journal=Construction and Building Materials |volume=139 |pages=458–66 |doi=10.1016/j.conbuildmat.2017.02.036 |issn=0950-0618}}</ref> ==== Deisis ==== {{Glavni|Deisis (Aja Sofija)}} [[Datoteka:Deesis mosaic Hagia Sophia.jpg|thumb|200px|desno|Deisis mozaik u Aja Sofiji]] Deisis mozaik (grčki, Δέησις) vjerovatno je urađen 1261. a naručen je da označi kraj 57 godina latinokatoličke upotrebe Aja Sofije i povratak pravoslavnoj vjeri. To je treći panel koji se nalazi u ograđenom carskom prostoru gornjih galerija. Smatra se najznačajnijim u Aja Sofiji, zbog mehkoće crta, humanih izraza i tonova mozaika. Stil je blizak onom italijanskih slikara s kraja 13. i ranog 14. vijeka, kao što je [[Duccio di Buoninsegna]]. Na ovom panelu Madona i Jovan Krstitelj (Ioannes Prodromos), oboje su prikazani u tri četvrtine profila, mole Hrista Pantokratora za spasenje čovječanstva na Sudnjem danu. Donji dio ovog mozaika je jako oštećen <ref>{{Cite book |last=Parry |first=Ken |url=https://books.google.com/books?id=fWp9JA3aBvcC&q=sophia+%22deesis+was%22 |title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity |date=2010-05-10 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-4443-3361-9 |page=379 |language=en}}</ref>, a smatra se početkom renesanse u [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskoj likovnoj umjetnosti za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]]. <ref>{{cite web |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |title=Deesis |author=Hagia Sophia |work=hagiasophia.com |access-date=27 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220040345/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |archive-date=20 December 2018 |url-status=dead}}</ref> === Kupola === Kupola Aja Sofije izazvala je posebno interesovanje mnogih historičara umjetnosti, arhitekata i inžinjera zbog inovativnog načina na koji su je originalni arhitekti zamislili. Kupola se nosi na četiri sferna trouglasta privjeska, što Aja Sofiju čini jednom od prvih velikih upotreba ovog elementa. Privjesci su uglovi kvadratne osnove kupole, koji se savijaju prema gore u kupolu kako bi je poduprli, ograničavajući na taj način bočne sile kupole i dozvoljavajući njenoj težini da teče prema dolje.<ref>Kleiner and Mamiya. ''Gardner's Art Through the Ages'', p. 331.</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/449698/pendentive |title=pendentive (architecture) – Britannica Online Encyclopedia |encyclopedia=Britannica.com |access-date=4 December 2011}}</ref> Glavna kupola Aja Sofije je do završetka Bazilike Svetog Petra bila najveća kupola-pendant na svijetu i ima mnogo nižu visinu od bilo koje druge kupole tako velikog prečnika. Velika kupola u Aja Sofiji ima 32,6 m u prečniku i samo 0,61 m debljine. Glavni građevinski materijali za originalnu Aja Sofiju bili su cigla i malter. Za lakše građenje krovova korišten je agregat od opeke. Agregat je težak 2402,77 kg/m³, što je prosječna težina zidane konstrukcije u to vrijeme. Zbog plastičnosti materijala izabran je u umjesto tesani kamen zbog činjenice da se agregat može koristiti na većoj udaljenosti.<ref>{{Cite journal |last=MacDonald |first=William |date=1957 |title=Design and Technology in Hagia Sophia |journal=Perspecta |volume=4 |pages=20–27 |doi=10.2307/1566853 |issn=0079-0958 |jstor=1566853}}</ref> Prema Rowland Mainstoneu, "malo je vjerovatno da je svodna školjka igdje veća od jedne normalne cigle."<ref>{{Cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |url=https://books.google.com/books?id=jSw7FSSrd8AC |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |date=1997 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=81 |language=en}}</ref> Težina kupole je ostala problem tokom većeg dijela postojanja zgrade. Originalna kupola se u potpunosti srušila nakon potresa 558; 563. novu kupolu sagradio je [[Isidor Mlađi]], nećak [[Isidor Miletski|Isidora Miletski]]. Za razliku od originala, uključivao je 40 rebara i podignut je 6,1 m, kako bi se spustile bočne sile na zidove crkve. Urušio se i veći dio druge kupole, u dvije epizode, tako da su od 2021. samo dva dijela sadašnje kupole, sjeverna i južna strana, iz 562 rekonstrukcije. Od 40 rebara cijele kupole, sačuvani sjeverni dio sadrži osam rebara, dok južni dio uključuje šest rebara.<ref>{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main |year=2001 |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=[https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main/page/n91 90]–93}}</ref> Iako ovaj dizajn stabilizira kupolu i okolne zidove i lukove, stvarna konstrukcija zidova Aja Sofije oslabila je cjelokupnu strukturu. Zidari su koristili više maltera nego cigle, što je efikasnije da se malter slegne, jer bi zgrada bila fleksibilnija; međutim, graditelji nisu dozvolili da se malter stvrdne prije nego što su započeli sledeći sloj. Kada je kupola podignuta, njena težina je dovela do naginjanja zidova prema vani zbog mokrog maltera ispod. Kada je Isidor Mlađi obnovio srušenu kupolu, prvo je morao da izgradi unutrašnjost zidova kako bi ih ponovo postavio okomito. Pored toga, arhitekta je podigao visinu obnovljene kupole za otprilike 6 m kako bočne sile ne bi bile tako jake i da bi se njena težina efikasnije prenosila na zidove. Štaviše, on je novu kupolu oblikovao kao nazubljenu školjku ili unutrašnjost kišobrana, s rebrima koja se protežu od vrha prema dolje do baze. Ova rebra omogućavaju da težina kupole teče između prozora, niz privjeske i na kraju do temelja.<ref name="Mainstone-1988">{{Cite book |title=Hagia Sophia: Architecture, structure, and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |last=Mainstone |first=R.J. (Rowland J.) |date=1988 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-34098-1 |location=New York |oclc=15378795}}</ref> Aja Sofija je poznata po svjetlosti koja se reflektira svuda u unutrašnjosti [[Brod (arhitektura)|broda]], dajući kupoli izgled kao da lebdi. Ovaj efekat je postignut umetanjem četrdeset prozora oko osnove originalne strukture. Štaviše, umetanje prozora u konstrukciju kupole smanjilo je njenu težinu.<ref name="Mainstone-1988" /> === Kontrafor === Kroz vijekove su dodavani brojni [[kontrafor]]i. Lebdeći podupirači zapadno od zgrade, iako se smatralo da su ih izgradili krstaši prilikom njihove posjete Konstantinopolju, zapravo su izgrađeni tokom bizantijskog doba. To pokazuje da su Rimljani imali prethodno znanje o lebdećim kontraforima, što se takođe može videti u Grčkoj, na [[Galerijev luk i rotonda|Galerijevom luku i rotondi]] u [[Solun]]u, u manastiru [[Hosios Loukas]] u Beotiji i u Italiji u osmougaonoj [[Bazilika svetog Vitalea|bazilici svetog Vitalea]] u [[Ravenna|Ravenni]].<ref name="Mainstone-1988" /> Ostali kontrafori izgrađeni su u osmansko doba pod vodstvom arhitekte [[Mimar Sinan|Sinana]]. Dodana su ukupno 24 kontrafora.<ref>{{cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |title=Buttresses {{!}} Hagia Sophia Museum |website=ayasofyamuzesi.gov.tr |publisher=Directorate of Hagia Sophia Museum |access-date=18 April 2017 |archive-date=28 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190828112435/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |url-status=dead}}</ref> === Munare === [[File:Aya Sophia (7144824757).jpg|thumb|Munare Aja Sofije]] Munare su bili osmanski dodatak i nisu dio originalnog bizantijskog dizajna crkve. Izgrađeni su za poziv na molitu ([[ezan]]). [[Mehmed II|Mehmed]] je sagradio drvenu munaru iznad jedne od polukupola ubrzo nakon pretvaranja Aja Sofije iz [[Katedrala|katedrale]] u [[Džamija|džamiju]]. Ova munara danas ne postoji. Jedna od munara (na jugoistoku) izgrađena je od crvene cigle i može datira iz vladavine Mehmeda ili njegovog nasljednika [[Bajazid II|Bajazida II]]. Ostala tri su izgrađena od bijelog krečnjaka i pješčenjaka, od kojih je vitki sjeveroistočni stup podigao Bajazit II, a dva identična, veća minareta na zapadu podigao je [[Selim II]], a projektirao ih je poznati osmanski arhitekta [[Mimar Sinan]]. Oba su visoka 60 m, a njihovi debeli i masivni uzorci upotpunjuju glavnu strukturu Aja Sofije. Mnogi ukrasi i detalji dodani su ovim munarama prilikom popravki tokom 15, 16. i 19. vijeka, koji odražavaju karakteristike i ideale svakog perioda.<ref>{{cite web |author=Hagia Sophia |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |title=Mosque |access-date=26 February 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130128085515/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |archive-date=28 January 2013 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |title=Minarets &#124; Hagia Sophia Museum |access-date=20 November 2017 |archive-date=30 March 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330205331/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |url-status=dead}}</ref> == Aja Sofija u brojkama == [[Datoteka:Hagia-Sophia-Laengsschnitt.jpg|mini|250p|Presjek originalne arhitekture Aja Sofije]] Na njenoj izgradnji radilo je preko 10.000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara. == Galerija == <gallery widths="120" heights="120"> File:Hagia Sophia (15468276434).jpg|Detalji stubova File:20131203 Istanbul 048.jpg|Detalji stubova File:Fossati 003.JPG|Mozaik šest patrijarha u južnom timpanonu koji su nacrtala braća Fossati File:Fossati 002.JPG|Moazici koje su nacrtala braća Fossati File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14773026492).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na istok i prikazuje mozaik apside File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14586659270).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na zapad File:Interior of the Hagia Sophia.jpg|''Unutrašnjost Aja Sofije'' od [[John Singer Sargent]], 1891 File:Sébah and Joaillier - Interior of Ayasofya Mosque.jpg|Fotografija [[Sébah & Joaillier]], {{circa|1900–1910}} File:Philippe Chaperon Sainte-Sophie, 1893 (collection particulière).jpg|Akvarel enterijera od [[Philippe Chaperon]]a, 1893 File:Detail of Sculptural Relief on the Marble Door of the Hagia Sophia in Istanbul, Turkey.jpg|Detalj [[reljef]]a na mramornim vratima. File:Hagia Sophia (16064799696).jpg|Carska kapija iz [[Brod (arhitektura)|broda]] File:Henricus Dandolo grób RB1.jpg|Kenotaf iz 19. vijeka [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]], [[dužd]]a [[Venecija|Venecije]] i komandanta pljačke Konstantinopolja 1204.File:Gate of the mosque of Saint Sophia - Lewis John F - 1838.jpg|Kapija külliye, [[John Frederick Lewis]], 1838 File:Fountain of the gate of Eski (Old) Serai - Lewis John F - 1838.jpg|Fontana Ahmeda III sa kapije ''külliye'', John Frederick Lewis, 1838. File:Saint Sophia and distant view of Sultan Achmet (Mosques) - Lewis John F - 1838.jpg|Južna strana Aja Sofije, gleda na istok, John Frederick Lewis, 1838. File:Adriaan-Reland-Verhandeling-van-de-godsdienst-der-Mahometaanen MG 0720.tif|Iz Traktata o religiji Mahometana, [[Adriaan Reland|Adriaana Relanda]], 1719. File:Interior of Haghia Sophia.jpg|Unutrašnjost Aja Sofije File:Voyage en Orient (bgw20 0447).jpg|Aja Sofija sa jugozapada, 1914 File:Hagia Sophia and its faithful tourists (24238189635).jpg|Aja Sofija pod snijegom, decembar 2015 File:MG08 on the minaret of the Ayasofya Museum 1941.jpg|[[MG 08|Maschinengewehr 08]] postavljen na munaru tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Bizantijska umjetnost]] * [[Deisis (Aja Sofija)]] == Reference == {{Refspisak}} ===Izvori === {{Commonscat|Hagia Sophia}} {{refbegin|30em}} *{{Cite book |last=Cameron |first=Averil |publisher=Psychogios |date=2009 |isbn=978-960-453-529-3 |location=Athens |language=el |script-title=el:Οι Βυζαντινοί}} *{{Cite book |last=Meyendorff |first=John |title=The Byzantine Legacy in the Orthodox Church |url=https://archive.org/details/byzantinelegacyi0000meye |publisher=St Vladimir's Seminary Press |date=1982 |isbn=978-0-913836-90-3 |location=Yonkers |author-link=John Meyendorff}} *{{cite book |last=Janin |first=Raymond |author-link=Raymond Janin |title=La Géographie Ecclésiastique de l'Empire Byzantin. 1. Part: Le Siège de Constantinople et le Patriarcat Oecuménique. 3rd Vol. : Les Églises et les Monastères |publisher=Institut Français d'Études Byzantines |location=Paris |year=1953}} *{{cite book |last=Müller-Wiener |first=Wolfgang |author-link=Wolfgang Müller-Wiener |title=Bildlexikon zur Topographie Istanbuls: Byzantion, Konstantinupolis, Istanbul bis zum Beginn d. 17 Jh |publisher=Wasmuth |location=Tübingen |year=1977 |isbn=978-3-8030-1022-3 |language=de}} {{refend}} == Dodatna literatura == See also the thematically organised full bibliography in Stroth 2021.<ref>Stroth (2021), pp. 137–183.</ref> {{refbegin|30em}} *{{cite book |last=Balfour |first=John Patrick Douglas |year=1972 |title=Hagia Sophia |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-88225-014-4 |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000kinr}} *{{cite book |last=Cimok |first=Fatih |year=2004 |title=Hagia Sophia |publisher=Milet Publishing Ltd |isbn=978-975-7199-61-8}} *{{cite book |last=Doumato |first=Lamia |year=1980 |title=The Byzantine church of Hagia Sophia: Selected references |publisher=Vance Bibliographies |asin=B0006E2O2M}} *{{cite book |last=Goriansky |first=Lev Vladimir |year=1933 |title=Haghia Sophia: analysis of the architecture, art and spirit behind the shrine in Constantinople dedicated to Hagia Sophia |publisher=American School of Philosophy |asin=B0008C47EA}} *{{cite book |last=Glinavos |first=I. |year=2021 |chapter=Hagia Sophia at ICSID? The Limits of Sovereign Discretion |title=European Yearbook of International Economic Law |volume=12 |pages=253–273 |publisher=Springer |location=Berlin, Heidelberg |doi=10.1007/8165_2021_78 |isbn=978-3-031-05082-4}} *Harris, Jonathan, ''Constantinople: Capital of Byzantium''. Hambledon/Continuum (2007). {{ISBN|978-1-84725-179-4}} *{{cite book |last=Howland Swift |first=Emerson |year=1937 |title=The bronze doors of the gate of the horologium at Hagia Sophia |publisher=University of Chicago |asin=B000889GIG}} *{{cite book |last=Kahler |first=Heinz |year=1967 |title=Haghia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0008C47EA}} *{{cite news |last=Kinross |first=Lord |year=1972 |title=Hagia Sophia, Wonders of Man |work=Newsweek |asin=B000K5QN9W}} *{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2007 |author2=Anthony White |title=Hagia Sophia |publisher=Scala Publishers |location=London |isbn=978-1-85759-308-2}} *{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2000 |title=Saint Sophia at Constantinople: Singulariter in Mundo (Monograph (Frederic Lindley Morgan Chair of Architectural Design), No. 5.) |url=https://archive.org/details/saintsophiaatcon0000klei |publisher=William L. Bauhan |isbn=978-0-87233-123-5}} *{{cite book |last=Krautheimer |first=Richard |author-link=Richard Krautheimer |year=1984 |title=Early Christian and Byzantine Architecture |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-05294-7}} *{{cite book |last=Mainstone |first=R.J. |year=1997 |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8}} *{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia. Architecture, structure and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |year=1988 |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-34098-1}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |author2=Ahmed Ertuğ |title=Hagia Sophia. A vision for empires |year=1997 |location=Istanbul}} *{{cite book |year=1992 |first1=R. |last1=Mark |last2=Çakmaktitle |first2=AS. |title=Hagia Sophia from the Age of Justinian to the Present |publisher=Princeton Architectural |isbn=978-1-878271-11-2}} *{{cite book |last=Nelson |first=Robert S. |year=2004 |title=Hagia Sophia, 1850–1950: Holy Wisdom Modern Monument |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |isbn=978-0-226-57171-3}} *{{cite book |last=Özkul |first=T.A. |year=2007 |title=Structural characteristics of Hagia Sophia: I-A finite element formulation for static analysis |publisher=Elsevier}} *Scharf, Joachim: ''Der Kaiser in Proskynese. Bemerkungen zur Deutung des Kaisermosaiks im Narthex der Hagia Sophia von Konstantinopel.'' In: ''Festschrift Percy Ernst Schramm zu seinem siebzigsten Geburtstag von Schülern und Freunden zugeeignet'', Wiesbaden 1964, S. 27–35. *{{cite book |last=Strube |first=Christine |year=1973 |title=Polyeuktoskirche und Hagia Sophia. Umbildung und Auflösung antiker Formen, Entstehen des Kämpferkapitells |publisher=Verlag der Bayerischen Akademie der Wissenschaften |isbn=3-7696-0087-8}} *{{cite book |last=Swainson |first=Harold |year=2005 |title=The Church of Sancta Sophia Constantinople: A Study of Byzantine Building |publisher=Adamant Media Corporation |location=Boston, MA |isbn=978-1-4021-8345-4}} *[[Kurt Weitzmann|Weitzmann, Kurt]], ed., ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 Age of spirituality: late antique and early Christian art, third to seventh century] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150426182735/http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 |date=26 April 2015 }}'', no. 592, 1979, [[Metropolitan Museum of Art]], New York, {{ISBN|978-0-87099-179-0}} *{{Cite journal |last=Xydis |first=Stephen G. |date=1947 |title=The Chancel Barrier, Solea, and Ambo of Hagia Sophia |journal=The Art Bulletin |volume=29 |issue=1 |pages=1–24 |doi=10.2307/3047098 |jstor=3047098 |issn=0004-3079}} *{{cite book |last=Yucel |first=Erdem |year=2005 |title=Hagia Sophia |publisher=Scala Publishers |isbn=978-1-85759-250-4}} ''' Naučni članci''' *{{cite book |last=Alchermes |first=Joseph D. |contribution=Art and Architecture in the Age of Justinian |editor-last=Maas |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian |publisher=Cambridge U.P. |location=Cambridge |year=2005 |pages=343–75 |isbn=978-0-521-52071-3}} *{{cite web |last1=Atchison |first1=Bob |title=History of Hagia Sophia – the Church of Holy Wisdom |url=https://www.pallasweb.com/deesis/hagiasophia.html |website=My World of Byzantium |date=2020}} *Bordewich, Fergus M., [https://web.archive.org/web/20081203172830/http://www.smithsonianmag.com/travel/Fading-Glory.html "A Monumental Struggle to Preserve Hagia Sophia"], ''[[Smithsonian (magazine)|Smithsonian]]'' magazine, December 2008 *Calian, Florian, [https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ The Hagia Sophia and Turkey's Neo-Ottomanism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520144730/https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ |date=20 May 2022 }}, ''Armenian Weekly''. *{{cite web |last1=Osseman |first1=Dick |title=Aya Sofya Photo Gallery |url=https://pbase.com/dosseman/istanbul_aya_sofia |website=Pbase.com}} *Ousterhout, Robert G. "[https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque Museum or Mosque? Istanbul's Hagia Sophia has been a monument to selective readings of history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095032/https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque |date=14 April 2021 }}." ''History Today'' (Sept 2020). *Suchkov, Maxim, [https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair Why did Moscow call Ankara's Hagia Sophia decision "Turkey's internal affair"?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095035/https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair |date=14 April 2021 }}, ''Middle East Institute''. ''' Mozaici''' *''Hagia Sophia'', [https://web.archive.org/web/20190107145816/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=2 hagiasophia.com: Mosaics]. *{{cite book |last=MacDonald |first=William Lloyd |year=1951 |title=The uncovering of Byzantine mosaics in Hagia Sophia |publisher=Archaeological Institute of America |asin=B0007GZTKS}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1972 |title=The mosaics of St. Sophia at Istanbul: The church fathers in the north Tympanum |publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies |asin=B0007CAVA0}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1968 |title=The Apse mosaics of St. Sophia at Istanbul: Report on work carried out in 1964 |publisher=Johnson Reprints |asin=B0007G5RBY}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1967 |author2=Heinz Kahler |title=Hagia Sophia: With a Chapter on the Mosaics |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0000CO5IL}} *{{cite book |last=Teteriatnikov |first=Natalia B. |year=1998 |title=Mosaics of Hagia Sophia, Istanbul: The Fossati Restoration and the Work of the Byzantine Institute |url=https://archive.org/details/mosaicsofhagiaso0000tete |publisher=Dumbarton Oaks Research Library and Collection |isbn=978-0-88402-264-0}} *{{cite book |last1=Riccardi |first1=Lorenzo |title=Alcune riflessioni sul mosaico del vestibolo sud-ovest della Santa Sofia di Costantinopoli, in Vie per Bisanzio. VIII Congresso Nazionale dell'Associazione Italiana di Studi Bizantini (Venezia 25–28 novembre 2009), a cura di Antonio Rigo, Andrea Babuin e Michele Trizio |date=2012 |location=Bari |isbn=978-88-7470-229-9 |pages=357–71 |url=https://www.academia.edu/1867754}} *{{cite book |last=Yücel |first=Erdem |year=1988 |title=The mosaics of Hagia Sophia |publisher=Efe Turizm |asin=B0007CBGYA}} {{refend}} {{Istanbul}} [[Kategorija:Muzeji u Turskoj]] [[Kategorija:530. u arhitekturi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] [[Kategorija:Crkve i manastiri u Konstantinopolju]] [[Kategorija:Bizantijska umjetnost]] [[Kategorija:Bizantijska arhitektura]] sou1vusmnkw0a0tanguuggqyssht4zp 0 31717 3671663 3547999 2024-12-08T13:37:27Z Palapa 383 3671663 wikitext text/x-wiki '''Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine''' ('''AL BiH''') predstavlja sumu enciklopedijskog znanja o [[arheologija|arheološkim]] [[lokalitet]]ima na području [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. AL BiH je sedmotomno izdanje [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]] izašlo u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1988]].<ref>{{Cite book|url = http://ci.nii.ac.jp/ncid/BB20436881|title = Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|last = Basler|first = Duro|last2 = Čović|first2 = Borivoj|last3 = Miletić Stanić|first3 = Nada|last4 = Paškvalin|first4 = Veljko|date = 1. 1. 1988|publisher = Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine}}</ref> Leksikon je organiziran u tri toma. Ona su posvećena arheološkim lokalitetima sa područja Bosne i Hercegovine, od najstarijih vremena pa sve do kraja srednjeg vijeka. Zajedno sa općim dijelom i popisom lokaliteta, Leksikon sadrži i tematske karte svih 25 regija. Bosna i Hercegovina podijeljena je u 25 regija. Podjela je zasnovana na općinama koje su postojale u okviru [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]]: * Regija 1: Velika Kladuša, Cazin, Bihać, Bosanska Krupa * Regija 2: Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Prijedor * Regija 3: Bosanska Gradiška, Srbac, Laktaši, Prnjavor * Regija 4: Bosanski Brod, Derventa, Prijedor * Regija 5: Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Modriča, Gradačac * Regija 6: Brčko, Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Zvornik * Regija 7: Gračanica, Srebrenik, Lukavac, Tuzla, Banovići, Živinice, Kalesija * Regija 8: Teslić, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići * Regija 9: Banja Luka, Čelinac, Skender - Vakuf, Kotor - Varoš * Regija 10: Sanski Most, Ključ, Mrkonjić - Grad * Regija 11: Bosanski Petrovac, Titov Drvar, Bosansko Grahovo * Regija 12: Šipovo, Jajce, Donji Vakuf, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf * Regija 13: Travnik, Zenica, Pucarevo, Vitez, Busovača * Regija 14: Kakanj, Vareš, Visoko, Breza, Fojnica, Kiseljak, Kreševo * Regija 15: Ilijaš, Vogošća, Sarajevo - Centar, Sarajevo - Stari grad, Sarajevo - Novi grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Pale, Trnovo * Regija 16: Olovo, Kladanj, Šekovići, Vlasenica, Han Pijesak, Bratunac, Srebrenica * Regija 17: Rogatica, Rudo, Sokolac, Višegrad * Regija 18: Čajniče, Foča, Goražde, Kalinovik * Regija 19: Nevesinje, Gacko * Regija 20: Bileća, Ljubinje, Stolac, Trebinje * Regija 21: Prozor, Jablanica, Konjic * Regija 22: Glamoč, Livno * Regija 23: Duvno, Posušje * Regija 24: Lištica, Mostar, Čitluk * Regija 25: Grude, Ljubuški, Čapljina, Neum. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:CT8LxU1MNXMJ:www.discovering-archaeologists.eu/national_reports/Discovering%2520The%2520Archaeologists%2520Of%2520Europe%2520Bosnia%2520%2526%2520Herzegovina.pdf+&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESjJ3_idDX87LtWXxNBjNCEz8XpfwM5ITkUs2ZRG6zXx6as4iVUN9E7f0mE7eiYtD_F_0dOKmtDMU0Up8FxI0BpZtUX83FwAKGorwbO4Xs2HaNhBhUP2kPhayXIi5P2ZuFsaaGls&sig=AHIEtbSlxdXYi8rp8E-EDOMgUn7elcsP-A&pli=1 https://docs.google.com www.discovering-archaeologists.eu/national_reports/Discovering%2520The%2520Archaeologists%2520Of%2520Europe%2520Bosnia%2520%2526%2520Herzegovina.pdf ] * https://www.scribd.com/doc/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 [[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]] 6y5vnvptaorz5wb1i5ml70d5r281f8e 0 32275 3671780 3670436 2024-12-09T00:11:39Z InternetArchiveBot 118070 Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671780 wikitext text/x-wiki {{Islam}} {{Šiizam}} [[Datoteka:Madhhab Map3.png|mini|Rasprostranjenost mezheba]] '''Šiitski islam''' ili '''Šiizam''' ({{ArJ|شيعة}}) je druga po veličini islamska denominacija. Šija je skraćenica od Ši'at Ali (Alijina stranka). Šiiti su sljedbenici [[Alija ibn Ebu-Talib|Alije ibn Ebu-Taliba]], koji je bio rođak i zet [[islam]]skog [[Poslanici u islamu|Poslanika]] [[Muhammed]]a i otac Muhammedovih jedinih potomaka. On je bio starješina [[Ehli-Bejt|Ehli-bejta]], Poslanikovog doma poslije njegove smrti. Šiitski muslimani vjeruju da je Alija direktni nasljednik i vođa svih [[musliman]]a poslije Poslanikove smrti,<ref name="jaarel 2015">{{cite journal |last=Foody |first=Kathleen |date=septembar 2015 |title=Interiorizing Islam: Religious Experience and State Oversight in the Islamic Republic of Iran |editor-last=Jain |editor-first=Andrea R. |journal=[[Journal of the American Academy of Religion]] |volume=83 |issue=3 |pages=599–623 |doi=10.1093/jaarel/lfv029 |doi-access=free |location=Oxford |publisher=[[Oxford University Press]] on behalf of the [[American Academy of Religion]] |eissn=1477-4585 |issn=0002-7189 |jstor=24488178 |lccn=sc76000837 |oclc=1479270 |quote=Za šiitske muslimane, Muhammed ne samo da je odredio [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] za svog prijatelja, već ga je imenovao za svog nasljednika – kao "gospodara" nove muslimanske zajednice. Ali i njegovi potomci će postati poznati kao imami, božanski vođene vođe šijitskih zajednica, bezgrješni, koji će imati poseban uvid u kur'anski tekst. Teologija imama koja se razvila u narednih nekoliko stoljeća nije pravila razliku između autoriteta imama da politički vode muslimansku zajednicu i njihove duhovne snage; naprotiv, njihovo pravo na političko vodstvo bilo je utemeljeno na njihovom posebnom duhovnom uvidu. Dok je u teoriji jedini pravedni vladar muslimanske zajednice bio imam, imami su bili politički marginalni nakon prve generacije. U praksi, šitski muslimani su pregovarali o različitim pristupima kako tumačenju islamskih tekstova tako i upravljanju zajednicom, kako za vrijeme života samih imama, tako i još više nakon nestanka dvanaestog i posljednjeg imama u devetom stoljeću.}}</ref><ref>{{cite book |url=https://www.al-islam.org/khilafah-ali-over-abu-bakr-toyib-olawuyi/preface |title=On the Khilafah of Ali over Abu Bakr |last=Olawuyi |first=Toyib |year=2014 |isbn=978-1-4928-5884-3 |pages=3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422181325/http://www.al-islam.org/khilafah-ali-over-abu-bakr-toyib-olawuyi/preface |archive-date=22. 4. 2016}}</ref> te da mu je nepravdom to mjesto uskraćeno. [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] vjeruju da je [[Ebu-Bekr]], prvi [[halifa]] poslije Muhammeda, legitimno dobio vodstvo nad [[hilafet]]om. Ovaj pogled je prvenstveno u suprotnosti sa stavom sunitskog islama, čiji sljedbenici vjeruju da Muhammed nije imenovao nasljednika prije svoje smrti i smatraju [[Ebu-Bekr]]a, kojeg je grupa starijih muslimana u Sakifi postavila za [[Halifa|halifu]], prvim zakonitim (rašidun) halifom nakon Muhammeda.<ref>{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=www.alhewar.com|access-date=18. 6. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727210611/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|archive-date=27. 7. 2016}}</ref> Pristaše šiitskog islama nazivaju se šiitski muslimani, šiiti, ili jednostavno šije.<ref>{{Cite news|date=4. 1. 2016|title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709|access-date=14. 8. 2021}}</ref> Šiitski islam je zasnovan na hadiskom izvještaju u vezi s Muhammedovom izjavom o događajima na [[Gadir-Hum]]u.<ref name="jaarel 2015" /><ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/topic/Shii|title=Shiʿi|last=Newman|first=Andrew J.|publisher=Encyclopedia Britannica|access-date=28. 12. 2021}}</ref><ref name="Esposito, John 2002. str. 40">Esposito, John. "What Everyone Needs to Know about Islam". Oxford University Press, 2002 | {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. str. 40</ref><ref>{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2189?_hi=26&_pos=238 |title=From the article on Shii Islam in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=4. 5. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231159/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2189?_hi=26&_pos=238 |archive-date=28. 5. 2012}}</ref> Šiitski muslimani vjeruju da je Alija, Muhammedov rođak i zet, trebao biti imenovani nasljednik Muhammeda kao islamskog duhovnog i političkog vođe.<ref name="jaarel 2015" /><ref name="Goldziher, I. 2012">{{Cite encyclopedia |author=Goldziher, I. |author2=van Arendonk, C. |author3=Tritton, A.S. | year= 2012 |entry=Ahl al- Bayt |encyclopedia=Encyclopaedia of Islam |edition=2nd |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs| doi= 10.1163/1573-3912_islam_SIM_0378}}</ref> Ovo vjerovanje se kasnije razvilo u koncept imama, ideju da su određeni Muhammedovi potomci, [[Ehli-Bejt|Ehli-bejt]], zakoniti vladari ili imami,<ref name="Goldziher, I. 2012"/> za koje šiitski muslimani vjeruju da posjeduju poseban duhovni i politički autoritet nad muslimanskom zajednicom.<ref name="jaarel 2015" /><ref name="franc46">{{cite web|url=http://www.al-islam.org/principles-shiite-creed-ayatullah-ibrahim-amini/lesson-13-imams-traits|title=Lesson 13: Imam's Traits|work=Al-Islam.org|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20150209161456/http://www.al-islam.org/principles-shiite-creed-ayatullah-ibrahim-amini/lesson-13-imams-traits|archive-date=9. 2. 2015|date=13. 1. 2015}}</ref> Iako postoji mnogo šiitskih sekti, moderni šiitski islam je podijeljen u dvije glavne grupe: [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] i [[Ismailije]], pri čemu su dvanaestoimamci najveća i najutjecajnija grupa među šiiatskim muslimanima.<ref>Tabataba'i (1979), str. 76</ref><ref>''God's rule: the politics of world religions'', str. 146, Jacob Neusner, 2003</ref><ref>Esposito, John. ''What Everyone Needs to Know about Islam'', Oxford University Press, 2002. {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. str. 40</ref> Šiitski islam je druga najveća grana islama, koju slijedi 10-15% svih muslimana.<ref name="PEW2009">{{cite web|title=Mapping the Global Muslim Population|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|access-date=10. 12. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214172939/http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|archive-date=14. 12. 2015|date=7. 10 .2009|quote=The Pew Forum's estimate of the Shia population (10–13%) is in keeping with previous estimates, which generally have been in the range of 10–15%.}}</ref> Dvanaestoimamci su najveća grana šiitskog islama,<ref name="Newman2013">{{cite book|last=Newman|first=Andrew J.|title=Twelver Shiism: Unity and Diversity in the Life of Islam, 632 to 1722|url=https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ|year=2013|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-7833-4|chapter=Introduction|chapter-url=https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ&pg=PP18|page=2|access-date=13. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160501201413/https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ|archive-date=1. 5. 2016|url-status=live}}</ref> koji čini oko 85% svih šiiitskih muslimana.<ref>{{cite book|last=Guidère|first=Mathieu|title=Historical Dictionary of Islamic Fundamentalism|url=https://books.google.com/books?id=tCvhzGiDMYsC&pg=PA319|year=2012|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7965-2|page=319}}</ref> == Vjerovanje == Šiitski islam obuhvata različite denominacije i podgrupe,<ref name="Britannica738" /> sve vezane uz uvjerenje da vođa muslimanske zajednice ([[Ummet]]a) treba da potiče iz [[Ehli-Bejt]]a, porodice poslanika Muhammeda.<ref name=":2">{{Cite book |last=Martin |first=Richard C. |title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |date=2003 |publisher=Macmillan reference USA |isbn=978-0-02-865603-8 |location=New York |pages=621–624 |chapter=Shīʿa}}</ref> On utjelovljuje potpuno nezavisan sistem vjerskog tumačenja i političkog autoriteta u muslimanskom svijetu.<ref>{{cite web |title=Druze and Islam |url=http://americandruze.com/Druze%20And%20Islam.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514143649/http://americandruze.com/Druze%20And%20Islam.html |archive-date=14. 5. 2011 |access-date=12. 8. 2010 |publisher=americandruze.com}}</ref><ref>{{cite web |title=Ijtihad in Islam |url=http://alqazwini.org/qazwini_org/articles/by_articles/ijtihad.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20050102023635/http://alqazwini.org/qazwini_org/articles/by_articles/ijtihad.htm |archive-date=2. 1. 2005 |access-date=12. 8. 2010 |publisher=AlQazwini.org}}</ref> === Ali: Muhammedov zakoniti nasljednik === Šiitski muslimani vjeruju da kao što je poslanik postavljen samo od Boga, samo Bog ima prerogativ da imenuje nasljednika svog poslanika. Oni vjeruju da je Bog izabrao [[Ali ibn Ebu-Talib]]a za Muhammedovog nasljednika i prvog halifu ({{Jez-ar|خليفة}}, halifa) islama. Šiitski muslimani vjeruju da je Muhammed odredio Alija kao svog nasljednika Božjom naredbom u nekoliko slučajeva, ali najviše na [[Gadir-Hum]]u.<ref>{{harvnb|Momen|1985|p=15}}</ref><ref name="shiite-doctrine">{{cite web |editor=Ehsan Yarshater |title=Shiʻite Doctrine |url=http://www.iranicaonline.org/articles/shiite-doctrine |first1=Mohammad Ali |last1=Amir-Moezzi |date=20. 7. 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150517022711/http://www.iranicaonline.org/articles/shiite-doctrine |archive-date=17. 5. 2015 |access-date=22. 1. 2019 |publisher=Encyclopædia Iranica}}</ref> Osim toga, Ali je bio Muhammedov prvi rođak i najbliži živi muški rođak, kao i njegov zet, nakon što je oženio Muhammedovu kćer [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]].<ref name="Merriam-Webster 1999, p. 525">Merriam-Webster's Encyclopedia of World Religions, Wendy Doniger, Consulting Editor, Merriam-Webster, Inc., Springfield, MA 1999, {{ISBN|0-87779-044-2}}, LoC: BL31.M47 1999, p. 525</ref><ref name="Esposito, John 2002. p. 46">"Esposito, John. "What Everyone Needs to Know about Islam" Oxford University Press, 2002. {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. p. 46</ref> === Ispovjest vjere === Uz [[šehadet]] ({{Jez-ar|الشهادة}}), šiitski muslimani pored konstantacija da nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji poslanik ({{Jez-ar|لَا إِلٰهَ إِلَّا الله مُحَمَّدٌ رَسُه رَسُه}}, ''Nema Boga osim Allaha, Muhammed je Božiji poslanik''), dodaju kako je preporučeno konstantovati da je Ali Božiji namjesnik ({{Jez-ar|علي ولي الله}}, ''Ali je Božiji namjesnik''). Osnova za šiitsko vjerovanje u Alija kao Božijeg namjesnika na Zemlji izvedena je iz Kur'anskog ajeta 5:55 Ova dodatna fraza uz deklaraciju vjere utjelovljuje šiitski naglasak na nasljeđivanju autoriteta kroz Muhammedovu porodicu i lozu. Ove tri klauze šiitske se tako odnose na temeljna šiitska islamska vjerovanja [[tevhid]] ({{Jez-ar|تَوْحِيد}}), [[Poslanici u islamu|poslanstvo]] ({{Jez-ar|نبوة}}) i imamet ({{Jez-ar|إمامة}}).<ref>{{Cite web|date=9. 12. 2010|title=اضافه شدن نام حضرت علی (ع) به شهادتین|url=https://article.tebyan.net/145755|access-date=28. 8. 2021|website=fa}}</ref> === Nepogrešivost (Ismah) === Ismah ({{Jez-ar|عِصْمَة}}, bukvalno ''zaštita'') je koncept nepogrešivosti ili "Božanski darovane slobode od zabluda i grijeha" u islamu.<ref name="Dabashi" /> Muslimani vjeruju da je Muhammed, zajedno sa ostalim vjerovjesnicima i poslanicima, posjedovao ismah. [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] i [[Ismailije]] ovo pripisuju i imamima kao i Fatimi, kćeri Muhammeda, za razliku od [[Zejdije|zejdijskih]] šiita, koji ne pripisuju ismah imamima.<ref>Francis Robinson, ''Atlas of the Muslim World'', p. 47.</ref> Iako je u početku započeo kao politički pokret, nepogrešivost i bezgrješnost imama kasnije se razvilo kao posebno vjerovanje (ne-zejdijskog) šiizma.<ref>{{cite encyclopedia | url=https://www.britannica.com/topic/Shii | title=Shīʿite | encyclopedia=Britannica | access-date=21. 7. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190720054917/https://www.britannica.com/topic/Shii | archive-date=20. 7. 2019 | url-status=live }}</ref> Prema šiitskim teolozima, nepogrešivost se smatra racionalnim, neophodnim preduvjetom za duhovno i vjersko vodstvo. Oni tvrde da pošto je Bog naredio apsolutnu poslušnost ovim figurama, oni moraju narediti samo ono što je ispravno. Stanje nepogrešivosti zasniva se na šiitskom tumačenju ajeta o pročišćenju.<ref>{{qref|33|33|b=y}}</ref><ref>{{harvnb|Momen|1985|p=155}}</ref> Dakle, oni su najčistiji, jedini bezgrešni sačuvani i imuni na svaku nečistoću.<ref>Corbin (1993), pp. 48, 49</ref> To ne znači da ih natprirodne moći sprječavaju da počine grijeh, ali zbog činjenice da imaju apsolutno vjerovanje u Boga, uzdržavaju se od bilo čega što je grijeh.<ref name="Dabashi">{{cite book |last=Dabashi |date=2006 |url=https://books.google.com/books?id=sTFdNNQP4ewC&pg=PA463 |title=Theology of Discontent: The Ideological Foundatation of the Islamic Revolution in Iran |page=463|publisher=Transaction Publishers |isbn=978-1412839723 }}</ref> Oni također imaju potpuno znanje o Božjoj volji. Posjeduju svo znanje koje su meleci ({{Jez-ar|ملائِكة}}) donijeli poslanicima i vjerovjesnicima. Njihovo znanje obuhvata sva vremena, stoga se vjeruje da djeluju bez greške u vjerskim pitanjima.<ref>Corbin (1993), p. 48</ref> Šiiti smatraju da je Ali nasljednik Muhammeda ne samo po pravednom vođenju ummeta, već i po tumačenju islamske vjere, običaja i njene ezoterijskog značenja. Ali se smatra "savršenim čovjekom" ({{Jez-ar|الإنسان الكامل}}, el-insan el-kamil) sličnim Muhammedu, prema šiitskoj perspektivi.<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/subdivisions/sunnishia_1.shtml |title=How do Sunnis and Shias differ theologically? |archive-url=https://web.archive.org/web/20140417082653/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/subdivisions/sunnishia_1.shtml |archive-date=17. 4. 2014 |date=19. 8. 2009 |publisher=BBC}}</ref> === Okultacija=== [[File:Jamkaran Mosque مسجد جمکران قم 21.jpg|thumb|[[Džamija Jamkaran]] u [[Qom]]u, [[Iran]], je mjesto hodočašća šiita. Lokalno vjerovanje smatra da se 12. šiitski imam — obećani Mehdi prema Dvanaestoimamistima — jednom pojavio i klanjao u Jamkaranu.]] Okultacija je [[Eshatologija|eshatološko vjerovanje]] koje se drži u različitim denominacijama šiitskog islama o [[Mehdi|mesijanskoj]] figuri, skrivenom i posljednjem imamu poznatom kao "Mehdi", da će se jednog dana vratiti na Zemlju i ispuniti svijet pravdom. Prema doktrini [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamizma]], glavni cilj imama Mehdija biće uspostavljanje islamske države i primjena islamskih zakona koji su objavljeni Muhammedu. Neke šiitske podsekte, kao što su Zejdije i Nizari Ismajlije, ne vjeruju u ideju okultacije. Grupe koje vjeruju u to se razlikuju po pitanju ispravne loze nasljednika imama, i prema tome koji je pojedinac otišao u okultaciju. Vjeruju da postoji mnogo znakova koji će ukazati na vrijeme njegovog povratka. [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] vjeruju da je prorečeni Mehdi i 12. šiitski imam, Muhammed ibn el-Hasan el-Mahdi, već na Zemlji u okultaciji, i da će se vratiti na kraju vremena. Tajjibi ismajlije i Fatimidi/Bohra/Davudi Bohra vjeruju isto osim za svog 21. Tajjiba, Ebul-Kasima el-Tajjiba, a također vjeruju da Da'i Mutlak ("Neograničeni misionar") održava kontakt s njim. Suniti vjeruju da Mehdi još nije stigao na Zemlju.<ref>{{cite web |url=http://www.religionfacts.com/islam/comparison_charts/islamic_sects.htm |title=Compare Shia and Sunni Islam |date=17. 3. 2004 |publisher=ReligionFacts |access-date=4. 5. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429101140/http://www.religionfacts.com/islam/comparison_charts/islamic_sects.htm |archive-date=29. 4. 2011}}</ref> ==== Hadis ==== Šiiti vjeruju da status Alija podržavaju brojni [[hadis]]i, uključujući hadis o [[Gadir-Hum#Propovijed|Gadir-Humu]], hadis sekalejn, [[Hadis o papiru i olovci]], [[hadis o pozivu porodici]] i [[hadis o dvanaest nasljednika]]. Konkretno, i sunitski i šiitski učenjaci često citiraju [[hadis o plaštu]] da bi ilustrirali Muhammedovo osjećanje prema Aliju i njegovoj porodici. Šiiti radije proučavaju i čitaju hadis koji se pripisuje [[Ehli-Bejt]]u i bliskim saradnicima, a većina ima svoj zasebnu hadisku tradiciju.<ref>"[https://books.google.com/books?id=ZPokHByS3N0C&pg=PA135 The Complete Idiot's Guide to World Religions]", Brandon Toropov, Father Luke Buckles, Alpha; 3rd ed., 2004, {{ISBN|978-1-59257-222-9}}, p. 135</ref><ref>''Shiʻite Islam'', by Allamah Sayyid Muhammad Husayn Tabataba'i (1979), pp. 41–44 {{ISBN?}}</ref> === Svete relikvije (Tebarruk) === Šiiti vjeruju da su naoružanje i sveti predmeti svih [[Abrahamske religije|abrahamskih]] [[Poslanici u islamu|poslanika]], uključujući i Muhammeda, predani nasljedno imamima Ehli-Bejta. [[Džafer es-Sadik]], 6. šiitski imam, u [[El-Kafi]]ju kaže: "sa mnom je oružje Allahovog Poslanika. To nije sporno."<ref name="Kulayni">{{cite book |last1=Al-Kulayni |first1=Abu Jaʼfar Muhammad ibn Yaʼqub |title=Kitab al-Kafi |date=2015 |publisher=The Islamic Seminary Inc. |location=South Huntington, NY |isbn=978-0-9914308-6-4 }}{{page needed|date=august 2023}}</ref> Nadalje, on tvrdi da je kod njega mač Božijeg Poslanika, njegov grb, njegov lamam (penon) i njegov šljem. Osim toga, on spominje da je uz njega zastava Božijeg Poslanika, pobjednika. S njim je [[Musa]]ov štap, prsten [[Sulejman (islam)|Sulejmana]], sina [[Davud]]a, i poslužavnik na kojem je [[Musa]] prinosio svoje žrtve. Kod njega je ime da kad god bi ga Božiji Poslanik stavio između muslimana i pagana, nijedna strijela pagana ne bi stigla do muslimana. S njim je sličan predmet koji su donijeli meleci.<ref name="Kulayni" /> Es-Sadik je također ispričao da je prenošenje oružja sinonim za primanje imameta (vodstva), slično kao što je [[Kovčeg Saveza]] u kući Izraelaca signalizirao poslanstvo.<ref name="Kulayni" /> Imam [[Ali er-Rida]] prenio je da gdje god bi oružje među nama išlo, slijedilo bi i znanje i naoružanje nikada ne bi odstupilo od onih sa znanjem (imametom).<ref name="Kulayni" /> === Ostale doktrine === ==== Doktrina o neophodnosti sticanja znanja ==== Prema [[Muhammed Rida el-Muzaffer|Muhammedu Ridi el-Muzafferu]], Bog daje ljudima sposobnost razuma i argumenta. Također, Bog naređuje ljudima da provode vrijeme pažljivo razmišljajući o stvaranju, dok on sva stvorenja naziva svojim znakovima moći i slave. Ovi znaci obuhvataju cijeli univerzum. Nadalje, postoji sličnost između ljudi kao malog svijeta i svemira kao velikog svijeta. Bog ne prihvata vjeru onih koji ga slijede bez razmišljanja i samo s oponašanjem, ali ih i krivi za takve postupke. Drugim riječima, ljudi moraju razmišljati o svemiru razumom i intelektom, sposobnosti koju im je dao Bog. Budući da se među šiitima više insistira na sposobnosti intelekta, čak i procjenjivanje tvrdnji nekoga ko tvrdi da je poslanik je na osnovu intelekta.<ref>{{cite book|author=Allamah Muhammad Rida Al Muzaffar|title=The faith of Shia Islam|year=1989|page=1|publisher=Ansariyan Qum}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.introducingislam.org/info/muzaffar/chapter1.php|title=The Beliefs of Shia Islam – Chapter 1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025175646/http://www.introducingislam.org/info/muzaffar/chapter1.php|archive-date=25. 10. 2016}}</ref> == Također pogledajte == * [[Sunitski islam]] * [[Ehli-bejt]] * [[Ashabi]] * [[Vehabizam]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{cite book |first=Peter J. |last=Chelkowski |date=2010 |title=Eternal Performance: Taziyah and Other Shiite Rituals |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-1-906497-51-4}} {{NIE Poster|Shiites}} {{EB1911 poster|Shi'ites}} {{Commons category|Shiism|Shia Islam}} * {{cite book | url = http://www.hup.harvard.edu/catalog.php? | title=Shiʻism: A Religion of Protest | last=Dabashi | first=Hamid | publisher=Harvard University Press | year=2011 | isbn= 978-0-674-06428-7 | author-link=Hamid Dabashi }} * {{cite book |last=Halm |first=Heinz |author-link=Heinz Halm |title=Shiʻism |url=https://archive.org/details/shiism0000halm |publisher=Edinburgh University Press |year=2004 |isbn=978-0-7486-1888-0}} * {{cite book |last=Halm |first=Heinz |title=The Shiʻites: A Short History |url=https://archive.org/details/shiitesshorthist0000halm_d6m4 |publisher=Markus Wiener Pub |year=2007 |isbn=978-1-55876-437-8}} * {{cite book |last=Lalani |first=Arzina R. |title=Early Shiʻi Thought: The Teachings of Imam Muhammad Al-Baqir |publisher=I.B.Tauris |year=2000 |isbn=978-1-86064-434-4}} * {{cite book |last=Marcinkowski |first=Christoph |year=2010 |title=Shiʻite Identities: Community and Culture in Changing Social Contexts |url=https://archive.org/details/shiiteidentities0000marc |publisher=Lit Verlag |isbn=978-3-643-80049-7}} * {{cite book |last=Momen |first=Moojan |author-link= Moojan Momen |title=An Introduction to Shiʻi Islam: The History and Doctrines of Twelver Shiʻism |url=https://archive.org/details/introductiontosh0000unse_d5k7 |publisher=Yale University Press |year=1985 |isbn=978-0-300-03499-8}} * {{cite book |last=Shirazi |first=Sultanu'l-Wa'izin |author-link=Sultan al-Wa'izin Shirazi |title=Peshawar Nights, A Transcript of a Dialogue between Shia and Sunni scholars |publisher=[[Ansariyan Publications]] |url=http://www.al-islam.org/peshawar/index.html |isbn=978-964-438-320-5|date=2013}} * {{cite book |last=Nasr |first=Seyyed Hossein |author2=[[Hamid Dabashi]] |author-link=Seyyed Hossein Nasr |title=Expectation of the Millennium: Shiʻism in History |publisher=SUNY Press |year=1989 |isbn=978-0-88706-843-0}} * {{cite book |last=Rogerson |first=Barnaby |author-link=Barnaby Rogerson |title=The Heirs of Muhammad: Islam's First Century and the Origins of the Sunni Shia split |url=https://archive.org/details/heirsofmuhammadi00roge|url-access=registration|publisher=Overlook Press |year=2007 |isbn=978-1-58567-896-9}} * {{cite book |last=Wollaston |first=Arthur N. |title=The Sunnis and Shias |publisher=Kessinger Publishing |year=2005 |isbn=978-1-4254-7916-9}} * {{cite book |last=Moosa |first=Matti |title=Extremist Shiites: The Ghulat Sects |publisher=Syracuse University Press |year=1988 |isbn=978-0-8156-2411-0}} * Shi'a Minorities in the Contemporary World: Migration, Transnationalism and Multilocality. United Kingdom, Edinburgh University Press, 2020. *{{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27. 11. 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79}} *{{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title="They Were Going Together with the Ikhwan": The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14 |s2cid=225510058 |issn=1940-3461}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * http://www.roshd.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828171810/http://www.roshd.org/ |date=28. 8. 2008 }} {{Commonscat|Shiism}} {{Islamske teme}} [[Kategorija:Islamske doktrine]] [[Kategorija:Šiizam| ]] 3q5d1y7kxpomh3iiidp480duwvh7lws 0 32804 3671821 3019491 2024-12-09T05:57:22Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671821 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U teoriji [[formalni jezik|formalnih jezika]] te [[teorija računanja|teoriji računanja]], '''osobina napuhavanja''' ili '''lema napuhavanja''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''pumping lemma'') kaže da svaki jezik date klase može biti "napuhan" i pritom još uvijek pripadati datoj klasi. Jezik može biti napuhan ako se dovoljno dugi [[niz]] znakova jezika može rastaviti na podnizove, od kojih neki mogu biti ponavljani proizvoljan broj puta u svrhu stvaranja novog, dužeg niza znakova koji je još uvijek u istom jeziku. Stoga, ako vrijedi osobina napuhavanja za datu klasu jezika, bilo koji neprazni jezik u klasi će sadržavati beskonačan [[skup]] konačnih nizova znakova izgrađenih jednostavnim pravilom koje daje svojstvo napuhavanja. Okosnicu dokaza ovih svojstava obično čine argumenti pobrojavanja kao što je [[Dirichletov princip kutija]]. Dva najvažnija primjera su '''[[osobina napuhavanja za regularne jezike]]''' i '''[[osobina napuhavanja za kontekstno nezavisne jezike]]'''. '''[[Ogdenova lema]]''' je druga, jača lema napuhavanja za [[kontekstno nezavisni jezik|kontekstno nezavisne jezike]]. Ove se leme mogu koristiti za određivanje '''ne''' pripada li neki pojedinačni jezik datoj klasi jezika. Međutim, ne mogu se koristiti za određivanje pripadnosti jezika datoj klasi, budući da zadovoljavanje leme jest nužan, ali ne i dovoljan uslov za pripadnost klasi. == Reference == * {{En simbol}} {{cite book | author = [[Michael Sipser]] | year = 1997 | title = Introduction to the Theory of Computation | publisher = PWS Publishing | isbn = 0-534-94728-X | url = https://archive.org/details/introductiontoth00sips }} Section 1.4: Nonregular Languages, pp.&nbsp;77&ndash;83. Section 2.3: Non-context-free Languages, str.&nbsp;115&ndash;119. * {{En simbol}} {{cite book|author = Thomas A. Sudkamp | year = 2006 | title = Languages and Machines, Third edition |url = https://archive.org/details/languagesmachine0000sudk_u9y6 | publisher = Adison Wesley | isbn = 0-321-32221-5}} Chapter 6: Properties of Regular Languages str.&nbsp;205–210. * {{En simbol}} {{ cite book | author = John E. Hopcroft, Rajeev Motwani, Jeffrey D. Ullman | year = 2001 | title = Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation | publisher = Pearson, Addison Wesley | isbn = ISBN 0-321-21029-8 }} stranice 126-129, 275-280. == Vanjski linkovi == * http://www.youtube.com/watch?v=sqkcpQw-78A [[Kategorija:Formalni jezici]] [[Kategorija:Leme]] ku3klq3hmejtkmyvt4ostvgb13k03yl 0 33030 3671740 3658415 2024-12-08T18:08:44Z AnToni 2325 3671740 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} [[Bosna i Hercegovina]] je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karaktera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao [[republika]] zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[1. mart]]a [[1992]]., nakon što se [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o nezavisnosti]] odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad države je [[Sarajevo]]. == Ustav == {{Glavni|Ustav Bosne i Hercegovine}} [[Ustav]] Bosne i Hercegovine je donesen aneksom 4 [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], potpisanog u [[Pariz]]u [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine. Mirovni sporazum je potpisan kako bi okončao četverogodišnji [[Rat u Bosni i Hercegovini]], te stabilizirao područje. Ustavom se naglašava da Bosna i Hercegovina nastavlja pravni kontinuitet [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], te ustav definiše raspodjelu vlasti na [[#Parlamentarna skupština|zakonodavnu]], [[#Vijeće ministara|izvršnu]] i [[#Sudstvo|sudsku vlast]], kao i [[#Političke strukture|političke strukture]] Bosne i Hercegovine. Ovaj ustav je zamijenio dotadašnji ustav Republike Bosne i Hercegovine, u kojem nisu definisane političke strukture, ali je i poništio dotadašnji ustav [[RS|Republike Srpske]] koji je priznavao nezavisnost Republike Srpske. Ustav se od svog donošenja do danas pokazao kao nefunkcionalan, prije svega zbog svoje skupe administracije, ali i zbog podijeljenosti po entitetskom i etničkom principu koji često onemogućava funkcionalnost instutucija Bosne i Hercegovine. Jedan od uslova pristupanja Bosne i Hercegovine [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] je reforma Ustava do [[2010]]., kojom bi se omogućio jeftiniji i funkcionalniji rad institucija. U aprilu [[2006]]. godine je ponuđen paket ustavnih promjena koji je odbijen u parlamentu, zbog toga što je samo potvrđivao Dejtonski ustav uz neke manje korekcije. == Predsjedništvo == {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Predsjedništvo BiH.JPG|desno|mini|250px|[[Predsjedništvo BiH]]]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svakih 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i predstavnika [[Hrvati|Hrvata]], a [[Republika Srpska]] bira predstavnika [[Srbi|Srbina]]. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat Predsjedništva traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Predsjedništvo je nadležno za [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|odbranu Bosne i Hercegovine]], te za vođenje [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjske politike]] (imenovanje [[ambasador]]a, predstavljanje BiH u drugim država i organizacijama, potpisivanje međunarodnih sporazuma i sl.). Predsjedništvo također ima pravo pomilovati osuđenike, na prijedlog [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstva pravde]]. Predsjedništvo mora provoditi sve odluke [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. == Parlamentarna skupština == {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] i [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]. [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] se sastoji od 42 poslanika, od kojih se dvije trećine biraju u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]], a jedna trećina u [[RS|Republici Srpskoj]]. Mandat poslanika je četiri godine, te se biraju neposredno na [[#Izbori|Općim izborima]]. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu, potrebno je najmanje 2/3 glasova, te najmanje jedna polovina iz Federacije i Republike Srpske. [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba). Određeni zakon usvojen u Predstavničkom domu se može poništiti ukoliko se utvrdi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes nekog od konstitutivnih naroda.<ref>{{Cite book|last=Karić|first=Mirsad|title=Consociational Democracy in Theory and Practice: The Case of Post-War Bosnia and Herzegovina|publisher=International University of Sarajevo|year=2016|isbn=978-9958-896-30-9|location=Sarajevo}}</ref> == Vijeće ministara == {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|desno|200px|Obnovljena zgrada [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]]]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnost [[Vlada|vlade]]. Sastoji se od 10 članova: 9 ministara i jednog [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]]. Predsjedavajućeg imenuje [[#Predsjedništvo|Predsjedništvo BiH]], a ostale članove Predsjedavajući. [[#Parlamentarna skupština|Parlamentarna skupština]] potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Trenutna Predsjedavajuća je [[Borjana Krišto]], iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]-a. == Sudska vlast == {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni [[sud]] Bosne i Hercegovine ima tri odjeljenja: krivično, upravno i apelaciono. Krivično odjeljenje ima tri odjela – Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani [[kriminal]] i Odjel III za opći kriminal. Upravno odjeljenje ima parnični referat i jedno vijeće. Apelaciono odjeljenje ima Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani kriminal, Odjel III za opšti kriminal i žalbe na odluke Upravnog odjeljenja. Na Sudu [[BiH]] trenutno radi 39 sudija, 23 domaćih i 16 međunarodnih sudija. Sudska vijeća se sastoje od troje sudija. == Ured Visokog predstavnika == {{Glavni|Ured Visokog predstavika}} [[Ured Visokog predstavika]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ([[OHR]]) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan [[1995]]. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.<ref>{{Cite web|url=http://www.ohr.int/about-ohr/general-information/|title=General information|website=Office of the High Representative|language=en-GB|access-date=12. 4. 2022}}</ref> [[Evropski parlament]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je sastavljena od dva [[entitet]]a, [[Federacija Bosne i Hercegovine|federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Brčko distrikt|Distrikta Brčko]] koje ne pripada ni jednom od entiteta, nego se nalazi pod kontrolom državnih institucijama i međunarodne zajednice. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine, zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije lokalnog srpskog stanovništva. Entiteti imaju svoju [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda. Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Općina|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Spisak gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. == Izbori == {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini}}[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina location map.svg|desno|mini|250px|Entiteti i distrikt u Bosni i Hercegovini]] Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svako četiri godine, te se dijele na opće i lokalne izbore. Na općim izborima se biraju članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BIH]], [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske]], te [[Skupština Brčko distrikta|Skupština Brčko Distrikta]]. Na lokalnim izborima se biraju članovi općinskih vijeća i načelnici općina. Zaposlene osobe sa najmanje 16 godina starosti imaju pravo glasa, dok nezaposleni pravo glasa dobiju sa 18 godina starosti. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredbi člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom "[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]". == Također pogledajte == * [[Ustav Bosne i Hercegovine]] {{Commonscat|Politics of Bosnia and Herzegovina}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine|*]] jh4phqpul5f8netwvhf90zleuajwlj3 0 34523 3671679 3671575 2024-12-08T14:53:56Z Bakir123 110053 3671679 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}} {{Standardi}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Sirija | izvorno_ime = سُورِيَا <br />Sūriyā | ime_genitiv = | mapa = Syria in its region (claimed).svg | glavni_grad = [[Damask]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Presjednik Sirije|Presjednik]] | vladar_prva_vlast = ''Upražnjeno'' | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Sirije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Mohammad Ghazi al-Jalali]] (v.d.) | nezavisnost = od [[Francuska|Francuske]] | nezavisnost_priznato = [[17. april]], [[1946]] | površina = 185.180 | po_površini_na_svijetu = 88. | procenat_vode = 1,1 | stanovnika = 21.906.000 | stanovnika_godina = 2009 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 54. | gustoća = 118,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 101. | bdp_ukupno = $99.544 milijardi | bdp_godina = 2009 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $4.887 | hdi = 0,742 | hdi_godina = | hdi_nivo = medium | po_broju_hdi_na_svijetu = 107. | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = Sirijska funta | vremenska_zona = [[UTC]] +2 | najveća_tačka_ime = Jabal el-Sheikh | najveća_tačka_metara = 2 814 | najveće_jezero_ime = Jezero Homs/Hims/Qattinah | najveće_jezero_površina = 60 | najveća_rijeka_ime = [[Eufrat]] | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.sy]] | pozivni_broj = 983 | komentar = }} '''Sirija''' je [[suverena država]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]<ref>{{Cite web|title = Syria {{!}} history - geography|url = http://www.britannica.com/place/Syria|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> Na zapadu 180&nbsp;km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru sa [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu sa [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu sa [[Liban]]om. == Historija == Prostor Sirije nalazi se na razmeđu civilizacija i stoga je redovno kroz historiju bio poprište sukoba. Na ovom prostoru su se izmjenjivali [[Feničani]], Egipćani, [[Hetiti]], Aramejci, Asirci, Babilonci, Perzijanci, a na kraju i Aleksandar Makedonski. Tada helenizam prodire u Siriju od strane Seleukidske dinastije. Zemlju kasnije osvajaju Rimljani i u tom je periodu jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva kristijanizirana pokrajina u Carstvu. Pri podjeli Carstva pripala je Bizantu. U 7. vijeku osvajaju je Arapi koji šire islam. U srednjem vijeku bila je poprište borbi između Bizanta, Arapa, križara i Turaka Seldžuka. U tom periodu zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je Saladin. Od 16. vijeka zemljom vladaju Turci osmanlije i provode dalju islamizaciju. Nakon Prvog svjetskog rata postaje francuska kolonija, protivfrancuski ustanak (1925-1927) je krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uslove. Godine 1941. je proglašena nezavisnost koja je ostvarena tek 1946. Borbe sa Izraelom, vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. sa Egiptom u UAR, miješanje u prilike u Libanu i Zalivski rat obilježili su modernu Siriju. Od državnog udara 1963. zemljom vlada Socijalistička arapska stranka BAAS (pod vodstvom [[Hafez al-Assad|Hafeza al-Assada]]) i Sirija dolazi pod uticaj SSSR-a, a sada Rusije. == Geografija == Zemlja se sastoji od nekoliko regija: uske obalne nizije, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Liban, u kojem se nalazi najviši vrh, 2.814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan sa malo padavina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protiče rijeka [[Eufrat]] čije se vode koriste za natapanje. Sirija je zemlja smještena u jugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje su pustinja i polupustinja. Njena teritorija se može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180&nbsp;km duge obale Sredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planina Jabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljaju Anti-Libanske planine gdje se nalazi i najviša kota Sirije 2814 metara visoki Hermon. U jugozapadnom djelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] koja je trenutno pod Izraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzima Sirijska pustinja koja je praktički prostrana visoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog Al Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijsko jezero Assad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero Nuzayzah. Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova sirijske poljoprivrede. Važne rijeke su i Orontes i Khabur. Najvažniji grad na sirijskoj obali je Latakija (Al-Ladiqiyah). To je i najveća luka. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji geostratešku važnost i pogoduje razvoju privrednih grana vezanih uz more. Klima je u Siriji određena reljefom. U područjima bližima moru preovladava umjerena klima sa suhim ljetom (Cs). Uz morsku obalu je jak uticaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta zime tamo vlažne (i do 1000&nbsp;mm padavina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim djelovima klima ima uticaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi. U područjima između Alepa i Damaska padavine su rjeđe i variraju između 255&nbsp;mm do 510&nbsp;mm. U pustinjskim predjelima padavine variraju između 25 i 127&nbsp;mm. Razlike u temperaturi su male; prosječne januarske variraju od 4,4 do 6,4 stepeni, a julske oko 30 stepeni. Geologija nastanak ovog prostora datira u tercijar. Tla su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavaju stepska i pustinjska vegetacija, dok je u mediteranskom djelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od rastinja najvažniji su [[maslina]], tamaris, [[pamuk]] te alepski bor i sirijski hrast (u višim područjima). Od životinja su najvažnije antilopa, jelen, zec, dikobraz, pelikan te brojne vrste guštera koje žive u pustinjama. == Stanovništvo == Sirija je, prema popisu iz [[2001]]. godine, imala 17.040.000 ljudi, te je sa površinom od 185.180&nbsp;km kvadartnih imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 stanovnika po km kvadratnom. S obzirom na klimu i reljef, gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90,3%), a ostatak su uglavnom [[Kurdi]] i [[Armenija|Armenci]]). Po religijskom sastavu najbrojniji su [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani (74%), [[Šiitski islam|šiitskih]] muslimana ima oko 12%, a kršćana 9%. Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (''Damasq''), sa populacijom od 1.934.000. Drugi najvažniji grad je Allep (oko 1.600.000). Treći velegrad je Horns (Hims) sa oko 600.000 ljudi. Najvažnija luka je Latakija. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 promila). Stopa nataliteta je 30,6, mortaliteta 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%. Rast Sirije i Damaska: * [[1948]].: 3.800.000 * [[1991]].: 14.887.000 * [[2001]].: 17.040.000 *Damask ([[1943]].): 286.000 *Damask ([[2001]].): 1.934.000 Apsolutna većina građana Sirije su Arapi. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu sa Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike jevrejske zajednice ostalo je samo oko 1.000 članova koji uglavnom žive u Damasku. Po vjerskom pitanju Sirija je relativno homogena zemlja, za razliku od susjednog Libana, ali i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). Sljedeća vjerska grupa su šijitski muslimani (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice druga (vjera povezana sa islamom, ali i sa kršćanstvom i judaizmom), alawita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 jevreja. Sirijci su uglavnom Arapi; pripadnici hamitsko-semitske rasne grupe. Kurdi su druga, a Armenci treća grupa po brojnosti i obje pripadaju indoevropskoj rasnoj grupi. Službeni jezik u Siriji je arapski (hamitsko-semitska porodica jezika), ali se u nekim područjima govore kurdski (novoiranska porodica jezika) i turski (altajska porodica jezika). Iako je školstvo u Siriji besplatno, blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina jeste nepismeno. Nepismenost među muškaracima je blizu 15%, a kod žena nešto više od 44%. U periodu [[1991]]-[[2001]] nepismenost je smanjena za oko 6%. U Siriji djeluju četiri univerziteta u kojima je sredinom devedesetih studiralo oko 170.000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija, osnovana 1919. godine, i ta je institucija jedna od najvažnijih među onim koje se bave proučavanjem arapskog jezika, književnosti, historije i kulture. U Siriji, zemlji sa bogatim historijskim naslijeđem, nalazi se i mnogo muzeja i biblioteka. Najznačajniji je Nacionalni muzej u Damasku, koji sadrži brojne izloške iz azijske, grčke, starorimske, bizantske i islamske umjetnosti. Najveća biblioteka je univerzitetska u Damasku sa preko 150.000 naslova. Današnja sirijska kultura i način života je pod velikim uticajem vanjskih faktora. Najveći uticaj imao je SSSR (danas [[Rusija]]) koji je imao dobre političke, vojne i privredne veze sa Sirijom. Uticaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoki nivo emancipacije žena. == Privreda == Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u poljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni sektor je vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša zaposlenost je u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i turistički devizni priliv od 1.082.000.000 $ (2000). Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i zemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530.000 barela dnevno. Postoje i izdašne zalihe minerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz termoelektrane na pogon naftom, proizvode sasvim dovoljno struje za potrebe zemlje. Industrija uključuje proizvodnju tekstila, preradu hrane i mašinogradnju. Proizvodnja [[fosfati|fosfata]] iznosi 2.400.000 tona (10. u svijetu). Pamuk je glavna i najpouzdanija ratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272.000 tona i 10. je u svijetu. Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja sa 180.000 tona. Dosta se sadi i duhan koji je visoke kvalitete. Od stočarstva najviše se uzgajaju koze, ovce i deve. One pasu na navodnjavanim pašnjacima čija je tehnika navodnjavanja stara 4.000 godina. Prometna povezanost je dobra, pogotovo između dva najveća grada. Cestovna i željeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju i međunarodne aerodrome. Najveća morska luka je Latakija. Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija privredna grana. Naročito je popularno odredište ruševine Palmire, antičkog grada, kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka. Kvalitet zdravstva koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nije zadovoljavajući. Smrtnost djece je poprilično visoka, a socijalna briga ograničena. Sirijska je privreda u velikim problemima. Uprkos izvozu nafte i turističkom potencijalu zemlja se nije razvila. Planiran razvoj industrije nije se dovoljno ostvario, što zbog državnog vlasništva, što zbog političkih sukoba i tenzija. Privreda zavisi od nafte koje ima puno manje nego u ostalim arapskim zemljama. 1991. nakon učestvovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i trgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4490 miliona $, a uvoz 4300. Novčana jedinica je sirijska funta (SYP) a stoti dio pijastera. == Politička situacija == Od marta 2011. ova se zemlja nalazi u veoma zamršenoj situaciji koja se nakon pobune protiv zvaničnih vlasti<ref>{{Cite web|title = Syrian Civil War {{!}} Syrian history|url = http://www.britannica.com/event/Syrian-Civil-War|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> i dešavanja [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] strmoglavila u [[Građanski rat u Siriji|građanski rat]] i postala najnemirnija zemlja u svijetu.<ref>{{Cite web|title = Syria replaces Afghanistan as world's least peaceful country|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10906939/Syria-replaces-Afghanistan-as-worlds-least-peaceful-country.html|website = Telegraph.co.uk|access-date = 14. 2. 2016}}</ref> == Literatura == * Novi Atlas svijeta Andromeda Oxford, 1996., Hr. Izdanje: Extrade, Rijeka * Microsoft Encarta Encyclopedia; Microsoft corporation Seattle USA, 1997. * Atlas Azije; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Atlas Svijeta; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Enciklopedijski atlas svijeta, Zagreb, 2003. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Syria}} *{{CIA World Factbook link|sy|Syria}} *{{dmoz|Regional/Middle_East/Syria}} *{{GovPubs|syria}} *[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-14703856 Syria profile] sa [[BBC News]] *{{ArabDecision|coun_sel_3_5.htm}} *{{wikiatlas|Syria}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Sirija|*]] [[Kategorija:Mediteranske države]] qcjicbsyc9iasagfv6mao1n7yzkbfyh 3671681 3671679 2024-12-08T14:54:10Z Bakir123 110053 3671681 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}} {{Standardi}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Sirija | izvorno_ime = سُورِيَا <br />Sūriyā | ime_genitiv = | mapa = Syria in its region (claimed).svg | glavni_grad = [[Damask]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Sirije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = ''Upražnjeno'' | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Sirije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Mohammad Ghazi al-Jalali]] (v.d.) | nezavisnost = od [[Francuska|Francuske]] | nezavisnost_priznato = [[17. april]], [[1946]] | površina = 185.180 | po_površini_na_svijetu = 88. | procenat_vode = 1,1 | stanovnika = 21.906.000 | stanovnika_godina = 2009 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 54. | gustoća = 118,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 101. | bdp_ukupno = $99.544 milijardi | bdp_godina = 2009 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $4.887 | hdi = 0,742 | hdi_godina = | hdi_nivo = medium | po_broju_hdi_na_svijetu = 107. | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = Sirijska funta | vremenska_zona = [[UTC]] +2 | najveća_tačka_ime = Jabal el-Sheikh | najveća_tačka_metara = 2 814 | najveće_jezero_ime = Jezero Homs/Hims/Qattinah | najveće_jezero_površina = 60 | najveća_rijeka_ime = [[Eufrat]] | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.sy]] | pozivni_broj = 983 | komentar = }} '''Sirija''' je [[suverena država]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]<ref>{{Cite web|title = Syria {{!}} history - geography|url = http://www.britannica.com/place/Syria|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> Na zapadu 180&nbsp;km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru sa [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu sa [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu sa [[Liban]]om. == Historija == Prostor Sirije nalazi se na razmeđu civilizacija i stoga je redovno kroz historiju bio poprište sukoba. Na ovom prostoru su se izmjenjivali [[Feničani]], Egipćani, [[Hetiti]], Aramejci, Asirci, Babilonci, Perzijanci, a na kraju i Aleksandar Makedonski. Tada helenizam prodire u Siriju od strane Seleukidske dinastije. Zemlju kasnije osvajaju Rimljani i u tom je periodu jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva kristijanizirana pokrajina u Carstvu. Pri podjeli Carstva pripala je Bizantu. U 7. vijeku osvajaju je Arapi koji šire islam. U srednjem vijeku bila je poprište borbi između Bizanta, Arapa, križara i Turaka Seldžuka. U tom periodu zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je Saladin. Od 16. vijeka zemljom vladaju Turci osmanlije i provode dalju islamizaciju. Nakon Prvog svjetskog rata postaje francuska kolonija, protivfrancuski ustanak (1925-1927) je krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uslove. Godine 1941. je proglašena nezavisnost koja je ostvarena tek 1946. Borbe sa Izraelom, vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. sa Egiptom u UAR, miješanje u prilike u Libanu i Zalivski rat obilježili su modernu Siriju. Od državnog udara 1963. zemljom vlada Socijalistička arapska stranka BAAS (pod vodstvom [[Hafez al-Assad|Hafeza al-Assada]]) i Sirija dolazi pod uticaj SSSR-a, a sada Rusije. == Geografija == Zemlja se sastoji od nekoliko regija: uske obalne nizije, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Liban, u kojem se nalazi najviši vrh, 2.814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan sa malo padavina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protiče rijeka [[Eufrat]] čije se vode koriste za natapanje. Sirija je zemlja smještena u jugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje su pustinja i polupustinja. Njena teritorija se može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180&nbsp;km duge obale Sredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planina Jabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljaju Anti-Libanske planine gdje se nalazi i najviša kota Sirije 2814 metara visoki Hermon. U jugozapadnom djelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] koja je trenutno pod Izraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzima Sirijska pustinja koja je praktički prostrana visoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog Al Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijsko jezero Assad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero Nuzayzah. Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova sirijske poljoprivrede. Važne rijeke su i Orontes i Khabur. Najvažniji grad na sirijskoj obali je Latakija (Al-Ladiqiyah). To je i najveća luka. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji geostratešku važnost i pogoduje razvoju privrednih grana vezanih uz more. Klima je u Siriji određena reljefom. U područjima bližima moru preovladava umjerena klima sa suhim ljetom (Cs). Uz morsku obalu je jak uticaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta zime tamo vlažne (i do 1000&nbsp;mm padavina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim djelovima klima ima uticaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi. U područjima između Alepa i Damaska padavine su rjeđe i variraju između 255&nbsp;mm do 510&nbsp;mm. U pustinjskim predjelima padavine variraju između 25 i 127&nbsp;mm. Razlike u temperaturi su male; prosječne januarske variraju od 4,4 do 6,4 stepeni, a julske oko 30 stepeni. Geologija nastanak ovog prostora datira u tercijar. Tla su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavaju stepska i pustinjska vegetacija, dok je u mediteranskom djelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od rastinja najvažniji su [[maslina]], tamaris, [[pamuk]] te alepski bor i sirijski hrast (u višim područjima). Od životinja su najvažnije antilopa, jelen, zec, dikobraz, pelikan te brojne vrste guštera koje žive u pustinjama. == Stanovništvo == Sirija je, prema popisu iz [[2001]]. godine, imala 17.040.000 ljudi, te je sa površinom od 185.180&nbsp;km kvadartnih imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 stanovnika po km kvadratnom. S obzirom na klimu i reljef, gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90,3%), a ostatak su uglavnom [[Kurdi]] i [[Armenija|Armenci]]). Po religijskom sastavu najbrojniji su [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani (74%), [[Šiitski islam|šiitskih]] muslimana ima oko 12%, a kršćana 9%. Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (''Damasq''), sa populacijom od 1.934.000. Drugi najvažniji grad je Allep (oko 1.600.000). Treći velegrad je Horns (Hims) sa oko 600.000 ljudi. Najvažnija luka je Latakija. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 promila). Stopa nataliteta je 30,6, mortaliteta 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%. Rast Sirije i Damaska: * [[1948]].: 3.800.000 * [[1991]].: 14.887.000 * [[2001]].: 17.040.000 *Damask ([[1943]].): 286.000 *Damask ([[2001]].): 1.934.000 Apsolutna većina građana Sirije su Arapi. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu sa Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike jevrejske zajednice ostalo je samo oko 1.000 članova koji uglavnom žive u Damasku. Po vjerskom pitanju Sirija je relativno homogena zemlja, za razliku od susjednog Libana, ali i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). Sljedeća vjerska grupa su šijitski muslimani (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice druga (vjera povezana sa islamom, ali i sa kršćanstvom i judaizmom), alawita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 jevreja. Sirijci su uglavnom Arapi; pripadnici hamitsko-semitske rasne grupe. Kurdi su druga, a Armenci treća grupa po brojnosti i obje pripadaju indoevropskoj rasnoj grupi. Službeni jezik u Siriji je arapski (hamitsko-semitska porodica jezika), ali se u nekim područjima govore kurdski (novoiranska porodica jezika) i turski (altajska porodica jezika). Iako je školstvo u Siriji besplatno, blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina jeste nepismeno. Nepismenost među muškaracima je blizu 15%, a kod žena nešto više od 44%. U periodu [[1991]]-[[2001]] nepismenost je smanjena za oko 6%. U Siriji djeluju četiri univerziteta u kojima je sredinom devedesetih studiralo oko 170.000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija, osnovana 1919. godine, i ta je institucija jedna od najvažnijih među onim koje se bave proučavanjem arapskog jezika, književnosti, historije i kulture. U Siriji, zemlji sa bogatim historijskim naslijeđem, nalazi se i mnogo muzeja i biblioteka. Najznačajniji je Nacionalni muzej u Damasku, koji sadrži brojne izloške iz azijske, grčke, starorimske, bizantske i islamske umjetnosti. Najveća biblioteka je univerzitetska u Damasku sa preko 150.000 naslova. Današnja sirijska kultura i način života je pod velikim uticajem vanjskih faktora. Najveći uticaj imao je SSSR (danas [[Rusija]]) koji je imao dobre političke, vojne i privredne veze sa Sirijom. Uticaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoki nivo emancipacije žena. == Privreda == Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u poljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni sektor je vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša zaposlenost je u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i turistički devizni priliv od 1.082.000.000 $ (2000). Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i zemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530.000 barela dnevno. Postoje i izdašne zalihe minerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz termoelektrane na pogon naftom, proizvode sasvim dovoljno struje za potrebe zemlje. Industrija uključuje proizvodnju tekstila, preradu hrane i mašinogradnju. Proizvodnja [[fosfati|fosfata]] iznosi 2.400.000 tona (10. u svijetu). Pamuk je glavna i najpouzdanija ratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272.000 tona i 10. je u svijetu. Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja sa 180.000 tona. Dosta se sadi i duhan koji je visoke kvalitete. Od stočarstva najviše se uzgajaju koze, ovce i deve. One pasu na navodnjavanim pašnjacima čija je tehnika navodnjavanja stara 4.000 godina. Prometna povezanost je dobra, pogotovo između dva najveća grada. Cestovna i željeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju i međunarodne aerodrome. Najveća morska luka je Latakija. Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija privredna grana. Naročito je popularno odredište ruševine Palmire, antičkog grada, kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka. Kvalitet zdravstva koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nije zadovoljavajući. Smrtnost djece je poprilično visoka, a socijalna briga ograničena. Sirijska je privreda u velikim problemima. Uprkos izvozu nafte i turističkom potencijalu zemlja se nije razvila. Planiran razvoj industrije nije se dovoljno ostvario, što zbog državnog vlasništva, što zbog političkih sukoba i tenzija. Privreda zavisi od nafte koje ima puno manje nego u ostalim arapskim zemljama. 1991. nakon učestvovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i trgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4490 miliona $, a uvoz 4300. Novčana jedinica je sirijska funta (SYP) a stoti dio pijastera. == Politička situacija == Od marta 2011. ova se zemlja nalazi u veoma zamršenoj situaciji koja se nakon pobune protiv zvaničnih vlasti<ref>{{Cite web|title = Syrian Civil War {{!}} Syrian history|url = http://www.britannica.com/event/Syrian-Civil-War|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> i dešavanja [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] strmoglavila u [[Građanski rat u Siriji|građanski rat]] i postala najnemirnija zemlja u svijetu.<ref>{{Cite web|title = Syria replaces Afghanistan as world's least peaceful country|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10906939/Syria-replaces-Afghanistan-as-worlds-least-peaceful-country.html|website = Telegraph.co.uk|access-date = 14. 2. 2016}}</ref> == Literatura == * Novi Atlas svijeta Andromeda Oxford, 1996., Hr. Izdanje: Extrade, Rijeka * Microsoft Encarta Encyclopedia; Microsoft corporation Seattle USA, 1997. * Atlas Azije; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Atlas Svijeta; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Enciklopedijski atlas svijeta, Zagreb, 2003. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Syria}} *{{CIA World Factbook link|sy|Syria}} *{{dmoz|Regional/Middle_East/Syria}} *{{GovPubs|syria}} *[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-14703856 Syria profile] sa [[BBC News]] *{{ArabDecision|coun_sel_3_5.htm}} *{{wikiatlas|Syria}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Sirija|*]] [[Kategorija:Mediteranske države]] ien7kc0occ0vlsz8fxb7kufiu6wyybj 3671767 3671681 2024-12-08T21:47:19Z Sematz 38881 3671767 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}} {{Standardi}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Sirija | izvorno_ime = سُورِيَا <br />Sūriyā | ime_genitiv = | zastava = Flag of the Syrian revolution.svg | grb = Coat of arms of Syria (1945–1958, 1961–1963).svg | mapa = Syria in its region (claimed).svg | glavni_grad = [[Damask]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Sirije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = ''Upražnjeno'' | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Sirije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Mohammad Ghazi al-Jalali]] (v.d.) | nezavisnost = od [[Francuska|Francuske]] | nezavisnost_priznato = [[17. april]], [[1946]] | površina = 185.180 | po_površini_na_svijetu = 88. | procenat_vode = 1,1 | stanovnika = 21.906.000 | stanovnika_godina = 2009 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 54. | gustoća = 118,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 101. | bdp_ukupno = $99.544 milijardi | bdp_godina = 2009 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $4.887 | hdi = 0,742 | hdi_godina = | hdi_nivo = medium | po_broju_hdi_na_svijetu = 107. | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = Sirijska funta | vremenska_zona = [[UTC]] +2 | najveća_tačka_ime = Jabal el-Sheikh | najveća_tačka_metara = 2 814 | najveće_jezero_ime = Jezero Homs/Hims/Qattinah | najveće_jezero_površina = 60 | najveća_rijeka_ime = [[Eufrat]] | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.sy]] | pozivni_broj = 983 | komentar = }} '''Sirija''' je [[suverena država]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]<ref>{{Cite web|title = Syria {{!}} history - geography|url = http://www.britannica.com/place/Syria|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> Na zapadu 180&nbsp;km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru sa [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu sa [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu sa [[Liban]]om. == Historija == Prostor Sirije nalazi se na razmeđu civilizacija i stoga je redovno kroz historiju bio poprište sukoba. Na ovom prostoru su se izmjenjivali [[Feničani]], Egipćani, [[Hetiti]], Aramejci, Asirci, Babilonci, Perzijanci, a na kraju i Aleksandar Makedonski. Tada helenizam prodire u Siriju od strane Seleukidske dinastije. Zemlju kasnije osvajaju Rimljani i u tom je periodu jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva kristijanizirana pokrajina u Carstvu. Pri podjeli Carstva pripala je Bizantu. U 7. vijeku osvajaju je Arapi koji šire islam. U srednjem vijeku bila je poprište borbi između Bizanta, Arapa, križara i Turaka Seldžuka. U tom periodu zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je Saladin. Od 16. vijeka zemljom vladaju Turci osmanlije i provode dalju islamizaciju. Nakon Prvog svjetskog rata postaje francuska kolonija, protivfrancuski ustanak (1925-1927) je krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uslove. Godine 1941. je proglašena nezavisnost koja je ostvarena tek 1946. Borbe sa Izraelom, vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. sa Egiptom u UAR, miješanje u prilike u Libanu i Zalivski rat obilježili su modernu Siriju. Od državnog udara 1963. zemljom vlada Socijalistička arapska stranka BAAS (pod vodstvom [[Hafez al-Assad|Hafeza al-Assada]]) i Sirija dolazi pod uticaj SSSR-a, a sada Rusije. == Geografija == Zemlja se sastoji od nekoliko regija: uske obalne nizije, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Liban, u kojem se nalazi najviši vrh, 2.814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan sa malo padavina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protiče rijeka [[Eufrat]] čije se vode koriste za natapanje. Sirija je zemlja smještena u jugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje su pustinja i polupustinja. Njena teritorija se može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180&nbsp;km duge obale Sredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planina Jabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljaju Anti-Libanske planine gdje se nalazi i najviša kota Sirije 2814 metara visoki Hermon. U jugozapadnom djelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] koja je trenutno pod Izraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzima Sirijska pustinja koja je praktički prostrana visoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog Al Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijsko jezero Assad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero Nuzayzah. Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova sirijske poljoprivrede. Važne rijeke su i Orontes i Khabur. Najvažniji grad na sirijskoj obali je Latakija (Al-Ladiqiyah). To je i najveća luka. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji geostratešku važnost i pogoduje razvoju privrednih grana vezanih uz more. Klima je u Siriji određena reljefom. U područjima bližima moru preovladava umjerena klima sa suhim ljetom (Cs). Uz morsku obalu je jak uticaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta zime tamo vlažne (i do 1000&nbsp;mm padavina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim djelovima klima ima uticaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi. U područjima između Alepa i Damaska padavine su rjeđe i variraju između 255&nbsp;mm do 510&nbsp;mm. U pustinjskim predjelima padavine variraju između 25 i 127&nbsp;mm. Razlike u temperaturi su male; prosječne januarske variraju od 4,4 do 6,4 stepeni, a julske oko 30 stepeni. Geologija nastanak ovog prostora datira u tercijar. Tla su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavaju stepska i pustinjska vegetacija, dok je u mediteranskom djelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od rastinja najvažniji su [[maslina]], tamaris, [[pamuk]] te alepski bor i sirijski hrast (u višim područjima). Od životinja su najvažnije antilopa, jelen, zec, dikobraz, pelikan te brojne vrste guštera koje žive u pustinjama. == Stanovništvo == Sirija je, prema popisu iz [[2001]]. godine, imala 17.040.000 ljudi, te je sa površinom od 185.180&nbsp;km kvadartnih imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 stanovnika po km kvadratnom. S obzirom na klimu i reljef, gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90,3%), a ostatak su uglavnom [[Kurdi]] i [[Armenija|Armenci]]). Po religijskom sastavu najbrojniji su [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani (74%), [[Šiitski islam|šiitskih]] muslimana ima oko 12%, a kršćana 9%. Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (''Damasq''), sa populacijom od 1.934.000. Drugi najvažniji grad je Allep (oko 1.600.000). Treći velegrad je Horns (Hims) sa oko 600.000 ljudi. Najvažnija luka je Latakija. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 promila). Stopa nataliteta je 30,6, mortaliteta 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%. Rast Sirije i Damaska: * [[1948]].: 3.800.000 * [[1991]].: 14.887.000 * [[2001]].: 17.040.000 *Damask ([[1943]].): 286.000 *Damask ([[2001]].): 1.934.000 Apsolutna većina građana Sirije su Arapi. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu sa Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike jevrejske zajednice ostalo je samo oko 1.000 članova koji uglavnom žive u Damasku. Po vjerskom pitanju Sirija je relativno homogena zemlja, za razliku od susjednog Libana, ali i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). Sljedeća vjerska grupa su šijitski muslimani (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice druga (vjera povezana sa islamom, ali i sa kršćanstvom i judaizmom), alawita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 jevreja. Sirijci su uglavnom Arapi; pripadnici hamitsko-semitske rasne grupe. Kurdi su druga, a Armenci treća grupa po brojnosti i obje pripadaju indoevropskoj rasnoj grupi. Službeni jezik u Siriji je arapski (hamitsko-semitska porodica jezika), ali se u nekim područjima govore kurdski (novoiranska porodica jezika) i turski (altajska porodica jezika). Iako je školstvo u Siriji besplatno, blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina jeste nepismeno. Nepismenost među muškaracima je blizu 15%, a kod žena nešto više od 44%. U periodu [[1991]]-[[2001]] nepismenost je smanjena za oko 6%. U Siriji djeluju četiri univerziteta u kojima je sredinom devedesetih studiralo oko 170.000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija, osnovana 1919. godine, i ta je institucija jedna od najvažnijih među onim koje se bave proučavanjem arapskog jezika, književnosti, historije i kulture. U Siriji, zemlji sa bogatim historijskim naslijeđem, nalazi se i mnogo muzeja i biblioteka. Najznačajniji je Nacionalni muzej u Damasku, koji sadrži brojne izloške iz azijske, grčke, starorimske, bizantske i islamske umjetnosti. Najveća biblioteka je univerzitetska u Damasku sa preko 150.000 naslova. Današnja sirijska kultura i način života je pod velikim uticajem vanjskih faktora. Najveći uticaj imao je SSSR (danas [[Rusija]]) koji je imao dobre političke, vojne i privredne veze sa Sirijom. Uticaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoki nivo emancipacije žena. == Privreda == Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u poljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni sektor je vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša zaposlenost je u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i turistički devizni priliv od 1.082.000.000 $ (2000). Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i zemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530.000 barela dnevno. Postoje i izdašne zalihe minerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz termoelektrane na pogon naftom, proizvode sasvim dovoljno struje za potrebe zemlje. Industrija uključuje proizvodnju tekstila, preradu hrane i mašinogradnju. Proizvodnja [[fosfati|fosfata]] iznosi 2.400.000 tona (10. u svijetu). Pamuk je glavna i najpouzdanija ratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272.000 tona i 10. je u svijetu. Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja sa 180.000 tona. Dosta se sadi i duhan koji je visoke kvalitete. Od stočarstva najviše se uzgajaju koze, ovce i deve. One pasu na navodnjavanim pašnjacima čija je tehnika navodnjavanja stara 4.000 godina. Prometna povezanost je dobra, pogotovo između dva najveća grada. Cestovna i željeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju i međunarodne aerodrome. Najveća morska luka je Latakija. Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija privredna grana. Naročito je popularno odredište ruševine Palmire, antičkog grada, kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka. Kvalitet zdravstva koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nije zadovoljavajući. Smrtnost djece je poprilično visoka, a socijalna briga ograničena. Sirijska je privreda u velikim problemima. Uprkos izvozu nafte i turističkom potencijalu zemlja se nije razvila. Planiran razvoj industrije nije se dovoljno ostvario, što zbog državnog vlasništva, što zbog političkih sukoba i tenzija. Privreda zavisi od nafte koje ima puno manje nego u ostalim arapskim zemljama. 1991. nakon učestvovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i trgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4490 miliona $, a uvoz 4300. Novčana jedinica je sirijska funta (SYP) a stoti dio pijastera. == Politička situacija == Od marta 2011. ova se zemlja nalazi u veoma zamršenoj situaciji koja se nakon pobune protiv zvaničnih vlasti<ref>{{Cite web|title = Syrian Civil War {{!}} Syrian history|url = http://www.britannica.com/event/Syrian-Civil-War|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> i dešavanja [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] strmoglavila u [[Građanski rat u Siriji|građanski rat]] i postala najnemirnija zemlja u svijetu.<ref>{{Cite web|title = Syria replaces Afghanistan as world's least peaceful country|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10906939/Syria-replaces-Afghanistan-as-worlds-least-peaceful-country.html|website = Telegraph.co.uk|access-date = 14. 2. 2016}}</ref> == Literatura == * Novi Atlas svijeta Andromeda Oxford, 1996., Hr. Izdanje: Extrade, Rijeka * Microsoft Encarta Encyclopedia; Microsoft corporation Seattle USA, 1997. * Atlas Azije; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Atlas Svijeta; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Enciklopedijski atlas svijeta, Zagreb, 2003. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Syria}} *{{CIA World Factbook link|sy|Syria}} *{{dmoz|Regional/Middle_East/Syria}} *{{GovPubs|syria}} *[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-14703856 Syria profile] sa [[BBC News]] *{{ArabDecision|coun_sel_3_5.htm}} *{{wikiatlas|Syria}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Sirija|*]] [[Kategorija:Mediteranske države]] 2p04kmo6k2wl7m5nxuz19kw7sketljd 3671774 3671767 2024-12-08T23:24:39Z Emin Tarahija 159760 3671774 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Sirija | izvorno_ime = سُورِيَا <br />Sūriyā | ime_genitiv = | zastava = Flag of the Syrian revolution.svg | grb = Coat of arms of Syria (1945–1958, 1961–1963).svg | mapa = Syria in its region (claimed).svg | glavni_grad = [[Damask]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Sirije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = ''Upražnjeno'' | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Sirije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Mohammad Ghazi al-Jalali]] (v.d.) | nezavisnost = od [[Francuska|Francuske]] | nezavisnost_priznato = 17. april, 1946 | površina = 185.180 | po_površini_na_svijetu = 88. | procenat_vode = 1,1 | stanovnika = 21.906.000 | stanovnika_godina = 2009 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 54. | gustoća = 118,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 101. | bdp_ukupno = $99.544 milijardi | bdp_godina = 2009 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $4.887 | hdi = 0,742 | hdi_godina = | hdi_nivo = medium | po_broju_hdi_na_svijetu = 107. | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = Sirijska funta | vremenska_zona = [[UTC]] +2 | najveća_tačka_ime = Jabal el-Sheikh | najveća_tačka_metara = 2 814 | najveće_jezero_ime = Jezero Homs/Hims/Qattinah | najveće_jezero_površina = 60 | najveća_rijeka_ime = [[Eufrat]] | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.sy]] | pozivni_broj = 983 | komentar = }} '''Sirija''' je [[suverena država]] na [[Bliski istok|Bliskom Istoku]], u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]].<ref>{{Cite web|title = Syria {{!}} history - geography|url = http://www.britannica.com/place/Syria|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> Na zapadu 180&nbsp;km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru sa [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu sa [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu sa [[Liban]]om. == Historija == Prostor Sirije nalazi se na razmeđu civilizacija i stoga je redovno kroz historiju bio poprište sukoba. Na ovom prostoru su se izmjenjivali [[Fenikija|Feničani]], [[Egipćani]], [[Hetiti]], Aramejci, Asirci, Babilonci, Perzijanci, a na kraju i [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Makedonski]]. Tada helenizam prodire u Siriju od strane Seleukidske dinastije. Zemlju kasnije osvajaju Rimljani i u tom je periodu jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva kristijanizirana pokrajina u Carstvu. Pri podjeli Carstva pripala je Bizantu. U 7. vijeku osvajaju je Arapi koji šire [[islam]]. U srednjem vijeku bila je poprište borbi između Bizanta, Arapa, križara i Turaka Seldžuka. U tom periodu zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je Saladin. Od 16. vijeka zemljom vladaju Turci osmanlije i provode dalju islamizaciju. Nakon Prvog svjetskog rata postaje francuska kolonija, protivfrancuski ustanak (1925-1927) je krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uslove. Godine 1941. je proglašena nezavisnost koja je ostvarena tek 1946. Borbe sa [[Izraelsko-arapski sukob|Izraelom]], vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. sa Egiptom u UAR, miješanje u prilike u Libanu i Zalivski rat obilježili su modernu Siriju. Od državnog udara 1963. zemljom vlada Socijalistička arapska stranka BAAS (pod vodstvom [[Hafez al-Assad|Hafeza al-Assada]]) i Sirija dolazi pod uticaj [[Sovjetski Savez|SSSR-a]], a sada [[Rusija|Rusije]]. == Geografija == Zemlja se sastoji od nekoliko regija: uske obalne nizije, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Liban, u kojem se nalazi najviši vrh, 2.814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan sa malo padavina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protiče rijeka [[Eufrat]] čije se vode koriste za natapanje. Sirija je zemlja smještena u jugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje su pustinja i polupustinja. Njena teritorija se može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180&nbsp;km duge obale Sredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planina Jabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljaju Anti-Libanske planine gdje se nalazi i najviša kota Sirije 2814 metara visoki Hermon. U jugozapadnom djelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] koja je trenutno pod Izraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzima Sirijska pustinja koja je praktički prostrana visoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog Al Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijsko jezero Assad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero Nuzayzah. Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova sirijske poljoprivrede. Važne rijeke su i Orontes i Khabur. Najvažniji grad na sirijskoj obali je Latakija (Al-Ladiqiyah). To je i najveća luka. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji geostratešku važnost i pogoduje razvoju privrednih grana vezanih uz more. Klima je u Siriji određena reljefom. U područjima bližima moru preovladava umjerena klima sa suhim ljetom (Cs). Uz morsku obalu je jak uticaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta zime tamo vlažne (i do 1000&nbsp;mm padavina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim djelovima klima ima uticaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi. U područjima između Alepa i Damaska padavine su rjeđe i variraju između 255&nbsp;mm do 510&nbsp;mm. U pustinjskim predjelima padavine variraju između 25 i 127&nbsp;mm. Razlike u temperaturi su male; prosječne januarske variraju od 4,4 do 6,4 stepeni, a julske oko 30 stepeni. Geologija nastanak ovog prostora datira u tercijar. Tla su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavaju stepska i pustinjska vegetacija, dok je u mediteranskom djelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od rastinja najvažniji su [[maslina]], tamaris, [[pamuk]] te alepski bor i sirijski hrast (u višim područjima). Od životinja su najvažnije antilopa, jelen, zec, dikobraz, pelikan te brojne vrste guštera koje žive u pustinjama. == Stanovništvo == Sirija je, prema popisu iz 2001, imala 17.040.000 ljudi, te je sa površinom od 185.180&nbsp;km kvadartnih imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 stanovnika po km kvadratnom. S obzirom na klimu i reljef, gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90,3%), a ostatak su uglavnom [[Kurdi]] i [[Armenija|Armenci]]). Po religijskom sastavu najbrojniji su [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani (74%), [[Šiizam|šiitskih]] muslimana ima oko 12%, a [[Kršćanstvo|kršćana]] 9%. Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je [[Damask]] (''Damasq''), sa populacijom od 1.934.000. Drugi najvažniji grad je Allep (oko 1.600.000). Treći velegrad je Horns (Hims) sa oko 600.000 ljudi. Najvažnija luka je Latakija. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 promila). Stopa nataliteta je 30,6, mortaliteta 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%. Rast Sirije i Damaska: * 1948: 3.800.000 * 1991: 14.887.000 * 2001: 17.040.000 *Damask (1943): 286.000 *Damask (2001): 1.934.000 Apsolutna većina građana Sirije su Arapi. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu sa Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike jevrejske zajednice ostalo je samo oko 1.000 članova koji uglavnom žive u Damasku. Po vjerskom pitanju Sirija je relativno homogena zemlja, za razliku od susjednog Libana, ali i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). Sljedeća vjerska grupa su šijitski muslimani (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice druga (vjera povezana sa islamom, ali i sa kršćanstvom i judaizmom), alawita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 jevreja. Sirijci su uglavnom [[Arapi]]; pripadnici hamitsko-semitske rasne grupe. Kurdi su druga, a Armenci treća grupa po brojnosti i obje pripadaju indoevropskoj rasnoj grupi. Službeni jezik u Siriji je arapski (hamitsko-semitska porodica jezika), ali se u nekim područjima govore kurdski (novoiranska porodica jezika) i turski (altajska porodica jezika). Iako je školstvo u Siriji besplatno, blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina jeste nepismeno. Nepismenost među muškaracima je blizu 15%, a kod žena nešto više od 44%. U periodu 1991-2001 nepismenost je smanjena za oko 6%. U Siriji djeluju četiri univerziteta u kojima je sredinom devedesetih studiralo oko 170.000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija, osnovana 1919. godine, i ta je institucija jedna od najvažnijih među onim koje se bave proučavanjem arapskog jezika, književnosti, historije i kulture. U Siriji, zemlji sa bogatim historijskim naslijeđem, nalazi se i mnogo muzeja i biblioteka. Najznačajniji je Nacionalni muzej u Damasku, koji sadrži brojne izloške iz azijske, grčke, starorimske, bizantske i islamske umjetnosti. Najveća biblioteka je univerzitetska u Damasku sa preko 150.000 naslova. Današnja sirijska kultura i način života je pod velikim uticajem vanjskih faktora. Najveći uticaj imao je SSSR (danas [[Rusija]]) koji je imao dobre političke, vojne i privredne veze sa Sirijom. Uticaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoki nivo emancipacije žena. == Privreda == Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u poljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni sektor je vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša zaposlenost je u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i turistički devizni priliv od 1.082.000.000 $ (2000). Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i zemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530.000 barela dnevno. Postoje i izdašne zalihe minerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz termoelektrane na pogon naftom, proizvode sasvim dovoljno struje za potrebe zemlje. Industrija uključuje proizvodnju tekstila, preradu hrane i mašinogradnju. Proizvodnja [[Fosfat|fosfata]] iznosi 2.400.000 tona (10. u svijetu). Pamuk je glavna i najpouzdanija ratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272.000 tona i 10. je u svijetu. Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja sa 180.000 tona. Dosta se sadi i duhan koji je visoke kvalitete. Od stočarstva najviše se uzgajaju koze, ovce i deve. One pasu na navodnjavanim pašnjacima čija je tehnika navodnjavanja stara 4.000 godina. Prometna povezanost je dobra, pogotovo između dva najveća grada. Cestovna i željeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju i međunarodne aerodrome. Najveća morska luka je Latakija. Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija privredna grana. Naročito je popularno odredište ruševine Palmire, antičkog grada, kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka. Kvalitet zdravstva koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nije zadovoljavajući. Smrtnost djece je poprilično visoka, a socijalna briga ograničena. Sirijska je privreda u velikim problemima. Uprkos izvozu nafte i turističkom potencijalu zemlja se nije razvila. Planiran razvoj industrije nije se dovoljno ostvario, što zbog državnog vlasništva, što zbog političkih sukoba i tenzija. Privreda zavisi od nafte koje ima puno manje nego u ostalim arapskim zemljama. 1991. nakon učestvovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i trgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4490 miliona $, a uvoz 4300. Novčana jedinica je sirijska funta (SYP) a stoti dio pijastera. == Politička situacija == Od marta 2011. ova se zemlja nalazi u veoma zamršenoj situaciji koja se nakon pobune protiv zvaničnih vlasti<ref>{{Cite web|title = Syrian Civil War {{!}} Syrian history|url = http://www.britannica.com/event/Syrian-Civil-War|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}</ref> i dešavanja [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] strmoglavila u [[Građanski rat u Siriji|građanski rat]] i postala najnemirnija zemlja u svijetu.<ref>{{Cite web|title = Syria replaces Afghanistan as world's least peaceful country|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10906939/Syria-replaces-Afghanistan-as-worlds-least-peaceful-country.html|website = Telegraph.co.uk|access-date = 14. 2. 2016}}</ref> == Literatura == * Novi Atlas svijeta Andromeda Oxford, 1996., Hr. Izdanje: Extrade, Rijeka * Microsoft Encarta Encyclopedia; Microsoft corporation Seattle USA, 1997. * Atlas Azije; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Atlas Svijeta; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005. * Enciklopedijski atlas svijeta, Zagreb, 2003. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Syria}} *{{CIA World Factbook link|sy|Syria}} *{{dmoz|Regional/Middle_East/Syria}} *{{GovPubs|syria}} *[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-14703856 Syria profile] sa [[BBC News]] *{{ArabDecision|coun_sel_3_5.htm}} *{{wikiatlas|Syria}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Sirija|*]] [[Kategorija:Mediteranske države]] fmt43kywu46qi9wik287tidcrm6hvds 0 36106 3671830 3665095 2024-12-09T07:31:19Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671830 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Angkor wat.jpg|mini|250p]] '''Angkor Vat''' ([[Kmerski jezik|kmerski]]: អង្គរវត្ត) je kompleks hramova u [[Kambodža|Kambodži]] i najveći vjerski spomenik na svijetu sa površinom od 1.626.000&nbsp;m² (162,6 hektara) unutar drevnog kmerskog glavnog grada Angkora, smatra se najvećom vjerskom građevinom na svijetu u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]. Prvobitno izgrađen 1150. kao hinduistički hram posvećen bogu [[Višnu]]u tokom [[Kmersko Carstvo|Kmerskog Carstva]], postepeno je pretvoren u [[Budizam|budistički]] hram krajem 12. stoljeća. Sagradio ga je kmerski kralj [[Surjavarman II]] početkom 12. stoljeća<ref name="Ancient Southeast Asia">{{cite book |last1=Miksic |first1=John |last2=Yian |first2=Goh |title=Ancient Southeast Asia |date=14. 10. 2016 |publisher=Routledge |page=378 |isbn=978-1-31727-904-4 |url=https://books.google.com/books?id=zjklDwAAQBAJ&dq=suryavarman+chola+mother&pg=PA376 |access-date=4. 7. 2022 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411141146/https://books.google.com/books?id=zjklDwAAQBAJ&dq=suryavarman+chola+mother&pg=PA376 |url-status=live }}</ref> u [[Jasodharapura|Jasodharapuri]] (današnjem [[Angkor]]u), glavnom gradu [[Kmersko Carstvo|Kmerskog Carstva]], kao državni hram i eventualni mauzolej. Umjesto tradicije [[Šivizam|šivizma]] koju su štovali prethodni kraljevi, Angkor Vat je posvećen [[Višnu]]u.<ref name="Brit">{{cite encyclopedia|title=Angkor Wat {{!}} Description, Location, History, Restoration, & Facts|url=https://www.britannica.com/topic/Angkor-Wat|access-date=7. 2. 2021|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|archive-date=10. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810081546/https://www.britannica.com/topic/Angkor-Wat|url-status=live}}</ref> Kao najbolje očuvani hram u Kambodži postao je jedino značajno vjersko središte od svog osnivanja. Hram simbolizira vrhunac klasičnog stila [[Kmerska arhitektura|kmerske arhitekture]], pa je postao simbol Kambodže pojavljivanjem na državnoj zastavi. Angkor Vat objedinjuje dva osnovna plana kmerske hramske arhitekture: [[Kmerska arhitektura|hram-planinu]] i kasniji [[Kmerska arhitektura|galerijski hram]]. Dizajniran je da predstavlja [[Planina Meru|planinu Meru]], dom [[Deva (hinduizam)|deva]] u [[Hinduistička mitologija|hinduističkoj mitologiji]]; unutar [[Šanac|šanca]] koji je dug više od 5&nbsp;km i vanjskog zida dužine 3,6&nbsp;km se nalaze tri pravougaone galerije, svaka uzdignuta iznad sljedeće. U središtu hrama se nalazi pet tornjeva. Za razliku od mnogih Angkorških hramova, Angkor Vat je orijentisan ka zapadu; naučnici su podijeljeni u pogledu ovog značaja. Hramu se dive zbog njegove grandioznosti i sklada arhitekture, njegovog obimnog [[Reljef (geografija)|reljefa]] i brojnih [[devata]] koje krase njegove zidove. Kompleks hrama je prestao da se koristi prije nego što je obnovljen u 20. vijeku uz razne međunarodne agencije uključene u projekat. Hramu se dive zbog veličine i harmonije arhitekture, njegovih opsežnih bareljefa i devata koje krase njegove zidove. Smatra se jednim od najboljih primjera kmerske arhitekture i simbolom Kambodže, prikazanim kao dio kambodžanske nacionalne zastave. Angkor Wat je glavna turistička atrakcija i svake godine privlači više od 2,5 miliona posjetitelja i nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj listi [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].<ref>{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/668/|title=Angkor site|publisher=[[UNESCO]]|access-date=1. 12. 2023}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Angkor Wat W-Seite.jpg|mini|250p]] Gradnja ovog hrama je počela u vrijeme kralja Surjavarmana II (vladao 1113-1150). Posvećen je bogu Višnu i sagrađen je kao kraljevski državni hram. Prvo je to bio hinduistički hram, ali je tokom 14. ili 15. vijeka promijenjen u budistički, što je i danas. Iako nikad nije bio potpuno napušten, od 16. pa gotovo i do 19. vijeka bio je u zapuštenom stanju. Originalno ime mu se ne zna, a ime koje nosi danas je nastalo u 16. vijeku i znači "gradski hram". Od [[Evropljani|Evropljana]] prvi ga je posjetio [[portugal]]ski monah Antonio da Magdalena 1586. Međutim hram je populariziran na Zapadu tek u 19. vijeku poslije putopisa [[francuska|francuskog]] istraživača [[Henri Mouhot|Henrija Mouhota]] 1861. Mouhot upoređuje Angor Vat sa Solomonovim hramom. Smatra ga veličanstvenijim od svih građevina [[Antički Rim|Antičkog Rima]] i [[grčka|Grčke]]. Angor Vat je zahtijevao veliku restauraciju tokom 20. vijeka.<ref>{{cite web|url=http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Considerations_for_the_Conservation_and_Preservation_of_the_Historic_City_of_Angkor_Report_I.pdf |title=Considerations for the Conservation and Presentation of the. Historic City of Angkor |work=World Monuments Fund |page=65 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110516174411/http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Considerations_for_the_Conservation_and_Preservation_of_the_Historic_City_of_Angkor_Report_I.pdf |archive-date=16. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.efeo.fr/base.php?code=217 |title=The Siem Reap Centre, Cambodia |publisher=EFEO |access-date=9. 7. 2015 |archive-date=10. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710001549/http://www.efeo.fr/base.php?code=217 |url-status=live }}</ref> [[Građanski rat]] u Kambodži i vladavina Crvenih Kmera prekinula je te radove.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UWKTmJ8iR84C&pg=PA220 |title=Asian Heritage Management: Contexts, Concerns, and Prospects|editor= Kapila D. Silva|editor2= Neel Kamal Chapagain |pages=220–221|publisher=Routledge |date= 2013 |isbn=978-0-415-52054-6 }}</ref> Hram je postao simbol Kambodže i nalazi se na zastavi Kambodže. == Struktura == [[Datoteka:Angkor-Wat-from-the-air.JPG|mini|250p|Pogled iz vazduha na Angkor Vat]] Angkor Vat je odličan primjer klasičnog stila kmerske arhitekture. U 12. vijeku kmerski arhitekti su postali vješti u korištenju pješčara, kao novog građevnog materijala koji je korišten pri gradnji ovog hrama. Angkor Vat predstavlja jedinstvenu kombinaciju hrama planine i kasnijih Čola hramova iz Tamil Nadua u [[Indija|Indiji]]. Hram je simbol [[Planina Meru|planine Meru]], planine bogova. Na sredini se nalazi 5 tornjeva, koji predstavljaju 5 [[planina]]. Centralni toranj se uzdiže do 65&nbsp;m. Zidovi simboliziraju planinske lance, a kanali [[okean]]. Vanjski zid je dugačak 1025 m, širok 805 m i visok 4,5&nbsp;m. Oko njega se nalazi 30 m otvorenog polja, koji su ograničeni kanalom širokim 190&nbsp;m. Hramu se može pristupiti samo preko kanala, što je historijski gledano funkcionisalo i kao zaštite spriječavajući napade iz [[džungla|džungle]]. Vanjski zid zauzima 802.000 m² i unutar zidina se nalazio grad i kraljevska palata. == Značaj == Hram je postao simbol Kambodže. Pojavljuje se na državnoj [[zastava|zastavi]]. Predstavlja glavnu turističku atrakciju Kambodže i nalazi se na [[UNESCO]]voj listi svijetske kulturne baštine. Angkor Vat se ističe svojom veličinom, ali i arhitekturom između stotine hramova i spomenika ovoga tipa. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book|last=Albanese|first= Marilia|title=The Treasures of Angkor|url=https://archive.org/details/treasuresofangko00unse|location=Vercelli|publisher=White Star Publishers|date=2006|type=Paperback|isbn=978-8-85440-117-4}} * {{cite book|last=Briggs|first=Lawrence Robert|year=1951|title=The Ancient Khmer Empire|publisher=White Lotus Companuy|isbn=978-9-74843-493-3}} * {{cite book|last=Falser|first=Michael|year=2020|title=Angkor Wat – A Transcultural History of Heritage. Volume 1: Angkor in France. From Plaster Casts to Exhibition Pavilions. Volume 2: Angkor in Cambodia. From Jungle Find to Global Icon|publisher=Berlin-Boston DeGruyter|isbn=978-3-11033-584-2}} * {{cite book|last1=Forbes|first1=Andrew |last2=Henley|first2=David|year=2011|title=Angkor, Eighth Wonder of the World|publisher=Cognoscenti Books|asin=B0085RYW0O}} * {{cite book|last1=Freeman|first1=Michael|last2=Jacques|first2=Claude|year=1999|title=Ancient Angkor|url=https://archive.org/details/ancientangkor0000free|publisher=River Books|isbn=978-0-83480-426-5}} * {{cite book|last=Glaize|first=Maurice|title=Monuments of the Angkor Group|year=1944|publisher=J. Maisonneuve|isbn=978-2-72001-091-0}} * {{cite book|last=Higham|first=Charles|year=2001|title=The Civilization of Angkor|publisher=Phoenix|isbn=978-1-84212-584-7}} * {{cite book|last=Higham|first=Charles|year=2003|title=Early Cultures of Mainland Southeast Asia|publisher=Art Media Resources|isbn=978-1-58886-028-6}} * {{cite book|last1=Jessup|first1=Helen Ibbitson|last2=Brukoff|first2=Barry|title=Temples of Cambodia – The Heart of Angkor|location=Bangkok|publisher=River Books|date=2011|type=Hardback|isbn=978-6-16733-910-8}} * {{cite book|last=Petrotchenko|first=Michel|year=2011|title=Focusing on the Angkor Temples: The Guidebook|publisher=Amarin Printing and Publishing|isbn=978-6-16305-096-0}} * {{cite book|last=Ray|first=Nick|year=2002|title=Lonely Planet guide to Cambodia|edition=4th|isbn=978-1-74059-111-9}} {{Commonscat|Angkor Wat}} [[Kategorija:Turističke atrakcije u Kambodži]] [[Kategorija:Kambodža]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kambodži]] m6y62r5lg5x6k8yxsnjlcn4i5f8z7b9 0 36510 3671806 3665096 2024-12-09T03:51:31Z InternetArchiveBot 118070 Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Sanskrt | izvorno_ime = संस्कृत | slika = {{Photomontage | photo1a = BhagavadGita-19th-century-Illustrated-Sanskrit-Chapter 1.20.21.jpg | photo2a = Sanskrit College 1999 stamp of India.jpg | spacing = 1 | color_border = white | color = white | size = 280 | image_alt = | foot_montage = (gore) Ilustrovani sanskritski rukopis iz 19. stoljeća iz [[Bhagavad Gita|Bhagavad Gite]],<ref name="Mascaró2003">{{cite book |last=Mascaró |first=Juan |title=The Bhagavad Gita |url=https://books.google.com/books?id=UZEKghCNbVIC&pg=PT13 |year=2003 |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-044918-1 |pages=13&nbsp;ff |quote=Bhagavad Gita, intenzivno duhovno djelo, koje čini jedan od kamena temeljaca hinduističke vjere, a također je jedno od remek-djela sanskrtske poezije. (sa zadnje korice)|access-date=11. 10. 2020 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131600/https://books.google.com/books?id=UZEKghCNbVIC&pg=PT13#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> sastavljeno {{circa|400&nbsp;{{snd}}200&nbsp;BCE}}.<ref>{{cite book |last=Besant |first=Annie (trans) |author-link=Annie Besant |title=The Bhagavad-gita; or, ''The Lord's Song'', with text in Devanagari, and English translation |chapter=Discourse 1 |url=https://en.wikisource.org/wiki/Bhagavad-Gita_(Besant_4th)/Discourse_1 |year=1922 |publisher=G. E. Natesan & Co. |location=Madras |quote=प्रवृत्ते शस्त्रसम्पाते धनुरुद्यम्य पाण्डवः ॥ २० ॥ <br /> Then, beholding the sons of Dhritarâshtra standing arrayed, and flight of missiles about to begin, ... the son of Pându, took up his bow,(20)<br /> हृषीकेशं तदा वाक्यमिदमाह महीपते । अर्जुन उवाच । ...॥ २१ ॥ <br />And spake this word to Hrishîkesha, O Lord of Earth: Arjuna said:&nbsp;... |access-date=10. 10. 2020 |archive-date=12. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012205516/https://en.wikisource.org/wiki/Bhagavad-Gita_(Besant_4th)/Discourse_1 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |last=Radhakrishnan |first=S. |author-link=Sarvepalli Radhakrishnan |title=The Bhagavadgītā: With an introductory essay, Sanskrit text, English translation, and notes |year=1948 |publisher=George Allen and Unwin Ltd. |location=London |page=86 |quote= ...'' pravyite Sastrasampate''<br /> ''dhanur udyamya pandavah'' (20) <br /> Then Arjuna, ... looked at the sons of Dhrtarastra drawn up in battle order; and as the flight of missiles (almost) started, he took up his bow.<br /> ''hystkesam tada vakyam''<br /> ''idam aha mahipate'' ... (21)<br /> And, O Lord of earth, he spoke this word to Hrsikesha (Krsna):&nbsp;... }}</ref> (bottom) Poštanska marka povodom 175. godišnjice trećeg najstarijeg sanskrtskog koledža, osnovanog 1824. }} | opis_slike = | regije = [[Južna Azija]], [[Tibet]], [[Mongolija]], [[Srednja Azija]] | države = | jezik1 = [[Indoevropski jezici|Indoevropski]] | jezik2 = [[Indoiranski jezici]] | jezik3 = [[Indoarijski jezici]] | jezik4 = | jezik5 = <!--Sve do |jezik15. Jezik članka se automatski dodaje na zadnje mjesto.--> | etnički_govornici = Nema poznatih govornika sanskrta<ref name=patrick-mccartney-5-10-20>{{citation|last=McCartney|first=Patrick|title=Searching for Sanskrit Speakers in the Indian Census|url=https://thewire.in/culture/india-census-sanskrit|date=10. 5. 2020|access-date=24. 11. 2020|publisher=The Wire|archive-date=21. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021135747/https://thewire.in/culture/india-census-sanskrit|url-status=live}} Quote: "What this data tells us is that it is very difficult to believe the notion that Jhiri is a "Sanskrit village" where everyone only speaks fluent Sanskrit at a mother tongue level. It is also difficult to accept that the lingua franca of the rural masses is Sanskrit, when most the majority of L1, L2 and L3 Sanskrit tokens are linked to urban areas. The predominance of Sanskrit across the Hindi belt also shows a particular cultural/geographic affection that does not spread equally across the rest of the country. In addition, the clustering with Hindi and English, in the majority of variations possible, also suggests that a certain class element is involved. Essentially, people who identify as speakers of Sanskrit appear to be urban and educated, which possibly implies that the affiliation with Sanskrit is related in some way to at least some sort of Indian, if not, Hindu, nationalism."</ref><ref name=patrick-mccartney-5-11-20>{{citation|last=McCartney|first=Patrick|title=The Myth of 'Sanskrit Villages' and the Realm of Soft Power|url=https://thewire.in/society/sanskrit-soft-power|date=11. 5. 2020|access-date=24. 11. 2020|publisher=The Wire|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124204937/https://thewire.in/society/sanskrit-soft-power|url-status=live}} Quote: "Consider the example of this faith-based development narrative that has evolved over the past decade in the state of Uttarakhand. In 2010, Sanskrit became the state's second official language. ... Recently, an updated policy has increased this top-down imposition of language shift, toward Sanskrit. The new policy aims to create a Sanskrit village in every "block" (administrative division) of Uttarakhand. The state of Uttarakhand consists of two divisions, 13 districts, 79 sub-districts and 97 blocks. ... There is hardly a Sanskrit village in even one block in Uttarakhand. The curious thing is that, while 70% of the state's total population live in rural areas, 100pc of the total 246 L1-Sanskrit tokens returned at the 2011 census are from Urban areas. No L1-Sanskrit token comes from any villager who identifies as an L1-Sanskrit speaker in Uttarakhand."</ref><ref name=sreevastan-thehindu-sanskrit>{{cite news |title=Where are the Sanskrit speakers? |last=Sreevastan |first=Ajai |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/national/where-are-the-sanskrit-speakers/article6299433.ece |date=10. 8. 2014 |location=Chennai |access-date=11. 10. 2020 |quote=Sanskrit is also the only scheduled language that shows wide fluctuations — rising from 6,106&nbsp;speakers in 1981 to 49,736 in 1991 and then falling dramatically to 14,135&nbsp;speakers in 2001. "This fluctuation is not necessarily an error of the Census method. People often switch language loyalties depending on the immediate political climate," says Prof. Ganesh Devy of the People's Linguistic Survey of India. ... Because some people "fictitiously" indicate Sanskrit as their mother tongue owing to its high prestige and Constitutional mandate, the Census captures the persisting memory of an ancient language that is no longer anyone's real mother tongue, says B. Mallikarjun of the Center for Classical Language. Hence, the numbers fluctuate in each Census. ... "Sanskrit has influence without presence," says Devy. "We all feel in some corner of the country, Sanskrit is spoken." But even in Karnataka's Mattur, which is often referred to as India's Sanskrit village, hardly a handful indicated Sanskrit as their mother tongue. |archive-date=24. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211224204957/https://www.thehindu.com/news/national/where-are-the-sanskrit-speakers/article6299433.ece |url-status=live }}</ref><ref name="Lowe2017">{{cite book |last=Lowe |first=John J. |title=Transitive Nouns and Adjectives: Evidence from Early Indo-Aryan |url=https://books.google.com/books?id=nSgmDwAAQBAJ&pg=PA53 |year=2017 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-879357-1 |page=53 |quote=The desire to preserve understanding and knowledge of Sanskrit in the face of ongoing linguistic change drove the development of an indigenous grammatical tradition, which culminated in the composition of the Aṣṭādhyāyī, attributed to the grammarian Pāṇini, no later than the early fourth century BCE. In subsequent centuries, Sanskrit ceased to be learnt as a native language, and eventually ceased to develop as living languages do, becoming increasingly fixed according to the prescriptions of the grammatical tradition.}}</ref><ref name="Ruppel2017">{{cite book|last=Ruppel|first=A. M.|title=The Cambridge Introduction to Sanskrit|url=https://books.google.com/books?id=eXQ3DgAAQBAJ&pg=PA2|year=2017|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-08828-3|page=2|quote=The study of any ancient (or dead) language is faced with one main challenge: ancient languages have no native speakers who could provide us with examples of simple everyday speech|access-date=5. 10. 2020|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131543/https://books.google.com/books?id=eXQ3DgAAQBAJ&pg=PA2#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref><ref name="KachruKachru2008">{{cite book|last=Annamalai|first=E.|editor=Braj B. Kachru|editor2=Yamuna Kachru|editor3=S. N. Sridhar|title=Language in South Asia|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O2n4sFGDEMYC&pg=PA223|year=2008|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-46550-2|pages=223–|chapter=Contexts of multilingualism|quote=Some of the migrated languages ... such as Sanskrit and English, remained primarily as a second language, even though their native speakers were lost. Some native languages like the language of the Indus valley were lost with their speakers, while some linguistic communities shifted their language to one or other of the migrants' languages.|access-date=5. 10. 2020|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131538/https://books.google.com/books?id=O2n4sFGDEMYC&pg=PA223#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> | govornici = | datum_izumiranja = | datum_revitalizacije = | predak = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | rani_oblici = | standardni_oblici = | dijalekti = | sistem_pisanja = [[Devanagari]] | znakovni_jezik = | podgrupe = | služben = * [[Indija]] ** [[Himachal Pradesh]] ** [[Uttarakhand]] | manjinski = | regulatori = | razvojno_tijelo = | iso1 = sa | iso2 = san | iso3 = san | iso5 = | iso6 = | linguasphere = | glottolog = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | fusnote = }} [[Datoteka:Sanskrit.png|mini|Riječ "Sanskrt" na devanagari pismu]]'''Sanskrt''' (संस्कृत, n., od ''sam'' "zajedno" i ''krta'' "napravljen", doslovno: "sastavljen", "sastavljeni jezik") je klasični jezik koji pripada [[Indoarijski jezici|indoarijskoj]] grani [[Indoevropski jezici|indoevropskih]] jezika.<ref name="Woodard12">{{cite book |author=Roger D. Woodard |title=The Ancient Languages of Asia and the Americas |year=2008 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-68494-1 |pages=1–2 |quote=The earliest form of this 'oldest' language, Sanskrit, is the one found in the ancient Brahmanic text called the Rigveda, composed c. 1500 BCE. The date makes Sanskrit one of the three earliest of the well-documented languages of the Indo-European family – the other two being Old Hittite and Myceanaean Greek – and, in keeping with its early appearance, Sanskrit has been a cornerstone in the reconstruction of the parent language of the Indo-European family – Proto-Indo-European. |url=https://books.google.com/books?id=UQpAuNIP4oIC |access-date=18. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131545/https://books.google.com/books?id=UQpAuNIP4oIC |url-status=live }}</ref><ref name=Bauer2017p90>{{cite book |first=Brigitte L. M. |last=Bauer |year=2017 |title=Nominal Apposition in Indo-European: Its forms and functions, and its evolution in Latin-romance |publisher=De Gruyter |isbn=978-3-11-046175-6 |pages=90–92 |url=https://books.google.com/books?id=BWzNDgAAQBAJ}} For detailed comparison of the languages, see pp. 90–126.</ref><ref name="Ramat2015p26">{{cite book |first1=Anna Giacalone |last1=Ramat |first2=Paolo |last2=Ramat |year=2015 |title=The Indo-European Languages |pages=26–31 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92187-4 |url=https://books.google.com/books?id=PLa5CAAAQBAJ}}</ref> Nastao je u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]] nakon što su se njeni prethodni jezici proširili sa sjeverozapada u kasnom [[Bronzano doba|bronzanom dobu]].<ref name="Dyson2018-14-15">{{cite book |last=Dyson |first=Tim|title=A Population History of India: From the First Modern People to the Present Day |year=2018 |publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-882905-8|pages=14–15 |quote=Although the collapse of the Indus valley civilization is no longer believed to have been due to an 'Aryan invasion' it is widely thought that, at roughly the same time, or perhaps a few centuries later, new Indo-Aryan-speaking people and influences began to enter the subcontinent from the north-west. Detailed evidence is lacking. Nevertheless, a predecessor of the language that would eventually be called Sanskrit was probably introduced into the north-west sometime between 3,900 and 3,000 years ago. This language was related to one then spoken in eastern Iran; and both of these languages belonged to the Indo-European language family. |url=https://books.google.com/books?id=3TRtDwAAQBAJ&pg=PA14}}</ref><ref name="TurnerSalemink2014">{{cite book |last=Pinkney |first=Andrea Marion |editor=Bryan S. Turner |editor2=Oscar Salemink |title=Routledge Handbook of Religions in Asia |year=2014 |publisher=Routledge|isbn=978-1-317-63646-5 |pages=38– |chapter=Revealing the Vedas in 'Hinduism': Foundations and issues of interpretation of religions in South Asian Hindu traditions |quote=According to [[Asko Parpola]], the Proto-Indo-Aryan civilization was influenced by two external waves of migrations. The first group originated from the southern Urals (c. 2100 BCE) and mixed with the peoples of the Bactria-Margiana Archaeological Complex (BMAC); this group then proceeded to South Asia, arriving around 1900 BCE. The second wave arrived in northern South Asia around 1750 BCE and mixed with the formerly arrived group, producing the Mitanni Aryans (c. 1500 BCE), a precursor to the peoples of the ''Ṛgveda''. [[Michael Witzel]] has assigned an approximate chronology to the strata of Vedic languages, arguing that the language of the ''Ṛgveda'' changed through the beginning of the Iron Age in South Asia, which started in the Northwest (Punjab) around 1000 BCE. On the basis of comparative philological evidence, Witzel has suggested a five-stage periodization of Vedic civilization, beginning with the ''Ṛgveda''. On the basis of internal evidence, the ''Ṛgveda'' is dated as a late Bronze Age text composed by pastoral migrants with limited settlements, probably between 1350 and 1150 BCE in the Punjab region. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=e7qbBAAAQBAJ&pg=PA38}}</ref> Sanskrt je sveti jezik [[Hinduizam|hinduizma]], jezik klasične [[Hinduistička filozofija|hinduističke filozofije]] i historijskih tekstova [[Budizam|budizma]] i [[Džainizam|džainizma]]. Bio je to jezik veze u drevnoj i srednjovjekovnoj [[Južna Azija|Južnoj Aziji]], a nakon prenošenja hinduističke i budističke kulture u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]], [[Istočna Azija|Istočnu Aziju]] i [[Srednja Azija|Srednju Aziju]] u ranom srednjem vijeku, postao je jezik religije i visoke kulture i političkih elita. u nekim od ovih regiona.<ref>{{harvnb|Michael C. Howard|2012|p=21|quote=Sanskrit was another important lingua franca in the ancient world that was widely used in South Asia and in the context of Hindu and Buddhist religions in neighboring areas as well. ... The spread of South Asian cultural influence to Southeast Asia, Central Asia and East Asia meant that Sanskrit was also used in these areas, especially in a religious context and political elites.}}</ref><ref name="Pollock2006">{{cite book |last=Pollock |first=Sheldon |title=The Language of the Gods in the World of Men: Sanskrit, Culture, and Power in Premodern India |year=2006 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-24500-6 |page=14 |quote=Once Sanskrit emerged from the sacerdotal environment ... it became the sole medium by which ruling elites expressed their power ... Sanskrit probably never functioned as an everyday medium of communication anywhere in the cosmopolis—not in South Asia itself, let alone Southeast Asia ... The work Sanskrit did do ... was directed above all toward articulating a form of ... politics ... as celebration of aesthetic power. |url=https://books.google.com/books?id=CMskDQAAQBAJ&pg=PA14}}</ref> Kao rezultat toga, Sanskrt je imao trajan uticaj na jezike Južne Azije, Jugoistočne Azije i Istočne Azije, posebno u njihovim formalnim i naučenim rječnicima.{{sfn|Burrow|1973|pp=62–64}} Sanskrt općenito konotira nekoliko [[Indoarijski jezici#Staroindoarijanski jezici|staroindoarijskih]] jezičnih varijanti.<ref name="Comrie2018-cardona-luraghi-2">{{cite book |last1=Cardona |first1=George |last2=Luraghi |first2=Silvia |editor=Bernard Comrie |title=The World's Major Languages |year=2018 |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-1-317-29049-0 |pages=497– |chapter=Sanskrit |quote=''Sanskrit'' (samskrita- 'adorned, purified') refers to several varieties of Old Indo-Aryan whose most archaic forms are found in Vedic texts: the ''Rigveda (Ṛgveda), Yajurveda, Sāmveda, Atharvaveda'', with various branches. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=lR9WDwAAQBAJ&pg=PT497}}</ref><ref name="Woolner1986p3">{{cite book |author=Alfred C. Woolner|year=1986|title=Introduction to Prakrit |url=https://books.google.com/books?id=IwE16UFBfdEC |publisher=Motilal Banarsidass |isbn=978-81-208-0189-9 |pages=3–4 |quote=If in 'Sanskrit' we include the Vedic language and all dialects of the Old Indian period, then it is true to say that all the Prakrits are derived from Sanskrit. If on the other hand 'Sanskrit' is used more strictly of the Panini-Patanjali language or 'Classical Sanskrit,' then it is untrue to say that any Prakrit is derived from Sanskrit, except that Sauraseni, the Midland Prakrit, is derived from the Old Indian dialect of the Madhyadesa on which Classical Sanskrit was mainly based.}}</ref> Najarhaičniji od njih je [[Vedski Sanskrt]] koji se nalazi u [[Rgveda|Rgvedi]], zbirci od 1.028 himni koju su između 1500. godine p. n. e. i 1200. godine p. n. e. sastavila indoarijska plemena koja su migrirala na istok s planina današnjeg sjevernog [[Afganistan]]a preko sjevernog [[Pakistan]]a i sjeverozapadne [[Indija|Indije]].<ref name="Lowe2015">{{cite book |last=Lowe |first=John J. |title=Participles in Rigvedic Sanskrit: The syntax and semantics of adjectival verb forms |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-100505-3 |pages=1–2 |quote=It consists of 1,028 hymns (suktas), highly crafted poetic compositions originally intended for recital during rituals and for the invocation of and communication with the Indo-Aryan gods. Modern scholarly opinion largely agrees that these hymns were composed between around 1500&nbsp;BCE and 1200&nbsp;BCE, during the eastward migration of the Indo-Aryan tribes from the mountains of what is today northern Afghanistan across the Punjab into north India. |url=https://books.google.com/books?id=L07CBwAAQBAJ&pg=PA2 |access-date=13. 10. 2020 |archive-date=10. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010004628/https://books.google.com/books?id=L07CBwAAQBAJ&pg=PA2#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref><ref name="Mair2006-RVmigration">{{cite book |last=Witzel |first=Michael |editor=Victor H. Mair |title=Contact And Exchange in the Ancient World |year=2006 |publisher=University of Hawaii Press |isbn=978-0-8248-2884-4 |pages=158–190, 160 |chapter=Early Loan Words in Western Central Asia: Indicators of Substrate Populations, Migrations, and Trade Relations |quote=The Vedas were composed (roughly between 1500-1200 and 500 BCE) in parts of present-day Afghanistan, northern Pakistan, and northern India. The oldest text at our disposal is the ''Rgveda (RV)''; it is composed in archaic Indo-Aryan (Vedic Sanskrit). |chapter-url=https://books.google.com/books?id=8-OilJCX1moC&pg=PA160}}</ref> Vedski Sanskrt je stupio u interakciju sa već postojećim drevnim jezicima potkontinenta, upijajući imena novonastalih biljaka i životinja; pored toga, [[drevni dravidski jezici]] su uticali na fonologiju i sintaksu Sanskrta.<ref name="Shulman2016">{{cite book |last=Shulman |first=David |title=Tamil |year=2016 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-97465-4 |pages=17–19 |quote=(p. 17) Similarly, we find a large number of other items relating to flora and fauna, grains, pulses, and spices—that is, words that we might expect to have made their way into Sanskrit from the linguistic environment of prehistoric or early-historic India. ... (p. 18) Dravidian certainly influenced Sanskrit phonology and syntax from early on ... (p 19) Vedic Sanskrit was in contact, from very ancient times, with speakers of Dravidian languages, and that the two language families profoundly influenced one another. |url=https://books.google.com/books?id=fG8NDQAAQBAJ&pg=PA19}}</ref> Sanskrt se također uže može odnositi na klasični Sanskrt, rafinirani i standardizirani gramatički oblik koji se pojavio sredinom 1. milenijuma p. n. e. i kodificiran u najsveobuhvatnijoj drevnoj gramatici,{{efn|"All these achievements are dwarfed, though, by the Sanskrit linguistic tradition culminating in the famous grammar by Pāṇini, known as the Aṣṭhādhyāyī. The elegance and comprehensiveness of its architecture have yet to be surpassed by any grammar of any language, and its ingenious methods of stratifying out use and mention, language and metalanguage, and theorem and metatheorem predate key discoveries in western philosophy by millennia."<ref name=Evans-2009>{{cite book |last=Evans |first=Nicholas |author-link=Nicholas Evans (linguist) |title=Dying Words: Endangered languages and what they have to tell us |year=2009 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-631-23305-3 |pages=27– |url=https://books.google.com/books?id=kjXnDwAAQBAJ&pg=PA27}}</ref>}} Aṣṭādhyāyī ('Osam poglavlja') Pāṇini.<ref name=Evans-2009/> Najveći dramaturg na sanskrtu, Kalidāsa, pisao je na klasičnom Sanskrtu, a osnove moderne [[Aritmetika|aritmetike]] prvi put su opisane na klasičnom sanskrtu.<ref name=Evans-2009/>}}<ref name="GlickLivesey2014">{{cite book |author=Glenn Van Brummelen |editor=Thomas F. Glick |editor2=Steven Livesey |editor3=Faith Wallis |title=Medieval Science, Technology, and Medicine: An Encyclopedia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=77y2AgAAQBAJ&pg=PA46 |year=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-45932-1 |pages=46–48 |chapter=Arithmetic |quote=The story of the growth of arithmetic from the ancient inheritance to the wealth passed on to the Renaissance is dramatic and passes through several cultures. The most groundbreaking achievement was the evolution of a positional number system, in which the position of a digit within a number determines its value according to powers (usually) of ten (e.g., in 3,285, the "2" refers to hundreds). Its extension to include decimal fractions and the procedures that were made possible by its adoption transformed the abilities of all who calculated, with an effect comparable to the modern invention of the electronic computer. Roughly speaking, this began in India, was transmitted to Islam, and then to the Latin West. |access-date=15. 10. 2020 |archive-date=10. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010004629/https://books.google.com/books?id=77y2AgAAQBAJ&pg=PA46#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> Međutim, dva glavna Sanskrtska epa, [[Mahabharata|Mahābhārata]] i [[Ramayana|Rāmāyaṇa]], sastavljena su u jednoj knjizi. niz registara usmenog pripovijedanja pod nazivom epski Sanskrt koji se koristio u sjevernoj Indiji između 400. godine p. n. e. i 300. godine n. e, i otprilike suvremen sa klasičnim Sanskrtom.<ref name="Lowe2017-epic">{{cite book|last=Lowe|first=John J.|title=Transitive Nouns and Adjectives: Evidence from Early Indo-Aryan|url=https://books.google.com/books?id=nSgmDwAAQBAJ&pg=PA58|year=2017|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-879357-1|page=58 |quote=The term 'Epic Sanskrit' refers to the language of the two great Sanskrit epics, the Mahābhārata and the Rāmāyaṇa. ... It is likely, therefore, that the epic-like elements found in Vedic sources and the two epics that we have are not directly related, but that both drew on the same source, an oral tradition of storytelling that existed before, throughout, and after the Vedic period.}}</ref> U narednim vijekovima, Sanskrt je postao vezan za tradiciju, prestao je da se uči kao prvi jezik i na kraju je prestao da se razvija kao živi jezik.<ref name="Lowe2017">{{cite book |last=Lowe |first=John J. |title=Transitive Nouns and Adjectives: Evidence from Early Indo-Aryan |url=https://books.google.com/books?id=nSgmDwAAQBAJ&pg=PA53 |year=2017 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-879357-1 |page=53 |quote=The desire to preserve understanding and knowledge of Sanskrit in the face of ongoing linguistic change drove the development of an indigenous grammatical tradition, which culminated in the composition of the Aṣṭādhyāyī, attributed to the grammarian Pāṇini, no later than the early fourth century BCE. In subsequent centuries, Sanskrit ceased to be learnt as a native language, and eventually ceased to develop as living languages do, becoming increasingly fixed according to the prescriptions of the grammatical tradition.}}</ref> Himne Rgvede su značajno slične najarhaičnijim pjesmama iranskih i grčkih jezičkih porodica, [[Gâthâ]]mi starog [[Avestanski jezik|Avestanskog jezika]] i [[Homer]]ove [[Ilijada|Ilijade]].<ref name="Lowe2015-IE"/> Kako je Rgveda usmeno prenošena metodama pamćenja izuzetne složenosti, strogosti i vjernosti,{{sfn|Staal|1986}}{{sfn|Filliozat|2004|pp=360–375}} kao jedan tekst bez varijantnog čitanja,{{sfn|Filliozat|2004|p=139}} njena očuvana arhaična sintaksa i morfologija od vitalnog su značaja u rekonstrukciji jezika zajedničkog pretka [[Praindoevropski jezik|Praindoevropskog jezika]].<ref name="Lowe2015-IE">{{cite book|last=Lowe|first=John J.|title=Participles in Rigvedic Sanskrit: The Syntax and Semantics of Adjectival Verb Forms|url=https://books.google.com/books?id=L07CBwAAQBAJ&pg=PA2|year=2015|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-100505-3|pages=2–|quote=The importance of the Rigveda for the study of early Indo-Aryan historical linguistics cannot be underestimated. ... its language is ... notably similar in many respects to the most archaic poetic texts of related language families, the Old Avestan Gathas and Homer's Iliad and Odyssey, respectively the earliest poetic representatives of the Iranian and Greek language families. Moreover, its manner of preservation, by a system of oral transmission which has preserved the hymns almost without change for 3,000 years, makes it a very trustworthy witness to the Indo-Aryan language of North India in the second millennium BC. Its importance for the reconstruction of Proto-Indo-European, particularly in respect of the archaic morphology and syntax it preserves, ... is considerable. Any linguistic investigation into Old Indo-Aryan, Indo-Iranian, or Proto-Indo-European cannot avoid treating the evidence of the Rigveda as of vital importance.|access-date=13. 10. 2020|archive-date=10. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231010004628/https://books.google.com/books?id=L07CBwAAQBAJ&pg=PA2#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Sanskrt nema potvrđeno izvorno pismo: otprilike od početka 1. milenijuma, pisano je raznim bramičkim pismima, a u modernoj eri najčešće na [[devanagari]].{{efn|name=Salomon1998-epigraphy-book|"In conclusion, there are strong systemic and paleographic indications that the Brahmi script derived from a Semitic prototype, which, mainly on historical grounds, is most likely to have been Aramaic. However, the details of this problem remain to be worked out, and in any case, it is unlikely that a complete letter-by-letter derivation will ever be possible; for Brahmi may have been more of an adaptation and remodeling, rather than a direct derivation, of the presumptive Semitic prototype, perhaps under the influence of a preexisting Indian tradition of phonetic analysis. However, the Semitic hypothesis is not so strong as to rule out the remote possibility that further discoveries could drastically change the picture. In particular, a relationship of some kind, probably partial or indirect, with the protohistoric Indus Valley script should not be considered entirely out of the question." {{harvnb|Salomon|1998|p=30}} }}<ref name="JainCardona2007-script1">{{cite book|last=Jain|first=Dhanesh|editor=George Cardona|editor2=Dhanesh Jain|title=The Indo-Aryan Languages|chapter-url=https://books.google.com/books?id=OtCPAgAAQBAJ&pg=PA51|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-79711-9|pages=47–66, 51|chapter=Sociolinguistics of the Indo-Aryan languages|quote=In the history of Indo-Aryan, writing was a later development and its adoption has been slow even in modern times. The first written word comes to us through Asokan inscriptions dating back to the third century BC. Originally, Brahmi was used to write Prakrit (MIA); for Sanskrit (OIA) it was used only four centuries later (Masica 1991: 135). The MIA traditions of Buddhist and Jain texts show greater regard for the written word than the OIA Brahminical tradition, though writing was available to Old Indo-Aryans.|access-date=12. 10. 2020|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131538/https://books.google.com/books?id=OtCPAgAAQBAJ&pg=PA51#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref><ref name="JainCardona2007-script2">{{cite book |last=Salomon |first=Richard |author-link=Richard G. Salomon (professor of Asian studies) |editor=George Cardona |editor2=Dhanesh Jain |title=The Indo-Aryan Languages |chapter-url=https://books.google.com/books?id=OtCPAgAAQBAJ&pg=PA67 |year=2007 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-79711-9 |pages=67–102 |chapter=The Writing Systems of the Indo-Aryan Languages |quote=Although in modern usage Sanskrit is most commonly written or printed in Nagari, in theory, it can be represented by virtually any of the main Brahmi-based scripts, and in practice it often is. Thus scripts such as Gujarati, Bangla, and Oriya, as well as the major south Indian scripts, traditionally have been and often still are used in their proper territories for writing Sanskrit. Sanskrit, in other words, is not inherently linked to any particular script, although it does have a special historical connection with Nagari. |access-date=12. 10. 2020 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329131539/https://books.google.com/books?id=OtCPAgAAQBAJ&pg=PA67#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> Status, funkcija i mjesto Sanskrta u indijskom kulturnom naslijeđu prepoznati su njegovim uključivanjem u Ustav indijskih jezika.<ref name="GazzolaWickström2016">{{cite book|last1=Gazzola|first1=Michele|last2=Wickström|first2=Bengt-Arne|title=The Economics of Language Policy|url=https://books.google.com/books?id=C4snDQAAQBAJ&pg=PA469|year=2016|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-03470-8|pages=469– |quote=The Eighth Schedule recognizes India's national languages as including the major regional languages as well as others, such as Sanskrit and Urdu, which contribute to India's cultural heritage. ... The original list of fourteen languages in the Eighth Schedule at the time of the adoption of the Constitution in 1949 has now grown to twenty-two.}}</ref><ref name="Groff2017-lead">{{cite book |last=Groff |first=Cynthia |title=The Ecology of Language in Multilingual India: Voices of Women and Educators in the Himalayan Foothills |url=https://books.google.com/books?id=qLc7DwAAQBAJ&pg=PA58 |year=2017 |publisher=Palgrave Macmillan UK |isbn=978-1-137-51961-0 |pages=58– |quote=As Mahapatra says: "It is generally believed that the significance for the Eighth Schedule lies in providing a list of languages from which Hindi is directed to draw the appropriate forms, style and expressions for its enrichment" ... Being recognized in the Constitution, however, has had significant relevance for a language's status and functions.}}</ref> Međutim, uprkos pokušajima oživljavanja,<ref name=sreevastan-thehindu-sanskrit/><ref>{{Cite news|date=22. 12. 2014|title=Indian village where people speak in Sanskrit|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-30446917|access-date=30. 9. 2020|archive-date=5. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405161459/https://www.bbc.com/news/world-asia-india-30446917|url-status=live}}</ref> u Indiji nema govornika sanskrta.<ref name=sreevastan-thehindu-sanskrit/><ref name="Ruppel2017"/><ref name="KachruKachru2008-1">{{cite book|last=Annamalai|first=E. |editor=Braj B. Kachru |editor2=Yamuna Kachru |editor3=S. N. Sridhar |title=Language in South Asia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=O2n4sFGDEMYC&pg=PA223 |year=2008 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-46550-2 |pages=223– |chapter=Contexts of multilingualism |quote=Some of the migrated languages ... such as Sanskrit and English, remained primarily as a second language, even though their native speakers were lost. Some native languages like the language of the Indus valley were lost with their speakers, while some linguistic communities shifted their language to one or other of the migrants' languages.}}</ref> U svakom od nedavnih desetogodišnjih popisa stanovništva Indije, nekoliko hiljada građana je izjavilo da im je Sanskrt maternji jezik,{{efn|6,106 Indians in 1981, 49,736 in 1991, 14,135 in 2001, and 24,821 in 2011, have reported Sanskrit to be their mother tongue.<ref name=sreevastan-thehindu-sanskrit/>}} ali se smatra da brojevi označavaju želju da se uskladi sa prestižem jezika.<ref name=patrick-mccartney-5-10-20>{{citation|last=McCartney|first=Patrick|title=Searching for Sanskrit Speakers in the Indian Census|url=https://thewire.in/culture/india-census-sanskrit|date=10. 5. 2020|access-date=24. 11. 2020|publisher=The Wire|archive-date=21. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021135747/https://thewire.in/culture/india-census-sanskrit|url-status=live}} Quote: "What this data tells us is that it is very difficult to believe the notion that Jhiri is a "Sanskrit village" where everyone only speaks fluent Sanskrit at a mother tongue level. It is also difficult to accept that the lingua franca of the rural masses is Sanskrit, when most the majority of L1, L2 and L3 Sanskrit tokens are linked to urban areas. The predominance of Sanskrit across the Hindi belt also shows a particular cultural/geographic affection that does not spread equally across the rest of the country. In addition, the clustering with Hindi and English, in the majority of variations possible, also suggests that a certain class element is involved. Essentially, people who identify as speakers of Sanskrit appear to be urban and educated, which possibly implies that the affiliation with Sanskrit is related in some way to at least some sort of Indian, if not, Hindu, nationalism."</ref><ref name=patrick-mccartney-5-11-20>{{citation|last=McCartney|first=Patrick|title=The Myth of 'Sanskrit Villages' and the Realm of Soft Power|url=https://thewire.in/society/sanskrit-soft-power|date=11. 5. 2020|access-date=24. 11. 2020|publisher=The Wire|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124204937/https://thewire.in/society/sanskrit-soft-power|url-status=live}} Quote: "Consider the example of this faith-based development narrative that has evolved over the past decade in the state of Uttarakhand. In 2010, Sanskrit became the state's second official language. ... Recently, an updated policy has increased this top-down imposition of language shift, toward Sanskrit. The new policy aims to create a Sanskrit village in every "block" (administrative division) of Uttarakhand. The state of Uttarakhand consists of two divisions, 13 districts, 79 sub-districts and 97 blocks. ... There is hardly a Sanskrit village in even one block in Uttarakhand. The curious thing is that, while 70% of the state's total population live in rural areas, 100pc of the total 246 L1-Sanskrit tokens returned at the 2011 census are from Urban areas. No L1-Sanskrit token comes from any villager who identifies as an L1-Sanskrit speaker in Uttarakhand."</ref><ref name=sreevastan-thehindu-sanskrit>{{cite news |title=Where are the Sanskrit speakers? |last=Sreevastan |first=Ajai |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/national/where-are-the-sanskrit-speakers/article6299433.ece |date=10. 8. 2014 |location=Chennai |access-date=11. 10. 2020 |quote=Sanskrit is also the only scheduled language that shows wide fluctuations — rising from 6,106&nbsp;speakers in 1981 to 49,736 in 1991 and then falling dramatically to 14,135&nbsp;speakers in 2001. "This fluctuation is not necessarily an error of the Census method. People often switch language loyalties depending on the immediate political climate," says Prof. Ganesh Devy of the People's Linguistic Survey of India. ... Because some people "fictitiously" indicate Sanskrit as their mother tongue owing to its high prestige and Constitutional mandate, the Census captures the persisting memory of an ancient language that is no longer anyone's real mother tongue, says B. Mallikarjun of the Center for Classical Language. Hence, the numbers fluctuate in each Census. ... "Sanskrit has influence without presence," says Devy. "We all feel in some corner of the country, Sanskrit is spoken." But even in Karnataka's Mattur, which is often referred to as India's Sanskrit village, hardly a handful indicated Sanskrit as their mother tongue. |archive-date=24. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211224204957/https://www.thehindu.com/news/national/where-are-the-sanskrit-speakers/article6299433.ece |url-status=live }}</ref><ref name=censusofindia2011>{{citation |url=https://censusindia.gov.in/2011Census/C-16_25062018_NEW.pdf |publisher=Census of India, 2011 |title=Distribution of the 22 Scheduled Languages – India / States / Union Territories – Sanskrit |page=30 |access-date=4. 10. 2020 |archive-date=9. 10. 2022 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://censusindia.gov.in/2011Census/C-16_25062018_NEW.pdf |url-status=live }}</ref> Sanskrt se učio u tradicionalnim gurukulama od davnina; danas se široko uči na nivou srednjih škola. Najstariji Sanskrtski koledž je Benares Sanskrt College osnovan 1791. a vrijeme vladavine [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]].{{sfn|Seth|2007|p=171}} Sanskrt se i dalje široko koristi kao ceremonijalni i ritualni jezik u hinduističkim i budističkim himnama i pjesmama. Nekoliko riječi iz Sanskrta (nekad i posredstvom drugih jezika) je našlo svoj put i u [[bosanski jezik]]: arijski, avatar, džungla, guru, joga, mandala, mantra, mošus, nirvana, svastika (kukasti krst), tantra. == Historija == Sanskrt je najstariji [[indoarijski jezik]]. Iz Sanskrta su se razvili moderni jezici [[hindi]], [[urdu]], [[bengali]], [[marathi]], [[kašmiri]], [[punjabi]], [[nepalski jezici]] i [[romani]] (romski jezik). Osim klasičnog Sanskrta postoji i tzv. ''vedski Sanskrt'' na kojem su napisane četiri svete hinduske [[vede]]. == Struktura == Sanskrt pripada indijskoj grani [[indogermanska porodica jezika|indogermanske porodice jezika]] i time ima zajedničke korijene kao i većina modernih ili klasičnih evropskih jezika. Srodnost se najjednostavnije da pokazati kroz riječi za oca i majku: ''matr'' i ''pitr'' na Sanskrtu, ''mater'' i ''pater'' na [[latinski jezik|latinskom]], meter (μητηρ) i pater (πατηρ) na [[starogrčki jezik|starogrčkom]]. Osim toga se lako da uočiti slična gramatička struktura svih indoevropskih jezika, sa rodom, padežima, vremenima i modusima. Sanskrt ima osam padeža: [[nominativ]], [[vokativ]], [[akuzativ]], [[instrumental]], [[dativ]], [[ablativ]], [[genitiv]] i [[lokativ]]. Osim jednine i množine, Sanskrt ima i tzv. dvojinu (kao npr. [[arapski jezik|arapski]]). == Također pogledajte == * [[Kalidasa]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin|30em}} *{{cite book |last=Banerji |first=Sures |year=1989 |title=A Companion to Sanskrit Literature: Spanning a period of over three thousand years, containing brief accounts of authors, works, characters, technical terms, geographical names, myths, legends, and several appendices |publisher=Motilal Banarsidass |location=Delhi |isbn=978-81-208-0063-2 }} *{{cite book |author=Guy L. Beck |title=Sacred Sound: Experiencing Music in World Religions |url=https://books.google.com/books?id=t-IeHbqAfSsC |year=2006 |publisher=Wilfrid Laurier Univ. Press |isbn=978-0-88920-421-8 }} *{{cite book |author=Shlomo Biderman |title=Crossing Horizons: World, Self, and Language in Indian and Western Thought |url=https://books.google.com/books?id=xfTzz8EsEbAC |year=2008 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-51159-9 |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329145029/https://books.google.com/books?id=xfTzz8EsEbAC |url-status=live }} * {{cite book |author=John L. Brockington |title=The Sanskrit Epics |url=https://books.google.com/books?id=HR-_LK5kl18C |year=1998 |publisher=BRILL Academic |isbn=978-90-04-10260-6 }} * {{Cite book |last=Bryant |first=Edwin |author-link=Edwin Bryant (author) |title=The Quest for the Origins of Vedic Culture: The Indo-Aryan Migration Debate |url=https://archive.org/details/questfororiginso0000brya |publisher=Oxford University Press |place=Oxford, UK |year=2001 |isbn=978-0-19-513777-4 }} *{{cite book |last1=Bryant|first1=Edwin |last2=Patton|first2=Laurie |title=The Indo-Aryan Controversy: Evidence and Inference in Indian History |url=https://books.google.com/books?id=fHYnGde4BS4C |year=2005 |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-7007-1463-6 }} *{{cite book |last=Burrow |first=Thomas |author-link=Thomas Burrow |title=The Sanskrit Language |year=1973 |edition=3rd, revised |location=London |publisher=Faber & Faber }} *{{cite book |last=Burrow |first=Thomas |author-link=Thomas Burrow |title=The Sanskrit Language |year=2001 |isbn=81-208-1767-2 |publisher=Motilal Banarsidass }} *{{cite book |author1=Robert E. Buswell Jr. |author2=Donald S. Lopez Jr. |title=The Princeton Dictionary of Buddhism |url=https://books.google.com/books?id=DXN2AAAAQBAJ&pg=PA504 |date=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-1-4008-4805-8 }} *{{cite book |last= Cardona |first = George |title=Pāṇini - His work and its traditions |url= https://archive.org/details/paninihisworkits0000card |year= 1997 |publisher=Motilal Banarsidass |isbn=81-208-0419-8 }} *{{cite book | title=Sanskrit Language |last= Cardona |first = George | year=2012 | publisher=Encyclopaedia Britannica | url=https://www.britannica.com/topic/Sanskrit-language | access-date=13. 7. 2018 | archive-date=16. 10. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231016072043/https://www.britannica.com/topic/Sanskrit-language | url-status=live }} *{{cite book |author1=Michael Coulson |author2=Richard Gombrich |author3=James Benson |title=Complete Sanskrit: A Teach Yourself Guide |url=https://books.google.com/books?id=vLkRAUhzlkIC |year=2011 |publisher=Mcgraw-Hill |isbn=978-0-07-175266-4 }} *{{cite book | author=Harold G. Coward | title=The Philosophy of the Grammarians, in Encyclopedia of Indian Philosophies | volume=5 | editor=Karl Potter | url=https://books.google.com/books?id=2CEj6wRqeRAC | year=1990 | publisher=Princeton University Press | isbn=978-81-208-0426-5 }} *{{cite book |author=Peter T. Daniels |title=The World's Writing Systems |url=https://books.google.com/books?id=ospMAgAAQBAJ |year=1996 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-507993-7 |access-date=4. 8. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150129/https://books.google.com/books?id=ospMAgAAQBAJ |url-status=live }} *{{cite book |first=Madhav |last=Deshpande |year=2011 |contribution=Efforts to vernacularize Sanskrit: Degree of success and failure |editor1=Joshua Fishman |editor2=Ofelia Garcia |title=Handbook of Language and Ethnic Identity: The success-failure continuum in language and ethnic identity efforts |volume=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-983799-1 }} *{{cite book |author=Will Durant |title=Our oriental heritage |url=https://books.google.com/books?id=lSJxAAAAMAAJ |year=1963 |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-1567310122 |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150302/https://books.google.com/books?id=lSJxAAAAMAAJ |url-status=live }} *{{cite journal|last1=Eltschinger|first1=Vincent|title=Why Did the Buddhists Adopt Sanskrit?|journal=Open Linguistics|volume=3|issue=1|year=2017|issn=2300-9969|doi=10.1515/opli-2017-0015|doi-access=free}} *{{Citation|last1=Filliozat|first1=Pierre-Sylvain|year=2004|chapter=Ancient Sanskrit Mathematics: An Oral Tradition and a Written Literature|pages=360–375|editor1-last=Chemla|editor1-first=Karine |editor1-link=Karine Chemla|editor2-last=Cohen |editor2-first=Robert S.|editor3-last=Renn|editor3-first=Jürgen|display-editors=3 |editor4-last=Gavroglu|editor4-first=Kostas|title=History of Science, History of Text (Boston Series in the Philosophy of Science)|publisher=Dordrecht: Springer Netherlands|doi=10.1007/1-4020-2321-9_7|isbn=978-1-4020-2320-0}} *{{cite book|author1=Robert P. Goldman|author2=Sally J Sutherland Goldman|title=Devavāṇīpraveśikā: An Introduction to the Sanskrit Language|url=https://books.google.com/books?id=65fqnQEACAAJ|year=2002|publisher=Center for South Asia Studies, University of California Press|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150100/https://books.google.com/books?id=65fqnQEACAAJ|url-status=live}} *{{cite book |last=Goody |first=Jack |title=The Interface Between the Written and the Oral |url=https://archive.org/details/interfacebetween00good |url-access=registration |year=1987|publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-33794-6 }} *{{cite journal|last=Hanneder|first=J.|title=On 'The Death of Sanskrit'|journal=Indo-Iranian Journal|volume=45|issue=4|year=2002|pages=293–310|url=https://link.springer.com/article/10.1023/A:1021366131934|s2cid=189797805|jstor=24664154|doi=10.1163/000000002124994847|access-date=28. 6. 2022|archive-date=28. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220628151357/https://link.springer.com/article/10.1023/A:1021366131934|url-status=live}} *{{cite journal|last1=Hock|first1=Hans Henrich|editor1-last=Kachru|editor1-first=Braj B|title=Language-death phenomena in Sanskrit: grammatical evidence for attrition in contemporary spoken Sanskrit|journal=Studies in the Linguistic Sciences|year=1983|volume=13 |issue=2}} *{{cite book|author=Barbara A. Holdrege|title=Veda and Torah: Transcending the Textuality of Scripture|url=https://books.google.com/books?id=YlvikndgEmIC|year=2012|publisher=State University of New York Press|isbn=978-1-4384-0695-4}} *{{cite book|author=Michael C. Howard|title=Transnationalism in Ancient and Medieval Societies: The Role of Cross-Border Trade and Travel|url=https://books.google.com/books?id=6QPWXrCCzBIC&pg=PA21|year=2012|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-9033-2}} *{{cite book|author1=[[Dhanesh Jain]]|author2=George Cardona|title=The Indo-Aryan Languages|url=https://books.google.com/books?id=OtCPAgAAQBAJ|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-79711-9}} *{{cite book |last = Jamison |first = Stephanie |editor = Roger D. Woodard |title = The Ancient Languages of Asia and the Americas |url = https://books.google.com/books?id=UQpAuNIP4oIC |year = 2008 |publisher = Cambridge University Press |isbn = 978-0-521-68494-1 |access-date = 18. 7. 2018 |archive-date = 29. 3. 2024 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240329131545/https://books.google.com/books?id=UQpAuNIP4oIC |url-status = live }} *{{cite book|author1=Stephanie W. Jamison|author2=Joel P. Brereton|title=The Rigveda: 3-Volume Set, Volume I|url=https://books.google.com/books?id=fgzVAwAAQBAJ|year=2014|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-972078-1|access-date=19. 7. 2018|archive-date=7. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230907144356/https://books.google.com/books?id=fgzVAwAAQBAJ|url-status=live}} *{{cite book |last=Keith |first=A. Berriedale |author-link=Arthur Berriedale Keith |title=A History of Sanskrit Literature |url=https://books.google.com/books?id=GNALtBMVbd0C |year=1996 |orig-year=First published 1920 |publisher=Motilal Banarsidass |isbn=978-81-208-1100-3 |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=18. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240118074240/https://books.google.com/books?id=GNALtBMVbd0C |url-status=live }} *{{cite book|last1=Klein|first1=Jared|last2=Joseph|first2=Brian|last3=Fritz|first3=Matthias|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics: An International Handbook|url=https://books.google.com/books?id=cQA2DwAAQBAJ|year=2017|publisher=Walter De Gruyter|isbn=978-3-11-026128-8|access-date=16. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150105/https://books.google.com/books?id=cQA2DwAAQBAJ|url-status=live}} *{{cite journal| title= Sanskrit in Tibetan Literature| author= The Fourteenth Dalai Lama| journal= The Tibet Journal| volume=4| pages= 3–5| number= 2| year=1979| jstor= 43299940}} *{{cite journal|author=Donald S. Lopez Jr.|year=1995|title=Authority and Orality in the Mahāyāna|journal=Numen|volume=42|number=1|pages=21–47|publisher=Brill Academic|jstor=3270278|doi=10.1163/1568527952598800|url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/43799/1/11076_1995_Article_1568527952598800.pdf|hdl=2027.42/43799|hdl-access=free|access-date=29. 8. 2019|archive-date=1. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101012117/http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/43799/1/11076_1995_Article_1568527952598800.pdf|url-status=live}} *{{cite book|author=Colin P. Masica|title=The Indo-Aryan Languages|url=https://books.google.com/books?id=J3RSHWePhXwC|year=1993|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-29944-2|access-date=17. 7. 2018|archive-date=1. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230201230338/https://books.google.com/books?id=J3RSHWePhXwC|url-status=live}} *{{cite book|last=Meier-Brügger|first=Michael|title=Indo-European Linguistics|url=https://books.google.com/books?id=49xq3UlKWckC|year=2003|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-017433-5|access-date=15. 11. 2015|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329134206/https://books.google.com/books?id=49xq3UlKWckC|url-status=live}} *{{cite book |author1=J. P. Mallory |author2=D. Q. Adams |title=The Oxford Introduction to Proto-Indo-European and the Proto-Indo-European World |url=https://books.google.com/books?id=iNUSDAAAQBAJ |year=2006 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-928791-8 }} *{{cite book|last=MacDonell |first=Arthur|title=A History Of Sanskrit Literature|publisher=Kessinger Publishing|year=2004|isbn=978-1-4179-0619-2}} *{{cite book|author=Sir Monier Monier-Williams|title=A Sanskrit-English Dictionary: Etymologically and Philologically Arranged with Special Reference to Cognate Indo-European Languages|url=https://books.google.com/books?id=zUezTfym7CAC|year=2005|publisher=Motilal Banarsidass|isbn=978-81-208-3105-6|access-date=16. 7. 2018|archive-date=11. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111053950/https://books.google.com/books?id=zUezTfym7CAC|url-status=live}} *{{cite book|author=Ramesh Chandra Majumdar|title=Study of Sanskrit in South-East Asia|url=https://books.google.com/books?id=oUE3AAAAIAAJ|year=1974|publisher=Sanskrit College|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150711/https://books.google.com/books?id=oUE3AAAAIAAJ|url-status=live}} *{{cite book|last=Oberlies|first=Thomas|title=A Grammar of Epic Sanskrit |publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin New York|year=2003|isbn=978-3-11-014448-2}} *{{cite book |author=Sheldon Pollock |title=The Language of the Gods in the World of Men: Sanskrit, Culture, and Power in Premodern India |url=https://books.google.com/books?id=U7owDwAAQBAJ |year=2009 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-26003-0 |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150648/https://books.google.com/books?id=U7owDwAAQBAJ |url-status=live }} *{{cite journal|last=Pollock|first=Sheldon|s2cid=35550166|title=The Death of Sanskrit|journal=Comparative Studies in Society and History|publisher=Cambridge University Press |volume=43|issue=2|year=2001|pages=392–426| doi=10.1017/s001041750100353x|doi-broken-date=1. 11. 2024 | jstor=2696659}} *{{cite book|author1=Louis Renou|author2=Jagbans Kishore Balbir|title=A history of Sanskrit language|url=https://books.google.com/books?id=QmtjAAAAMAAJ|year=2004|publisher=Ajanta|isbn=978-8-1202-05291|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150712/https://books.google.com/books?id=QmtjAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|author=A. M. Ruppel|title=The Cambridge Introduction to Sanskrit|url=https://books.google.com/books?id=eXQ3DgAAQBAJ|year=2017|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-08828-3|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151118/https://books.google.com/books?id=eXQ3DgAAQBAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Salomon|first=Richard|title=Indian Epigraphy: A Guide to the Study of Inscriptions in Sanskrit, Prakrit, and the other Indo-Aryan Languages|url=https://books.google.com/books?id=XYrG07qQDxkC|year=1998|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-535666-3|access-date=16. 7. 2018|archive-date=2. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230702132352/https://books.google.com/books?id=XYrG07qQDxkC|url-status=live}} * {{cite journal|last1=Salomon|first1=Richard|title=On the Origin of the Early Indian Scripts|journal=Journal of the American Oriental Society|year=1995|volume=115|issue=2|pages=271–279|doi=10.2307/604670|jstor=604670}} *{{cite book |last=Seth |first=Sanjay |year=2007 |title=Subject lessons: the Western education of colonial India |url=https://books.google.com/books?id=QU9glkC4ceMC&pg=PA172 |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-4105-5 }} *{{Citation|last1=Staal|first1=Frits|author-link=Frits Staal|year=1986|title=The Fidelity of Oral Tradition and the Origins of Science|publisher=Mededelingen der Koninklijke Nederlandse Akademie von Wetenschappen, Amsterdam: North Holland Publishing Company}} *{{cite journal|last=Staal|first=J. F.|title=Sanskrit and Sanskritization|journal=The Journal of Asian Studies|publisher=Cambridge University Press |volume=22|issue=3|pages=261–275|year=1963|doi=10.2307/2050186| jstor= 2050186|s2cid=162241490 }} *{{cite book |author1=Angus Stevenson |author2=Maurice Waite |title=Concise Oxford English Dictionary |url=https://books.google.com/books?id=4XycAQAAQBAJ |year=2011 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-960110-3 |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=14. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230414031013/https://books.google.com/books?id=4XycAQAAQBAJ |url-status=live }} *{{cite book |last=Southworth |first=Franklin |year=2004 |title=Linguistic Archaeology of South Asia |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-31777-6 |url=https://books.google.com/books?id=hTwuFUW5aEgC }} *{{cite book|author=Philipp Strazny|title=Encyclopedia of Linguistics|url=https://books.google.com/books?id=27JOMobauYAC|year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-45522-4|access-date=18. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151130/https://books.google.com/books?id=27JOMobauYAC|url-status=live}} * {{cite book |last=Umāsvāti |first=Umaswami |title=That Which Is |translator=Nathmal Tatia |year=1994 |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-06-068985-8 |url=https://books.google.com/books?id=0Rw4RwN9Q1kC |access-date=20. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151118/https://books.google.com/books?id=0Rw4RwN9Q1kC |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Wayman |first1=Alex |year=1965 |title=The Buddhism and the Sanskrit of Buddhist Hybrid Sanskrit |journal=Journal of the American Oriental Society |volume=85 |issue=1 |pages=111–115 | doi=10.2307/597713 |jstor=597713}} * {{cite book |author1=Annette Wilke |author2=Oliver Moebus |year=2011 |title=Sound and Communication: An Aesthetic Cultural History of Sanskrit Hinduism |url=https://books.google.com/books?id=9wmYz_OtZ_gC |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-024003-0 |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151211/https://books.google.com/books?id=9wmYz_OtZ_gC |url-status=live }} *{{cite book |last1=Witzel |first1=M. |title=Inside the texts, beyond the texts: New approaches to the study of the Vedas |date=1997 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |url=http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/intro.pdf |access-date=28. 10. 2014 |archive-date=19. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211119022723/http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/intro.pdf |url-status=live }} * {{cite book |last=Iyengar |first=V. Gopala |title=A Concise History of Classical Sanskrit Literature |url=https://archive.org/details/AConciseHistoryOfClassicalSanskritLiterature |date=1965 }} * {{cite book |last1=Parpola |first1=Asko |title=Deciphering the Indus Script |url=https://archive.org/details/decipheringindus0000parp |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |location=Great Britain |isbn=0-521-43079-8 }} * {{cite book |last1=Bloomfield |first1=Maurice |last2=Edgerton |first2=Franklin |year=1932 |title=Vedic Variants - Part II - Phonetics |publisher=Linguistic Society of America }} {{Refend}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * {{cite conference|publisher=Association for Computing Machinery|doi=10.1145/1980022.1980161|year=2011|chapter=English to Sanskrit Machine Translation|first1=P.|last1=Bahadur|first2=A.|last2=Jain|first3=D.S.|last3=Chauhan|title=Proceedings of the International Conference & Workshop on Emerging Trends in Technology - ICWET '11|page=641|isbn=9781450304498|chapter-url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/1980022.1980161|conference=ICWET '11: Proceedings of the International Conference & Workshop on Emerging Trends in Technology|location=New York, NY, USA|access-date=20. 9. 2021|archive-date=20. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210920212548/https://dl.acm.org/doi/10.1145/1980022.1980161|url-status=live}} *{{cite journal | last= Bailey | first=H. W. | year = 1955 | title = Buddhist Sanskrit | journal = The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland | volume = 87 | pages= 13–24 | number= 1/2 | publisher = Cambridge University Press | jstor = 25581326 | doi= 10.1017/S0035869X00106975 | s2cid = 250346761 }} *{{cite book |last=Beekes |first=Robert S.P. |title=Comparative Indo-European Linguistics: An introduction |edition=2nd |url=https://books.google.com/books?id=W-HXnIG75PYC |year=2011 |publisher=John Benjamins Publishing |isbn=978-90-272-8500-3 |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329145028/https://books.google.com/books?id=W-HXnIG75PYC |url-status=live }} *{{cite book |last=Benware |first=Wilbur |title=The Study of Indo-European Vocalism in the 19th&nbsp;Century: From the Beginnings to Whitney and Scherer: A Critical-Historical Account |publisher=Benjamins | year=1974 |isbn=978-90-272-0894-1 }} * {{cite book|last=Bloomfield|first=Leonard|publisher=University of Chicago Press|year=1984|title=Language|isbn=0226060675|url=https://books.google.com/books?id=87BCDVsmFE4C|access-date=8. 11. 2021|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150106/https://books.google.com/books?id=87BCDVsmFE4C|url-status=live}} *{{cite book |last1=Bowern |first1=Claire |last2=Evans |first2=Bethwyn |title=The Routledge Handbook of Historical Linguistics |url=https://books.google.com/books?id=wu4ABAAAQBAJ |year=2015 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-74324-8 |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329145206/https://books.google.com/books?id=wu4ABAAAQBAJ |url-status=live }} * {{cite journal|title=Knowledge Representation in Sanskrit and Artificial Intelligence|last=Briggs|first=Rick|date=15. 3. 1985|doi=10.1609/aimag.v6i1.466|journal=AI Magazine|volume=6|issue=1|location=RIACS, NASA Ames Research Center|s2cid=6836833|url=https://ojs.aaai.org//index.php/aimagazine/article/view/466|access-date=20. 9. 2021|archive-date=20. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210920212741/https://ojs.aaai.org//index.php/aimagazine/article/view/466|url-status=live}} * {{cite conference |title=Buddhist Hybrid Sanskrit: The Original Language |last=Bronkhorst |first=Johannes |author-link=Johannes Bronkhorst |year=1993 |book-title=Aspects of Buddhist Sanskrit: Proceedings of the International Symposium on the Language of Sanskrit Buddhist Texts, 1–5 Oct. 1991 |publisher=Sarnath |pages=396–423 |isbn=978-81-900149-1-5 }} *{{cite journal | last = Chatterji | first=Suniti Kumar | year = 1957 | title = Indianism and Sanskrit | journal = Annals of the Bhandarkar Oriental Research Institute | volume = 38 | number= 1/2 |pages= 1–33 | publisher = Bhandarkar Oriental Research Institute | jstor=44082791 }} *{{cite book |last=Clackson |first=James |title=Indo-European Linguistics: An Introduction |url=https://books.google.com/books?id=DJDjNp6wODoC |date=18. 10. 2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-46734-6 }} *{{cite book | last=Coulson | first=Michael | title=Sanskrit : an introduction to the classical language | url=https://archive.org/details/sanskritintroduc0000coul | editor1=Richard Gombrich | editor2=James Benson | edition=2nd, revised by Gombrich and Benson | publisher=Random House | year=1992 | isbn=978-0-340-56867-5 | oclc=26550827 }} *{{cite journal|title=Sanskrit as Language of Communication | last=Filliozat|first=J. | journal = Annals of the Bhandarkar Oriental Research Institute| volume = 36| number= 3/4| year= 1955|pages= 179–189|publisher = Bhandarkar Oriental Research Institute | jstor= 44082954}} *{{cite book|last=Filliozat|first=Pierre-Sylvain|title=The Sanskrit Language: An Overview : History and Structure, Linguistic and Philosophical Representations, Uses and Users|url=https://books.google.com/books?id=ij1jAAAAMAAJ|year=2000|publisher=Indica|isbn=978-81-86569-17-7|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150103/https://books.google.com/books?id=ij1jAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|last=Fortson|first=Benjamin W. IV|title=Indo-European Language and Culture: An Introduction|url=https://books.google.com/books?id=bSxHgej4tKMC|year=2011|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-5968-8|access-date=17. 7. 2018|archive-date=23. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230423121418/https://books.google.com/books?id=bSxHgej4tKMC|url-status=live}} *{{cite book|last1=Gamkrelidze|first1=Thomas V.|last2=Ivanov|first2=Vjaceslav V.|title=Indo-European and the Indo-Europeans: A Reconstruction and Historical Analysis of a Proto-Language and Proto-Culture. Part I: The Text. Part II: Bibliography, Indexes|url=https://books.google.com/books?id=M2aqp2n2mKkC|year=2010|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-081503-0|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150101/https://books.google.com/books?id=M2aqp2n2mKkC|url-status=live}} *{{cite journal| title= The Early History of Indo-European Languages|last1=Gamkrelidze| first1= Thomas V.|last2=Ivanov|first2=V. V.| journal = Scientific American| volume= 262| pages= 110–117 | number= 3| year=1990| publisher= Nature America| jstor= 24996796| doi= 10.1038/scientificamerican0390-110 | bibcode= 1990SciAm.262c.110G }} *{{cite book|last=Grünendahl|first=Reinhold|title=South Indian Scripts in Sanskrit Manuscripts and Prints: Grantha Tamil, Malayalam, Telugu, Kannada, Nandinagari|url=https://books.google.com/books?id=ApAn2YZIz6wC|year=2001|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=978-3-447-04504-9|access-date=13. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150240/https://books.google.com/books?id=ApAn2YZIz6wC|url-status=live}} *{{cite journal|title=A functional toolkit for morphological and phonological processing, application to a Sanskrit tagger|publisher= Cambridge University Press|doi=10.1017/S0956796804005416|journal= Journal of Functional Programming|volume=15|issue=4|first=Gerard|last=Huet|year=2005|pages= 573–614|doi-broken-date= 1. 11. 2024|s2cid= 483509|doi-access=free}} *{{cite book|last=Lehmann|first=Winfred Philipp |title=Theoretical Bases of Indo-European Linguistics|url=https://books.google.com/books?id=i9Ls1Gwmx5cC|year=1996|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-415-13850-5|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150149/https://books.google.com/books?id=i9Ls1Gwmx5cC|url-status=live}} *{{cite book|last1=Keown|first1=Damien|last2=Prebish|first2=Charles S. |title=Encyclopedia of Buddhism|url=https://books.google.com/books?id=D1pcAgAAQBAJ|year=2013|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-136-98595-9|access-date=13. 1. 2017|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329160106/https://books.google.com/books?id=D1pcAgAAQBAJ|url-status=live}} * {{cite journal|journal=International Journal of Approximate Reasoning|last=Kak|first=Subhash C.|title=The Paninian approach to natural language processing|doi=10.1016/0888-613X(87)90007-7|url=https://dx.doi.org/10.1016/0888-613X%2887%2990007-7|volume=1|issue=1|year=1987|pages=117–130|access-date=8. 11. 2021|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150107/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0888613X87900077?via%3Dihub|url-status=live}} * {{cite book|last=Kessler-Persaud|first=Anne |editor=Knut A. Jacobsen|display-editors=etal|title=Brill's Encyclopedia of Hinduism: Sacred texts, ritual traditions, arts, concepts|url=https://books.google.com/books?id=QnVQSAAACAAJ|year=2009|publisher=Brill Academic|isbn=978-90-04-17893-9}} *{{cite book|last=Mahadevan|first=Iravatham|title=Early Tamil Epigraphy from the Earliest Times to the Sixth&nbsp;Century A.D. |publisher= Harvard University Press |year=2003|isbn=978-0-674-01227-1}} *{{cite book|last=Malhotra|first=Rajiv|title=The Battle for Sanskrit: Is Sanskrit Political or Sacred, Oppressive or Liberating, Dead or Alive?|publisher=Harper Collins|year=2016|isbn=978-9351775386|title-link=The Battle for Sanskrit}} *{{cite journal | last=Mallory | first=J. P. | s2cid=197841755 | title=In Search of the Indo-Europeans / Language, Archaeology and Myth | journal=Praehistorische Zeitschrift | publisher=Walter de Gruyter GmbH | volume=67 | issue=1 | year=1992 | issn=1613-0804 | doi=10.1515/pz-1992-0118}} *{{cite book|last1=Mallory|first1=J. P. |last2=Adams|first2=Douglas Q.|title=Encyclopedia of Indo-European Culture|url=https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC|year=1997|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-884964-98-5|access-date=17. 7. 2018|archive-date=19. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230219032618/https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC|url-status=live}} *{{cite book | last=Matilal | first=Bimal | title=The word and the world : India's contribution to the study of language | publisher=Oxford University Press | location=New Delhi, India Oxford | year=2015 | isbn=978-0-19-565512-4 | oclc=59319758}} *{{cite book|last=Maurer|first=Walter|title=The Sanskrit language: an introductory grammar and reader|publisher=Curzon|location=Surrey, England|year=2001|isbn=978-0-7007-1382-0}} *{{cite book |author=Michael Meier-Brügger |title=Indo-European Linguistics |url=https://books.google.com/books?id=Nt4fAAAAQBAJ |year=2013 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-089514-8 |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150645/https://books.google.com/books?id=Nt4fAAAAQBAJ |url-status=live }} *{{cite book|last=Murray|first=Tim |title=Milestones in Archaeology: A Chronological Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=EZ7Gj2ocIEsC&pg=PA115|year=2007|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-186-1|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150646/https://books.google.com/books?id=EZ7Gj2ocIEsC&pg=PA115|url-status=live}} *{{cite book|last=Nedi︠a︡lkov|first=V. P.|title=Reciprocal constructions|publisher=J. Benjamins Pub. Co|location=Amsterdam Philadelphia|year=2007|isbn=978-90-272-2983-0}} * {{cite journal | last=Petersen | first=Walter | title=Vedic, Sanskrit, and Prakrit | journal=Journal of the American Oriental Society | publisher=American Oriental Society | volume=32 | issue=4 | pages=414–428 | year=1912 | issn=0003-0279 | doi=10.2307/3087594 | jstor=3087594 }} * {{cite book |author=Ooi |first=Keat Gin |author-link=Keat Gin Ooi |url=https://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC |title=Southeast Asia: A Historical Encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor |publisher=ABC-CLIO |year=2004 |isbn=978-1-57607-770-2 |page=643 |access-date=21. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230116094029/https://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC |archive-date=16. 1. 2023 |url-status=live}} *{{cite journal| title= Sanskrit: Flow of Studies| last=Raghavan|first=V.|journal= Indian Literature| volume = 11 | number= 4| year= 1968| pages=82–87| publisher= Sahitya Akademi| jstor= 24157111}} *{{cite journal| title= Sanskrit|last=Raghavan|first=V.| journal= Indian Literature| volume = 8| number=2| year= 1965| pages=110–115| publisher= Sahitya Akademi| jstor= 23329146}} *{{cite book|last=Renfrew|first=Colin|title=Archaeology and Language: The Puzzle of Indo-European Origins|url=https://books.google.com/books?id=R645AAAAIAAJ|year=1990|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-38675-3|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329150730/https://books.google.com/books?id=R645AAAAIAAJ|url-status=live}} * {{cite conference|book-title=Proceedings of the Third International Joint Conference on Natural Language Processing: Volume-II|year=2008|last1=Sanyal|first1=Ratna|last2=Pappu|first2=Aasish|conference=International Joint Conference on Natural Language Processing (IJCNLP)|url=https://aclanthology.org/I08-2075|title=Vaakkriti: Sanskrit Tokenizer|access-date=20. 9. 2021|archive-date=21. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210921112001/https://aclanthology.org/I08-2075/|url-status=live}} *{{cite book|last=Shendge|first=Malati J. |title=The Language of the Harappans: From Akkadian to Sanskrit|url=https://books.google.com/books?id=ynEWVCLMQY4C|year=1997|publisher=Abhinav Publications|isbn=978-81-7017-325-0|access-date=17. 7. 2018|archive-date=29. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240329151206/https://books.google.com/books?id=ynEWVCLMQY4C|url-status=live}} *{{cite journal | last=Thieme | first=Paul | year= 1958 | title= The Indo-European Language | journal= Scientific American | volume= 199 | pages= 63–78 | number= 4 | jstor= 24944793 | doi= 10.1038/scientificamerican1058-63 | bibcode= 1958SciAm.199d..63T }} *{{cite journal| title= Does Sanskrit Knowledge Exist? | last= van der Veer|first=Peter | s2cid= 170594265 | journal= Journal of Indian Philosophy| volume= 36| number= 5/6| year= 2008| pages=633–641| publisher= Springer| jstor= 23497502 | doi= 10.1007/s10781-008-9038-8 }} * {{cite journal | last=Whitney | first=W.D. | year=1885 | title=The Roots of the Sanskrit Language | journal=Transactions of the American Philological Association | volume=16 | pages=5–29 | publisher=JSTOR | issn=0271-4442 | doi=10.2307/2935779 | jstor=2935779 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |url=http://dia.eu5.org/ |title=INDICORPUS-31 }} 31&nbsp;Sanskrt and Dravidian dictionaries for Lingvo. * {{cite web |title=Ancient Sanskrit Online |author1=Karen Thomson |author2=Jonathan Slocum |url=https://lrc.la.utexas.edu/eieol/vedol }} free online lessons from the {{cite web |url=https://liberalarts.utexas.edu/lrc |title=Linguistics Research Center |publisher=[[University of Texas at Austin]] }} * {{cite web |title=Samskrita Bharati |url=http://www.samskritabharati.org/ }} an organisation promoting the usage of Sanskrt * {{cite web |url=http://sanskritdocuments.org/home.html |title=Sanskrit Documents }} — Documents in ITX format of Upanishads, Stotras etc. * {{cite web |title=Sanskrit texts |website=Sacred Text Archive |url=http://www.sacred-texts.com/hin/index.htm }} * {{cite web |title=Sanskrit Manuscripts |publisher=[[Cambridge Digital Library]] |url=http://cudl.lib.cam.ac.uk/collections/sanskrit }} * {{cite web |title=Lexilogos Devanagari Sanskrit Keyboard |url=https://www.lexilogos.com/keyboard/sanskrit_devanagari.htm }} for typing Sanskrt in the Devanagari script. * {{cite web |title=Online Sanskrit Dictionary |url=https://www.sanskritdictionary.com/}} — sources results from Monier Williams etc. * {{cite web |title=The Sanskrit Grammarian |url=https://sanskrit.inria.fr/DICO/grammar.html}} — dynamic online declension and conjugation tool * {{cite web |title=Online Sanskrit Dictionary |url=https://learnsanskrit.cc/}} — Sanskrt hypertext dictionary * {{cite web |title=Sanskrit Shlokas collection |url=https://www.sanatansanskrit.in/2021/05/sanskrit-shlok.html}} — Collection of Sanskrt Shlokas from Various Sanskrt Texts {{Commonscat}} [[Kategorija:Indoarijski jezici]] [[Kategorija:Historija Indije]] qji6ug2tvgzglgfrgk8qvj0e5vfnow1 0 37024 3671796 3241461 2024-12-09T02:38:39Z نوفاك اتشمان 16322 3671796 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Milutin Milanković | slika = Milankovi%C4%871.jpg | veličina_slike = | opis = Milutin Milanković | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1879|5|28}} | mjesto_rođenja = [[Dalj]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1958|12|12|1879|5|28}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] }} '''Milutin Milanković''' ([[Dalj]] kraj [[Osijek]]a, 28. maj 1879 – [[Beograd]], 12. decembar 1958) bio je [[srbija|srpski]] [[geofizika|geofizičar]], [[klimatologija|klimatolog]], [[astronomija|astronom]], osnivač Katedre za nebesku mehaniku na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] i svjetski uvažavan [[nauka|naučnik]], poznat po teoriji [[ledeno doba|ledenih doba]], koja povezuje varijante [[Zemlja|Zemljine]] orbite i dugorodne [[klima]]tske promjene. Ova teorija je poznata pod imenom [[Milankovićevi ciklusi]]. == Početak == Milanković je rođen 28. maja 1879. godine u Dalju, blizu Osijeka (tada [[Austro-Ugarska]], danas [[Hrvatska]]). Pohađao je [[Bečki tehnološki institut]], gdje je diplomirao građevinu [[1902]]. i stekao doktorat iz [[tehnika|tehničkih]] nauka [[1904]]., čime je postao prvi srpski doktor tehničkih nauka. Kasnije je radio u tada čuvenoj firmi Adolfa Barona Pitela ''Betonbau-Unternehmung'' u [[Beč]]u. Gradio je [[brana|brane]], [[most]]ove, [[vijadukt]]e, [[akvadukt]]e i druge građevine od armiranog [[beton]]a u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Milanković je nastavio baviti se građevinom u Beču do jeseni [[1909]]., kada mu je ponuđena Katedra primijenjene [[matematika|matematike]] na Univerzitetu u Beogradu, (racionalna mehanika, mehanika nebeskih tijela, teorijska fizika). Godina 1909. označava prekretnicu u njegovom životu. Mada se nastavio baviti istraživanjem raznih problema u vezi sa primjenom armiranog [[beton]]a, odlučio je da se skoncentrira na fundamentalna istraživanja. == Život == Tek što se Milanković doselio u Beograd uslijedili su burni događaji: [[Balkan]]ski ratovi, a zatim i [[Prvi svjetski rat]]. Kada je [[1914]]. izbio rat (tek što se oženio), Austro-Ugarska vojska je internirala Milankovića u [[Nesider]], a kasnije u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje mu je bilo dozvoljeno raditi u biblioteci [[Mađarska akademija nauka|Mađarske akademije nauka]]. Već [[1912]]., njegova interesovanja su se usmjerila ka proučavanju solarne klime i planetarnim temperaturama. Dok je bio interniran u Budimpešti, Milutin Milanković je posvetio svoje vrijeme radu na ovom polju, i do kraja rata je završio [[monografija|monografiju]] o ovom problemu, koja je objavljena [[1920]]. u izdanju [[Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]] u [[Pariz]]u, pod naslovom ''Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire'' (Matematička teorija termičkih fenomena uzrokovanih sunčevim zračenjima). Rezultati ovog rada su mu donijeli značajnu reputaciju u naučnom svijetu, mahom zbog njegove krive insolacije na Zemljinoj površini. Ova solarna kriva nije potpuno prihvaćena sve do [[1924]]., kada je veliki meteorolog i klimatolog [[Wladimir Köppen]] sa svojim zetom, [[Alfred Wegener|Alfredom Wegenerom]], predstavio krivu u svom radu pod naslovom ''Climates of the geological past''. Poslije ovih prvih priznanja, Milanković je [[1927]]. pozvan surađivati u dvije važne publikacije: prva je bila priručnik iz klimatologije (''Handbuch der Klimatologie''), a druga je bila priručnik iz geofizike (''Guttenberg's Handbuch der Geophysik''). Za nju je napisao uvod ''Mathematische Klimalehre und astronomische Theorie der Klimaschwankungen'' (Matematička nauka klimata i astronomska teorija varijacija klimata), objavljen [[1930]]. na [[njemački jezik|njemačkom]], a [[1939]]. preveden na [[ruski jezik|ruski]]. Ovdje je teorija planetarnih klimata dalje razvijena sa posebnim podacima o Zemlji. Za drugu knjigu, Milanković je napisao četiri dijela, razvijajući i formirajući svoje teorije: teoriju sekularnih pokreta Zemljinih polova i teoriju glacijalnih perioda (Milankovićevi ciklusi), koja je izrađena na ranijem radu [[James Croll|Jamesa Crolla]]. Milanković je uspio unaprijediti Crollov rad dijelom zahvaljujući poboljšanim [[računalo|računalima]] Zemljine orbite, koje je [[1904]]. objavio [[Ludwig Pilgim]]. Svjestan da je njegova teorija solarnog značenja uspješno kompletirana, i da su papiri koji se bave ovom teorijom razbacani u više radova, Milanković je odlučio sakupiti ih i objaviti pod jednim naslovom. Pred sam početak rata u Jugoslaviji, [[1941]]. je završeno tiskanje izdašnog i najznačajnijeg djela ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'' (Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba), na 626 strana, objavljenog u izdanjima Srpske kraljevske akademije. Ovo djelo je prevedeno na [[engleski]] [[1969]]., od strane Izraelskog programa za naučne prijevode, pod naslovom ''Canon of Insolation of the Ice-Age Problem''. Kritike Milankovićeve teorije ledenih doba počele su 50-tih godina. Kritike su potekle uglavnom od meteorologa koji su tvrdili da su insolacijske promjene zbog promjena u Zemljinoj orbiti isuviše male da značajnije izmjene klimatski sistem. Ipak, kasnih 60-tih i 70-tih, istraživanja sedimenata duboko u [[more|morima]] su dovela do široke potvrde Milankovićevih stavova, jer je otkrivena periodičnost (100.000 godina), koja se blisko poklapala sa orbitalnim periodom (vidi [[Ledeno doba]]). Naučni genij Milutina Milankovića dobio je nesumnjivo međunarodno priznanje [[10. decembar|10. decembra]] [[1976]]. godine kada su u časopisu "Znanost" (J.D Hays, John Imbrie, and N.J. Shackleton, "Variations in the Earth's Orbit: Pacemaker of the Ice Ages," Science, 194, no. 4270 (1976), 1121-1132.) objavljeni konačni rezultati opsežnog petogodišnjeg projekta čiji je predmet bio odgovor na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili tačni. Tada je utvrđeno da su varijante Zemljine orbite indikacije ledenih doba. Milankovićevi radovi tada su postali predmet intezivnog izučavanja timova stručnjaka, budući da je njegov rad duboko zadirao u probleme ne jedne, već više naučnih disciplina. Godine [[1988]]. u [[Perugia|Perugii]] ([[Italija]]) organiziran je naučni skup pod nazivom "Ciklo-stratigrafija". Na njemu je službeno promovirana nova istraživačka metoda koja u osnovi ima Milankovićeve cikluse osunčavanja, a koja u ritmičkim smjenama slojeva stijena detektira hladnije i toplije cikluse kroz koje je prošao naš planet. Kao dodatak naučnom radu, Milanković je uvijek pokazivao veliko interesiranje za [[historija|historijski]] razvoj nauke. Napisao je knjigu o [[historija|historiji]] astronomije, kao i dvije knjige za širu čitalačku publiku: prva - ''Kroz vasionu i vekove'' govorila je o razvoju astronomije, a druga, nazvana ''Kroz carstvo nauka'', se bavila razvojem nauke. Milutin Milanković je u svom bogatom stvaralačkom životu uradio i predložio, između ostalog, reformu [[gregorijanski kalendar|gregorijanskog]] i [[julijanski kalendar|julijanskog]] kalendara, koja je vodila izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg [[kalendar]]a ([[Milankovićev kalendar]]) i koja je prihvaćena na Svepravoslavnom kongresu u [[Istanbul|Carigradu]] [[1923]]. godine. Milanković je detaljno pisao o ovom svom pokušaju u izvještaju Srpskoj kraljevskoj akademiji po povratku sa Kongresa, u svojim memoarima i u "Kanonu osunčavanja", napominjući da mu nije jasno zašto reforma, koja je jednoglasno usvojena [[30. maja]] [[1923]]. godine u Carigradu, i pored svih svojih prednosti, kasnije nije primijenjena. Milanković je objavio i [[autobiografija|autobiografiju]] iz tri dijela: ''Uspomene, doživljaji i saznanja''. Ova autobiografija nije prevedena na engleski jezik. Njegov sin, [[Vasko Milanković]] je napisao [[biografija|biografsko]] djelo: ''Moj otac, Milutin Milanković''. Godine 1920. Milanković je izabran za dopisnog člana [[SANU|Srpske akademije nauka i umetnosti]], a za redovnog člana [[1924]]. Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti izabran je [[1925]]. godine, bio član Nemačke akademije Naturalista "Leopoldine" u Haleu, kao i član mnogih naučnih društava kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Kada su [[Nacistička Njemačka|njemačke okupacijske vlasti]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] 1941. godine tražile od profesora Univerziteta u Beogradu da potpišu Apel srpskom narodu (i podrže okupaciju zemlje), Milutin Milanković je jedan od nekolicine profesora koji je odbio da to učini. Po završetku Drugog svjetskog rata i komunističke revolucije Sud časti Beogradskog univerziteta je, procjenjujući podobnost Milutina Milankovića za novi poredak, donio sljedeću karakteristiku u kojoj se priznaje da se Milanković istakao kao odličan stručnjak i naučnik koji se bavi astronomijom i nebeskom mehanikom, ali je "vrlo star i o nekom njegovom ličnom razvoju nema ni govora". Doduše, i on je dobar pedagog, ali "predavanja jedva otanjava". "Po političkoj orijentaciji pripada poznatoj matematičkoj kliki... [[Marksizam-lenjinizam]] uopće ne poznaje niti pokazuje ikakav interes. Smatramo da je naš [[politika|politički]] neprijatelj i da će kao takav umrijeti. Može se iskoristiti kao [[nastavnik]] i naučnik" ([[1. juli|1. jula]] [[1950]].). Milutin Milanković je najcitiraniji srpski naučnik (svih vremena) u svijetu. == Novije potvrde == Veličina "Milankovićevog efekta" zavisi od razlike između najvećeg i najmanjeg rastojanja Zemlje od Sunca. Godine [[1999]]. pokazano je da varijanta [[izotop]]skog sastava kiseonika u sedimentima na dnu oceana zaista slijedi Milankovićeva predviđanja (Rial JA., Pacemaking the ice ages by frequency modulation of Earth's orbital eccentricity, Science, vol. 285, p.&nbsp;564, 23 July 1999); u istoj svesci na stranama 503-504 objavljen je 'netehnički' komentar (Why the Ice Ages Don't Keep Time Richard A. Kerr). Postoje i drugi noviji radovi koji ukazuju na ispravnost originalne Milankovićeve teorije: (Science, 11 June 2004, p.&nbsp;1609). == Nazivi == * Milanković - [[krater]] na daljoj strani [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] 34 kilometra u prečniku na +22,0° širine, -145.0° visine. * Milanković - 118&nbsp;km krater na [[Mars]]u na 54.4N, 213.3E * 1605 Milanković - [[mali planeti|mali planet]] == Literatura == * Milankovitch, M. (1920). Theorie Mathematique des Phenomenes Thermiques produits par la Radiation Solaire. Gauthier-Villars Paris. * Milankovitch, M. (1930). Mathematische Klimalehre und Astronomische Theorie der Klimaschwankungen, Handbuch der Klimalogie Band 1. Teil A Borntrager Berlin. * Milankovitch, M. (1941). Kanon der Erdbestrahlungen und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem. Belgrade. * Pantic, Nikola (1998). Kanon der Erdbestrahlungen und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem, New English Translation, Canon of Insolation and the Ice Age Problem. Alven Global. {{ISBN|86-17-06619-9}}. * Миланковић, Милутин (1997). Списи из историје науке. Завод за уџбенике и наставна средства. {{ISBN|86-17-05290-2}}. * Миланковић, Милутин (1988). Успомене, доживљаји, сазнања. Нолит. {{ISBN|86-19-01623-7}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=ztninkgZ0ws Is an Ice Age Coming? (PBS Spice Time - Zvanični kanal)] * [https://web.archive.org/web/20121011002043/http://channel.nationalgeographic.com/channel/videos/ice-age-cycles/ Ice Age – Milankovitch Cycles – National Geographic Channel] *[http://www.milutin-milankovic.com Sajt o Milutinu Milankoviću] {{DEFAULTSORT:Milanković, Milutin}} [[Kategorija:Srbijanski astronomi]] [[Kategorija:Jugoslavenski astronomi]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Biografije, Erdut]] [[Kategorija:Rođeni 1879.]] [[Kategorija:Umrli 1958.]] qp8jmmbvjddxa0e8mx15mkr2wqvhvpu 0 37937 3671689 3213167 2024-12-08T15:20:28Z Palapa 383 3671689 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''627.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 627. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * [[12. decembar]] - [[Bitka za Ninivu]] == 627. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|627|627.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 7z5th4ioraajfjaxxx9z7yva7uz786h 0 39520 3671690 3213168 2024-12-08T15:20:44Z Palapa 383 3671690 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''628.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 628. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 628 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|628|628.}} seudpidginlaf84i93320ru8tqs14p7 0 39521 3671691 3213169 2024-12-08T15:21:04Z Palapa 383 3671691 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''629.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 629. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 629 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|629|629.}} 4uj8nh8xejzxzy8u617at4duct8dg5w 0 39522 3671697 3213171 2024-12-08T15:22:18Z Palapa 383 3671697 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''631.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 631. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 631 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} gcixoykna9n531mrsv8yc4p18hw7ks3 0 39523 3671698 3552490 2024-12-08T15:22:35Z Palapa 383 3671698 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''632.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 631. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 632 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == * [[8. juni]] - [[Poslanici Islama|poslanik]] [[Islam]]a, [[Muhamed]] {{Commonscat|632|632.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 8s03vile6k6xkvhi7alm8ce60yvrm5z 0 39524 3671695 3213234 2024-12-08T15:21:50Z Palapa 383 3671695 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''633.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 633. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 633 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|633|633.}} 1vud9u9pnh6iru0dgtzrwz9mie1rm3k 0 39525 3671696 3213235 2024-12-08T15:22:03Z Palapa 383 3671696 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''634.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 634. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 634 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|634|634.}} qylorg5cimspx3a6cx84hjl1p5whu8a 0 39526 3671714 3213236 2024-12-08T15:29:48Z Palapa 383 3671714 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''635.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 635. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 635 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|635|635.}} kh1ngbdn1gfnxbx89dyq0db3ikap288 0 39527 3671712 3213237 2024-12-08T15:29:15Z Palapa 383 3671712 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''636.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 636. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 636 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|636|636.}} 7f7qcqzi4uj788wimwgw7sbnc7pm1ek 0 39529 3671715 3213239 2024-12-08T15:30:03Z Palapa 383 3671715 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''638.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 638. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 638 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} c1pxu7y6bz4m8cdy63lqp82wmgx8phj 0 39530 3671701 3213316 2024-12-08T15:25:08Z Palapa 383 3671701 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''639.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 639. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 639 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|639|639.}} jueiamo230j4jkwptawzfflttf6ai7p 0 39531 3671702 3213317 2024-12-08T15:25:26Z Palapa 383 3671702 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''640.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXL]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 640. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 640 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|640|640.}} j0x0gd59obts3hwfui4dqwc6nr5w7ot 0 39532 3671703 3213318 2024-12-08T15:25:46Z Palapa 383 3671703 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''641.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 641. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 641 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|641|641.}} f0wa1v0j7s0npm5dsfvl18i4nczh8m8 0 39533 3671704 3213319 2024-12-08T15:26:03Z Palapa 383 3671704 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''642.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 642. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 642 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|642|642.}} f2zgn3z02p5fs127371p47d8i5qd3gl 0 39535 3671705 3213321 2024-12-08T15:26:22Z Palapa 383 3671705 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''644.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 644. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 644 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|644|644.}} rsy6qqxwbahyxl8bkiwrowduoi9cung 0 39536 3671707 3213322 2024-12-08T15:26:54Z Palapa 383 3671707 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''645.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 645. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 645 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|645|645.}} hy6qwtxcphdzkjo6p7gn2v38lgt08zg 0 39537 3671708 3213323 2024-12-08T15:27:10Z Palapa 383 3671708 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''646.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 646. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 646 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|646|646.}} gxmmsx09lm79vbnj2x19yxaec604c0g 0 39538 3671718 3213324 2024-12-08T15:30:58Z Palapa 383 3671718 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''647.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 647. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 647 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} ac7caoghcgzaz1qf2f9by5d9j1h7sw6 0 39539 3671719 3213325 2024-12-08T15:31:28Z Palapa 383 3671719 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''648.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 648. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 648 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|648|648.}} lyb5teyha38khh8uq9eozhea6he17at 0 39540 3671709 3213425 2024-12-08T15:27:25Z Palapa 383 3671709 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''649.''' ('''[[Rimski brojevi|DCXLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 649. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 649 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|649|649.}} t55yskelq2u55vqj3xt89es03glbgep 0 39541 3671710 3213426 2024-12-08T15:27:43Z Palapa 383 3671710 wikitext text/x-wiki {{godina}} Godina '''650.''' ('''[[Rimski brojevi|DCL]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 650. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 650 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|650|650.}} ekw2zjeqm90soakx4kmonakcdft04my 3671716 3671710 2024-12-08T15:30:38Z Palapa 383 3671716 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''650.''' ('''[[Rimski brojevi|DCL]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 650. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 650 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|650|650.}} dxf2y17medczp2vkag2bnzph36vguuv 0 39542 3671720 3213428 2024-12-08T15:32:11Z Palapa 383 3671720 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''651.''' ('''[[Rimski brojevi|DCLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 651. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 651 u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|651|651.}} ns8aqf7zzeyvona2euwdzz9mkfc0i5d 0 54863 3671754 3638361 2024-12-08T18:28:42Z AnToni 2325 /* Prvi nivo */ 3671754 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Administrativna podjela Bosne i Hercegovine''' ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Prema tom sporazumu [[Bosna i Hercegovina]] se sastoji od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]]: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Naknadno, 8. marta 2000. [[Međunarodna arbitraža za Brčko|međunarodnom arbitražom]] osnovan je i [[Brčko distrikt]], samostalna administrativna jedinica koja ne pripada ni jednom od entiteta, a nad kojim suverenitet imaju institucije Bosne i Hercegovine. Teritorijalnu uređenje je definirano međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:BA]]. Federacija Bosne i Hercegovine se dalje sastoji od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] dok se oba entiteta sastoje od općina i gradova.<ref name="ATU">{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/drzavno_uredjenje/administrativno_teritorijalno_uredjenje/?id=265|title= ''Administrativno-teritorijalno uređenje''|work= mvp.gov.ba|access-date= 2. 4. 2023}}</ref> Ogromna većina stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine su [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], dok su u Republici Srpskoj velika većina [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]. Zbog velikih ovlaštenja koje imaju entiteti i političkih razlika između samih entiteta, Bosna i Hercegovina se često opisuje kao [[konfederacija]]. == Pregled == Ovakva adminstrativna podjela je rezultat [[Rat u Bosni i Hercegovini|četvorogodišnjeg rata]] koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine i [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje se sprovodilo na cijeloj teritoriji države. Dana 14. decembra 1995. potpisan je [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Novi ustav BiH uspostavlja 2 entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine. Kasnije se uspostavlja i [[Brčko distrikt]], koji je prvobitno pripadao i jednom i drugom entitetu (kao [[kondominij]]), do 4. august 2006, kada se nalogom [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] ukidaju entitetski zakoni i prestaje pravni značaj [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na teritoriji distrikta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/nalog-supervizora-ukida-entitetske-zakone-i-proglasava-prestanak-pravnog-znacaja-meduentitetske-granice-u-brcko-distriktu/|title=Nalog supervizora ukida entitetske zakone i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Brčko Distriktu|date=4. 8. 2006|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=24. 7. 2024}}</ref> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] nastala je godinu dana ranije, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Prvobitni cilj bio je podijeliti čitavu državu na kantone, jedinice lokalne samouprave koje bi imale značajnu autonomiju, međutim nakon dejtonskog sporazuma samo Federacija biva podijeljena na 10 kantona, dok Republika Srpska djeluje pod centraliziranom strukturom vlasti. == Prvi nivo == {{Glavni|Federacija Bosne i Hercegovine|Republika Srpska|Brčko distrikt}}Dok državni nivo ima ograničen skup isključivih ili zajedničkih odgovornosti, entiteti imaju većinu ovlasti. I Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska kontrolišu većinu odgovornosti i resursa, svaka ima svoje ustave, predsjednike, parlamente, sudove, vlade, i premijere. Oni su u početku imali sve ovlasti jedne [[država|države]]. Od 1996. do danas veliki dio nadležnosti entiteta preneseno je na državni nivo. Oni sada upravljaju pitanjima državljanstva (entitetskog i državnog) i prvenstveno provode zakone, jer državnom nivou nedostaje ta sposobnost. Entiteti služe kao primarni nivo za distribuciju sredstava koja prikuplja država i nadgledaju značajan dio građanskih i političkih prava. Također imaju direktnu zastupljenost u institucijama na državnom nivou i u suštini imaju pravo veta na sve državne politike.<ref>{{Citation|last=Kapidžić|first=Damir|title=Subnational competitive authoritarianism and power-sharing in Bosnia and Herzegovina|url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003208327-5/subnational-competitive-authoritarianism-power-sharing-bosnia-herzegovina-damir-kapid%C5%BEi%C4%87|work=Illiberal Politics in Southeast Europe|year=2021|pages=79–99|access-date=29. 3. 2023|doi=10.4324/9781003208327-5|isbn=9781003208327}}</ref> [[Ustav]]om ovih entiteta zagarantovana je ravnopravnost sva tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]. Za ravnopravnost su zadužena posebna entitetska tijela: [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Vijeće naroda Republike Srpske]], koji mogu blokirati usvajanje određenog zakona ukoliko on ugrožava vitalni nacionalni interes bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Unatoč prividnoj ravnopravnosti, postoje brojne stvari koje ukazuju na neravnopravnost: [[Srbi|srpski]] član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] bira se samo sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]], dok se [[Hrvati|hrvatski]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] biraju samo sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Također, građani BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici niti jednog od ta tri naroda, ne mogu biti birani ni u Predsjedništvo BiH ni u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]]. {| class="wikitable" !Naziv !Vrsta !Glavni grad/sjedište !Položaj !Površina (km2) !Stanovništvo<br>([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) ! Etničke grupe |- |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}} | rowspan="2" |[[Administrativna jedinica|Entitet]] |[[Sarajevo]] |[[Datoteka:Federation of Bosnia and Herzegovina in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |26.110,5 |2.219.220 |70,39% [[Bošnjaci]]<br>22,46% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>2,55% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>4,60% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Republika Srpska}} |[[Sarajevo]] (''[[de jure]]'')<br>[[Banja Luka]] (''[[de facto]]'') |[[Datoteka:Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |25.098,5 |1.228.423 |81,51% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>13,99% [[Bošnjaci]]<br>2,41% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>2,09% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZD slika|No flag.svg}} [[Brčko distrikt]] |[[Distrikt]] |[[Brčko]] |[[Datoteka:Brcko District in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |493 |83.516 |42,4% [[Bošnjaci]]<br>34,6% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>20,7% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>2,4% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |} == Drugi nivo == {{Glavni|Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine}}Federacija Bosne i Hercegovine je [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. [[Vlada]] ima sve nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, [[kultura|kulture]] i [[sport]]a, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često zna doći do isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti. {| class="wikitable" !Naziv !Vrsta !Glavno sjedište !Položaj !Površina (km2) !Stanovništvo<br>([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) ! Etničke grupe |- |{{ZID|Unsko-sanski kanton}} | rowspan="10" |[[Kanton (upravna jedinica)|Kanton]] |[[Bihać]] |[[Datoteka:Una-Sana in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.125 |273.261 |90,02% [[Bošnjaci]]<br>3,09% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>1,85% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>5,04% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Posavski kanton}} |[[Orašje]] |[[Datoteka:Posavina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |324,6 |43.453 |77,32% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>19,00% [[Bošnjaci]]<br>1,91% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>1,77% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Tuzlanski kanton}} |[[Tuzla]] |[[Datoteka:Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |2.649 |445.028 |88,2% [[Bošnjaci]]<br>5,3% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>1,6% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>4,9% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} |[[Zenica]] |[[Datoteka:Zenica-Doboj in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |3.344,1 |364.433 |82,2% [[Bošnjaci]]<br>12,0% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>1,5% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>4,3% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} |[[Goražde]] |[[Datoteka:Bosnian Podrinje in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |504,6 |23.734 |94,0% [[Bošnjaci]]<br>3,7% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>0,1% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>2,2% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Srednjobosanski kanton}} |[[Travnik]] |[[Datoteka:Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |3.189 |254.686 |57,58% [[Bošnjaci]]<br>38,33% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>1,19% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>2,90% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} |[[Mostar]] |[[Datoteka:Herzegovina-Neretva in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.401 |222.007 |53,29% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>41,44% [[Bošnjaci]]<br>2,90% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>2,37% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |[[Široki Brijeg]] |[[Datoteka:West Herzegovina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |1.362,2 |94.898 |98,7% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>0,8% [[Bošnjaci]]<br>0,1% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>0,4% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Kanton Sarajevo}} |[[Sarajevo]] |[[Datoteka:Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |1.276,9 |413.593 |83,8% [[Bošnjaci]]<br>4,2% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>3,2% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>8,8% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Kanton 10}} |[[Livno]] |[[Datoteka:Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.934,1 |84.127 |76,79% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br>12,96% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br>9,55% [[Bošnjaci]]<br>0,7% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |} == Treći nivo == [[Datoteka:Municipality Location in BH small.png|mini|250px|desno|Općine Bosne i Hercegovine]] {{Glavni|Općine Bosne i Hercegovine|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine}} Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Općina|općine]]. Država se sastoji od 143 općina, od kojih su 79 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 64 u Republici Srpskoj. Općine imaju Općinsko vijeće, načelnika i svoje službe, te uglavnom su smještene oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina, a one se djele dalje na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svoja 34 [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službena grada]]. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između općinskog vijeća i vlade kantona ili entiteta. == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina]] ** [[Federacija Bosne i Hercegovine]] *** [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Republika Srpska]] *** [[Regije Republike Srpske]] ** [[Brčko distrikt]] * [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini]] * [[Općine Bosne i Hercegovine]] * [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Administrativne podjele država Evrope}} [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine| ]] [[Kategorija:Administrativne podjele po državama]] szrth6vmms7u58tjeolumb33hsb8pec 3671755 3671754 2024-12-08T18:29:23Z AnToni 2325 3671755 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Administrativna podjela Bosne i Hercegovine''' ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Prema tom sporazumu [[Bosna i Hercegovina]] se sastoji od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]]: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Naknadno, 8. marta 2000. [[Međunarodna arbitraža za Brčko|međunarodnom arbitražom]] osnovan je i [[Brčko distrikt]], samostalna administrativna jedinica koja ne pripada ni jednom od entiteta, a nad kojim suverenitet imaju institucije Bosne i Hercegovine. Teritorijalnu uređenje je definirano međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:BA]]. Federacija Bosne i Hercegovine se dalje sastoji od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] dok se oba entiteta sastoje od općina i gradova.<ref name="ATU">{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/drzavno_uredjenje/administrativno_teritorijalno_uredjenje/?id=265|title= ''Administrativno-teritorijalno uređenje''|work= mvp.gov.ba|access-date= 2. 4. 2023}}</ref> Ogromna većina stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine su [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], dok su u Republici Srpskoj velika većina [[Srbi]]. Zbog velikih ovlaštenja koje imaju entiteti i političkih razlika između samih entiteta, Bosna i Hercegovina se često opisuje kao [[konfederacija]]. == Pregled == Ovakva adminstrativna podjela je rezultat [[Rat u Bosni i Hercegovini|četvorogodišnjeg rata]] koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine i [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje se sprovodilo na cijeloj teritoriji države. Dana 14. decembra 1995. potpisan je [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Novi ustav BiH uspostavlja 2 entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine. Kasnije se uspostavlja i [[Brčko distrikt]], koji je prvobitno pripadao i jednom i drugom entitetu (kao [[kondominij]]), do 4. august 2006, kada se nalogom [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] ukidaju entitetski zakoni i prestaje pravni značaj [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na teritoriji distrikta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/nalog-supervizora-ukida-entitetske-zakone-i-proglasava-prestanak-pravnog-znacaja-meduentitetske-granice-u-brcko-distriktu/|title=Nalog supervizora ukida entitetske zakone i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Brčko Distriktu|date=4. 8. 2006|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=24. 7. 2024}}</ref> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] nastala je godinu dana ranije, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], kojim je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Prvobitni cilj bio je podijeliti čitavu državu na kantone, jedinice lokalne samouprave koje bi imale značajnu autonomiju, međutim nakon dejtonskog sporazuma samo Federacija biva podijeljena na 10 kantona, dok Republika Srpska djeluje pod centraliziranom strukturom vlasti. == Prvi nivo == {{Glavni|Federacija Bosne i Hercegovine|Republika Srpska|Brčko distrikt}}Dok državni nivo ima ograničen skup isključivih ili zajedničkih odgovornosti, entiteti imaju većinu ovlasti. I Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska kontrolišu većinu odgovornosti i resursa, svaka ima svoje ustave, predsjednike, parlamente, sudove, vlade, i premijere. Oni su u početku imali sve ovlasti jedne [[država|države]]. Od 1996. do danas veliki dio nadležnosti entiteta preneseno je na državni nivo. Oni sada upravljaju pitanjima državljanstva (entitetskog i državnog) i prvenstveno provode zakone, jer državnom nivou nedostaje ta sposobnost. Entiteti služe kao primarni nivo za distribuciju sredstava koja prikuplja država i nadgledaju značajan dio građanskih i političkih prava. Također imaju direktnu zastupljenost u institucijama na državnom nivou i u suštini imaju pravo veta na sve državne politike.<ref>{{Citation|last=Kapidžić|first=Damir|title=Subnational competitive authoritarianism and power-sharing in Bosnia and Herzegovina|url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781003208327-5/subnational-competitive-authoritarianism-power-sharing-bosnia-herzegovina-damir-kapid%C5%BEi%C4%87|work=Illiberal Politics in Southeast Europe|year=2021|pages=79–99|access-date=29. 3. 2023|doi=10.4324/9781003208327-5|isbn=9781003208327}}</ref> [[Ustav]]om ovih entiteta zagarantovana je ravnopravnost sva tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]. Za ravnopravnost su zadužena posebna entitetska tijela: [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Vijeće naroda Republike Srpske]], koji mogu blokirati usvajanje određenog zakona ukoliko on ugrožava vitalni nacionalni interes bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Unatoč prividnoj ravnopravnosti, postoje brojne stvari koje ukazuju na neravnopravnost: [[Srbi|srpski]] član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] bira se samo sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]], dok se [[Hrvati|hrvatski]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] biraju samo sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Također, građani BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici niti jednog od ta tri naroda, ne mogu biti birani ni u Predsjedništvo BiH ni u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]]. {| class="wikitable" !Naziv !Vrsta !Glavni grad/sjedište !Položaj !Površina (km2) !Stanovništvo<br>([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) ! Etničke grupe |- |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}} | rowspan="2" |[[Administrativna jedinica|Entitet]] |[[Sarajevo]] |[[Datoteka:Federation of Bosnia and Herzegovina in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |26.110,5 |2.219.220 |70,39% [[Bošnjaci]]<br>22,46% [[Hrvati]]<br>2,55% [[Srbi]]<br>4,60% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Republika Srpska}} |[[Sarajevo]] (''[[de jure]]'')<br>[[Banja Luka]] (''[[de facto]]'') |[[Datoteka:Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |25.098,5 |1.228.423 |81,51% [[Srbi]]<br>13,99% [[Bošnjaci]]<br>2,41% [[Hrvati]]<br>2,09% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZD slika|No flag.svg}} [[Brčko distrikt]] |[[Distrikt]] |[[Brčko]] |[[Datoteka:Brcko District in Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |493 |83.516 |42,4% [[Bošnjaci]]<br>34,6% [[Srbi]]<br>20,7% [[Hrvati]]<br>2,4% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |} == Drugi nivo == {{Glavni|Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine}}Federacija Bosne i Hercegovine je [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. [[Vlada]] ima sve nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, [[kultura|kulture]] i [[sport]]a, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često zna doći do isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti. {| class="wikitable" !Naziv !Vrsta !Glavno sjedište !Položaj !Površina (km2) !Stanovništvo<br>([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) ! Etničke grupe |- |{{ZID|Unsko-sanski kanton}} | rowspan="10" |[[Kanton (upravna jedinica)|Kanton]] |[[Bihać]] |[[Datoteka:Una-Sana in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.125 |273.261 |90,02% [[Bošnjaci]]<br>3,09% [[Srbi]]<br>1,85% [[Hrvati]]<br>5,04% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Posavski kanton}} |[[Orašje]] |[[Datoteka:Posavina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |324,6 |43.453 |77,32% [[Hrvati]]<br>19,00% [[Bošnjaci]]<br>1,91% [[Srbi]]<br>1,77% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Tuzlanski kanton}} |[[Tuzla]] |[[Datoteka:Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |2.649 |445.028 |88,2% [[Bošnjaci]]<br>5,3% [[Hrvati]]<br>1,6% [[Srbi]]<br>4,9% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} |[[Zenica]] |[[Datoteka:Zenica-Doboj in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |3.344,1 |364.433 |82,2% [[Bošnjaci]]<br>12,0% [[Hrvati]]<br>1,5% [[Srbi]]<br>4,3% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} |[[Goražde]] |[[Datoteka:Bosnian Podrinje in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |504,6 |23.734 |94,0% [[Bošnjaci]]<br>3,7% [[Srbi]]<br>0,1% [[Hrvati]]<br>2,2% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Srednjobosanski kanton}} |[[Travnik]] |[[Datoteka:Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |3.189 |254.686 |57,58% [[Bošnjaci]]<br>38,33% [[Hrvati]]<br>1,19% [[Srbi]]<br>2,90% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} |[[Mostar]] |[[Datoteka:Herzegovina-Neretva in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.401 |222.007 |53,29% [[Hrvati]]<br>41,44% [[Bošnjaci]]<br>2,90% [[Srbi]]<br>2,37% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |[[Široki Brijeg]] |[[Datoteka:West Herzegovina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |1.362,2 |94.898 |98,7% [[Hrvati]]<br>0,8% [[Bošnjaci]]<br>0,1% [[Srbi]]<br>0,4% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Kanton Sarajevo}} |[[Sarajevo]] |[[Datoteka:Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |1.276,9 |413.593 |83,8% [[Bošnjaci]]<br>4,2% [[Hrvati]]<br>3,2% [[Srbi]]<br>8,8% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- |{{ZID|Kanton 10}} |[[Livno]] |[[Datoteka:Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|bez okvira|100x100piksel]] |4.934,1 |84.127 |76,79% [[Hrvati]]<br>12,96% [[Srbi]]<br>9,55% [[Bošnjaci]]<br>0,7% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |} == Treći nivo == [[Datoteka:Municipality Location in BH small.png|mini|250px|desno|Općine Bosne i Hercegovine]] {{Glavni|Općine Bosne i Hercegovine|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine}} Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Općina|općine]]. Država se sastoji od 143 općina, od kojih su 79 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 64 u Republici Srpskoj. Općine imaju Općinsko vijeće, načelnika i svoje službe, te uglavnom su smještene oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina, a one se djele dalje na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svoja 34 [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službena grada]]. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između općinskog vijeća i vlade kantona ili entiteta. == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina]] ** [[Federacija Bosne i Hercegovine]] *** [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Republika Srpska]] *** [[Regije Republike Srpske]] ** [[Brčko distrikt]] * [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini]] * [[Općine Bosne i Hercegovine]] * [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Administrativne podjele država Evrope}} [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine| ]] [[Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 44jus4wminy8289he4ye3nn8x762zqo 0 57900 3671847 3666682 2024-12-09T08:47:42Z InternetArchiveBot 118070 Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero |ime=Bajkalsko jezero |slika=Olkhon Island and Lake Baikal.jpg |opis= |slika_batimetrija=Karte baikal2.png |opis_batimetrija= |lokacija=[[Sibir]], [[Rusija]] |koordinate={{coord|53|30|N|108|0|E|region:RU-BU_type:waterbody_scale:5000000|display=inline,title}} |jezero_vrsta=[[Rift jezero|Kontinentalno rift jezero]] |priliv=[[Selenge]], [[Barguzin]], [[Gornja Angara]] |odliv = [[Angara]] |sliv = 560.000 |države_sliva = {{ZID|Rusija}}<br>{{ZID|Mongolija}} |dužina = 636 |širina = 79 |površina = 31.722 |površina_ref = <ref name="INTAS">{{cite web|url=http://users.ugent.be/~mdbatist/intas/morphometry.htm|title=A new bathymetric map of Lake Baikal. MORPHOMETRIC DATA. INTAS Project 99-1669.Ghent University, Ghent, Belgium; Consolidated Research Group on Marine Geosciences (CRG-MG), University of Barcelona, Spain; Limnological Institute of the Siberian Division of the Russian Academy of Sciences, Irkutsk, Russian Federation; State Science Research Navigation-Hydrographic Institute of the Ministry of Defense, St.Petersburg, Russian Federation|publisher=Ghent University, Ghent, Belgium|access-date=9. 7. 2009|archive-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225085935/http://users.ugent.be/~mdbatist/intas/morphometry.htm|url-status=dead}}</ref> |dubina = 744,4 |dubina_ref = <ref name="INTAS"/> |vrijeme_zadržavanja = 330 godina<ref>{{cite web |author=M.A. Grachev |url=http://lin.irk.ru/grachev/eng/introduction.htm |title=On the present state of the ecological system of lake Baikal |publisher=Lymnological Institute, Siberian Division of the Russian Academy of Sciences |access-date=9. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820023119/http://lin.irk.ru/grachev/eng/introduction.htm |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> |maks_dubina = 1.642 |maks_dubina_ref =<ref name="INTAS"/> |zapremina = 23.615,39 |zapremina_ref = <ref name="INTAS"/> |obala = 2.100 |nadmorska_visina = 455,5 |ostrva = 27 ([[Olkhon]]) |gradovi = [[Irkutsk]] |zamrznuto = Januar–maj |reference = }} '''Bajkalsko jezero'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Lake-Baikal|title=Lake Baikal {{!}} Location, Depth, Map, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/754/|title=Lake Baikal|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref> ({{jez-ru|О́зеро Байка́л}}) nalazi se u južnom [[Sibir|Sibiru]], u [[Azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Ruske Federacije]] i ujedno je najdublje [[jezero]] na svijetu. Upravno se nalazi u dvije upravne jedinice, u [[Irkutska oblast|Irkutskoj oblasti]] i u [[Burjatija|Burjatiji]]. Ime dolazi od [[tatarski jezik|tatarskog]] "bai-kul", "bogato jezero". Poznato je pod nazivom "plavo [[sibir]]sko oko". S obzirom na svoju izrazitu dubinu od 1620{{razmak}}m i veliku površinu (31.500{{razmak}}km²), nešto veću od Belgije, sedmo je najveće jezero na svijetu po površini,<ref name="oddities" /> te drugo najveće jezero u Evroaziji nakon Kaspijskog mora. Pošto je to ujedno i najdublje jezero,<ref>{{cite web|title=Deepest Lake in the World|url=http://geology.com/records/deepest-lake.shtml|access-date=18 August 2007|publisher=geology.com}}</ref> sa maksimalnom dubinom od 1.642 metra,<ref name="INTAS" /> Bajkalsko jezero je najveće slatkovodno jezero na svijetu po zapremini, koje sadrži 23.615,39 km³ vode<ref name="INTAS" /> ili 22-23% svjetske slatke površinske vode,<ref>{{cite book|author1= Schwarzenbach, Rene P. |author2= Philip M. Gschwend |author3= Dieter M. Imboden | title= Environmental Organic Chemistry |url= https://archive.org/details/environmentalorg0002schw | year= 2003 | publisher= Wiley Interscience | edition= 2 | page= [https://archive.org/details/environmentalorg0002schw/page/n1069 1052] | isbn= 978-0-471-35053-8}}</ref><ref>{{cite book|author=Tyus, Harold M. | title= Ecology and Conservation of Fishes | year= 2012 | publisher= CRC Press | page= 116 | isbn= 978-1-4398-9759-1}}</ref> više od svih [[Sjeverna Amerika|Sjevernoameričkih]] [[Velika jezera|Velikih jezera]] zajedno.<ref>{{cite book|editor-last1= Bright |editor-first1= Michael | others= preface by Koichiro Mastsuura|title= 1001 natural wonders: you must see before you die|url= https://archive.org/details/1001naturalwonde0000unse |date= 2010|publisher= Cassell Illustrated|location= London|isbn= 978-1-84403-674-5|page= [https://archive.org/details/1001naturalwonde0000unse/page/n621 620]|edition= 2009 }}</ref> To je ujedno i najstarije jezero na svijetu<ref name="touchstone">{{cite web|url= http://marine.usgs.gov/fact-sheets/baikal/|title= Lake Baikal – A Touchstone for Global Change and Rift Studies|publisher= [[United States Geological Survey]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20120629180319/http://marine.usgs.gov/fact-sheets/baikal/|archive-date= 29 June 2012|access-date= 3 January 2016}}</ref> sa 25-30 miliona godina starosti,<ref name="unesco">{{cite web|url= https://whc.unesco.org/en/list/754|title= Lake Baikal – UNESCO World Heritage Centre|access-date= 5 October 2012}}</ref><ref name="ScienceDaily2017">{{cite web|url= https://www.sciencedaily.com/releases/2017/07/170726103013.htm|title= Lake Baikal: Protection of a unique ecosystem|website= ScienceDaily|date= 26 July 2017|access-date= 16 January 2018}}</ref> i među najčistijim.<ref name="Jung2004">{{cite book |title=Ecosystems and Natural Resources of Mountain Regions. Proceedings of the first international symposium on Lake Baikal: The current state of the surface and underground hydrosphere in mountainous areas. "Nauka", Novosibirsk, Russia |year=2004 |editor1-last=Smirnov |editor1-first=A.I. |pages=131–140 |chapter=Diel vertical migration of zooplankton in Lake Baikal and its relationship to body size |access-date=9 August 2009 |editor2-last=Izmest'eva |editor2-first=L.R. |chapter-url=http://www.wellesley.edu/Biology/Faculty/Mmoore/Content/JUNG_et_al_2004.pdf |author=Jung, J. |author2=Hojnowski, C. |author3=Jenkins, H. |author4=Ortiz, A. |author5=Brinkley, C. |author6=Cadish, L. |author7=Evans, A. |author8=Kissinger, P. |author9=Ordal, L. |author10=Osipova, S. |author11=Smith, A. |author12=Vredeveld, B. |author13=Hodge, T. |author14=Kohler, S. |author15=Rodenhouse, N. |author16=Moore, M. |archive-date=15 June 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615182026/http://www.wellesley.edu/Biology/Faculty/Mmoore/Content/JUNG_et_al_2004.pdf |url-status=dead }}</ref> Bajkalsko jezero je dom hiljadama vrsta biljaka i životinja, od kojih su mnoge endemske za regiju. Također je dom plemena [[Burjati|Burjata]], koja uzgajaju [[Koza|koze]], [[Deva|deve]], [[goveda]], [[Ovca|ovce]] i [[Konj|konje]]<ref name=animal>{{cite book |title= The Other Side of Russia: A Slice of Life in Siberia and the Russian Far East |author= S. Hudgins |year= 2003 |publisher= Texas A&M University Press |url= http://www.tamupress.com/product/Other-Side-of-Russia,4080.aspx |access-date= 9 August 2009}}</ref> na istočnoj strani jezera,<ref>{{cite web |author1= M. Hammer |author2= T. Karafet |title= DNA & the peopling of Siberia |url= http://www.mnh.si.edu/arctic/html/peopling_siberia.html |year= 1995 |publisher= Smithsonian Institution |access-date= 9 August 2009}}</ref> gdje srednja temperatura varira od zimskog minimuma od -19 °C do ljetnog maksimuma od 14 °C.<ref>{{cite journal |last= Fefelov |first= I. |author2= Tupitsyn, I. |date= August 2004 |title= Waders of the Selenga delta, Lake Baikal, eastern Siberia |journal= Wader Study Group Bulletin |volume= 104 |pages= 66–78 |url= http://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/iwsgb/v104/p00066-p00078.pdf |access-date= 9 August 2009}}</ref> Regija istočno od Bajkalskog jezera naziva se Transbajkalija,<ref>{{Cite journal|last1=Erbajeva|first1=Margarita A.|last2=Khenzykhenova|first2=Fedora I.|last3=Alexeeva|first3=Nadezhda V.|date=2013-01-23|title=Aridization of the Transbaikalia in the context of global events during the Pleistocene and its effect on the evolution of small mammals|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618211007166|journal=Quaternary International|series=Quaternary interconnections in Eurasia: focus on Eastern Europe SEQS Conference, Rostov-on-Don, Russia, 21–26 June 2010|language=en|volume=284|pages=45–52|doi=10.1016/j.quaint.2011.12.024|bibcode=2013QuInt.284...45E|issn=1040-6182}}</ref> a labavo definisana regija oko samog jezera ponekad je poznat kao Bajkal. [[UNESCO]] je Bajkalsko jezero proglasio mjestom [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 1996.<ref>{{cite web|url= https://whc.unesco.org/en/list/754|title= Lake Baikal – World Heritage Site|publisher= World Heritage|access-date=13 January 2007}} </ref> == Geografija i hidrografija == [[File:Yeniseirivermap.png|thumb|upright=1.25|Sliv [[Jenisej|Jeniseja]], koji uključuje Bajkalsko jezero]] [[File:DEM Baikal lake.png|thumb|upright=1.25|Digitalni model nadmorske visine regije Bajkalskog jezera]] Bajkalsko jezero se nalazi u [[Rift|rift]] [[Dolina|dolini]], nastaloj od strane [[Bajkalska rift zona|Bajkalske rift zone]], gdje se Zemljina kora polako raspada.<ref name="oddities">{{cite web|url=http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF9/986.html|title=The Oddities of Lake Baikal|publisher=Alaska Science Forum|access-date=7 January 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070203174400/http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF9/986.html|archive-date=3 February 2007}}</ref> Sa 636 km dužine i 79 km širine, Bajkalsko jezero ima najveću površinu od bilo kojeg slatkovodnog jezera u [[Azija|Aziji]], na 31.722 km², i najdublje je jezero na svijetu sa 1642 metra dubine. Površina jezera je na 455,5 m nadmorske visine, dok je dno jezera 1186,5 m ispod [[Nivo mora|nivoa mora]], a ispod toga se nalazi nekih 7 km [[Sedimenti|sedimenta]], postavljajući dno rifta nekih 8-11 km ispod površine, najdublji je kontinentalni rift na Zemlji.<ref name="oddities"/> U geološkom smislu, rift je mlad i aktivan – širi se za oko 4 mm godišnje.<ref name="earthquake insight">{{cite web |last1=HUBBARD AND BRADLEY |title=M5.4 earthquake below Lake Baikal |url=https://earthquakeinsights.substack.com/p/m54-earthquake-below-lake-baikal |website=Earthquake Insights |date=16 January 2024 |access-date=Jan 16, 2024}}</ref> Zona rasjeda je također seizmički aktivna; topli izvori se javljaju u tom području, a značajni potresi se dešavaju svakih nekoliko godina. Jezero je podjeljeno na tri bazena: sjeverni, centralni i južni, sa dubinama od oko 900 m, 1600 m, odnosno 1400 m. Zone smještaja kontrolirane kvarom koje se penju do dubine od oko 300 m razdvajaju bazene. Sjeverni i Centralni bazen su odvojeni [[Akademski greben|Akademskim grebenom]], dok područje oko delte Selenge i sedla Buguldejke razdvaja centralni i južni bazen. Jezero se uliva u [[Angara|Angaru]], pritoku [[Jenisej]]a. Reljefni oblici uključuju [[rt Riti]] na sjeverozapadnoj obali Bajkala. Starost Bajkala se procjenjuje na 25-30 miliona godina, što ga čini najstarijim jezerom u geološkoj historiji.<ref name="unesco"/><ref name=ScienceDaily2017/> Jedinstveno je među velikim jezerima na visokoj geografskoj širini, jer njegovi sedimenti nisu pročišćeni prevladavajućim kontinentalnim ledenim pokrivačima. Ruske, američke i japanske kooperativne studije sedimenata jezgra dubokog bušenja 1990-ih pružaju detaljan zapis klimatskih varijacija u posljednjih 6,7 miliona godina.<ref>Kravchinsky, V.A., M.A. Krainov, M.E. Evans, J.A. Peck, J.W. King, M.I. Kuzmin, H. Sakai, T. Kawai, and D. Williams. Magnetic record of Lake Baikal sediments: chronological and paleoclimatic implication for the last 6.7 Myr. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 195, 281–298, 2003. {{doi|10.1016/S0031-0182(03)00362-6}}</ref><ref>Kravchinsky, V.A., M.E. Evans, J.A. Peck, H. Sakai, M.A. Krainov, J.W. King, M.I. Kuzmin. A 640kyr geomagnetic and paleoclimatic record from Lake Baikal sediments. Geophysical Journal International, 170 (1), 101–116, {{doi|10.1111/j.1365-246X.2007.03411.x}}, 2007.</ref> Duža i dublja sedimentna jezgra se očekuju u bliskoj budućnosti. Bajkalsko jezero je jedino zatvoreno slatkovodno jezero u kojem postoje direktni i indirektni dokazi [[Plinski hidrati|plinskih hidrata]].<ref>M.I. Kuzmin ''et al.'' (1998). First find of gas hydrates in sediments of Lake Baikal. Doklady Adademii Nauk, 362: 541–543 (in Russian).</ref><ref>{{cite journal |author1=M. Vanneste |author2=M. De Batist |author3=A. Golmshtok |author4=A. Kremlev |author5=W. Versteeg |year=2001 |title=Multi-frequency seismic study of gas hydrate-bearing sediments in Lake Baikal, Siberia |journal=[[Marine Geology (journal)|Marine Geology]] |volume=172 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1016/S0025-3227(00)00117-1|bibcode=2001MGeol.172....1V }}</ref><ref>{{cite journal |author1=P. Van Rensbergen |author2=M. De Batist |author3=J. Klerkx |author4=R. Hus |author5=J. Poort |author6=M. Vanneste |author7=N. Granin |author8=O. Khlystov |author9=P. Krinitsky |year=2002 |title=Sublacustrine mud volcanoes and methane seeps caused by dissociation of gas hydrates in Lake Baikal |journal=[[Geology (journal)|Geology]] |volume=30 |issue=7 |pages=631–634 |doi=10.1130/0091-7613(2002)030<0631:SMVAMS>2.0.CO;2|url=http://www.gt-crust.ru/jour/article/view/478 |bibcode=2002Geo....30..631V }}</ref> Jezero je okruženo planinama; [[Bajkalske planine|Bajkalskim planinama] na sjevernoj obali, [[Barguzinski lanac]] na sjeveroistočnoj obali i [[Primorski lanac]] koji se proteže duž zapadne obale. Planine i [[tajga]] su zaštićene kao nacionalni park. Sadrži 27 ostrva; najveće, [[Olkhon]], dugačko je 72 km i treće je po veličini ostrvo na svijetu s jezerom. Jezero se napaja iz čak 330 rijeka koje se ulijevaju.<ref name="cnn">{{cite news|url=http://www.cnn.com/SPECIALS/2000/russia/story/train/lake.baikal/|title=Lake Baikal: the great blue eye of Siberia|publisher=CNN |access-date=21 October 2006 |archive-url = https://web.archive.org/web/20061011114225/http://www.cnn.com/SPECIALS/2000/russia/story/train/lake.baikal/ <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 11 October 2006}}</ref> Glavne koje se ulivaju direktno u Bajkal su [[Selenga]], [[Barguzin]], [[Gornja Angara]], [[Turka]], [[Sarma (rijeka)|Sarma]] i [[Snežnaja]]. Odvodi se kroz jedan ispust, Angara. <gallery mode="packed"> File:Lake Baikal in winter.jpg|Zaleđeno jezero Bajkal u blizini [[Ostrvo Olhon|Olhon ostrva]] File:Olkhon Island and Lake Baikal.jpg|Litice na ostrvu Olhon File:Побережье Байкала в Сухой.jpg|Pješčana plaža u [[Kabanski rejon]]u File:26 swiatoinos.jpg|Planine na poluostrvu [[Svijatoj Nos]], [[Zabajkalski nacionalni park]] File:Turka ibaia bokaletik gertu.JPG|Rijeka [[Turka]] na njenom ušću u Bajkalsko jezero </gallery> === Karakteristike vode === [[File:Baikal 1739.jpg|thumb|Voda Bajkalskog jezera posebno je bistra]] Bajkalsko jezero jedno je od najbistrijih jezera na svijetu.<ref name=Jung2004/> Tokom zime, prozirnost vode na otvorenim dijelovima može biti i do 30-40 m, ali tokom ljeta je tipično 5-8 m.<ref name=FEOW>Freshwater Ecoregions of the World (2008). ''[http://www.feow.org/ecoregions/details/lake_baikal Lake Baikal.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193643/http://www.feow.org/ecoregions/details/lake_baikal |date=3 March 2016 }}'' Retrieved 16 July 2014.</ref> Jezero je bogato kisikom, čak i u dubokim dijelovima,<ref name=FEOW/> što ga odvaja od izrazito slojevitih vodenih površina kao što su jezero [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]] i [[Crno more]].<ref>{{cite book | author1=Hutter| author2=Yongqi | author3=Chubarenko | year=2011 | title=Physics of Lakes: Foundation of the Mathematical and Physical Background | volume=1 | page=11 | publisher=Springer | isbn=978-3-642-15178-1}}</ref><ref>{{cite web| title=Unique body of water | url=http://www.blackseascene.net/content/content.asp?menu=0040032_000000 | publisher=Black Sea Scene | access-date=5 March 2018}}</ref> U Bajkalskom jezeru temperatura vode značajno varira u zavisnosti od lokacije, dubine i doba godine. Tokom zime i proljeća, površina se smrzava oko 4-5 mjeseci; od početka januara do početka maja-juna (kasnije na sjeveru), površina jezera je prekrivena [[Led|ledom]].<ref name=baikalice>{{cite web| title=Ice Conditions | url=http://www.bww.irk.ru/baikalclimate/baikalice.html | publisher=bww.irk.ru | access-date=8 June 2017}}</ref> U prosjeku, led dostiže debljinu od 0,5 do 1,4 m,<ref>{{cite web| title=Baikal seal | url=http://baikal.ru/en/baikal/excursion/nerpa.html | publisher=baikal.ru | access-date=9 June 2017}}</ref> ali na nekim mjestima sa humcima može biti i više od 2 m.<ref name=baikalice/> Tokom ovog perioda, temperatura se polako povećava sa dubinom u jezeru, najhladnija je u blizini površine prekrivene ledom oko tačke smrzavanja i dostiže oko 3,5–3,8 °C na dubini od 200–250 m.<ref name=Gurulev>{{cite web| author=Gurulev, S.A. | title=Temperature of Lake Baikal Water | url=http://www.bww.irk.ru/baikalwater/temperature.html | publisher=bww.irk.ru | access-date=8 June 2017}}</ref> Nakon što se površinski led razbije, površinska voda se polako zagrijava od sunca, a u maju i junu gornjih 300 m ili tako postaje homotermno (ista temperatura cijelo vrijeme) na oko 4 °C zbog miješanja vode.<ref name=FEOW/><ref name=Gurulev/> Sunce nastavlja da zagrijava površinski sloj, a na vrhuncu u augustu može dostići do oko 16 °C u glavnim dijelovima<ref name=Gurulev/> i 20–24 °C u plitkim uvalama u južnoj polovini jezera.<ref name=FEOW/><ref name=Pomazkina2012>{{cite journal|author1=Pomazkina, G. |author2=L. Kravtsova |author3=E. Sorokovikova | title=Structure of epiphyton communities on Lake Baikal submerged macrophytes | year=2012 | journal=Limnological Review | volume=12 | issue=1 | pages=19–27 | doi=10.2478/v10194-011-0041-1| doi-access=free }}</ref> Za to vrijeme, obrazac je obrnut u odnosu na zimu i proljeće, jer temperatura vode pada sa povećanjem dubine. Kako jesen počinje, površinska temperatura ponovo opada i drugi homotermni period na oko 4 °C gornjih oko 300 m se javlja u oktobru-novembru.<ref name=FEOW/><ref name=Gurulev/> U najdubljim dijelovima jezera, na oko 300 m, temperatura je stabilna na 3,1–3,4 °C sa samo manjim godišnjim varijacijama.<ref name=Gurulev/> Prosječna površinska temperatura porasla je za skoro 1,5 °C u posljednjih 50 godina, što je rezultiralo kraćim periodom u kojem je jezero prekriveno ledom.<ref name=ScienceDaily2017/> Na nekim lokacijama pronađeni su [[hidrotermalni otvori]] s vodom koja je oko 50 °C. Oni se uglavnom nalaze u dubokoj vodi, ali su lokalno pronađeni i u relativno plitkim vodama. Oni imaju mali uticaj na temperaturu jezera zbog njegove ogromne zapremine.<ref name=Gurulev/> Olujno vrijeme na jezeru je uobičajeno, posebno tokom ljeta i jeseni, i može rezultirati talasima do 4,5 m.<ref name=FEOW/> == Fauna i flora == [[File:Baikal-seal 4747-pho.jpg|thumb|[[Bajkalski tuljan]] je endem Bajkalskog jezera.]] Bajkalsko jezero je bogato [[Biološka raznolikost|biodiverzitetom]]. U njemu živi više od 1.000 vrsta [[Biljke|biljaka]] i 2.500 vrsta [[Životinje|životinja]] na osnovu sadašnjih saznanja, ali se vjeruje da su stvarne brojke za obje grupe znatno veće.<ref name="FEOW" /><ref name="Eulimnogammarus">Rivarola-Duartea; Otto; Jühling; Schreiber; Bedulina; Jakob; Gurkov; Axenov-Gribanov; Sahyoun; Lucassen; Hackermüller; Hoffmann; Sartoris; Pörtner; Timofeyev; Luckenbach; and Stadler (2014). ''A First Glimpse at the Genome of the Baikalian Amphipod Eulimnogammarus verrucosus.'' Journal of Experimental Zoology Part B: Molecular and Developmental Evolution 322(3): 177–189.</ref> Više od 80% životinja je [[Endem|endemsko]].<ref name="Eulimnogammarus" /> === Flora === Sliv Bajkalskog jezera ima brojne zastupljene cvjetne vrste. [[Cirsium palustre|Močvarni čičak]] (''Cirsium palustre'') se nalazi na istočnoj granici geografskog područja.<ref>C. Michael Hogan. 2009. [http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 ''Marsh Thistle: Cirsium palustre'', GlobalTwitcher.com, ed. N. Strömberg] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121213144520/http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 |date=13 December 2012 }}</ref> Potopljene makrofitske [[Vaskularna biljka|vaskularne biljke]] uglavnom su odsutne, osim u nekim plitkim zaljevima duž obala Bajkalskog jezera.<ref name="Shahgedanova2002">{{cite book|author1=Mackay, A. |author2=R. Flower |author3=L. Granina | chapter=Lake Baikal | editor=Shahgedanova, M. | year=2002 | title=The Physical Geography of Northern Eurasia | publisher=Oxford University Press | pages=403–421 | isbn=978-0-19-823384-8}}</ref> Zabilježeno je više od 85 vrsta potopljenih [[Veličina lista|makrofita]], uključujući rodove kao što su ''[[Ceratophyllum]]'', ''[[Myriophyllum]]'', ''[[Potamogeton]]'' i ''[[Sparganium]]''.<ref name="Pomazkina2012" /> [[Invazijska vrsta]] ''[[Elodea canadensis]]'' unesena je u jezero 1950-ih.[36]<ref name="Shahgedanova2002" /> Umjesto [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], vodenom florom često dominira nekoliko vrsta [[Zelene alge|zelenih algi]], posebno ''[[Draparnaldioides]]'', ''[[Tetraspora]]'' i ''[[Ulothrix]]'' u vodi plićoj od 20 m; iako se ''[[Aegagrophila]]'', ''[[Cladophora]]'' i ''[[Draparnaldioides]]'' mogu pojaviti dublje od 30 m.<ref name="Shahgedanova2002" /> Osim ''Ulothrixa'', u svim ovim rodovima zelenih algi postoje endemične bajkalske vrste.<ref name="Shahgedanova2002" /> Više od 400 vrsta ''[[Diatomeje|dijatomeja]]'', [[bentalskih]] i [[Plankton|planktonskih]], nalazi se u jezeru, a otprilike polovina od njih je endemična za Bajkalsko jezero; međutim, ostaju značajne taksonomske nesigurnosti za ovu grupu.<ref name="Shahgedanova2002" /> === Fauna === ==== Sisari ==== [[File:Из жизни байкальской нерпы близ Ушканьих островов 02.jpg|thumb|right|Bajkalski tuljan]] ''[[Bajkalski tuljan]]'' ili nerpa (''Pusa sibirica'') je endem Bajkalskog jezera.<ref>Peter Saundry. 2010. [http://www.eoearth.org/wiki/Baikal_seal ''Baikal seal'']. Encyclopedia of Earth. Topic ed. C. Michael Hogan, Ed. in chief C. NCSE, Washington D.C.</ref> U staništima oko jezera može se naći širok spektar kopnenih [[Sisari|sisara]], kao što su [[Mrki medvjed]] (''Ursus arctos''), [[euroazijski vuk]] (''Canis lupus lupus''), [[Crvena lisica]] (''Vulpes vulpes''), [[Samur]] (''Martes zibellina''), [[Hermelin]] (''Mustela erminea''), [[Europska vidra]] (''Lutra lutra''), [[Snježni leopard]] (''Panthera uncia''), [[Los]] (Alces alces), [[Kanadski jelen]] (''Cervus canadensis''), [[Sob]] (''Rangifer tarandus''), [[Sibirska srna]] (''Capreolus pygargus''), Sibirski mošusni jelen ((Moschus moschiferus), [[Divlja svinja]] (''Sus scrofa''), [[Obična vjeverica|Obićna vjeverica]] (''Sciurus vulgarismun''), [[Sibirska vjeverica]] (''Eutamias sibiricus''), [[Svisci]] (''Marmota sp.''), [[Leming]] (''Lemmus sp.'') i [[Planinski zec]] (''Lepus timidus'').<ref>{{cite web| title=Wildlife of Lake Baikal | url=http://www.bww.irk.ru/baikalfauna/baikalwildlife.html | publisher=bww.irk.ru | access-date=9 June 2017}}</ref> Do ranog srednjeg vijeka, populacije [[Evropski bizon|evropskog bizona]] (''Bison bonasus'') su bile najistočnije područje; vrste.<ref>Sipko P.T.. 2009. [http://www.smz.waw.pl/wydawnictwa/biuletyn2/20_Sipko.pdf European bison in Russia – past, present and future] (pdf). the European Bison Conservation Newsletter Vol 2 (2009). pp.148–159. the Institute of Problems Ecology and Evolution RAS. Retrieved on 31 March 2017</ref> ==== Ptice ==== [[File:Chayki v Chivyrkuyskom zalive.JPG|thumb|[[Mongolski galebovi]] na Bajkalu]] Postoji 236 vrsta [[Ptice|ptica]] koje naseljavaju Bajkalsko jezero, od kojih su 29 [[Guščarice|vodene]].<ref>{{cite web|url=http://www.zooeco.com/strany/str-01-9-3.html|title=Животный мир Байкала. Озеро Байкал: экология. Озеро Байкал. Природа. Пресноводные водоемы, растительность, животный мир.|website=www.zooeco.com|language=en|access-date=30 June 2018}}</ref> [[Šarenoglava patka|''Bajkalska čirka'']] i ''[[Locustella davidi]]'' se nalaze na jezeru a rasprostranjene su u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]].<ref>{{cite book | author1=Flint, V.E. | author2=R.L. Boehme | author3=Y.V. Kostin | author4=A.A. Kuznetsov | year=1984 | title=Birds of the USSR | url=https://archive.org/details/fieldguidetobird00flin | page=[https://archive.org/details/fieldguidetobird00flin/page/n231 38]<!-- not the same as "plate 38" with illustrations --> | publisher=Princeton University Press | isbn=0-691-02430-8 <!-- | url=https://archive.org/details/fieldguidetobird00flin/page/38 -- wrong link, page 38 is not the same as "plate 38" with illustrations. Page 38 is not currently available for free preview --> }}</ref><ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Locustella davidi'' |volume=2016 |page=e.T22732200A95043817 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22732200A95043817.en |access-date=12 November 2021}}</ref> ==== Riba ==== [[File:Thymallus baikalensis, Baikal-Museum, Listvyanka, Irkutsk Oblast, Russia - 20080405.jpg|thumb|left|Dvije vrste lipljena ([[Thymallus baikalensis|Bajkalski crni lipljen]] i [[Thymallus brevipinnis|Bajkalski bijeli lipljen]]) nalaze se samo u Bajkalskom jezeru i rijekama koje se uljevaju u jezero.<ref name=ThymallusBaikalensis>{{fishBase|Thymallus|baikalensis|year=2014}}</ref><ref name=ThymallusBrevipinnis>{{fishBase|Thymallus|brevipinnis|year=2014}}</ref>]] Manje od 65 autohtonih vrsta riba javlja se u slivu jezera, ali više od polovine njih je endemsko.<ref name=FEOW/><ref name=FishbaseList>FishBase: [http://www.fishbase.org/trophiceco/FishEcoList.php?ve_code=156 Species in Lake Baikal.] Retrieved 6 April 2017.</ref> Porodice ''[[Abyssocottidae]]'' (Dubokomorski skulpini), ''[[Comephoridae]]'' (golomjanke) i [[Cottidae|''Cottocomephoridae'']] u potpunosti su ograničene na sliv jezera.<ref name=FEOW/><ref>{{cite journal|doi=10.1016/S1055-7903(02)00376-7 |title=Endemic diversification of the monophyletic cottoid fish species flock in Lake Baikal explored with mtDNA sequencing |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=27 |pages=143–155 |year=2003 |last1=Kontula |first1=Tytti |last2=Kirilchik |first2=Sergei V. |last3=Väinölä |first3=Risto |issue=1 |pmid=12679079 |bibcode=2003MolPE..27..143K }}</ref> Sve su to dio ''[[Cottoidea]]'' i obično su manje od 20 cm duge.<ref name=Shahgedanova2002/> Posebno treba istaknuti dvije vrste [[Comephorus|golomjanki]] (''Comephorus baicalensis'' i ''C. dybowskii''). Ove dugoperaje, prozirne ribe obično žive u otvorenim vodama na dubinama od 100-500 m, ali se nalaze i pliće i mnogo dublje. Zajedno sa određenim abesokotidnim grupama, one su najdublje živuće slatkovodne ribe na svijetu, koje se nalaze blizu dna Bajkalskog jezera.<ref name=hunt>Hunt, D. M., et al. (1997). Molecular evolution of the cottoid fish endemic to Lake Baikal deduced from nuclear DNA evidence. Molecular Phylogenetics and Evolution 8(3): 415–22.</ref> ''Golomjanke'' su primarni plijen ''bajkalskog tuljana'' i predstavljaju najveću riblju biomasu u jezeru.<ref>Pastukhov, V.D: ''[http://www.bww.irk.ru/baikalseals/baikalseals_01.html Lake Baikal Seals – NERPA.]'' Retrieved 19 July 2014.</ref> Osim pripadnika ''Cottoidea'', postoji nekoliko endemskih vrsta riba u slivu jezera.<ref name=FEOW/><ref name=FishbaseList/> [[File:Omul Fish.jpg|[[Coregonus migratorius|omul]] je endem Bajkalskog jezera, i izvor je prihoda za lokalno stanovništvo.|thumb]] Najvažnija lokalna vrsta za ribarstvo je [[Coregonus migratorius|omul]] (''Coregonus migratorius''), endemska bijela riba.<ref name=FEOW/> Lovi se, dimi, a zatim naširoko prodaje na tržnicama oko jezera. Također, druga endemična bjelica naseljava jezero, [[Coregonus baicalensis|C. baicalensis]].<ref>{{fishBase|Coregonus|baicalensis|year=2014}}</ref> [[Thymallus baicalensis|Bajkalski crni lipljen]] (''Thymallus baicalensis''), [[Thymallus brevipinnis|bajkalski bijeli lipljen]] (''T. brevipinnis'') i [[Acipenser baerii|bajkalska jesetra]] (''Acipenser baerii baicalensis'') su druge važne vrste sa komercijalnom vrijednošću. Oni su takođe endemični za bazen Bajkalskog jezera.<ref name=ThymallusBaikalensis/><ref name=ThymallusBrevipinnis/><ref>Baikal.ru: ''[http://baikal.ru/en/baikal/excursion/pisces/Thymallus_arcticus_baicalensis.html Baikal grayling.]'' Retrieved 19 July 2014.</ref><ref>Baikal.ru: ''[http://baikal.ru/en/baikal/excursion/pisces/acipenser.html Baikal sturgeon.]'' Retrieved 19 July 2014.</ref> ==== Beskičmenjaci ==== Jezero je bogato endemskom faunom [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]]. [[Veslonošci]] [[Epischura baikalensis]] je endem za Bajkalsko jezero i tamošnje dominantne vrste [[Zooplankton|zooplanktona]], čineći 80 do 90% ukupne biomase.<ref>{{cite web |url=http://baikal.mobi/ |title=Зоопланктон в экосистеме озера Байкал / О Байкале.ру – Байкал. Научно и популярно |publisher=Baikal.mobi |access-date=2 January 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110930202148/http://baikal.mobi/ |archive-date=30 September 2011 }}</ref> Procjenjuje se da oni filtriraju čak hiljadu kubnih kilometara vode godišnje, odnosno cijelu zapreminu jezera svake dvadeset i tri godine.<ref>[https://epdf.tips/sacred-sea-a-journey-to-lake-baikal.html Sacred Sea: A Journey to Lake Baikal]</ref> Među najraznovrsnijim grupama beskičmenjaka su rakovi [[Amphipoda|''amfipodi'']] i [[Dvoljušturci|d''voljušturci'']], [[puževi]], [[annelida]] i [[Turbellaria|turbelarni crvi]]: == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Detlev Henschel, ''Kayak Adventure in Siberia: The first solo circumnavigation of Lake Baikal''. Amazon {{ISBN|978-3737561020}} * [[Colin Thubron]] (2000), ''In Siberia'', {{ISBN|978-0060953737}}, Harper Perennial. * [[Leonid Borodin]] (1988), ''Year of Miracle And Grief'', Quartet Books {{ISBN|978-0704300866}} * Martin Cruz Smith (2019), ''Siberian Dilemma'', Simon & Schuster {{ISBN|9781439140253}} * {{cite EB9 |wstitle = Baikal |volume= III | page = 241 }} * {{Cite EB1911|wstitle= Baikal | volume= 3 |last1= Kropotkin |first1= Peter Alexeivitch |author1-link= Peter Kropotkin| last2= Bealby |first2= John Thomas| pages = 215&ndash;216 |short= 1}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Lake Baikal}} {{Svjetska baština u Rusiji}} {{Spisak svjetskih mora}} [[Kategorija:Jezera u Rusiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]] 3vcxprk74wcn14o7nh70z9a24lvbwtl 0 87313 3671800 3498512 2024-12-09T02:59:33Z Emin Tarahija 159760 3671800 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Melanoma border.jpg|mini|200px|Melanom na koži.]] '''Melanom''' ({{lat|Melanoma}}) je maligni [[tumor]] melanocita koji se nalaze pretežno u [[koža|koži]], ali se mogu naći i u [[respiratorni sistem|respiratornim putevima]], [[probavni sistem|probavnom sistemu]], [[vagina|vagini]], [[mokraćna cijev|mokraćnoj cijevi]], [[usta|ustima]], [[mozak|mozgu]] i unutrašnjosti [[oko|oka]]. Iako se javlja u samo 4% svih oblika [[rak kože|raka kože]], odgovoran je za čak 80 posto smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite web |url=http://portal.ludbreg.hr/sites/zdravlje/melanom/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090207200134/http://portal.ludbreg.hr/sites/zdravlje/melanom/index.html |archive-date=7. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> Tumor nastaje nekontrolisanim bujanjem pigmentnih ćelija, [[melanocit]]a. Melanom u 80 posto bolesnika nastaje na mjestu pigmentacije, tj. [[Mladežna ćelija|mladeža]]. Melanom se može brzo širiti ([[Metastaza|metastazirati]]) u druge dijelove tijela putem [[limfni sistem|limfnog sistema]] ili putem [[krv]]i.<ref>http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik&section_menu=bolesti&bid=48</ref> Oko 160.000 novih slučajeva melanoma se dijagnostikuje širom svijeta svake godine, i češće se javlja kod muškaraca i bijelaca. Prema statistikama [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]], oko 48.000 smrtnih slučajeva godišnje je uzrokovano melanomom.<ref>{{Cite web |url=http://melanoma.at/en/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090131082404/http://melanoma.at/en/index.html |archive-date=31. 1. 2009 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Melanoma}} {{Tumori}} [[Kategorija:Kožne bolesti]] [[Kategorija:Onkologija]] 27pme4eyvtmlvpwghdqqc5hxh0m41ns 0 96783 3671795 3605033 2024-12-09T02:32:22Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = |Karta = Calcutta in India.png |Država = {{ZID|Indija}} |ImeSrednjegNivoaVlasti = Država |SrednjiNivoVlasti = [[Zapadni Bengal]] |Općina = |Stanovništvo = 5080519 |StanovništvoGodina = 2009 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 185 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = |Načelnik = |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.kolkatamycity.com |Slika = Victoria Memorial, Monument, Kolkata, India.jpg |SlikaInfo = }} '''Kolkata''', prije '''Kalkuta''', je grad u [[Indija|indijskoj]] državi [[Zapadni Bengal]]. Zajedno sa okolinom, u području Kolkate živi oko 15 miliona stanovnika,<ref>{{Cite web |url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&dat=32&geo=-104&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=&srt=pnan |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061117081029/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&dat=32&geo=-104&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=&srt=pnan |archive-date=17. 11. 2006 |url-status=live }}</ref> što čini Kolkatu trećim gradom po broju stanovnika u Indiji i osmim u svijetu. Kolkata se suočava sa problemima [[urbanizacija|urbanizacije]], kao što su siromaštvo, zagađenost i saobraćajno zagušenje. '''Kolkata''' <ref name="MB">{{Cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/kolkata|title=Kolkata|access-date=8. 12. 2022}}</ref> Bengali: [kolˈkata]; također poznat kao '''Calcutta''' {{IPAc-en|k|æ|l|ˈ|k|ʌ|t|ə}}<ref name="MB" /><ref name="longman">{{Cite book|last=Wells|first=John|title=Longman Pronunciation Dictionary|url=https://archive.org/details/longmanpronuncia0000unse|date=3. 4. 2008|publisher=Pearson Longman|isbn=978-1-4058-8118-0|edition=3rd|author-link=John C. Wells}}</ref> što je bio [[Spisak preimenovanih mjesta u Indiji|službeni naziv do 2001.]]) je glavni grad [[Indija|indijske]] [[Države i teritorije Indije|države]] [[Zapadni Bengal]]. Nalazi se na istočnoj obali [[rijeka Hooghly|rijeke Hoohly]] 80&nbsp;km zapadno od granice sa [[Bangladeš]]om. To je primarno poslovno, komercijalno i finansijsko središte [[Istočna Indija|istočne Indije]] i glavna komunikacijska luka za [[Sjeveroistočna Indija|sjeveroistočnu Indiju]].<ref name="worldbank20162">{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/news/feature/2016/04/19/better-integrated-transport-modes-will-help-reinvent-kolkata|title=Better Integrated Transport Modes will Help Reinvent Kolkata|date=20. 4. 2016|publisher=[[World Bank]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327204243/http://www.worldbank.org/en/news/feature/2016/04/19/better-integrated-transport-modes-will-help-reinvent-kolkata|archive-date=27. 3. 2019|url-status=live|access-date=9. 2. 2020}}</ref> Prema indijskom popisu iz 2011. godine, Kolkata je [[Spisak gradova u Indiji prema broju stanovnika|sedmi grad po broju stanovnika]] u Indiji, sa 45.&nbsp;[[lakh]] stanovnika (4.5&nbsp;miliona) stanovnika u gradu. To je dio [[Gradsko područje Kolkata|metropolitanskog područja Kolkata]] (ili poznatog kao [[Gradsko područje Kolkata|Velika Kolkata]]) koje ima populaciju od preko 1,41&nbsp;[[crore]] (14.1&nbsp;miliona) stanovnika što ga čini [[Spisak metropolitanskih područja u Indiji|trećim najnaseljenijim gradskim područjem]] u Indiji. U 2021. [[Gradsko područje Kolkata|gradsko područje Kalkute]] prešlo je 1,5&nbsp; crore (15&nbsp;miliona) registrovanih birača. [[Luka Kolkata]] je najstarija operativna luka Indije i njena jedina velika riječna luka. Kolkata se smatra kulturnom prijestonicom Indije. Kolkata je drugi najveći grad u kojem se govori [[Bengalski jezik|bengalski]] nakon [[Dhaka|Dake]]. Ima najveći broj [[Spisak ljudi iz Kolkate|nobelovaca]] među svim gradovima u Indiji.<ref name="Kolkata_Culture">—{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/luxury/travel/1245/india-calcutta-the-capital-of-culture.html|title=India: Calcutta, the capital of culture-Telegraph|website=telegraph.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160102024458/http://www.telegraph.co.uk/luxury/travel/1245/india-calcutta-the-capital-of-culture.html|archive-date=2. 1. 2016|url-status=dead|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=http://www.dnaindia.com/entertainment/report-kolkata-remains-cultural-capital-of-india-amitabh-bachchan-1763111|title=Kolkata remains cultural capital of India: Amitabh Bachchan – Latest News & Updates at Daily News & Analysis|date=10. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170625005244/http://www.dnaindia.com/entertainment/report-kolkata-remains-cultural-capital-of-india-amitabh-bachchan-1763111|archive-date=25. 6. 2017|url-status=live|access-date=25. 11. 2016}}<br /><br />—{{Cite news|url=http://www.business-standard.com/article/pti-stories/foundation-of-kolkata-museum-of-modern-art-laid-113111400889_1.html|title=Foundation of Kolkata Museum of Modern Art laid|agency=Press Trust of India|work=business-standard.com|access-date=25. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305054533/http://www.business-standard.com/article/pti-stories/foundation-of-kolkata-museum-of-modern-art-laid-113111400889_1.html|archive-date=5. 3. 2016|date=14. 11. 2013}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=9362769|title=Calcutta: habitat of the Indian intellectual|last=Reeves|first=Philip|date=5. 4. 2007|website=National Public Radio|access-date=29. 1. 2012}}<br /><br />—{{Cite book|last=Noble, Allen and Frank Costa|title=Regional development and planning for the 21st century : new priorities, new philosophies|url=https://archive.org/details/regionaldevelopm0000unse_i1p8|last2=Ashok Dutt|last3=Robert Kent|publisher=Ashgate Pub Ltd|year=1990|isbn=978-1-84014-800-8|pages=[https://archive.org/details/regionaldevelopm0000unse_i1p8/page/282 282], 396}}</ref><ref>{{Cite book|last=Pattanaik|first=Debashish|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC&q=yet+another+book+on+calcutta&pg=PP16|title=Calcutta: a cultural and literary history|last2=Anita Desai|publisher=[[Signal Books]]|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|page=xiv}}</ref> U kasnom 17. vijeku, tri sela koja su prethodila Kalkuti bila su pod vlašću [[Nawab iz Bengala|Navaba iz Bengala]] pod [[Mogulski carevi|mogulskim]] [[Sizerenstvo]]m. Nakon što je Nawab 1690. godine dao [[Istočnoindijska kompanija|istočnoindijskoj kompaniji]] trgovačku [[Licenca|dozvolu]]<ref>{{Cite book|last=Dutta|first=K.|title=Calcutta: a cultural history|url=https://archive.org/details/calcuttacultural0000dutt|last2=Desai|first2=A.|date=april 2008|publisher=Interlink Books|isbn=978-1-56656-721-3|location=Northampton, Massachusetts, US|pages=[https://archive.org/details/calcuttacultural0000dutt/page/n28 9]–10}}</ref>, kompanija je ovo područje razvila u sve više utvrđenu trgovačku stanicu poznatu kao [[Fort William, Indija|Fort William]]. Nawab [[Siraj ud-Daulah]] okupirao je Kalkutu 1756. godine, a Istočnoindijska kompanija ju je ponovo preuzela sljedeće godine. Godine 1793. Istočnoindijska kompanija bila je dovoljno jaka da ukine domorodnu vlast i [[Trajno naselje|preuzela punu suverenost]] nad regijom. Pod vlašću kompanije, a kasnije pod [[Britanska Indija|britanskom vladom]], Kalkuta je služila kao glavni grad teritorija koje su držali Britanci u Indiji do 1911. Te godine, nakon procjene njegovog geografskog položaja, u kombinaciji s rastućim nacionalizmom u [[Bengal]]u (Kalkuta je postala centar [[Indijski pokret za nezavisnost|indijskog pokreta za nezavisnost]]), Britanci su premjestili glavni grad u [[New Delhi]] koji je relativno centralniji. Nakon nezavisnosti 1947. godine, Kalkuta, koja je nekada bila glavni centar indijske trgovine, kulture i politike, pretrpjela je mnogo decenija [[Političko nasilje|političkog nasilja]] i [[Ekonomska stagnacija|ekonomske stagnacije]] prije nego što se oporavila.<ref name="ianjack1">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|title=India's riptide of modern aspiration has not reached Kolkata – but that can't last {{!}} Ian Jack {{!}} Opinion {{!}} The Guardian|date=7. 11. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 6. 2023|archive-date=7. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107093315/https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|url-status=bot: unknown}}</ref> Grad je također bio preplavljen hinduističkim izbjeglicama iz [[Istočni Bengal|Istočnog Bengala]] (današnji Bangladeš) u decenijama nakon [[Podjela Indije|podjele Indije]] 1947., transformirajući njegov pejzaž i oblikujući njegovu politiku.<ref>{{Citation|last=Talbot|first=Ian|last2=Singh|first2=Gurharpal|title=The Partition of India|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-67256-6|year=2009|url=https://www.cambridge.org/in/academic/subjects/history/twentieth-century-regional-history/partition-india?format=PB&isbn=9780521672566|pages=115–117}}</ref><ref>{{Citation|last=Tan|first=Tai Yong|last2=Kudaisya|first2=Gyanesh|title=The Aftermath of Partition in South Asia|url=https://books.google.com/books?id=O5zEtBxk72wC|year=2002|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-203-45060-4|pages=172–175}}</ref> Kao demografski raznolik [[Globalizacija i istraživačka mreža svjetskih gradova|globalni grad]], [[Kultura Kolkate|kultura Kalkute]] ima idiosinkrazije koje uključuju izrazito [[Para (bengal)|bliska naselja]] (''paras'') i [[Adda (južnoazijski)|razgovore slobodnog stila]] (''adda''). Kolkata je dom filmske industrije istočne Indije, poznate kao [[Kino Zapadnog Bengala|Tollywood]], i kulturnih institucija, kao što su [[Akademija likovnih umjetnosti, Kolkata|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Victoria Memorial, Kolkata|Victoria Memorial]], [[Azijsko društvo]], [[Indijski muzej]] i [[Nacionalna biblioteka Indije]]. Među naučnim institucijama, Kalkuta je domaćin [[Poljoprivredno hortikulturno društvo Indije|Poljoprivrednog hortikulturnog društva Indije]], [[Geološki zavod Indije|Geološkog zavoda Indije]], [[Botanički pregled Indije|Botaničkog istraživanja Indije]], [[Matematičko društvo Kalkute|Matematičkog društva Kalkute]], [[Udruženje Indijskog naučnog kongresa|Udruženja indijskih naučnih kongresa]], [[Zoološki pregled Indije|Zoološkog istraživanja Indije]], [[Institut za inženjere (Indija)|Institucije inženjera]], [[Antropološki pregled Indije|Antropološkog istraživanja Indije]] i [[Indijsko udruženje za javno zdravlje|Indijskog udruženja za javno zdravlje]]. Četiri nobelovca i dva dobitnika Nobelove memorijalne nagrade povezani su s gradom.<ref name="Kolkata_Nobel">—{{Cite web|url=https://www.thehindubusinessline.com/news/a-nobel-habit-how-kolkata-keeps-producing-winners/article29697930.ece|title=A Nobel habit: How Kolkata keeps producing winners|website=the hindu business line|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.pressenza.com/2019/10/the-nobel-prize-winners-from-kolkata/|title=The Nobel Prize Winners from Kolkata|website=pressenza|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.businessinsider.in/thelife/personalities/news/kolkata-has-been-home-to-six-nobel-prize-winners/articleshow/71592392.cms|title=checkout the list of Nobel Prize winners from Kolkata|website=the business insider|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://theprint.in/india/abhijit-banerjee-nobel-kolkata/305737/|title=Economist Abhijit Banerjee is the sixth Nobel winner with a Kolkata connection|website=the print|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.timesnownews.com/india/article/abhijit-banerjee-is-not-the-first-nobel-laureate-with-a-kolkata-connection-here-are-the-others/505851|title=Abhijit Banerjee is not the first Nobel laureate with a Kolkata connection – here are the others|website=timesnow|access-date=25. 7. 2016}}</ref> Iako je dom velikih kriket borilišta i franšiza, Kolkata se u Indiji ističe po tome što je centar [[Nogomet|nogometnih asocijacija]] u zemlji i ima jaku kulturu u drugim sportovima manje rasprostranjenim drugdje. Otuda je Kolkata poznata i kao 'grad radosti'.<ref name="indiatimes">{{Cite news|url=https://timesofindia.indiatimes.com/readersblog/explore-india/kolkata-city-of-joy-47448/|work=The Times of India|title=Kolkata city of joy|access-date=4. 2. 2023}}</ref> == Etimologija == Riječ ''Kolkata'' (Bengali {{lang-bn|কলকাতা}}  [kolˈkata]) potiče od ''[[Kalikata|Kolikata]]'' (Bengali [ˈkɔliˌkata] ), naziv [[Bengalski jezik|na bengalskom jeziku]] za jedno od tri sela koja su prethodila dolasku Britanaca, druga dva sela su bila [[Sutanuti]] i [[Gobindapur, Kolkata|Govindapur]].<ref name="Marcuse 2000">{{Cite book|last=Marcuse|first=Peter|url=http://archive.org/details/globalizingcitie00marc|title=Globalizing cities : a new spatial order?|last2=Kempen|first2=Ronald van|date=2000|publisher=Oxford ; Malden, Mass. : Blackwell|others=Library Genesis|isbn=978-0-631-21289-8}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Fort_William,_Calcutta,_1735.jpg|mini| [[Fort William, Indija|Fort William]], sjedište [[Istočnoindijska kompanija|britanske istočnoindijske kompanije]]]] === Britanska kolonijalna vladavina === [[Datoteka:Arms_of_the_city_of_Calcutta.jpg|mini|Grb grada Kalkute, oko 1914.]] Otkriće i [[Arheologija|arheološka]] studija [[Chandraketugarh]]a, 35&nbsp;km sjeverno od Kalkute, pružaju dokaze da je regija u kojoj se grad nalazi bila naseljena više od dva milenija.<ref>{{Cite book|last=Singh|first=Upinder|url=https://books.google.com/books?id=GW5Gx0HSXKUC&pg=PA395|title=A history of ancient and early medieval India: from the Stone Age to the 12th century|publisher=[[Pearson Education]]|year=2008|isbn=978-81-317-1677-9|location=New Delhi|page=395|author-link=Upinder Singh|access-date=25. 1. 2012}}</ref><ref name="Das">{{Cite news|last=Das|first=S.|url=http://www.telegraphindia.com/1030115/asp/frontpage/story_1575128.asp|title=Pre-Raj crown on Clive House: abode of historical riches to be museum|work=[[The Telegraph (Calcutta)|The Telegraph]]|location=Kolkata|date=15. 1. 2003|access-date=26. 4. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930061030/http://www.telegraphindia.com/1030115/asp/frontpage/story_1575128.asp|archive-date=30. 9. 2007}}</ref> [[Zabilježena historija]] Kolkate započela je 1690. godine dolaskom engleske [[Istočnoindijska kompanija|istočnoindijske kompanije]], koja je konsolidirala svoje trgovačko poslovanje u Bengalu. [[Job Charnock]], administrator koji je radio za kompaniju, ranije se smatrao osnivačem grada;<ref>{{Cite book|last=Nair|first=P. Thankappan|title=Job Charnock: The Founder of Calcutta: In Facts and Fiction: An Anthology|publisher=Engineering Times Publications|year=1977|location=Calcutta|pages=16–17|chapter=A Portrait of Job Charnock|oclc=4497022|quote=There are no two opinions that Calcutta is not the product of the vision of Job Charnock ... Charnock alone founded Calcutta.|author-link=P. Thankappan Nair}}</ref> Kao odgovor na javnu peticiju,<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3034419.stm|title=Court changes Calcutta's history|date=16. 5. 2003|access-date=25. 7. 2016|work=BBC News|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306211159/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3034419.stm|archive-date=6. 3. 2016}}</ref> [[Visoki sud u Kalkuti]] je 2003. presudio da grad nema osnivača.<ref name="notcharnock">{{Cite news|last=Gupta|first=Subhrangshu|title=Job Charnock not Kolkata founder: HC says city has no foundation day|url=http://www.tribuneindia.com/2003/20030518/nation.htm#3|work=[[The Tribune (Chandigarh)|The Tribune]]|location=Chandigarh, India|date=18. 5. 2003|access-date=7. 12. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061129050204/http://www.tribuneindia.com/2003/20030518/nation.htm#3|archive-date=29. 11. 2006}}</ref> Područje koje je zauzimao današnji grad obuhvatalo je tri sela: [[Kalikata]], [[Gobindapur, Kolkata|Gobindapur]] i [[Sutanuti]]. Kalikata je bila ribarsko selo; Šutanuti je bilo selo tkalja na obali rijeke. Bili su dio imanja koje je pripadalo [[Mogulski carevi|mogulskom caru]]; ''[[jagir]]dari'' (zemljište koje je kralj dodijelio svojim plemićima) prava na oporezivanje sela imala je posjednička porodica [[Sabarna Roy Choudhury]], ili ''[[zamindar]]i''. Ova prava su prenesena na East India Company 1698.<ref name="BanerjeePage1and3">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=cSTEOx_Lw9MC|title=Calcutta mosaic: essays and interviews on the minority communities of Calcutta|publisher=Anthem Press|year=2009|isbn=978-81-905835-5-8|editor-last=Banerjee|editor-first=Himadri|location=New Delhi|access-date=29. 1. 2012|editor-last2=Gupta|editor-first2=Nilanjana|editor-last3=Mukherjee|editor-first3=Sipra|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509233321/http://books.google.com/books?id=cSTEOx_Lw9MC&dq|archive-date=9. 5. 2013|url-status=live}}</ref> {{Rp|1}} Tokom 1960-ih i 1970-ih, ozbiljne nestašice struje, štrajkovi i nasilni [[Marksizam|marksističko]] - [[maoisti]]čki pokret grupa poznatih kao [[naksalit]]i oštetili su veliki dio gradske infrastrukture, što je rezultiralo ekonomskom stagnacijom.<ref name="ianjack">—{{Citation|last=Banerjee|first=Partha Sarathi|date=5. 2. 2011|title=Party, Power and Political Violence in West Bengal|website=[[Economic and Political Weekly]]|pages=16–18}}<br /><br />—{{Citation|last=Gooptu|first=Nandini|date=1. 6. 2007|title=Economic Liberalisation, Work and Democracy: Industrial Decline and Urban Politics in Kolkata|website=[[Economic and Political Weekly]]|pages=1922–1933}}<br /><br />—{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|title=India's riptide of modern aspiration has not reached Kolkata&nbsp;– but that can't last|last=Jack|first=Ian|date=4. 2. 2011|work=The Guardian|location=London|access-date=6. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107093315/https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|archive-date=7. 11. 2016}}</ref> [[Oslobodilački rat Bangladeša]] 1971. doveo je do masovnog priliva hiljada izbjeglica, od kojih su mnoge bile bez novca, što je opteretilo infrastrukturu Kalkute.<ref>{{Cite book|last=Bennett|first=A|title=London review of books: an anthology|last2=Hindle|first2=J|publisher=Verso Books|year=1996|isbn=978-1-85984-121-1|location=London|pages=63–70}}</ref> Sredinom 1980-ih, [[Mumbai|Mumbaj]] (tada se zvao Bombaj) pretekao je Kalkutu kao najnaseljeniji grad u Indiji. Godine 1985. premijer [[Rajiv Gandhi]] nazvao je Kalkutu "umirućim gradom" u svjetlu njegovih društveno-političkih nedaća.<ref>{{Cite news|last=Follath|first=Erich|work=[[Spiegel Online]]|location=Hamburg|url=http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,387701,00.html|title=From poorhouse to powerhouse|access-date=15. 1. 2011|date=30. 11. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707163423/http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,387701,00.html|archive-date=7. 7. 2011}}</ref> U periodu 1977–2011, Zapadnim Bengalom je iz Kalkute upravljao [[Lijeva prednja strana (Zapadni Bengal)|Lijevi front]], kojim je dominirala [[Komunistička partija Indije (marksistička)|Komunistička partija Indije]] (CPM). Bila je to demokratski izabrana komunistička vlada na svijetu s najdužim stažom, tokom koje je Kalkuta bila ključna baza [[Socijalizam u Indiji|indijskog komunizma]].<ref name="Biswas">{{Cite news|last=Biswas|first=S.|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4909832.stm|title=Calcutta's colorless campaign|access-date=26. 4. 2006|date=16. 4. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20120214053922/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4909832.stm|archive-date=14. 2. 2012}}</ref><ref>{{Cite book|last=Dutta|first=Krishna|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|title=Calcutta: a cultural and literary history|publisher=[[Signal Books]]|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|location=Oxford, UK|pages=185–87|access-date=30. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728081609/http://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|archive-date=28. 7. 2011|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Singh|first=Chandrika|url=https://books.google.com/books?id=2Sl1vY5gAdsC|title=Communist and socialist movement in India: a critical account|publisher=Mittal Publications|year=1987|isbn=978-81-7099-031-4|location=New Delhi|pages=154–55|access-date=30. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616061027/http://books.google.com/books?id=2Sl1vY5gAdsC&dq|archive-date=16. 6. 2013|url-status=live}}</ref> Na [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2011|izborima za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2011.]], Lijevi front je poražen od [[Trinamool kongres]]a. Ekonomski oporavak grada dobio je zamah nakon 1990-ih, kada [[Ekonomska liberalizacija u Indiji|je Indija počela provoditi pro-tržišne reforme]]. Od 2000. godine, sektor usluga informacionih tehnologija (IT) revitalizirao je stagnirajuću ekonomiju Kalkute. Grad takođe doživljava značajan rast u svojoj proizvodnoj bazi.<ref>{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|title=BBC NEWS {{!}} Programmes {{!}} Crossing Continents {{!}} Rising Kolkata's winners and losers|date=4. 2. 2012|website=web.archive.org|access-date=17. 6. 2023|archive-date=4. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120204123645/http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Geografija == {{Široka slika|Howrah Pano 3.jpg|900px|Obzor rijeke Kalkute od [[Howrah]]a}}Rasprostranjena otprilike sjever-jug duž istočne obale [[Rijeka Hooghly|rijeke Hooghly]], Kolkata se nalazi unutar donje [[Delta Ganga|delte Ganga]] u istočnoj Indiji oko 75 &nbsp;km zapadno od međunarodne granice sa [[Bangladeš]]om; nadmorska visina grada je 1,5 – 9 m.<ref>{{Cite web|url=http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA01844|title=PIA01844: space radar image of Calcutta, West Bengal, India|date=15. 4. 1999|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114231031/http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA01844|archive-date=14. 1. 2012|url-status=live|access-date=15. 1. 2012}}</ref> Veći dio grada je prvobitno bio močvarno područje koje je obnavljano tokom decenija kako bi se primilo rastuće stanovništvo.<ref>{{Cite book|last=Chatterjee|first=S. N.|title=Water Resources, Conservation and Management|publisher=Atlantic Publishers and Distributors|year=2008|isbn=978-81-269-0868-4|location=New Delhi|page=33}}</ref> Preostala nerazvijena područja, poznata kao [[močvarna područja Istočne Kolkate]], [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]] (1975.) su proglašena "močvarnim područjem od međunarodnog značaja".<ref>{{Cite journal|last=Roy Chadhuri|first=S.|last2=Thakur|first2=A. R.|date=25. 7. 2006|title=Microbial genetic resource mapping of East Calcutta wetlands|journal=Current Science|volume=91|issue=2|pages=212–17}}</ref> Kao i kod većine [[Indo-Gangska ravnica|Indo-Gangske nizije]], tlo i voda su pretežno [[Aluvijum|aluvijalnog]] porijekla. Kolkata se nalazi iznad "Bengalskog basena", perikratonskog tercijarnog basena.<ref name="soil characterisation">{{Cite conference|location=Guntur, India}}</ref> Bengalski bazen se sastoji od tri strukturne jedinice: polica ili platforma na zapadu; centralna šarka ili prelom polica/kosine; i duboki bazenski dio na istoku i jugoistoku. Kolkata se nalazi na vrhu zapadnog dijela zone šarke koja je oko 25&nbsp;km široka na dubini od oko 45 000 m ispod površine.<ref name="soil characterisation" /> Zone polica i šarki imaju mnogo kvarova?, među kojima su neke aktivne. Ukupna debljina sedimenta ispod Kalkute je skoro 7500 m iznad [[Podrum (geologija)|kristalnog podruma]]; od njih prvih je [[kvartar]], praćen sa 4500 – 5500 m [[tercijar]]nih sedimenata, 550–700 m [[Trap (geologija)|zamka]] ispiranja [[Kreda (period)|kredne]] zamke i 600 – 800 m [[Perm (period)|Permsko]] - [[Karbon (geološko razdoblje)|karbonske]] stijene [[Gondvana|Gondvane]].<ref name="soil characterisation" /> Kvartarni sedimenti se sastoje od gline, mulja i nekoliko vrsta pijeska i šljunka. Ovi sedimenti su u sendviču između dva sloja gline: donjeg na dubini od 250–650 m ; gornji 10 –40 m u debljine.<ref name="Bunting">{{Cite report|location=Stirling, UK}}</ref> Prema [[Biro za indijske standarde|Birou za indijske standarde]], na skali u rasponu od {{Nowrap|I to V}}, kako bi se povećala osjetljivost na potrese, grad se nalazi unutar [[Zone opasnosti od zemljotresa Indije|seizmičke zone III]].<ref name="hazardprofile1">{{Cite web|url=http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|title=Hazard profiles of Indian districts|website=National Capacity Building Project in Disaster Management|publisher=[[UNDP]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519100611/http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|archive-date=19. 5. 2006|access-date=23. 8. 2006}}</ref>[[Gradsko područje Kalkute]] prostire se na 1 886,67&nbsp;km² <ref name="kmdaanreport2011kma">{{Cite web|url=http://www.kmdaonline.org/pdf/aar11/introducing_kma.pdf|title=Introducing KMA|year=2011|website=Annual Report 2011|publisher=Kolkata Metropolitan Development Authority|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605134704/http://www.kmdaonline.org/pdf/aar11/introducing_kma.pdf|archive-date=5. 6. 2013|url-status=dead|access-date=9. 2. 2012}}</ref> {{Rp|7}}i sastoji se od 4&nbsp;općinske korporacije (uključujući općinsku korporaciju Kolkata), 37&nbsp;[[Četvrti u Kolkati|lokalne općine]] i 24&nbsp;[[panchayat blok]]a, od 2011.<ref name="kmdaanreport2011kma" /> {{Rp|7}}Urbana aglomeracija je obuhvatala 72&nbsp;grada i 527&nbsp;varoši i sela, od 2006.<ref name="Metropolis" /> Prigradska područja u metropolitanskoj oblasti Kolkata obuhvataju dijelove sljedećih okruga: [[Okrug Sjever 24 Parganas|Sjever 24 Parganas]], [[Okrug South 24 Parganas|Jug 24 Parganas]], [[Okrug Howrah|Howrah]], [[Okrug Hooghly|Hooghly]] i [[Okrug Nadia|Nadia]].<ref name="urbanprice3">{{Cite book|url=http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|title=Kolkata—an outline|publisher=Town and Country Planning Organisation, Ministry of Urban Development, Government of India|year=2008|editor-last=Sahdev|editor-first=Shashi|series=Industry and Economic Planning|format=DOC|access-date=6. 12. 2011|editor-last2=Verma|editor-first2=Nilima|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426025356/http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead}}</ref> {{Rp|15}}Kolkata, koja je pod jurisdikcijom [[Kolkata Municipal Corporation]] (KMC), ima površinu od 206 km2.<ref name="Metropolis">{{Cite web|url=http://www.metropolis.org/sites/default/files/metropolitan_regions/438_007_kolkata_eng.pdf|title=007 Kolkata (India)|publisher=World Association of the Major Metropolises|archive-url=https://web.archive.org/web/20120308102346/http://www.metropolis.org/sites/default/files/metropolitan_regions/438_007_kolkata_eng.pdf|archive-date=8. 3. 2012|url-status=dead|access-date=31. 8. 2007}}</ref> Dimenzija istok-zapad grada je relativno uska, proteže se od rijeke Hooghly na zapadu do otprilike [[Eastern Metropolitan Bypass|istočne gradske obilaznice]] na istoku - raspon od 9 – 10&nbsp;km.<ref>{{cite map|publisher=NASA|title=Calcutta, West Bengal, India|url=http://southport.jpl.nasa.gov/cdrom/sirced03/cdrom/DATA/LOCATION/ASIAMIDE/CALCUTTA/CALCUTTA.HTM|date=20. 6. 1996|series=Mission to planet earth program|access-date=25. 2. 2012|archive-date=4. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130104150559/http://southport.jpl.nasa.gov/cdrom/sirced03/cdrom/DATA/LOCATION/ASIAMIDE/CALCUTTA/CALCUTTA.HTM|url-status=dead}}</ref> Udaljenost sjever-jug je veća, a njegova osa se koristi za podjelu grada na sjevernu, centralnu, južnu i istočnu Kalkutu. Sjeverna Kolkata je najstariji dio grada. Karakterizirana arhitekturom iz 19. stoljeća i uskim uličicama, obuhvata područja kao što su [[Jorasanko]], [[Rajabazar, Kolkata|Rajabazar]], [[Maniktala]], [[Ultadanga]], [[Shyambazar]], [[Shobhabazar]], [[Bagbazar]], [[Cossipore]], [[Sinthee]] itd. Sjeverna prigradska područja kao što su [[Dum Dum]], [[Baranagar]], [[Belgharia]], [[Sodepur]], [[Khardaha]], [[New Barrackpore]], [[Madhyamgram]], [[Barrackpore]], [[Barasat]] itd. su također unutar grada Kalkute (kao metropolitanska struktura).<ref>{{Cite web|url=http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|title=tcpomud.gov.in KOL.doc|access-date=19. 6. 2023|archive-date=26. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426025356/http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|url-status=dead}}</ref> Centralna Kolkata je domaćin centralnog poslovnog okruga. Sadrži [[BBD Bagh]], ranije poznat kao Dalhousie Square, i [[Esplanade, Kolkata|Esplanadu]] na istoku; [[Strand Road, Kolkata|Rajiv Gandhi Sarani]] je na njegovom zapadu.<ref>{{Cite web|url=http://www.westbengaltourism.gov.in/web/guest/dalhousie-square|title=Kolkata Heritage|publisher=Government of West Bengal|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114162511/http://www.westbengaltourism.gov.in/web/guest/dalhousie-square|archive-date=14. 1. 2012|url-status=dead|access-date=27. 11. 2011}}</ref> Tu se nalaze [[Zgrada pisaca|Sekretarijat Zapadnog Bengala]], [[General Post Office, Kolkata|Generalna pošta]], [[Rezervna banka Indije]], [[Visoki sud u Kalkuti]], sjedište policije [[Lalbazar]] i nekoliko drugih vladinih i privatnih ureda. Još jedno poslovno središte je područje južno od [[Park Street, Kolkata|ulice Park]], koje se sastoji od saobraćajnica kao što su [[Chowringhee Road|Jawahar Lal Nehru Road]], [[Camac Street|Abanindra Nath Tagore Sarani]], Dr. Martin Luther King Sarani, Dr. Upendra Nath Brahmachari Sarani, [[Shakespeare Sarani]] i [[AJC Bose Road|Acharay Jagadish Chandra Basu Road]] .<ref>{{Cite news|title=BSNL may take two weeks to be back online|url=http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-09/kolkata/28184192_1_broadband-connections-calcutta-telephones-broadband-lines|archive-url=https://web.archive.org/web/20120104170721/http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-09/kolkata/28184192_1_broadband-connections-calcutta-telephones-broadband-lines|archive-date=4. 1. 2012|agency=[[Times News Network]] (TNN)|date=9. 7. 2009|access-date=27. 11. 2011|quote=With the Camac Street-Park Street-Shakespeare Sarani commercial hub located smack in the middle of the affected zone...|work=[[The Times of India]]|location=New Delhi}}</ref> Južna Kolkata se razvila nakon što je Indija stekla nezavisnost 1947. godine; uključuje luksuzna naselja kao što su [[Bhawanipore]], [[Alipore]], [[Ballygunge]], [[Kasba (Kolkata)|Kasba]], [[Dhakuria]], [[Santoshpur, Kolkata|Santoshpur]], [[Garia]], [[Golf Green]], [[Tollygunge]], [[Novi Alipore|New Alipore]], [[Behala]], [[Barisha, Indija|Barisha]] itd. Južna prigradska područja kao što su [[Maheshtala]], [[Budge Budge]], [[Rajpur Sonarpur]], [[Baruipur]] itd. su također unutar grada Kalkute (kao gradska struktura).<ref name="Marcuse 2000"/> [[Majdan (Kolkata)|Maidan]] je veliko otvoreno polje u srcu grada koje je nazvano "pluća Kolkate"<ref>{{Cite news|title=In city's teeming heart, a place to gaze and graze|first=Jim|last=Yardley|url=https://www.nytimes.com/2011/01/28/world/asia/28india.html?pagewanted=1&_r=1|work=The New York Times|location=New York|date=27. 1. 2011|access-date=27. 11. 2011|quote=To Kolkata, it is the 'lungs of the city,' a recharge zone for the soul.}}</ref> i u njemu se mogu održavati sportski događaji i javni sastanci.<ref>{{Cite news|title=Maidan marauders|last=Das|first=Soumitra|url=http://www.telegraphindia.com/1100221/jsp/calcutta/story_12132260.jsp|work=The Telegraph|date=21. 2. 2010|location=Kolkata|access-date=27. 11. 2011|archive-date=18. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118134300/http://www.telegraphindia.com/1100221/jsp/calcutta/story_12132260.jsp}}</ref> [[Victoria Memorial (Indija)|Victoria Memorial]] i [[Trkalište u Kolkati]] nalaze se na južnom kraju Majdana. Među ostalim parkovima su [[Central Park (Kolkata)|Central Park]] u Bidhannagaru i [[Milenijski park (Kolkata)|Millennium Park]] na Rajiv Gandhi Sarani, uz rijeku Hooghly. === Klima === Kolkata je podložna [[Tropska savanska klima|tropskoj vlažnoj i suhoj klimi]] koja je označena ''kao Aw'' prema [[Köppenova klasifikacija klime|Kepenovoj klasifikaciji klime]]. Prema izvještaju [[UNDP|Programa Ujedinjenih naroda za razvoj]], njegova zona vjetra i ciklona predstavlja "veoma visok rizik od oštećenja".<ref name="hazardprofile">{{Cite web|url=http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|title=Hazard profiles of Indian districts|website=National Capacity Building Project in Disaster Management|publisher=[[UNDP]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519100611/http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|archive-date=19. 5. 2006|access-date=23. 8. 2006}}</ref> === Pitanja životne sredine === Zagađenje je glavna briga u Kalkuti. {{As of|2008}} , godišnja koncentracija [[sumpor-dioksid]]a i [[Dušik-dioksid|azot-dioksida]] bila je u okviru nacionalnih standarda kvaliteta ambijentalnog vazduha Indije, ali nivoi [[Čestice|suspendovanih čestica]] koje se mogu udisati su bile visoke, iu rastućem trendu pet uzastopnih godina, uzrokujući smog i izmaglicu.<ref name="ambientairquality">{{Cite web|url=http://cpcb.nic.in/upload/AnnualReports/AnnualReport_37_ANNUAL_REPORT-08-09.pdf|title=Annual report 2008–2009|last=Central Pollution Control Board|publisher=Ministry of Environment and Forests, Government of India|page=40|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426072456/http://cpcb.nic.in/upload/AnnualReports/AnnualReport_37_ANNUAL_REPORT-08-09.pdf|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead|access-date=2. 2. 2012}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.telegraphindia.com/1081030/jsp/calcutta/story_10035984.jsp|title=Smog city chokes & grounds: foul air, moist and smoky|work=The Telegraph|location=Kolkata|date=30. 10. 2008|access-date=25. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604143452/http://www.telegraphindia.com/1081030/jsp/calcutta/story_10035984.jsp|archive-date=4. 6. 2011}}</ref> Ozbiljno zagađenje vazduha u gradu izazvalo je porast respiratornih oboljenja povezanih sa zagađenjem, kao što je rak pluća.<ref name="BBC51707">{{Cite news|last=Bhaumik|first=Subir|title=Oxygen supplies for India police|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/6665803.stm|publisher=BBC|date=17. 5. 2007|access-date=23. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070612072737/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/6665803.stm|archive-date=12. 6. 2007}}</ref> == Ekonomija == [[Datoteka:Reserve_Bank_of_India_(RBI)_building,_September_2011.jpg|lijevo|mini| Zgrada [[Banka rezervi Indije]], Kolkata]] Kolkata je komercijalno i finansijsko središte [[Istočna Indija|istočne]] i [[Sjeveroistočna Indija|sjeveroistočne Indije]]<ref name="urbanprice3"/> i dom [[berza u Kalkuti|berze u Kalkuti]].<ref name="worldbank20162"/><ref name="CSE">{{Cite web|url=http://www.cse-india.com/cse_factbook.htm|title=Genesis and growth of the Calcutta Stock Exchange|publisher=Calcutta Stock Exchange Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20060419055547/http://cse-india.com/cse_factbook.htm|archive-date=19. 4. 2006|url-status=dead|access-date=26. 4. 2006}}</ref> To je glavna trgovačka i vojna luka, i jedan je od pet gradova u istočnoj Indiji (pored [[Aerodrom Biju Patnaik|Bhubaneswar]], [[Međunarodni aerodrom Lokpriya Gopinath Bordoloi|Guwahati]], [[Aerodrom Imphal|Imphal]] i [[Međunarodni aerodrom Kushinagar|Kushinagar]] ) koji ima [[Međunarodni aerodrom Netaji Subhas Chandra Bose|međunarodni aerodrom]]. Nekada vodeći grad Indije, Kolkata je doživjela stabilan ekonomski pad u decenijama nakon indijske nezavisnosti zbog naglog porasta stanovništva i porasta militantnog [[Sindikat|sindikalizma]], što je uključivalo česte štrajkove koje su podržavale ljevičarske stranke.<ref name="bbceco">{{Cite news|last=Dutta|first=Tanya|author-link=Tanya Datta|title=Rising Kolkata's winners and losers|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|access-date=11. 12. 2011|publisher=BBC|date=22. 3. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20120204123645/http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|archive-date=4. 2. 2012}}</ref> Od 1960-ih do kasnih 1990-ih, nekoliko fabrika je zatvoreno, a preduzeća preseljena.<ref name="bbceco" /> Nedostatak kapitala i resursa doprinio je depresivnom stanju gradske ekonomije i doveo do neželjenog naziva: "umirući grad".<ref>{{Cite news|first=Sudipta|last=Dutta|url=http://www.financialexpress.com/news/calcutta-chronicles/417579/|title=Calcutta chronicles|date=1. 2. 2009|work=Financial Express|location=New Delhi|access-date=6. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615141012/http://www.financialexpress.com/news/calcutta-chronicles/417579|archive-date=15. 6. 2013}}</ref> Gradsko bogatstvo se poboljšalo nakon liberalizacije [[Ekonomija Indije|indijske ekonomije]] 1990-ih i promjena u ekonomskoj politici koju je donijela vlada Zapadnog Bengala.<ref name="bbceco" /> Nedavne procjene ekonomije gradskog područja Kalkute kreću se od 150 dolara&nbsp;to&nbsp;$250&nbsp;milijardi ( [[Paritet kupovne moći|PPP]] [[Bruto domaći proizvod|BDP]] ) i svrstali su je [[Lista gradova prema BDP-u|na treće mjesto najproduktivnije metro područje]] Indije.<ref name="gdp">—{{Cite web|url=https://www.brookings.edu/research/global-metro-monitor/|title=Global city GDP 2014|date=22. 1. 2015|publisher=[[Brookings Institution]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525113815/https://www.brookings.edu/research/global-metro-monitor/|archive-date=25. 5. 2017|url-status=live|access-date=4. 3. 2017}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.ukmediacentre.pwc.com/imagelibrary/downloadMedia.ashx?MediaDetailsID=1562|title=Global city GDP rankings 2008–2025|publisher=[[Pricewaterhouse Coopers|PwC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504031739/https://www.ukmediacentre.pwc.com/imagelibrary/downloadMedia.ashx?MediaDetailsID=1562|archive-date=4. 5. 2011|access-date=16. 12. 2009}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://in.finance.yahoo.com/photos/the-top-15-indian-cities-by-gdp-1348807591-slideshow/the-top-15-indian-cities-by-gdp-photo-1348807055.html|title=India's top 15 cities with the highest GDP Photos Yahoo! India Finance|date=28. 9. 2012|publisher=[[Yahoo! Finance]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141009131024/https://in.finance.yahoo.com/photos/the-top-15-indian-cities-by-gdp-1348807591-slideshow/the-top-15-indian-cities-by-gdp-photo-1348807049.html|archive-date=9. 10. 2014|access-date=27. 3. 2017}}</ref> [[Datoteka:The_42.jpg|mini| Sa 260 metara, zgrada [[42]] u [[Chowringhee]]ju je najviša zgrada u Kolkati.<ref>{{Cite web|url=https://www.emporis.com/buildings/1202103/the-42-kolkata-india|title=The 42|website=Emporis|archive-url=https://web.archive.org/web/20191216110218/https://www.emporis.com/buildings/1202103/the-42-kolkata-india|archive-date=16. 12. 2019|url-status=dead}}</ref>]] Fleksibilna proizvodnja je bila norma u Kalkuti, koja ima [[neformalni sektor]] koji zapošljava više od 40% radne snage.<ref name="spatialchange">{{Cite book|last=Chakravorty|first=Sanjoy|url=https://archive.org/details/globalizingcitie00marc|title=Globalizing cities: a new spatial order?|publisher=Blackwell Publishing|year=2000|isbn=978-0-631-21290-4|editor-last=Marcuse|editor-first=Peter|location=Oxford, UK|pages=[https://archive.org/details/globalizingcitie00marc/page/n75 56]–77|chapter=From colonial city to global city? The far-from-complete spatial transformation of Calcutta|editor-last2=Kempen|editor-first2=Ronald van|url-access=limited}}</ref> Jedna neorganizirana grupa, [[Hawkers u Kalkuti|prodavači na cesti]], ostvarila je posao vrijedan 87,72 milijardi ₹&nbsp; (2 milijardi {{USD}}&nbsp;) u 2005.<ref name="Telegraphhawker">{{Cite news|url=http://www.telegraphindia.com/1061130/asp/frontpage/story_7071031.asp|title=Hawkers stay as Rs. 265 crore talks|access-date=16. 2. 2008|last=Ganguly|first=Deepankar|work=The Telegraph|location=Kolkata|date=30. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200645/http://www.telegraphindia.com/1061130/asp/frontpage/story_7071031.asp|archive-date=27. 9. 2007}}</ref> {{As of|2001}}., oko 0,81% gradske radne snage bilo je zaposleno u [[Primarni sektor privrede|primarnom sektoru]] (poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo itd.); 15,49% radilo je u [[Sekundarni sektor privrede|sekundarnom sektoru]] (industrija i proizvodnja); a 83,69% radilo je u [[Tercijarni sektor privrede|tercijarnom sektoru]] (uslužne djelatnosti).<ref name="urbanprice3"/> {{Rp|19}}{{As of|2003}}, većina domaćinstava u sirotinjskim četvrtima bila je angažovana u zanimanjima koja pripadaju neformalnom sektoru; 36,5% je bilo uključeno u usluge gradske srednje klase (kao spremačice, vozači, itd.), a 22,2% su bili [[Najamni rad|povremeni radnici]].<ref name="kundu">{{Cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/Global_Report/pdfs/Kolkata_bw.pdf|title=Understanding slums: case studies for the global report on human settlements 2003. The case of Kolkata, India|last=Kundu|first=N|publisher=Development Planning Unit. [[University College, London]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060524005019/http://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/Global_Report/pdfs/Kolkata_bw.pdf|archive-date=24. 5. 2006|url-status=live|access-date=26. 4. 2006}}</ref> {{Rp|11}}Oko 34% raspoložive radne snage u sirotinjskim četvrtima Kalkute bilo je nezaposleno.<ref name="kundu" /> {{Rp|11}}Prema jednoj procjeni, skoro četvrtina stanovništva živi s manje od 27 rupija (ekvivalentno 45 američkih centi) dnevno.<ref name="2014 Indian general election, Calcutta">{{Cite news|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/news/world/asia/article4086790.ece|title=End is nigh for Gandhis after India's marathon poll|work=The Times|date=12. 1. 2014|access-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512160254/http://www.thetimes.co.uk/tto/news/world/asia/article4086790.ece|archive-date=12. 5. 2014}}</ref> == Vlada i javne službe == === Civilna uprava === [[Datoteka:Calcutta_High_Court.jpg|alt=A red-and-yellow building with multiple arches and towers standing against a backdrop of blue sky and framed by trees|mini| Visoki sud u Kalkuti]] Kolkata upravlja nekoliko vladinih agencija. [[Općinska korporacija Kolkata]], ili KMC, nadgleda i upravlja civilnom infrastrukturom 16 općina grada, koje zajedno obuhvataju 144&nbsp;odjeljenja.<ref name="kmcbasicstat">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/BasicStatistics.jsp|title=Basic statistics of Kolkata|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://archive.today/20120104175605/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/BasicStatistics.jsp|archive-date=4. 1. 2012|url-status=live|access-date=5. 2. 2012}}</ref> Svaki odjel bira vijećnika u KMC. Svaka opština ima odbor vijećnika, od kojih je svaki izabran da predstavlja štićenik. Korporacija se bavi urbanističkim planiranjem i održava puteve, škole, bolnice, bolnice i opštinske pijace uz pomoć opštinskih odbora.<ref name="kmcfunction" /> Kao vrhunsko tijelo Kalkute, korporacija obavlja svoje funkcije preko gradonačelnika u vijeću, koji se sastoji od [[Gradonačelnik Kalkute|gradonačelnika]], zamjenika gradonačelnika i deset drugih izabranih članova KMC-a.<ref name="kmcstructure">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/downloads/structure.pdf|title=Legislative structure|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://web.archive.org/web/20120104193107/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/downloads/structure.pdf|archive-date=4. 1. 2012|url-status=dead|access-date=3. 12. 2011}}</ref> Funkcije KMC-a uključuju vodosnabdijevanje, odvodnju i kanalizaciju, kanalizaciju, upravljanje čvrstim otpadom, uličnu rasvjetu i regulaciju zgrada.<ref name="kmcfunction">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/KMCFunctions.jsp|title=KMC functions|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://archive.today/20120104184545/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/KMCFunctions.jsp|archive-date=4. 1. 2012|url-status=live|access-date=3. 12. 2011}}</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:Mchbuilding.JPG|alt=A big building in cream colour with many columns and a portico|lijevo|mini| [[Medicinski fakultet i bolnica, Kolkata|Calcutta Medical College]], druga institucija u Aziji koja predaje modernu medicinu (nakon 'Ecole de Médicine de Pondichéry')]] Prema indijskoj nacionalnoj anketi o zdravlju porodice iz 2005., samo je mali dio domaćinstava u Kalkuti bio pokriven bilo kojim zdravstvenim programom ili [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenim osiguranjem]].<ref name="healthsurvey">{{Cite web|url=http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADQ634.pdf|title=Health and living conditions in eight Indian cities|last=Gupta|first=Kamla|last2=Arnold|first2=Fred|year=2009|website=National Family Health Survey (NFHS-3), India, 2005–06|publisher=International Institute for Population Sciences; Calverton, Maryland, US|location=Mumbai|archive-url=https://web.archive.org/web/20121212040205/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADQ634.pdf|archive-date=12. 12. 2012|url-status=live|access-date=1. 2. 2012|last3=Lhungdim|first3=H.}}</ref>{{Rp|41}}[[Ukupna stopa fertiliteta]] u Kolkati bila je 1,4, najniža među osam anketiranih gradova.<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|45}}U Kolkati je 77% udatih žena koristilo [[Kontrola rađanja|kontracepciju]], što je najviše među ispitanim gradovima, ali je korištenje modernih metoda kontracepcije bilo najmanje (46%).<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|47}}[[Stopa smrtnosti novorođenčadi]] u Kalkuti bila je 41 na 1000 živorođenih, a stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina bila je {{Nowrap|49 per 1,000}} živorođenih.<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|48}} == Obrazovanje == [[Datoteka:IIMKolkata.jpg|lijevo|mini| [[Indijski institut za menadžment Kalkuta]]]] Školama u Kalkuti upravlja državna vlada ili privatne organizacije, od kojih su mnoge vjerske. [[Bengalski jezik|Bengalski]] i engleski su primarni jezici nastave; [[Urdu]] i [[Hindski jezik|hindi]] se također koriste, posebno u centralnoj Kalkuti.<ref name="educationsystem">{{Cite web|url=http://www.wbsed.gov.in/wbsed/readwrite/AnnualReportSchoolEducation_07-08.pdf|title=Annual Report 2007––2008|publisher=Department of School Education, Government of West Bengal|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426042043/http://www.wbsed.gov.in/wbsed/readwrite/AnnualReportSchoolEducation_07-08.pdf|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead|access-date=10. 12. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://wbbse.org/skolkata.htm|title=List of schools in Kolkata|publisher=West Bengal Board of Secondary Education|archive-url=https://web.archive.org/web/20111125210807/http://wbbse.org/skolkata.htm|archive-date=25. 11. 2011|url-status=dead|access-date=10. 12. 2011}}</ref> Škole u Kolkati slijede [[Obrazovanje u Indiji|plan "10+2+3"]]. Nakon završetka srednjeg obrazovanja, učenici se obično upisuju u škole koje imaju više srednje obrazovanje i koje su povezane sa [[Vijeće za visoko srednje obrazovanje Zapadnog Bengala|Vijećem za visoko srednje obrazovanje Zapadnog Bengala]], [[Indijski certifikat o srednjem obrazovanju|ICSE-om]] ili [[Centralni odbor za srednje obrazovanje|CBSE-om]].<ref name="educationsystem" /> Obično biraju fokus na slobodnu umjetnost, biznis ili nauku. Dostupni su i stručni programi.<ref name="educationsystem" /> Neke škole u Kolkati, na primjer [[Škola South Point|South Point School]], [[La Martiniere Calcutta]], [[Calcutta Boys' School]], [[St. James' School (Kolkata)]], [[St. Xavier's Collegiate School]] i [[Loreto House]], rangirane su među najboljim školama u zemlji.<ref>{{Cite web|url=http://www.rediff.com/getahead/report/career-indias-best-schools-of-2014/20140922.htm|title=India's Best Schools, 2014|website=Rediff.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722053415/http://www.rediff.com/getahead/report/career-indias-best-schools-of-2014/20140922.htm|archive-date=22. 7. 2015|url-status=live}}</ref> {{Raščistiti}} == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == {{Refbegin|35em}} *{{cite book|last=Mann|given=Michael|title=A British Rome in India. Calcutta – Capital for an Empire|publisher=Wernersche Verlagsgesellschaft|year=2022|isbn=978-3-88462-411-1|location=Worms}} *{{cite book|last=Chaudhuri|given=S|title=Calcutta: the living City|publisher=Oxford University Press|year=1990|isbn=978-0-19-562585-1|volume=I and II|location=Kolkata}} *{{cite book|last1=Dutta|given1=Krishna|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|title=Calcutta: a cultural and literary history|publisher=Signal Books|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|location=Oxford, UK}} *{{cite book|last1=Mitra|given1=A|title=Calcutta diary|publisher=Frank Cass|year=1976|isbn=978-0-7146-3082-3|location=London}} *{{cite book|last1=Mukherjee|given1=SC|title=The changing face of Calcutta: an architectural approach|publisher=Government of West Bengal|year=1991|location=Kolkata|asin=B0000D6TXX}} *{{cite book|last1=Roy|given1=A|title=City requiem, Calcutta: gender and the politics of poverty|publisher=[[University of Minnesota Press]]|year=2002|isbn=978-0-8166-3932-8|location=Minneapolis, US}} *{{cite book|last1=Thomas|given1=Frederic C.|url=https://books.google.com/books?id=shPmSQBGKRwC|title=Calcutta poor: elegies on a city above pretense|publisher=M.E. Sharpe|year=1997|isbn=978-1-56324-981-5|location=Armonk, New York City}} *{{cite book|last1=Lapierre|given1=Dominique|url=https://books.google.com/books?id=VbURK16m5ysC|title=La cité de la joie (The City of Joy)|publisher=Arrow|year=1985|isbn=978-0-09-914091-7|location=Kolkata}} *{{cite book|last=Singh|first=Malvika|title=Kolkata: A Soul City (Historic and Famed Cities of India)|publisher=Academic Foundation|year=2011|isbn=978-81-7188-886-3|page=110}} *{{cite book|last=Hazra|first=Indrajit|title=Grand Delusions: A Short Biography of Kolkata|date=1. 12. 2013|publisher=Aleph Book Company|isbn=978-93-82277-28-6|page=156}} *{{cite book|last=Ghosh|first=Amitav|title=Calcutta Chromosome: A Novel of Fevers, Delirium and Discovery|url=https://archive.org/details/calcuttachromoso0000ghos_q4z5|date=22. 4. 2009|publisher=Penguin India|isbn=978-0-14-306655-2|page=[https://archive.org/details/calcuttachromoso0000ghos_q4z5/page/n207 200]}} *{{cite book|last=Deb|first=Binaya Krishna|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.91187|title=The Early History and Growth of Calcutta|publisher=Romesh Chandra Ghose|year=1905|location=Harvard University|page=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.91187/page/n292 278]|quote=calcutta.}} *{{cite book|last=Chaudhuri|first=Sukanta|title=Calcutta, the Living City: The past|publisher=Oxford University Press|year=1990|isbn=978-0-19-562718-3|location=the University of Michigan|page=292}} *{{cite book|last=Roy|first=Ananya|title=City Requiem, Calcutta: Gender and Politics of Poverty|date=1. 10. 2002|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3933-5|page=352}} *{{cite book|last1=Chatterjee|first1=Jayabrato|title=Kolkata: the dream city|last2=Khullar|first2=Rupinder|date=1. 1. 2004|publisher=UBS Publishers' Distributors|isbn=978-81-7476-471-3|location=the University of Michigan|page=93}} *{{cite book|last=Moorhouse|first=Geoffrey|url=https://books.google.com/books?id=3ALLbrilUQUC&q=calcutta|title=Calcutta|publisher=Penguin Books India|year=1971|isbn=978-0-14-009557-9|page=393}} *{{cite book|last=Chatterjee|first=Partha|title=The Black Hole of Empire: History of a Global Practice of Power|url=https://archive.org/details/blackholeofempir0000chat|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0-691-15201-1|page=[https://archive.org/details/blackholeofempir0000chat/page/n440 425]}} *{{cite book|last=Chattopadhyay|first=Swati|title=Representing Calcutta: Modernity, Nationalism, and the Colonial Uncanny|publisher=Psychology Press|year=2005|isbn=978-0-415-34359-6|page=314}} *{{cite book|last1=Dey|first1=Ishita|title=Beyond Kolkata: Rajarhat and the Dystopia of Urban Imagination|last2=Samaddar|first2=Ranabir|publisher=Routledge|year=2016|isbn=978-1-134-93137-8|page=304}} *{{cite book|last1=Husain|first1=Zakir|title=Women in Kolkata's IT Sector: Satisficing Between Work and Household|last2=Dutta|first2=Mousumi|publisher=Springer Science & Business Media|year=2013|isbn=9788132215936|page=133}} *{{cite book|last=Bose|first=Pablo Shiladitya|title=Urban Development in India: Global Indians in the Remaking of Kolkata|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-59673-8|page=178}} *{{cite book|last1=Ray|first1=Raka|title=Cultures of Servitude: Modernity, Domesticity, and Class in India|url=https://archive.org/details/culturesofservit0000rayr|last2=Qayum|first2=Seemin|publisher=Stanford University Press|year=2009|isbn=978-0-8047-6071-3|page=[https://archive.org/details/culturesofservit0000rayr/page/n272 255]|author-link=Raka Ray}} *{{cite book|last=Ghosh|first=Anindita|title=Claiming the City: Protest, Crime, and Scandals in Colonial Calcutta, c. 1860–1920|url=https://archive.org/details/nlsiu.307.760954.gho.36202|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-946479-1|page=340}} *{{cite book|last=Sanyal|first=Shukla|title=Revolutionary Pamphlets, Propaganda and Political Culture in Colonial Bengal|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=978-1-107-06546-8|page=219}} *{{cite book|last=Busteed|first=Henry Elmsley|title=Echoes from Old Calcutta: Being Chiefly Reminiscences of the Days of Warren Hastings, Francis, and Impey|publisher=Asian Educational Services|year=1888|isbn=9788120612952|page=359}} *{{cite book|last1=Fruzzetti|first1=Lina|title=Calcutta Conversations|url=https://archive.org/details/calcuttaconversa0000unse|last2=Östör|first2=Ákos|publisher=Orient Blackswan|year=2003|isbn=9788180280092|page=[https://archive.org/details/calcuttaconversa0000unse/page/n263 242]}} *{{cite book|last=Richards|first=E. P.|title=The Condition, Improvement and Town Planning of the City of Calcutta and Contiguous Areas: The Richards Report|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-1-317-61700-6|page=492}} *{{cite book|last1=Chatterjee|first1=Arnab|title=Econophysics of Wealth Distributions: Econophys-Kolkata I|last2=Yarlagadda|first2=Sudhakar|publisher=Springer Science & Business Media|year=2007|isbn=9788847003897|page=248}} *{{cite book|last=Sarkar|first=Tanika|title=Calcutta: The Stormy Decades|publisher=Social Science Press|year=2015|isbn=978-9383166077|page=486}} *{{cite book|last=Choudhury|first=Ranabir Ray|title=A City in the Making: Aspects of Calcutta's Early Growth|publisher=[[Niyogi Books]]|year=2016|isbn=978-9385285288|page=564}} *{{cite book|last=Banerjee|first=Sumanta|title=Memoirs of Roads: Calcutta from Colonial Urbanization to Global Modernization|url=https://archive.org/details/nlsiu.954.147.ban.36167|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-946810-2|page=192}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Kolkata}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat-inline}} [[Kategorija:Gradovi u Indiji]] [[Kategorija:Bivši glavni gradovi]] [[Kategorija:CS1: duga vrijednost parametra volume]] [[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] t5ult35di24974vjluj6wxmd7xpmpmd 0 97114 3671815 3665731 2024-12-09T05:25:43Z InternetArchiveBot 118070 Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Abu Nuwas | slika = Abu Nuwas.jpg | opis_slike = Crtež Abu Nuwasa ([[Khalil Gibran]], 1916) | puno_ime = Abū Nuwās al-Ḥasan ibn Hānī al-Ḥakamī | rođen_kao = | datum_rođenja = {{circa}}{{nbsp}}756 | mjesto_rođenja = [[Ahvaz]], [[Abasidski halifat]] | datum_smrti = {{circa}} {{Datum smrti i godine|814|756}} | mjesto_smrti = [[Bagdad]], [[Abasidski halifat]] | zanimanje = Pjesnik | jezik = Arapski | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Abu Nuvas al-Hasan ibn Hani al-Hakami ( Al-Ḥasan ibn Hānī 'Abd al-Awal al-Ṣabāḥ, Abū 'Alī (<span lang="ar" dir="rtl">أَبُو عَلِي اَلْحَسَنْ بْنْ هَانِئْ بْنْ عَبْدِ اَلْأَوَّلْ بْنْ اَلصَّبَاحِ اَلْحُكْمِيِّ اَلْمِذْحَجِي</span>),''' poznat i kao '''Abū Nuwās al-Salamī (<span lang="ar" dir="ltr">أبو نواس السلمي</span>)''' (756–814), poznatiji kao '''Abu Nuvas''',<ref name="Gp2">[[#GA|Garzanti]]</ref> bio je jedan od najvećih klasičnih [[Arapska književnost|arapskih]] pjesnika, koji je pisao na arapskom i [[Perzijska književnost|perzijskom]] jeziku.<ref>Esat Ayyıldız. [https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1312336 "Ebû Nuvâs’ın Şarap (Hamriyyât) Şiirleri"]. Bozok Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi 18 / 18 (2020): 147-173.</ref> Rođen je u gradu [[Ahvaz]] u današnjem [[Iran]]u, kao sin arapa i perzijanke, i postao je majstor svih savremenih žanrova arapske poezije. Abu Nuvas je također ušao u [[folklor]]nu tradiciju i pojavljuje se nekoliko puta u knjizi "[[Hiljadu i jedna noć]]". == Rani život == Rođen je u provinciji Ahvaz (moderna provincija [[Khuzestan]]) [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]], bilo u gradu [[Ahvaz]]u ili nekom od susjednih okruga. Njegov datum rođenja je nesiguran, rođen je između 756. i 758. godine. Otac mu je bio Hani, arapski Sirijac koji je služio u vojsci posljednjeg omejadskog halife [[Marvan II|Marvana II]] (r. 744–750). Njegova majka je bila arapska Iranka iz Ahvaza po imenu Gulban, koju je Hani upoznao dok je služila u policiji Ahvaza. Kada je Abu Nuvas imao 10 godina, izgubio je oca.<ref>Wagner, Ewald (2007). "Abū Nuwās". In Fleet, Kate; Krämer, Gudrun; Matringe, Denis; Nawas, John; Rowson, Everett (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (3rd ed.). Brill Online. ISSN 1873-9830</ref><ref>{{harvnb|Fatehi-Nezhad|Azarnoosh|Negahban|2008}}; His mother was a Persian seamstress from Ahwāz, called Gulbān or Gulnāz (Abū Hiffān, 108; Ibn al-Muʿtazz, 194; Ibn Qutayba, al-Shiʿr, 2/692; Ibn ʿAsākir, 4/279). His father Hānī was either Persian (according to al-Aṣmaʿī) or from al-Shām, and had served in the army of the last Umayyad caliph, Marwān II</ref> U svom ranom djetinjstvu Abu Nuvas je pratio svoju majku u [[Basra|Basru]] u donjem [[Irak]]u gdje je pohađao školu [[Kur'an]]a i postao [[hafiz]]. Njegov mladalački izgled i urođena harizma privukli su pažnju kufanskog pjesnika, Abu Usame Walibe ibn al-Hubab al-Asadija, koji ga je odveo u Kufu kao mladog šegrta. Waliba je u njemu prepoznao njegov talent pjesnika i ohrabrio ga prema ovom pozivu, ali ga je mladić i seksualno privukao i možda je imao erotske odnose s njim. Njegovi odnosi sa dečacima adolescentima kada je sazreo kao muškarac izgleda da odražavaju njegovo sopstveno iskustvo sa Walibom.<ref name=":1">{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|url=https://www.worldcat.org/oclc/890932769|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|date=2009|isbn=978-1-78074-188-8|edition=First South Asian paperback|location=New Delhi|oclc=890932769}}</ref> == Djela == Pisao je poeziju u više žanrova; njegov veliki talenat najviše je prepoznat u njegovim vinskim pjesmama i u lovačkim pjesmama.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=10|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Njegov divan, njegova zbirka poezije, podijeljena je po žanrovima: panegiričke pjesme, elegije, invektivne, dvorske ljubavne pjesme o muškarcima i ženama, pjesme pokajanja, pjesme o lovu i vinske pjesme.<ref name=":13">{{Cite web |title=The Diwan of Abu Nuwas {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/arts/culture-magazines/diwan-abu-nuwas |access-date=22. 11. 2022 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Njegova erotska lirika, koja je često homoerotska, poznata je iz preko 500 pjesama i fragmenata.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=58|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Također je učestvovao u dobro uspostavljenoj arapskoj tradiciji satirične poezije, koja je uključivala duele između pjesnika koji su uključivali zlobne razmjene pjesničkih smicalica i uvreda.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=150|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Ismail bin Nubakht, jedan od Nuvasovih savremenika, rekao je:<blockquote>"Nikada nisam vidio čovjeka s većim obrazovanjem od Abu Nuvasa, niti onoga koji je, s tako bogatim pamćenjem, posjedovao tako malo knjiga. Nakon njegove smrti pretražili smo njegovu kuću i mogli smo pronaći samo jednu koricu knjige koja je sadržavala dvadesetak stranica, u kojem je bila zbirka rijetkih izraza i gramatičkih zapažanja."<ref>Arbuthnot, F.F. (1890). ''Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature''. W. Heinemann. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-1-4655-1080-8|978-1-4655-1080-8]]</bdi>. LCCN [https://lccn.loc.gov/43050203 43050203].</ref>{{Rp|81}}</blockquote> === Hamirijat === Duh novog doba odrazio se u Hamirijatu, vinskoj poeziji nakon promjene dinastija u [[Abasidski halifat|Abaside]].<ref name=":02">{{Cite book |last=scientifique. |first=Ashtiany, Julia (19..-....). Éditeur |url=http://worldcat.org/oclc/819159055 |title=ʻAbbasid belles lettres |isbn=978-1-139-42490-5 |oclc=819159055}}</ref> Abu Nuvas je imao veliki utjecaj na razvoj vinske poezije. Njegove pjesme su vjerovatno pisane da zabavljaju bagdadsku elitu.<ref name=":13"/> U središtu vinske poezije nalazi se živopisan opis vina, uzvišeni opisi njegovog okusa, izgleda, mirisa i djelovanja na tijelo i um.<ref name=":3">{{Cite book |first=Alex |last=Rowell |url=http://worldcat.org/oclc/1032725647 |title=Vintage Humour : the Islamic Wine Poetry of Abu Nuwas. |date=2018 |publisher=Hurst |isbn=978-1-84904-992-4 |oclc=1032725647}}</ref> U svojoj poeziji oslanja se na mnoge filozofske ideje i slike koje veličaju Perzijance i rugaju se arapskom klasicizmu.<ref name=":02" /> Koristio je vinsku poeziju kao medij za odjek tema o abasidskoj važnosti u islamskom svijetu. Primjer za to je prikazan kroz djelo koje je napisao u svom Khamriyyat-u: <blockquote>"Vino se prenosi među nama u srebrnom bokalu, ukrašenom perzijskim majstorom sa raznim dezenima, Čosroes na njegovom dnu, a oko njegovih bočnih oriksa koje konjanici love lukovima. Mjesto vina je tamo gde se tunike zakopčavaju; mjesto vode je gdje se nosi perzijska kapa.<ref name=":02" /></blockquote> Ovaj odlomak ima prevagu perzijskih slika koje odgovaraju perzijskom jeziku koji se koristio u ovom periodu. Poznato je da je Abu Nuvas imao i poetski i politički ton u svojoj poeziji. Zajedno s drugim abasidskim pjesnicima, Nuvas se iskupljuje za svoju otvorenost za ispijanje vina i zanemarivanje religije.<ref name=":02" /> Napisao je satirične udare na islam koristeći vino i kao izgovor i kao oslobodilac.<ref name=":3" /> Specifična linija poezije u njegovom Hamirijatu oslikava njegov šaljivi odnos s religijom; ovaj stih upoređuje vjersku zabranu vina s Božjim oproštenjem.<ref name=":4">{{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=Clarendon Press |year=1997 |isbn=9780198263920 |location=Oxford, England, UK |page=70}}</ref> Nuvas je pisao svoju literaturu kao da su njegovi grijesi opravdani u religioznom okviru. Abu Nuvasova poezija je također odražavala njegovu ljubav prema vinu i seksualnosti. Pjesme su napisane kako bi proslavile i fizičko i metafizičko iskustvo ispijanja vina koje nije bilo u skladu s normama poezije u islamskom svijetu.<ref name=":13" /> Kontinuirana tema u abasidskoj vinskoj poeziji bila je njena povezanost s homoseksualizmom zbog činjenice da su vinoteke obično zapošljavale dječake kao poslužitelje.<ref name=":02" /> Ove pjesme su često bile opasne i buntovne. U erotskom dijelu njegovog Divana, pjesme opisuju mlade sluškinje obučene u mladiće koji piju vino.<ref name=":22">{{Cite book |author=Kennedy, Philip F. |url=http://worldcat.org/oclc/898753712 |title=Abu Nuwas a genius of poetry |isbn=1-322-52649-4 |oclc=898753712}}</ref> Njegova naklonost prema mladićima ispoljavala se kroz njegovu poeziju i društveni život. Nuvas istražuje intrigantnu predrasudu: da je homoseksualnost uvezena u Abasidski Irak iz provincije u kojoj je revolucija nastala.<ref name=":22" /> On u svom pisanju navodi da su se za vrijeme [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] pjesnici upuštali samo u ženske ljubavnice.<ref name=":22" /> Nuvasove zavodljive pjesme koriste vino kao centralnu temu okrivljavanja i žrtvenog jarca.<ref name=":02" /> == Zatvor i smrt == Umro je tokom [[Velik abasidski građanski rat|Velikog abasidskog građanskog rata]] prije nego što je [[al-Ma'mūn]] napredovao iz Khurāsāna 199. ili 200. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (814.–816. godine).<ref>Ibn al-Nadīm, Muḥammad ibn Isḥāq (1970). Dodge, Bayard (ed.). ''The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture''. Columbia University Press. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/0-231-02925-X|0-231-02925-X]]</bdi>. OCLC [https://www.worldcat.org/oclc/298105272 298105272]</ref> Budući da se često upuštao u pijane podvige, Nuvas je bio zatvoren za vrijeme vladavine [[Al-Amina]], neposredno prije njegove smrti.<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas |url=https://rainbowsudan.wordpress.com/2012/10/16/abu-nuwas/ |date=16. 10. 2012 |access-date=27. 5. 2020}}</ref> Uzrok njegove smrti je sporan:<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas Biography |url=https://www.poemhunter.com/abu-nuwas/biography/ |publisher=Poemhunter |access-date=27. 5. 2020}}</ref> sačuvana su četiri različita izvještaja o njegovoj smrti: # Otrovala ga je porodica Nawbakht, nakon što mu je podmetnuta satirična pjesma o njima; # Umro je u kafani pijući sve do smrti; # Nawbakht ga je pretukao zbog satire koja mu se lažno pripisuje; čini se da je vino imalo ulogu u naletima emocija njegovih poslednjih sati – čini se da je ovo kombinacija izveštaja jedan i dva; # Umro je u zatvoru, verzija koja je u suprotnosti sa brojnim anegdotama u kojima se navodi da se nakon smrti razbolio i da su ga posjećivali prijatelji (iako ne u zatvoru). Najvjerovatnije je umro od lošeg zdravlja, a isto tako vjerovatno u kući porodice Nawbakht, odakle potiče mit da su ga oni otrovali.<ref name=":1" /> Sahranjen je na groblju Shunizi u [[Bagdad]]u.<ref>{{Cite book |last=Khallikān |first=Ibn |url=https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ |title=Ibn Khallikan's biographical dictionary – Internet Archive |publisher=Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |year=1842 |page=[https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ/page/n410 394] |quote=Abu Nuwas buried cemetery. |access-date=12. 9. 2010}}</ref> == Naslijeđe == [[File:Verses of Abu Nawas, copied by Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, 10 May 1824.jpg|thumb|right|Rukopis Abu Nauvsovih stihova. Prepisao Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, od 10. maja 1824.]] === Utjecaji === Jedan je od brojnih pisaca zaslužnih za izmišljanje književne forme mu'ammā (doslovno "zaslijepljen" ili "zatamnjen"), zagonetke koja se rješava "kombiniranjem sastavnih slova riječi ili imena koje treba pronaći".<ref>{{Cite encyclopedia |year=1998 |title=mu'ammā |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Lu<u>gh</u>z |encyclopedia=Encyclopedia of Islam}}</ref> Usavršio je i dva arapska žanra: Khamriyya (vinska poezija) i Tardiyya (lovačka poezija). [[Ibn Kuzman]], koji je pisao u [[El-Endelus]]u u 12. vijeku, divio mu se i uspoređivan je s njim.<ref>{{cite book |title=La Corónica |volume=24 |url=https://books.google.com/books?id=5ipfAAAAMAAJ |page=242 |year=1995}}</ref><ref>{{cite journal |last=Monroe |first=James T. |title=Why was Ibn Quzmān Not Awarded the Title of "Abū Nuwās of the West?" ('Zajal 96', the Poet, and His Critics) |journal=Journal of Arabic Literature |year=2013 |volume=44 |issue=3 |pages=293–334 |doi=10.1163/1570064x-12341271 |url=https://brill.com/view/journals/jal/44/3/article-p293_2.xml}}</ref> === Komemoracija === [[Bagdad]] ima nekoliko mjesta nazvanih po pjesniku. Ulica Abu Nuvas se proteže duž istočne obale rijeke [[Tigris]], u četvrti koja je nekada bila eksponat grada. Abu Nuvas Park se nalazi na potezu od 2,5 kilometra između mosta Jumhouriya i parka koji se proteže do rijeke u Karadi u blizini mosta 14. jula.<ref>{{Cite web|title=DVIDS – News – A Walk in the Park|url=http://www.dvidshub.net/news/221/walk-park|access-date=12. 9. 2010|publisher=Dvidshub.net}}</ref> Godine 1976. krater na planeti [[Merkur]] dobio je ime u čast Abu Nuvasa. Udruženje Abu Nawas, osnovano 2007. godine u [[Alžir]]u, dobilo je ime po pjesniku. Primarni cilj organizacije je dekriminalizacija homoseksualizma u Alžiru, tražeći ukidanje članova 333. i 338. Alžirskog krivičnog zakona koji i dalje smatra homoseksualnost zločinom za koji se kažnjava zatvorska kazna i novčana kazna.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2021|title=Gay people are reclaiming an Islamic heritage|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2021/05/27/gay-people-are-reclaiming-an-islamic-heritage|access-date=31. 5. 2021|issn=0013-0613}}</ref><ref>{{Cite web|last=TCHUISSEU|first=Divine-Léna|date=28. 11. 2020|title=LGBTQIA+ activism in Middle Eastern and North African (MENA) countries: between repression and determination|url=https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en|url-status=live|website=Institut du Genre en Géopolitique|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602215815/https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en |archive-date=2. 6. 2021 }}</ref> == Cenzura == Dok su njegova dJela bila u slobodnom opticaju do ranih godina dvadesetog vIJeka, prvo moderno cenzurisano izdanje njegovih dJela objavljeno je u [[Kairo|Kairu]] 1932. U januaru 2001. egipatsko ministarstvo kulture naredilo je spaljivanje oko 6.000 primeraka knjiga homoerotske poezije.<ref>''Al-Hayat'', 13. 1. 2001</ref><ref>''Middle East Report'', 219 Summer 2001</ref> U Saudijskoj globalnoj arapskoj enciklopediji u unosu za Abu Nuvasa, svi spomeni homoseksualizma su izostavljeni.<ref name="bearman">{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Global Arabic Encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedias about Muslim Civilisations |last=Bearman |first=Peri |editor-last=Khanbaghi |editor-first=Aptin |pages=16–17}}</ref> == U popularnoj kulturi == Pojavljuje se kao lik u brojnim pričama u Hiljadu i jednoj noći, gdje je izabran za dobrog pratioca [[Haruna al-Rašida]]. Jako fikcionalizirani Abu Nuvas je protagonist romana "The Father of Locks" (Dedalus Books, 2009)<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/260209089|title=The father of locks|date=2009|publisher=Dedalus|isbn=978-1-903517-76-5|location=Sawtry|oclc=260209089}}</ref> i "The Khalifa's Mirror" (2012) [[Andrew Killeen|Andrewa Killeena]],<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/815389625|title=The Khalifah's mirror|date=2012|publisher=Dedalus|isbn=978-1-909232-35-8|location=New York|oclc=815389625}}</ref> u kojima je prikazan kao špijun koji radi za [[Ja'far ibn Yahya|Ja' far al-Barmaki]]. U sudanskom romanu ''Sezona migracije na sjever'' (1966.) [[Tayeb Salih|Tayeba Saliha]], Abu Nuvasovu ljubavnu poeziju opširno citira jedan od protagonista romana, Sudanac [[Mustafa Sa'eed]], kao sredstvo za zavođenje mlade Engleskinje u [[London]]u: "Zar ti nije drago što se zemlja budi,/ To staro djevičansko vino je tu za uzimanje?" Tanzanijski umjetnik [[Godfrey Mwampembwa]] (Gado) kreirao je [[strip]] na [[Svahili (jezik)|svahili]] pod nazivom "Abu Nuvasi" koji je objavljen 1996. godine.<ref>{{Cite book|last=Gado|url=https://www.worldcat.org/oclc/43496228|title=Abu nuwasi : kimefasiriwa na kimechorwa|date=1996|publisher=Sasa Sema Publications|isbn=9966-9609-0-2|location=Nairobi, Kenya|oclc=43496228}}</ref> Sadrži figuru trikstera po imenu Abunuvasi koji kao protagonista u tri priče crpi inspiraciju iz istočnoafričkog folklora, kao i iz izmišljenog Abu Nuvasa iz Hiljadu i jedne noći. U Pasolinijevim Arapskim noćima, priča o Siumu zasnovana je na Abu Nuvasovoj erotskoj poeziji. Originalne pjesme se koriste u cijeloj sceni. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Arbuthnot |first=F.F. |title=Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature |url=https://archive.org/details/arabicauthorsman00arbuuoft |publisher=W. Heinemann |year=1890 |isbn=978-1-4655-1080-8 |lccn=43050203}} * {{Cite book|last=Flügel|first=Gustav|author-link=Gustav Leberecht Flügel|title=Die grammatischen Schulen der Araber|publisher=Brockhaus|year=1862|location=Leipzig|language=German|trans-title=The Grammatical Schools of the Arabs|oclc=1042925515}} * {{Cite book |last=Gado |title=Abunuwasi |date=1998 |publisher=Sasa Sema Publications |isbn=9966-9609-0-2 |oclc=475143542}} * {{Cite book |last=Ibn-Hallikān |first=Aḥmad Ibn-Muḥammad |title=Wafayat al-a'yan wa anbã' abna' al-zamãn |date=1961 |publisher=Pakistan Historical Society |language=Arabic |trans-title=The Obituaries of Eminent Men |oclc=633767474 |author-link=Ibn Khallikan}} * {{Cite book |last=Ibn al-Nadīm |first=Muḥammad ibn Isḥāq |title=The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture |date=1970 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-02925-X |editor-last=Dodge |editor-first=Bayard |editor-link=Bayard Dodge |oclc=298105272 |ref={{sfnref|Ibn al-Nadīm|1970}} |author-link=Ibn al-Nadim}} * {{Cite book |last=Killeen |first=Andrew |title=The Father of Locks |url=https://archive.org/details/fatheroflocks0000kill |publisher=Dedalus |year=2009 |isbn=978-1-903517-76-5}} * {{Cite book |last=Mahoney |first=T.J. |title=Mercury |publisher=Springer New York |year=2013 |isbn=978-1-4614-7951-2 |url=https://books.google.com/books?id=iC65BAAAQBAJ&pg=PA49 |access-date=June 17, 2020}} * {{Cite book |last=Pilcher |first=Tim |title=The Essential Guide to World Comics |url=https://archive.org/details/essentialguideto0000pilc |date=2005 |publisher=Collins & Brown |isbn=1-84340-300-5 |oclc=61302672}} * {{Cite book |last=Ṣāliḥ |first=al-Ṭayyib |title=Season of Migration to the North |publisher=Heinemann |others=Translated by Denys Johnson-Davies |year=1991 |isbn=978-0-435-90974-1}} * {{Cite book |last=Straley |first=Dona S. |title=The undergraduate's companion to Arab writers and their web sites |url=https://archive.org/details/undergraduatesco0000stra |publisher=Libraries Unlimited |year=2004 |isbn=978-1-59158-118-5 |page=[https://archive.org/details/undergraduatesco0000stra/page/n47 30] |ref=GA}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=[[Open University Press]] |year=1997 |isbn=0-19-826392-9}} * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=Abu Nuwas: A Genius of Poetry |publisher=OneWorld Press |year=2005 |isbn=1-85168-360-7}} * {{Cite book |last=Lacy |first=Norris J. |title=Poetics of Love in the Middle Ages |url=https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse |publisher=[[George Mason University Press]] |year=1989 |isbn=0-913969-25-7 |editor-last=[[Moshe Lazar]] |pages=[https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse/page/95 95]–118 |chapter=The Care and Feeding of Gazelles – Medieval Arabic and Hebrew love poetry}} * {{Cite book |last=Frye |first=Richard N. |title=The Golden Age of Persia |url=https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7 |year=1975 |isbn=0-06-492288-X |page=[https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7/page/123 123] |publisher=Barnes & Noble Books |author-link=Richard Nelson Frye}} * {{Cite book |last=Rowell |first=Alex |title=Vintage Humour: The Islamic Wine Poetry of Abu Nawas |publisher=[[C. Hurst & Co.]] |year=2017 |isbn=978-1-84904-897-2}} * {{Cite book |last=Khallikān (Ibn) |author-link=Ibn Khallikan |first=Aḥmad ibn Muḥammad |url=https://archive.org/stream/WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan/Vol1Of4WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan#page/n429/mode/2up |title=Ibn Khallikan's Biographical Dictionary (tr. Wafayāt al-A'yān wa-al-Anbā Abnā' al-Zamān) |publisher=W.H. Allen |year=1843 |volume=i |location=London |pages=391–395 |language=English |translator-last=[[William McGuckin de Slane|McGuckin de Slane]] |translator-first=William}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20010620031029/http://www.sbu.ac.uk/~stafflag/abunuwas.html The Knitting Circle – Abu Nuwas] * [https://web.archive.org/web/20130731180006/http://www.al-funun.org/al-funun/images/abu_nuwas.html Al-Funu.Org: Abu Nuwas] * [http://cordite.org.au/translations/montgomery-nuwas/ Horse, Hawk, and Cheetah: Three Arabic Hunting Poems of Abū Nuwās] ''Cordite Poetry Review''{{Commonscat|Abu Nuwas}} {{Commons category|Abu Nuwas}} {{Wikiquote|Abu Nuwas}} [[Kategorija:Arapski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 756.]] [[Kategorija:Umrli 814.]] [[Kategorija:Biografije, Ahvaz]] 00rikfmby1tz3m4mhpf2siu1voq7ona 0 100693 3671853 3666664 2024-12-09T08:58:48Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Ganges | slika = River Ganges and tributaries.png | opis = Ganges sa svojim pritokama | dužina = 2.511 | nadmorska visina izvora = 7.756 m | prosječni protok = 12.015 m³/s | površina sliva = 1.016.104 km² | izvor = [[Himalaja]] | ušće = [[Bengalski zaliv]] | pritoke = | države kroz koje protiče = [[Indija]], [[Bangladeš]] | gradovi kroz koje protiče = Haridwar, Kanpur, [[Allahabad]], Varanasi, Ghazipur, Patna, [[Kolkata]] | sliv = [[Indijski okean]] | plovna = da }} '''Ganges''' je jedna od najvećih [[rijeka]] [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]], [[Pogranična rijeka|pogranična]] je rijeka dužine oko 3.000&nbsp;km. Izvire u zapadnom djelu [[Himalaja]], u indijskoj saveznoj državi [[Uttarakhand]], Teče na jug i istok kroz Gangesku ravnicu u Sjevernoj [[Indija|Indiji]], primajući desnu pritoku, [[Yamuna|Yamunu]], koja također izvire u zapadnim indijskim [[Himalaji]]ma, i nekoliko pritoka s lijeve obale iz [[Nepal]]a koje čine najveći dio njenog toka.<ref name="swain-ganges-2">{{citation|last=Swain|first=Ashok|title=Managing Water Conflict: Asia, Africa, and the Middle East|publisher=Routledge|page=54|year=2004|isbn=9781135768836|url=https://books.google.com/books?id=0IHpYZtKzXMC&pg=PA54|quote=This river originates on the southern slope of the Himalayan range, and on its way receives supplies from seven major tributaries. Three of them - the Gandak, Karnali (Ghagara) and Kosi — pass through the Himalayan 'Hindu' Kingdom of Nepal, and they supply the major portion of the Ganges flow.}}</ref><ref>{{harvnb|Salman|Uprety|2002|pp=[https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC&pg=PA129 129]–[https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC&pg=PA130 130]}}. "The tributaries that originate in Nepal and China, including the Kosi, Gandaki, Kamala, Bagmati, Kamali and Mahakali, account for about 45 percent of the Ganges flow."</ref> U državi Zapadni Bengal, [[Indija]], dovodni kanal koji polazi s njegove desne obale skreće 50% svog toka prema jugu, umjetno ga povezujući s rijekom [[Hooghly]]. Ganges se nastavlja u [[Bangladeš]], gdje rijeku zovu ''Padma''. Zatim joj se pridružuje [[Yamuna]], donji tok [[Brahmaputra|Brahmaputre]], i na kraju [[Meghna]] i ulijeva se u [[Bengalski zaliv]]. Sistem Gang-Brahmaputra-Meghna je druga najveća rijeka na zemlji po protoku.<ref>{{Cite web|title=World of Change: Padma River - NASA Earth Observatory|date=31. 7. 2018 |url=https://earthobservatory.nasa.gov/world-of-change/PadmaRiver|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ganges River Basin|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/ganges-river-basin/|last=Society|first=National Geographic|date=1. 10. 2019|website=National Geographic Society|language=en|access-date=18. 5. 2020|archive-date=14. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314020306/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/ganges-river-basin/|url-status=dead}}</ref> Glavni tok Gangesa počinje u gradu [[Devprayag]],<ref name="ganges-britannica">{{citation|last1=Lodrick| first1=Deryck O.|last2=Ahmad|first2=Nafis|title=Ganges River|publisher=Encyclopedia Britannica|date=28. 1. 2021|url= https://www.britannica.com/place/Ganges-River|access-date= 2. 2. 2021}}</ref> na ušću [[Alaknanda]], koji je izvorni tok u hidrologiji zbog svoje veće dužine, i [[Bhagirathi]], koji se smatra izvornim tokom u hinduističkoj mitologiji . Ganges je spas za milione ljudi koji žive u njegovom bazenu i ovise o njemu za svoje svakodnevne potrebe.<ref>{{cite news|url=http://www.zeenews.com/news587747.html |title=US TV host takes dig at Ganges |publisher=Zeenews.com |date=16. 12. 2009 |access-date=4. 7. 2012}}</ref> Historijski je bio važan, s mnogim bivšim glavnim gradovima provincija ili carstva kao što su [[Pataliputra]],<ref name="Ghosh">{{cite book|last=Ghosh|first=A.|title=An encyclopaedia of Indian archaeology|year=1990|url=https://books.google.com/books?id=law3AAAAIAAJ&pg=PA334|access-date=27. 4. 2011|publisher=BRILL|oclc=313728835|isbn=978-90-04-09264-8|page=334}}</ref> [[Kannauj]],<ref name="Ghosh" /> [[Kara]], [[Munger]], [[Kashi]], [[Patna]], [[Hajipur]], [[Delhi]], [[Bhagalpur]], [[Murshidabad]], [[Baharampur]], [[Kampilya]] i [[Kolkata]] koji se nalaze na njegovoj obale ili obalama pritoka i povezanih plovnih puteva. Rijeka je dom za otprilike 140 vrsta [[ribe]], 90 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], kao i [[Reptili|reptila]] i [[Sisari|sisara]], uključujući kritično ugrožene vrste kao što su [[garijal]] i južnoazijski riječni delfin.<ref name="Rice2012">{{citation|last=Rice|first=Earle|title=The Ganges River |url= https://books.google.com/books?id=vdeXBgAAQBAJ&pg=PA25 |year=2012 |publisher=Mitchell Lane Publishers, Incorporated |isbn=978-1612283685|page=25}}</ref> U [[hinduizam|hinduizmu]], Ganges se smatra svetom rijekom. U hinduizmu je obožavana kao boginja Ganga.<ref name="BhattacharjiBandyopadhyay1995">{{cite book|last1=Bhattacharji|first1=Sukumari|last2=Bandyopadhyay|first2=Ramananda|title=Legends of Devi|url=https://books.google.com/books?id=B0j0hRgWsg8C&pg=PA54|access-date=27. 4. 2011|year=1995|publisher=Orient Blackswan|isbn=978-81-250-0781-4|page=54}}</ref> Gangesu prijeti ozbiljno zagađenje. Ovo predstavlja opasnost ne samo za ljude već i za životinje. Nivoi fekalnih koliformnih bakterija iz ljudskog otpada u rijeci u blizini Varanasija su više od stotinu puta veći od zvanične granice indijske vlade.<ref name="Rice2012"/> Akcioni plan Gangesa, ekološka inicijativa za čišćenje rijeke, smatra se neuspjehom koji se na različite načine pripisuje korupciji, nedostatku volje u vladi, lošoj tehničkoj stručnosti, loše planiranje životne sredine i nedostatak podrške vjerskih vlasti. == Tok rijeke == Gornja tok rijeke Ganges počinje na ušću rijeka [[Bhagirathi]] i [[Alaknanda]] u gradu [[Devprayag]] u [[Garhwal]] diviziji indijske države [[Utarakhand]]. [[Bhagirathi]] se smatra izvorom u [[Hinduizam|hinduističkoj]] kulturi i mitologiji, iako je [[Alaknanda]] duža, a samim tim i hidrološki izvorni tok.<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |year=2011 |title=Ganges |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=Online Library |url=https://www.britannica.com/place/Ganges-River|access-date=23. 4. 2011}}</ref><ref name="Penn2001">{{cite book |last=Penn |first=James R. |title=Rivers of the world: a social, geographical, and environmental sourcebook |url=https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn |url-access=registration |access-date=23. 4. 2011 |year=2001 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1576070420 |page=[https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn/page/n117 88]}}</ref> Izvorište [[Alakanande]] formirano je otapanjem snijega sa vrhova kao što su [[Nanda Devi]], [[Trisul]] i [[Kamet]]. [[Bhagirathi]] se uzdiže u podnožju glečera [[Gangotri]], u [[Gomukh]]u, na nadmorskoj visini od 4,356 m koji se u mitologiji spominje kao da se nalazi u loknama [[Šiva|Šive]]. [[Bhagirathi]] je livada eterične ljepote u podnožju planine [[Shivling]], udaljena samo 5&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=https://www.gangotri-tapovan-trek.com/|title=Gangotri Tapovan Trek, Gangotri Gaumukh Trek, Gangotri Tapovan Trekking|website=www.gangotri-tapovan-trek.com}}</ref> Iako mnoge male potoke čine izvorište Gangesa, šest najdužih i njihovih pet ušća smatraju se svetim. Šest glavnih tokova su [[Alaknanda]], [[Dhauliganga]], [[Nandakini]], [[Pindar]], [[Mandakini]] i [[Bhagirathi]]. Njihova ušća, poznata kao [[Panch Prayag]], nalaze se duž [[Alaknande]]. Oni su, nizvodno, [[Vishnuprayag]], gde se [[Dhauliganga]] spaja sa [[Alaknanda|Alaknandom]]; [[Nandprayag]], gdje se [[Nandakini]] spaja; [[Karnaprayag]], gdje se spaja [[Pindar]]; [[Rudraprayag]], gdje se spaja [[Mandakini]]; i konačno, [[Devprayag]], gdje se [[Bhagirathi]] spaja sa [[Alaknanda|Alaknandom]] i formira Ganges.<ref name="Britannica"/> Nakon što teče 256,90&nbsp;km kroz svoju usku himalajsku dolinu, Ganges izlazi iz planina u [[Rishikesh]], a zatim se spušta na Gangesku ravnicu u hodočasničkom gradu [[Haridvar]]u.<ref name="Britannica"/> U [[Haridwar]]u, brana preusmjerava neke od njegovih voda u kanal Ganges, koji navodnjava regiju [[Doab]] u [[Uttar Pradesh]], dok rijeka, čiji je tok do ove tačke bio jugozapadni, sada počinje da teče na jugoistok kroz ravnice sjeverne [[Indija|Indije]]. Rijeka Ganges prati 900&nbsp;km lučni tok koji prolazi kroz gradove [[Kannauj]], [[Farukhabad]] i [[Kanpur]]. Na putu joj se pridružuje [[Ramganga]], koja doprinosi prosječnom godišnjem protoku od oko 495 m3/s u rijeku.<ref name=":0">Jain, Sharad K.; Agarwal, Pushpendra K.; Singh, Vijay P. (2007). ''[https://books.google.com/books?id=ZKs1gBhJSWIC Hydrology and water resources of India], str. 341''. ISBN 978-1402051791.</ref> Ganges se spaja sa 1.444&nbsp;km dugom rijekom [[Yamuna]] u [[Triveni Sangam]] u [[Allahabad]]u, (danas [[Prayagraj]]), ušću koje se smatra svetim u [[Hinduizam|hinduizmu]]. Na njihovom ušću [[Jamuna]] je veća od Gangesa i doprinosi oko 58,5% kombinovanog protoka,<ref>Gupta, Avijit (2007). ''[https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC&pg=PA347 Large rivers: geomorphology and management], str. 347,'' Wiley. ISBN 978-0-470-84987-3.</ref> sa prosječnim protokom od 2,948 m3/s.<ref name=":0" /> Dalje teče na istok, rijeka se susreće s 400&nbsp;km dugom rijekom [[Tamsa]] (takođe zvanom Tons), koja teče sjeverno od lanca [[Kaimur]] i doprinosi prosječnom protoku od oko 187 m3/s. Nakon Tamse, spaja se rijeka [[Gomti]] duga 625&nbsp;km, koja teče južno od [[Himalaji|Himalaja]]. [[Gomti]] doprinosi prosječnom godišnjem protoku od oko 234 m3/s. Zatim se spaja 1.156&nbsp;km duga rijeka [[Ghaghara]] (rijeka Karnali), koja također teče južno od [[Himalaji|Himalaja]] kroz [[Nepal]]. [[Ghaghara]] (Karnali), sa svojim prosječnim godišnjim protokom od oko 2.991 m3/s, najveća je pritoka Gangesa po protoku. Nakon ušća [[Ghaghara]], Gangesu se s juga spaja 784&nbsp;km duga rijeka [[Son]], koja doprinosi oko 1008 m3/s . Rijeka [[Gandaki]] duga 814&nbsp;km, zatim rijeka Kosi duga 729&nbsp;km, spajaju se sa sjevera koja teče iz [[Nepal]]a, doprinoseći oko 1.654 m3/s i 2.166 m3/s. Kosi je treća najveća pritoka Gangesa po protoku, nakon [[Ghaghara|Ghaghare]] (Karnali) i [[Yamuna|Yamune]].<ref name=":0" /> Kosi se uliva u Ganges kod Kursela u [[Biharu]]. Na putu između [[Allahabad]]a i [[Malde]], Zapadni Bengal, rijeka Ganges prolazi kroz gradove Chunar, Mirzapur, Varanasi, Ghazipur, Ara, Patna, Chapra, Hajipur, Mokama, Begusarai, Munger, Sahibganj, Rajmahal, Bhagalpur, Ballia, Buxar, Simarija, Sultanganj i Farakka. U Bhagalpuru, rijeka počinje da teče jug-jugoistok, a kod Farakke, počinje svoje trošenje grananjem svoje prve distribucije, 408&nbsp;km dugačke Bhāgirathi-Hooghly, koja dalje postaje rijeka [[Hooghly]]. Neposredno prije granice s [[Bangladeš]]om, Farakka Barrage kontrolira tok Gangesa, preusmjeravajući dio vode u dovodni kanal povezan s Hooghlyjem u svrhu održavanja relativno čistom od mulja. Rijeka Hooghly nastaje ušćem rijeke Bhagirathi i rijeke Ajay u Katwi, a Hooghly ima nekoliko vlastitih pritoka. Najveća je rijeka Damodar, duga 625&nbsp;km, sa slivom od 25.820 km2.<ref>Dhungel, Dwarika Nath; Pun, Santa B. (2009). ''[https://books.google.com/books?id=cgYwDW13ILoC&pg=PA215 The Nepal-India Water Relationship: Challenges], str. 215''. Springer. Bibcode:[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2009niwr.book.....D 2009niwr.book.....D]. ISBN 978-1402084027.</ref> Rijeka Hooghly se ulijeva u [[Bengalski zaliv]] u blizini ostrva Sagar.<ref>Chakrabarti, Dilip K. (2001). "'''4''' [https://books.google.com/books?id=OEZe-wAIiKIC The Archaeology of West Bengal: The Bhagirathi Mouth and the Midnapur Coast]". ''Archaeological Geography of the Ganga Plain: The Lower and the Middle Ganga, str. 126-27''. Permanent Black. ISBN 978-8178240169.</ref> Između Malde i [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaliva]], rijeka Hooghly prolazi kroz gradove [[Murshidabad]], [[Nabadwip]], [[Kolkata]] i [[Howrah]]. Nakon ulaska u [[Bangladeš]], glavni rukavac rijeke Ganges je poznat kao Padma. Padmi se pridružuje rijeka [[Jamuna (rijeka)|Jamuna]], najveća distribucija Brahmaputre. Dalje nizvodno, Padma se pridružuje rijeci Meghna, konvergentni tok riječnog sistema Surma-Meghna koji preuzima ime Meghne kada ulazi u estuar Meghna, koji se ulijeva u [[Bengalski zaliv]]. Ovdje čini 1430 x 3000&nbsp;km Bengal Fan, najveći svjetski podmorski ventilator,<ref>{{cite journal | author=Shanmugam, G. | title=Submarine fans: A critical retrospective (1950–2015) | year=2016 | journal= Journal of Palaeogeography | volume=5 | issue=2 | pages=110–184 | doi=10.1016/j.jop.2015.08.011 | bibcode=2016JPalG...5..110S | doi-access=free }}</ref> koji sam čini 10-20% globalnog zakopavanja organskog ugljika.<ref>{{cite journal |author1=Galy, V. |author2=O. Beyssac |author3=C. France-Lanord |author4=T. Eglinton | title=Recycling of graphite during erosion: A geological stabilization of carbon in the crust | year=2008 | journal=Science | volume=322 | issue=5903 | pages=943–945 | doi=10.1126/science.1161408 | pmid=18988852 | bibcode=2008Sci...322..943G |s2cid=5426352 }}</ref> Delta Ganga, formirana uglavnom velikim tokovima rijeka Gang i Brahmaputra, sa sedimentima, najveća je delta na svijetu, na oko 64.000 km2.<ref>Parua, Pranab Kumar (2009), "[https://books.google.com/books?id=yUc7Cus2a-MC '''14''' Necessity of Regional Co-operation]", ''The Ganga: water use in the Indian subcontinent'', Springer, str. 267–72, ISBN <bdi>978-904813102</bdi></ref> Proteže se 400&nbsp;km duž [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaliva]].<ref name=":1">Arnold, Guy (2000). ''[https://books.google.com/books?id=FarwCNdYdmoC&pg=PA223 World Strategic Highways]'' (1st ed.). Fitzroy Dearborn. str. 223–27. doi:10.4324/9781315062204. ISBN 978-1579580988</ref> Samo rijeke [[Amazon]] i [[Kongo (rijeka)|Kongo]] imaju veći prosječni protok od kombinovanog toka Ganga, Brahmaputre i riječnog sistema Surma-Meghna.<ref name=":1" /> U punoj poplavi samo je [[Amazon]] veći.<ref>Elhance, Arun P. (1999). ''[https://books.google.com/books?id=uB0ZSZjTECsC Hydropolitics in the Third World: Conflict and Cooperation in International River Basins], str. 156-58''. United States Institute of Peace. ISBN 978-1878379900.</ref> == Geologija == [[Indijski potkontinent]] leži na vrhu [[Indijska ploča|Indijske tektonske ploče]], manje ploče unutar [[Indo-australijska ploča|Indo-australijske ploče]].{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} Njegovi određujući geološki procesi započeli su prije sedamdeset i pet miliona godina, kada je, kao dio južnog superkontinenta [[Gondvana|Gondvane]], započeo skretanje prema sjeveroistoku – u trajanju od pedeset miliona godina – preko tada neformiranog [[Indijski okean|Indijskog okeana]].{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} Naknadni sudar potkontinenta sa [[Evroazijska ploča|Evroazijskom pločom]] i subdukcija ispod nje doveli su do formiranja [[Himalaji|Himalaja]], najviših planinskih lanaca planete.{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} U bivšem morskom dnu neposredno južno od Himalaja u nastajanju, kretanje ploča stvorilo je ogromno korito, koje, nakon što se postepeno punilo sedimentom koje nose [[Ind]] i njegove pritoke i Gang i njegove pritoke,<ref>{{Harvnb|Dikshit|Schwartzberg|2007|p=7|Ref=dikshit}}</ref> sada formira [[Indogangska ravnica|Indogangsku ravnicu]].<ref>{{cite journal |last = Prakash |first = B. |author2 = Sudhir Kumar |author3 = M. Someshwar Rao |author4 = S. C. Giri |title = Holocene tectonic movements and stress field in the western Gangetic plains |journal = Current Science |volume = |issue = |year = |pages = 438–49 |url = http://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20110504075319/http://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf |archive-date = 4. 5. 2011}}</ref> Indogangska ravnica je geološki poznata kao prednji bazen.<ref name="Dmowska2003">{{cite book|last=Dmowska|first=Renata|title=Advances in Geophysics|url=https://books.google.com/books?id=ikFcqh1u1Q0C&pg=PA14|year=2003|publisher=Academic Press|isbn=978-0120188468|page=14}}</ref> == Protok vode == Protok vode rijeke Gang kod [[Farakka brana|brane Farakka]] (period od 01.01.1998. do 31.12.2023.):<ref name="The Flood Observatory">{{cite web|url=https://floodobservatory.colorado.edu/SiteDisplays/51.htm|title=The Flood Observatory|access-date=15. 2. 2024|archive-date=15. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240215134146/https://floodobservatory.colorado.edu/SiteDisplays/51.htm|url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |Godina ! colspan="3" |Protok vode (m³/s) ! rowspan="2" |Godina ! colspan="3" |Protok vode (m³/s) |- !''Godišnji prosjek'' !Prosječni minimum !Prosječni maksimum !''Godišnji prosjek'' !Prosječni minimum !Prosječni maksimum |- |1998. |''21,200'' |11,260 |32,139 |2011. |''8,315'' |4,942 |15,648 |- |1999. |''20,227'' |12,308 |27,275 |2012. |''10,531'' |5,529 |16,404 |- |2000. |''18,953'' |11,558 |26,789 |2013. |''14,350'' |8,559 |19,534 |- |2001. |''14,825'' |9,371 |19,872 |2014. |''12,409'' |7,118 |17,682 |- |2002. |''10,495'' |5,636 |16,783 |2015. |''12,104'' |7,256 |17,030 |- |2003. |''12,580'' |6,881 |19,516 |2016. |''15,220'' |9,035 |23,490 |- |2004. |''9,735'' |5,468 |14,631 |2017. |''11,919'' |6,856 |17,604 |- |2005. |''12,200'' |7,019 |18,397 |2018. |''11,967'' |6,176 |18,805 |- |2006. |''11,522'' |7,741 |16,718 |2019. |''14,923'' |7,079 |24,757 |- |2007. |''14,816'' |9,574 |20,325 |2020. |''15,882'' |9,837 |23,491 |- |2008. |''16,183'' |9,968 |22,870 |2021. |''17,818'' |9,543 |27,003 |- |2009. |''9,241'' |4,524 |13,282 |2022. |''14,142'' |7,148 |22,569 |- |2010. |''7,148'' |3,343 |12,375 |2023. |''9,417'' |1,645 |18,744 |- | colspan="8" | |- | colspan="5" |'''''Prosjek''' (1. 1. 1998 do 31. 12. 2023.:'' |'''''13,389.3''''' |''7,514.4'' |''20,143.6'' |} == Navodnjavanje == Gang i sve njegove pritoke, posebno [[Jamuna]], korišćene su za navodnjavanje od davnina.[102][103][104] Brane i kanali su bili uobičajeni u Gangskoj ravnici do 4. stoljeća p. n. e.[105] Bazen Gang-Brahmaputra-Meghna ima ogroman hidroelektrični potencijal, od 200.000 do 250.000 megavata, od čega se skoro polovina lako može iskoristiti. Od 1999. Indija je iskoristila oko 12% hidroelektričnog potencijala Ganga i samo 1% ogromnog potencijala [[Brahmaputra|Brahmaputre]].[106] === Kanali === [[File:Headworks ganges canal haridwar1860.jpg|thumb|Glavni radovi na kanalu Gangesa u Haridwaru (1860). Fotografija [[Samuel Bourne]].]] [[File:Solani Aquaduct Of Ganges Canal.jpg|thumb|left|300px|[[Solani akvadukt]] [[Gang kanal]]]] Megasten, grčki etnograf koji je posjetio Indiju tokom 3. vijeka p. n. e, kada su [[Maurijsko Carstvo|Maurijci]] vladali Indijom, opisao je postojanje kanala u Gangetskoj ravnici. Kautilya (također poznat kao Chanakya), savjetnik Chandragupta Maurya, osnivača [[Maurijsko Carstvo|Maurijskog Carstva]], uključio je uništavanje brana i nasipa kao strategiju tokom rata.{{sfn|Hill|2008}} [[Firuz Šah Tughlak]] je izgradio mnogo kanala, od kojih je najduži, 240&nbsp;km, izgrađen 1356. na rijeci [[Jamuna (rijeka)|Jamuna]]. Sada poznat kao Zapadni kanal Jamuna, propao je i obnavljan nekoliko puta. Mogulski car Shah Jahan izgradio je kanal za navodnjavanje na rijeci Jamuna početkom 17. stoljeća. Prestao se koristiti sve do 1830, kada je ponovo otvoren kao Istočni kanal Jamuna, pod britanskom kontrolom. Ponovno otvoreni kanal postao je model za kanal Gornji Ganges i sve naredne projekte kanala.{{sfn|Singh|2005|pp=69–79}} Prvi britanski kanal u Indiji (koji nije imao indijske prethodnike) bio je kanal na Gangesu izgrađen između 1842. i 1854.<ref name="stone2002-p16">{{Harvnb|Stone|2002|p=16}}</ref> Prvi je razmatran od strane pukovnika [[John Russell Colvin]]a 1836, ali isprva nije izazvao puno entuzijazma kod njegovog konačnog arhitekte Sir [[Proby Thomas Cautley|Proby Thomasa Cautleya]], koji se odbio ideju da prosiječe kanal kroz veliku nizinu kako bi stigao do sušnijeg planinskog odredišta. Međutim, nakon gladi u Agri 1837-38, tokom koje je administracija Istočnoindijske kompanije potrošila Rs. 2.300.000 na pomoć, ideja o kanalu postala je privlačnija Sudu direktora kompanije koji vodi računa o budžetu. Godine 1839, generalni guverner Indije, lord Okland, uz pristanak Suda, odobrio je Cautleyju sredstva za kompletan pregled zemljišnog dijela koji je pokrivao i omeđivao projektovani tok kanala. Upravni sud je, osim toga, znatno proširio obim projektovanog kanala, koji su, zbog težine i geografskog razmjera gladi, sada smatrali čitavom regijom Doab.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_ce8FpJzR-4C&pg=PA103|title=Uttar Pradesh General Knowledge|first=C. L.|last=Khanna|date=1. 9. 2010|publisher=Upkar Prakashan|isbn=9788174824080}}</ref> Međutim, pokazalo se da je entuzijazam kratko trajao. Aucklandov nasljednik na mjestu [[Generalni guverner Indije|generalnog guvernera]], lord [[Edward Law|Ellenborough]], izgledao je manje spreman za velike javne radove, te je za vrijeme svog mandata uskratio velika sredstva za projekat. Tek 1844, kada je imenovan novi generalni guverner, lord [[Henry Hardinge|Hardinge]], službeni entuzijazam i sredstva su se vratili projektu kanala Gangesa. Iako je ćorsokak koji je bio u međuvremenu naizgled uticao na Cautleyjevo zdravlje i zahtijevao od njega da se vrati u Britaniju 1845. na oporavak, njegov boravak u Evropi dao mu je priliku da proučava savremene hidraulične radove u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Italija|Italiji]]. U vrijeme njegovog povratka u Indiju na čelu je bilo još više ljudi koji su pružali podršku, kako u sjeverozapadnim provincijama, s [[James Thomason|Jamesom Thomasonom]] kao podguvernerom, tako i [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]] s lordom [[James Broun-Ramsay|Dalhousiejem]] kao generalnim guvernerom. Izgradnja kanala, pod Cautleyjevim nadzorom, sada je u punom zamahu. Kanal dugačak 560&nbsp;km, sa još 480&nbsp;km grananja, na kraju se protegao između čela u Haridwaru, razdvajajući se na dva kraka ispod Aligarha, i svoja dva ušća u Jamunu glavnim stazom u Etawah i Gangesu u Cawnporeu. Kanal, koji je zahtijevao ukupne kapitalne troškove od 2,15 miliona funti, službeno je otvorio 1854. Lord Dalhousie.{{sfn|Prakash|1999|p=162}} Prema historičaru [[Ian Stone|Ianu Stoneu]]: {{Citat|Bio je to najveći kanal ikada pokušan na svijetu, pet puta veći u svojoj dužini od svih glavnih linija za navodnjavanje [[Lombardija|Lombardije]] i Egipta zajedno, i duži za trećinu čak i od najvećeg američkog navigacijskog kanala, kanala Pennsylvania.}} == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1 = Abraham |first1 = Wolf-Rainer |title = Megacities as Sources for Pathogenic Bacteria in Rivers and Their Fate Downstream |url = http://downloads.hindawi.com/journals/ijmicro/2011/798292.pdf |journal = International Journal of Microbiology |volume = 2011 |doi = 10.1155/2011/798292 |pmid = 20885968 |pmc = 2946570 |issue = 798292 |pages = 1–13 |year = 2011 |doi-access = free |access-date = 14. 6. 2016 |archive-date = 20. 1. 2022 |archive-url = https://web.archive.org/web/20220120074714/https://downloads.hindawi.com/journals/ijmicro/2011/798292.pdf |url-status = live }} * {{cite journal | last1 = Ali | first1 = Jason R. | first2 = Jonathan C. | last2 = Aitchison | title = Greater India | journal = Earth-Science Reviews | volume = 72 | issue = 3–4 | year = 2005 | pages = 169–88 | doi = 10.1016/j.earscirev.2005.07.005 | bibcode = 2005ESRv...72..169A }} * {{citation|last=Alley|first=Kelly D.|title=On the banks of the Gaṅgā: when wastewater meets a sacred river|url=https://books.google.com/books?id=gVOryDX8KdUC|year=2002|publisher=University of Michigan Press|isbn=978-0472068081}} * {{citation|last=Alter|first=Stephen|title=Sacred waters: a pilgrimage up the Ganges River to the source of Hindu culture|url=https://books.google.com/books?id=qb9yQgAACAAJ|year=2001|publisher=Harcourt|isbn=978-0151005857|access-date=15. 11. 2015|archive-date=24. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230324113652/https://books.google.com/books?id=qb9yQgAACAAJ|url-status=live}} * {{cite book| last1=Arnold| first1=Guy| author1-link=Guy Arnold| title=World Strategic Highways| url=https://books.google.com/books?id=FarwCNdYdmoC&pg=PA223| date=2000| edition=1st| publisher=Fitzroy Dearborn| isbn=978-1579580988| pages=223–27| doi=10.4324/9781315062204}} * {{cite conference |first1 = L. |last1 = Berga |title = Dams and Reservoirs, Societies and Environment in the 21st Century |conference = Proceedings of the International Symposium on Dams in the Societies of the 21st Century, 22nd International Congress on Large Dams (ICOLD) |location = Barcelona, Spain |date = 2006 |url = https://books.google.com/books?id=T01W4Jbe1q8C&pg=PA1304 |publisher = Taylor & Francis |isbn = 978-0415404235 }} * {{Citation|last=Bharati|first=Radha Kant|title=Interlinking of Indian rivers|publisher=Lotus|year=2006|isbn=978-8183820417}} * {{citation|last=Blurton|first=T. Richard|title=Hindu art|url=https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC|year=1993|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0674391895|access-date=15. 11. 2015|archive-date=15. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230115090452/https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC|url-status=live}} * {{cite journal | title = Geopolitics, water and development in South Asia: cooperative development in the Ganges–Brahmaputra delta | first1 = Stephen | last1 = Brichieri-Colombi | first2 = Robert W. | last2 = Bradnock | journal = The Geographical Journal | date = 2003 | volume = 169 | issue = 1 | pages = 43–64 | doi = 10.1111/1475-4959.t01-1-00002 | bibcode = 2003GeogJ.169...43B }} * {{cite journal | title = The seismic hazard at Tehri dam | first1 = James N. | last1 = Brune | journal = Tectonophysics | date = 1993 | volume = 218 | issue = 1–3 | pages = 281–86 | doi = 10.1016/0040-1951(93)90274-N | bibcode = 1993Tectp.218..281B }} * {{Citation|last1=Caso|first1=Frank|last2=Wolf|first2=Aaron T.|title=Freshwater Supply Global Issues|publisher=Infobase| date= 2010|isbn=978-0816078264}} * {{cite book| last1=Chakrabarti| first1=Dilip K.| title=Archaeological Geography of the Ganga Plain: The Lower and the Middle Ganga| chapter='''4''' The Archaeology of West Bengal: The Bhagirathi Mouth and the Midnapur Coast| chapter-url=https://books.google.com/books?id=OEZe-wAIiKIC| date=2001| publisher=Permanent Black| isbn=978-8178240169}} * {{citation|last=Darian|first=Steven G.|title=The Ganges in myth and history|url=https://books.google.com/books?id=0obUy_W9NREC|year=2001|publisher=Motilal Banarsidass|isbn=978-8120817579}} * {{cite book|last1=Dhungel|first1=Dwarika Nath|last2=Pun|first2=Santa B.|title=The Nepal-India Water Relationship: Challenges|url=https://books.google.com/books?id=cgYwDW13ILoC&pg=PA215|year=2009|publisher=Springer|isbn=978-1402084027|bibcode=2009niwr.book.....D}} * {{Citation|last= Dikshit|first= K.R.|author2= Joseph E. Schwartzberg|title= Encyclopædia Britannica|year= 2007|pages= 1–29|chapter= India: The Land|chapter-url= https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|ref= dikshit|author-link2= Joseph E. Schwartzberg|access-date= 21. 6. 2022|archive-date= 8. 5. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150508084916/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|url-status= live}} * {{Cite journal|last=Dudgeon|first=David|title=River Rehabilitation for Conservation of Fish Biodiversity in Monsoonal Asia|journal=Ecology and Society|volume=10|issue=2:15|year=2005|url=http://hub.hku.hk/bitstream/10722/44701/1/121745.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813003131/http://hub.hku.hk/bitstream/10722/44701/1/121745.pdf|archive-date=13. 8. 2016|url-status=live|doi=10.5751/ES-01469-100215|doi-access=free}} * {{citation|last=Eck|first=Diana L.|author-link=Diana Eck|title=Banaras, city of light|url=https://books.google.com/books?id=J57C4d8Bv6UC|year=1982|publisher=Columbia University|isbn=978-0231114479|access-date=15. 11. 2015|archive-date=4. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230404134459/https://books.google.com/books?id=J57C4d8Bv6UC|url-status=live}} * {{Citation|last=Eck|first=Diana| author-link=Diana Eck| chapter= Gangā: The Goddess Ganges in Hindu Sacred Geography|pages=137–53|editor1-last=Hawley|editor1-first=John Stratton|editor2-last=Wulff|editor2-first=Donna Marie|title=Devī: Goddesses of India|year=1998|publisher=University of California / Motilal Banarasidass| isbn=978-8120814912}} * {{cite book| last1=Elhance| first1=Arun P.| title=Hydropolitics in the Third World: Conflict and Cooperation in International River Basins| url=https://books.google.com/books?id=uB0ZSZjTECsC| date=1999| publisher=United States Institute of Peace| isbn=978-1878379900}} * {{Citation|last=Gardner|first=Gary|chapter=Engaging Religion in the Quest for a Sustainable World|pages=152–76|title=State of the World: 2003|edition=Special 20th anniversary|editor-last=Bright|editor-first=Chris|publisher=Norton|isbn=978-0393323863|display-editors=etal|date=2003|chapter-url-access=registration|chapter-url=https://archive.org/details/stateofworld200300gard_0}} * {{cite book| last1=Ghosh| first1=A.| title=An Encyclopaedia of Indian Archaeology| date=1990| url=https://books.google.com/books?id=law3AAAAIAAJ&pg=PA334| publisher=Brill| isbn=978-9004092648| page=334}} * {{cite book|last=Gupta|first=Avijit|title=Large rivers: geomorphology and management|url=https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC&pg=PA347|year=2007|publisher=Wiley|isbn=978-0-470-84987-3}} * {{Citation|last=Haberman|first=David L.| title=River of Love in an Age of Pollution: The Yamuna River of Northern India|publisher=University of California|year=2006|isbn=978-0520247901 }} * {{cite book |title = South Asia: an environmental history |first1 = Christopher V. |last1 = Hill |page = 32 |chapter-url = https://books.google.com/books?id=f9D4Ob1YcJgC&pg=PA32 |chapter = '''3''' The Mauryan Empire and the Classical Age – Irrigation in Early India |isbn = 978-1851099252 |year = 2008 |publisher = Abc-Clio }} * {{citation|last=Hillary|first=Sir Edmund|title=From the ocean to the sky|url=https://books.google.com/books?id=ipe5VGHlmlkC|year=1980|publisher=Ulverscroft|isbn=978-0708905876}} * {{cite book |last1 = Jain |first1 = Sharad K. |last2 = Agarwal |first2 = Pushpendra K. |last3 = Singh |first3 = Vijay P. |title = Hydrology and water resources of India |url = https://books.google.com/books?id=ZKs1gBhJSWIC |date = 2007 |publisher = Springer |isbn = 978-1402051791 |bibcode = 2007hwri.book.....J }} * {{cite book | first1 = C. R. | last1 = Krishna Murti | others = Gaṅgā Pariyojanā Nideśālaya; India Environment Research Committee | title = The Ganga, a scientific study | date = 1991 | publisher = Northern Book Centre | isbn = 978-8172110215 | oclc = 853267663 }} * {{cite journal |last1=Kumar |first1=Rakesh |last2=Singh |first2=R. D. |last3=Sharma |first3=K. D. |title=Water Resources of India |journal=Current Science |volume=89 |issue=5 |pages=794–811 |date=10. 9. 2005 |url=http://www.currentscience.ac.in/Downloads/article_id_089_05_0794_0811_0.pdf |access-date=13. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014175241/http://www.currentscience.ac.in/Downloads/article_id_089_05_0794_0811_0.pdf |archive-date=14. 10. 2013 |url-status=live }} * {{citation|author1=Los Angeles County Museum of Art|last2=Pal|first2=Pratapaditya|title=Indian Sculpture: 700–1800|url=https://books.google.com/books?id=-fvKVDxcJoUC|year=1988|publisher=University of California Press|isbn=978-0520064775}} * {{citation|last=Maclean|first=Kama|title=Pilgrimage and power: the Kumbh Mela in Allahabad, 1765–1954|url=https://books.google.com/books?id=MALacgnsroMC|year=2008|publisher=Oxford University Press US|isbn=978-0195338942|access-date=15. 11. 2015|archive-date=5. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405133233/https://books.google.com/books?id=MALacgnsroMC|url-status=live}} * {{citation|last1=Markandya|first1=Anil|last2=Murty|first2=Maddipati Narasimha|title=Cleaning-up the Ganges: a cost-benefit analysis of the Ganga Action Plan|url=https://books.google.com/books?id=MefsAAAAMAAJ|year=2000|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0195649451}} * {{cite book| first1=M. Monirul Qader| last1= Mirza|title=The Ganges water diversion: environmental effects and implications| volume= 49| date=2004| location=Dordecht| publisher=Springer| isbn=978-9048166657| pages=1–6| doi=10.1007/978-1-4020-2792-5| series= Water Science and Technology Library| oclc= 853267663}} * {{citation|last=Newby|first=Eric|title=Slowly down the Ganges|url=https://books.google.com/books?id=S4sBAAAACAAJ|year=1998|publisher=Lonely Planet|isbn=978-0864426314}} * {{citation|last=Pal|first=Pratapaditya|title=Divine images, human visions: the Max Tanenbaum collection of South Asian and Himalayan art in the National Gallery of Canada|url=https://books.google.com/books?id=PMUp4nxAqwwC|year=1997|publisher=National Gallery of Canada|isbn=978-1896209050}} * {{citation| last1=Parua| first1=Pranab Kumar| title=The Ganga: water use in the Indian subcontinent| chapter='''14''' Necessity of Regional Co-operation| pages=267–72| chapter-url=https://books.google.com/books?id=yUc7Cus2a-MC| date=2009| publisher=Springer| isbn=978-9048131020}} * {{cite book |first1 = Gyan |last1 = Prakash |title = Another Reason: Science and the Imagination of Modern India |chapter-url = https://archive.org/details/anotherreasonsci0000prak |chapter-url-access = registration |chapter = '''6''' Technologies of Government |isbn = 978-0691004532 |date = 1999 |publisher = Princeton University Press |url-access = registration |url = https://archive.org/details/anotherreasonsci0000prak }} * {{Citation|last=Puttick|first=Elizabeth|chapter=Mother Ganges, India's Sacred River|year = 2008|title=The Healing Power of Water|editor1-last=Emoto|editor1-first=Masaru| editor1-link=Masaru Emoto| publisher=Hay House|pages=241–52|isbn=978-1401908775}} * {{citation|last=Rahaman|first=M.M.|year=2009|url=http://www.iwaponline.com/wp/01102/wp011020168.htm|title=Integrated Ganges Basin Management: conflicts and hope for regional development|journal=Water Policy|volume=11|issue=2|pages=168–90|doi=10.2166/wp.2009.012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927060952/http://www.iwaponline.com/wp/01102/wp011020168.htm|archive-date=27. 9. 2011}} * {{citation|last=Rahaman|first=M.M.|year=2009|title=Principles of transboundary water resources management and Ganges Treaties: An Analysis|journal=International Journal of Water Resources Development|volume=25|issue=1|pages=159–73|doi=10.1080/07900620802517574|bibcode=2009IJWRD..25..159R |s2cid=155016224}} * {{Cite book |url = https://books.google.com/books?id=JI65-MygMm0C&q=Kumbh+Mela&pg=PA165 |title = The Basis of Civilization: Water Science? |series = IAHS publication no. 286 |publisher = International Association of Hydrological Sciences, IAHS International Commission on Water Resources Systems |location = Wallingford, Oxfordshire, UK |page = 165 |isbn = 978-1901502572 |date = 2004 |first1 = John C. |last1 = Rodda |first2 = Lucio |last2 = Ubertini }} * {{cite journal|vauthors=Sack DA, Sack RB, Nair GB, Siddique AK|title=Cholera |journal=Lancet |volume=363 |issue=9404 |pages=223–33 |year=2004 |pmid=14738797 |doi=10.1016/S0140-6736(03)15328-7 |s2cid=208793200}} * {{cite book|last1=Salman|first1=Salman M. A.|last2=Uprety|first2=Kishor|title=Conflict and Cooperation on South Asia's International Rivers: A Legal Perspective|publisher=Kluwer Law International|location=London, The Hague, New York|year=2002|isbn=978-0821353523|url=https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC}} {{cite web |title=Alternate copy |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/15171/multi0page.pdf?sequence=1&isAllowed=y |access-date=27. 4. 2011 |archive-date=7. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407170309/https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/15171/multi0page.pdf?sequence=1&isAllowed=y |url-status=live }} * {{cite journal |title = Periphytonic diversity in Bhagirathi:Preimpoundment study of Tehri dam reservoir |first1 = Ramesh C. |last1 = Sharma |first2 = Manju |last2 = Bahuguna |first3 = Punam |last3 = Chauhan |journal = Journal of Environmental Science and Engineering |date = 2008 |volume = 50 |issue = 4 |pages = 255–62 |url = https://www.researchgate.net/publication/26758173 |pmid = 19697759 }} * {{cite book|last=Sheth|first=Jagdish N.|title=Chindia Rising|url=https://archive.org/details/chindiarisinghow0000shet|publisher = Tata McGraw-Hill|year = 2008|isbn=978-0070657083}} * {{cite journal|last1=Singh|first1=Munendra|last2=Singh|first2=Amit K.|title=Bibliography of Environmental Studies in Natural Characteristics and Anthropogenic Influences on the Ganga River|journal=Environ Monit Assess |year=2007 |volume=129|issue=1–3|pages=421–32|doi=10.1007/s10661-006-9374-7|pmid=17072555|bibcode=2007EMnAs.129..421S |s2cid=39845300}} * {{cite book| last1=Singh| first1=Nirmal T.| title=Irrigation and soil salinity in the Indian subcontinent: past and present| url=https://books.google.com/books?id=a4RCXuoMotAC&pg=PA69| date=2005| publisher=Lehigh University| location=Bethlehem, PA| isbn=978-0934223782}} * {{citation|last=Stone|first=Ian|title=Canal Irrigation in British India: Perspectives on Technological Change in a Peasant Economy|url=https://books.google.com/books?id=7WLUWxIcyogC|year=2002|publisher=CUP|isbn=978-0521526630}} * {{cite book|last=Suvedī|first=Sūryaprasāda|title=International watercourses law for the 21st century: the case of the river Ganges basin|url=https://books.google.com/books?id=Vn4OSPZXo3QC|date=2005|publisher=Ashgate|isbn=978-0754645276}} * {{cite journal | title=The Image of the Barbarian in Early India| first1=Romila| last1= Thapar| journal=Comparative Studies in Society and History|date=oktobar 1971| volume=13|issue=4|pages=408–36|jstor=178208| doi=10.1017/s0010417500006393| s2cid=143480731}} * {{Citation|last=Tiwari|first=R. C.|chapter=Environmental Scenario in India|title=Explorations in Applied Geography|editor-last=Dutt|editor-first=Ashok K.|publisher=PHI Learning|isbn=978-8120333840|year=2008}} * {{citation|last=Wangu|first=Madhu Bazaz|title=Images of Indian goddesses: myths, meanings, and models|url=https://books.google.com/books?id=k8y-vKtqCmIC|year=2003|publisher=Abhinav Publications|isbn=978-8170174165}} * {{cite journal | title = From the Mediterranean to the Indian Ocean: Medieval History in Geographic Perspective | first1 = André | last1 = Wink | journal = Comparative Studies in Society and History | date = 2002 | volume = 44 | issue = 3 | pages = 416–45 | jstor = 3879375 | doi=10.1017/s001041750200021x | s2cid = 144649820 }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * [[Christopher de Bellaigue]], "The River" (the Ganges; review of [[Sunil Amrith]], ''Unruly Waters: How Rains, Rivers, Coasts, and Seas Have Shaped Asia's History''; [[Sudipta Sen]], ''Ganges: The Many Pasts of an Indian River''; and Victor Mallet, ''River of Life, River of Death: The Ganges and India's Future''), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVI, no. 15 (10 October 2019), pp.&nbsp;34–36. "[I]n 1951 the average Indian [inhabitant of India] had access annually to 5,200 cubic meters of water. The figure today is 1,400&nbsp;... and will probably fall below 1,000 cubic meters – the [[UN]]'s definition of '[[water scarcity]]' – at some point in the next few decades. Compounding the problem of lower summer rainfall&nbsp;... India's [[water table]] is in freefall [due] to an increase in the number of [[tube well]]s&nbsp;... Other contributors to India's seasonal dearth of water are [[canal]] leaks [and] the continued sowing of thirsty crops" (p.&nbsp;35.) * {{cite book|last=Berwick|first=Dennison|title=A Walk Along the Ganges|publisher=Dennison Berwick|isbn=978-0713719680|title-link=A Walk Along the Ganges|year=1987}} * {{cite book|last=Cautley|first= Proby Thomas|author-link=Proby Thomas Cautley|title=Ganges canal. A disquisition on the heads of the Ganges of Jumna canals, North-western Provinces |url=https://archive.org/stream/gangescanaladis01cautgoog#page/n7/mode/1up|year=1864|publisher=London, Printed for Private circulation}} * {{cite book|last=Fraser|first=James Baillie|author-link=James Baillie Fraser|title=Journal of a tour through part of the snowy range of the Himala Mountains, and to the sources of the rivers Jumna and Ganges|url=https://archive.org/stream/journaloftourthr00fras#page/n3/mode/2up|year=1820|publisher=Rodwell and Martin, London}} * {{cite book|last=Hamilton|first=Francis|title=An account of the fishes found in the river Ganges and its branches |url=https://archive.org/stream/accountoffishesf00hami#page/n7/mode/2up|year=1822|publisher=A. Constable and company, Edinburgh}} * {{cite book |title=Ganges: The Many Pasts of an Indian River |url=https://archive.org/details/gangesmanypastso0000sens |year=2018 |first=Sudipta |last=Sen |publisher=Yale University Press |isbn=978-0300119169}} * {{cite journal|last=Singh|first=Indra Bir|title=Geological Evolution of the Ganga Plain|journal=Journal of the Palaeontological Society of India|volume=41|year=1996|pages=99–137}} * Tandon, S.K., and R. Sinha. The Ganga River: A Summary View of a Large River System of the Indian Sub-Continent, in Sen Singh, Dhruv (Ed.), The Indian Rivers: Scientific and Socio-Economic Aspects. Singapore: Springer Nature, 2018, pp.&nbsp;61–74. ISBN 978-981-10-2983-7 {{refend}} {{stub-geog}} {{Commonscat|Ganges River}} [[Kategorija:Rijeke u Indiji]] [[Kategorija:Rijeke u Bangladešu]] [[Kategorija:Pogranične rijeke]] mjj2k8mskmzpwiiuc7647kzn8d8w9s6 0 100696 3671833 3634273 2024-12-09T07:44:43Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671833 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Roulette wheel.jpg|desno|mini|[[Rulet]]]] '''Kockanje''' ili '''kocka''' jeste klađenje nečega vrijednog ("ulozi") na slučajni događaj s namjerom osvajanja nečeg drugog vrijednog, pri čemu su slučajevi strategije sniženi. Kockanje stoga zahtijeva prisutnost tri elementa: naknada (uloženi iznos), rizik (šansa) i nagrada.<ref>{{cite book|last1=Rose|first1=I. Nelson|last2=Loeb|first2=Robert A.|title=Blackjack and the Law|url=https://archive.org/details/blackjacklaw0000rose|date=1998|publisher=RGE Pub.|location=Oakland, CA|isbn=978-0-910575-08-9|pages=[https://archive.org/details/blackjacklaw0000rose/page/109 109]|edition=1st}}</ref> Ishod opklade je često neposredan, kao što je jedno bacanje kocke, okretanje ruleta ili konj koji prelazi ciljnu liniju, ali su uobičajeni i duži vremenski okviri, što omogućava opklade na ishod budućeg sportskog takmičenja ili čak čitavu sportsku sezonu. Kocka je zajednički naziv za sve [[Igra|igre]] na sreću ili klađenje u kladionicama koje uključuju ulaganje [[Novac|novca]]. Rezultati igre zavise o sreći, a malo ili nikako o sposobnosti igrača. Kockanje uključuje klađenje na [[lutrija|lutriju]], [[Loto]] i sportske kladionice. Kockanje može dovesti igrača kockara do [[ovisnost]]i. U nekim zemljama je kockanje i organiziranje kockanja [[zakon]]ski zabranjeno ili dozvoljeno samo u mjestima koja posjeduju koncesiju. U nekim igrama igrač računa na utjecaj svoje sposobnosti. To su, naprimjer, [[Blackjack]] i [[sportsko klađenje]]. Sve igre znače dugoročno svakako gubitak za igrača ali dobitak za [[kasino]], kao što je [[Roulette]]. Neke se igre, poput [[poker]]a, smatraju igrama na sreću, ali u njima kasino ne učestvuje u pobjedama ili gubicima igrača, tj. nema elementa [[croupier]]a. Postoje i igre koje se temelje na uticaju bacanja kockica, ali obično se ne igraju u kockarnicama, poput [[backgammon]]a. Kockanje je takođe velika međunarodna komercijalna aktivnost, sa legalnim tržištem kockanja u ukupnom iznosu od 335 milijardi dolara u 2009. godini.<ref>{{cite news |date=8. 7. 2010 |title=You bet |newspaper=The Economist |url=http://www.economist.com/node/16539402 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191208092453/https://www.economist.com/leaders/2010/07/08/you-bet |archive-date=18. 12. 2019}}</ref> U drugim oblicima, kockanje se može voditi materijalima koji imaju vrijednost, ali nisu pravi novac. Na primjer, igrači igara s kockom mogu se kladiti na kocku, dok se u igri Pogs ili Magic: The Gathering mogu se kockati sa kolekcionarskim komadima igre (odnosno, malim diskovima i trgovačkim kartama) kao ulozima, što rezultira meta-igrom u vezi s vrijednošću igračeve kolekcije komada. Najveća sjedišta kockarskog života su [[Las Vegas]] i [[Monte Carlo]]. == Historija == Kockanje datira iz perioda [[paleolit]]a, prije pisane historije. U [[Mezopotamija|Mesopotamiji]] najranije šestostrane kocke datiraju iz otprilike 3000. godine prije nove ere. Međutim, zasnovani su na [[astragal]]ima koji datiraju hiljadama godina ranije. U [[Kina|Kini]] su kockarnice bile raširene u prvom milenijumu prije nove ere, a klađenje na borbene životinje bilo je uobičajeno. Loto igre i domine (preteče Pai Gow-a) pojavile su se u Kini još u 10. vijeku.<ref>{{cite book|last1= Schwartz|first1= David|title= Roll The Bones: The History of Gambling|url= https://archive.org/details/rollboneshistory0000davi|year= 2013|publisher= Winchester Books|isbn= 978-0-615-84778-8}}</ref> Karte su se pojavile u 9. vijeku nove ere u Kini. Zapisi prate kockanje u [[Japan]]u još od 14. vijeka.<ref> {{cite book |last1= Murdoch |first1= James |author-link1= James Murdoch (Scottish journalist) |year= 1926 |title= A History of Japan |url= https://books.google.com/books?id=32HnwxdP4pMC |volume= 3 |edition= reprint |location= London |publisher= Psychology Press |publication-date= 1903 |pages= 325–326 |isbn= 978-0-415-15417-8 |access-date= 6. 4. 2018 |quote= Many Japanese are naturally prone to gambling; in the old Kyoto court the vice was rife, and in the fourteenth and fifteenth centuries samurai would often stake their arms, armour, and horse trappings on a cast of the dice, even on the eve of a battle, and so have to go into action in incomplete panoplies, and sometimes with no armour at all. In Tokugawa times the vice did not reach this extent among the samurai, but it became common in Yedo and continued to be so throughout the history of the city. }} </ref> [[Poker]], najpopularnija američka kartaška igra povezana s kockanjem, potiče od [[Perzija|perzijske]] igre As-Nas, koja datira iz 17. vijeka.<ref>{{cite book|last1= Wilkins|first1= Sally|title= Sports and Games of Medieval Cultures|url= https://archive.org/details/sportsgamesofmed0000sall|year= 2002|publisher= Greenwood|isbn= 978-0-313-36079-4}}</ref> Prvi poznati kasino, Ridotto, počeo je sa radom 1638. godine u [[Venecija|Veneciji]], [[Italija]].<ref> {{cite book |last1= Thomassen|first1= Bjørn |title= Liminality and the Modern: Living Through the In-Between |date= 2014|publisher= Ashgate Publishing, Ltd. |page= 160 |url= https://books.google.com/books?id=5Sd7BAAAQBAJ&pg=PA160 |isbn= 978-1-4094-6080-0 }} </ref> === Velika Britanija === Kockanje je vijekovima bila glavna rekreativna aktivnost u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]],<ref>Roger Munting, ''An economic and social history of gambling in Britain and the USA.'' (Manchester UP, 1996).</ref> It has been heavily regulated.<ref name="David Forrest 2013">David Forrest, "An economic and social review of gambling in Great Britain." ''Journal of Gambling Business and Economics'' 7.3 (2013): 1-33.</ref> gdje su utrke konja omiljene više od tri vijeka.<ref>Mike Huggins, ''Flat racing and British society, 1790-1914: A social and economic history'' (Routledge, 2014).</ref> Kockanje je strogo regulisano.<ref name="David Forrest 2013"/> Historijski gledano, većina opozicije dolazi od evangelističkih protestanata i društvenih reformatora.<ref>Roger Munting, "Social opposition to gambling in Britain: a historical overview." ''International Journal of the History of Sport'' 10.3 (1993): 295-312.</ref><ref>Mike Huggins, "Betting, sport and the British, 1918-1939." ''Journal of Social History'' (2007): 283-306. [http://www.academia.edu/download/30530097/Betting__sport_and_the_BritishDecember_2007_issue_(Volume_41_Number_2)..pdf Online]{{dead link|date= juli 2022|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> ===Sjedinjene Američke Države=== Kockanje je vijekovima popularna aktivnost u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].<ref>Roger Munting, ''An economic and social history of gambling in Britain and the USA.'' (Manchester U. Press, 1996).</ref> Takođe je skoro isto tako dugo suzbijan zakonom u mnogim oblastima. Početkom 20. vijeka, kockanje je bilo gotovo jednolično zabranjeno širom SAD-a i tako je postalo uglavnom ilegalna aktivnost, pomažući da se podstakne rast [[Mafija|mafije]] i drugih kriminalnih organizacija.<ref>{{cite book | title=Gambling in California | date= mart 1997 | chapter=History of Gambling in the United States | publisher=California State Library | url=http://www.library.ca.gov/CRB/97/03/crb97003.html | chapter-url=http://www.library.ca.gov/crb/97/03/Chapt2.html | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20091008073125/http://www.library.ca.gov/CRB/97/03/crb97003.html | archive-date=8. 10. 2009 }}</ref><ref>E.g., [[Constitution of Louisiana]], 1974, Art. VII, Sec. 6(B).</ref> Krajem 20. vijeka došlo je do ublažavanja stavova prema kockanju i relaksacije zakona protiv kockanja. == Zakonska regulativa == Mnoge jurisdikcije, lokalne i nacionalne, ili zabranjuju kockanje ili ga snažno kontroliraju licenciranjem dobavljača. Takva regulacija uglavnom dovodi do kockarskog turizma i ilegalnog kockanja u područjima gdje to nije dozvoljeno. Učešće vlada, kroz regulaciju i oporezivanje, dovelo je do bliske veze između mnogih vlada i kockarskih organizacija, gdje legalno kockanje daje značajne državne prihode, kao što je slučaj u [[Monako|Monaku]] i [[Makao|Makau]] u [[Kina|Kini]]. Općenito postoji zakon koji zahtijeva da uređaji za kockanje budu statistički nasumični, kako bi se spriječilo proizvođače da onemoguće neke visoko isplative rezultate. Budući da ove visoke isplate imaju vrlo malu vjerovatnoću, namještanje u korist kockarnice se može lako propustiti osim ako se uređaji pažljivo ne provjere.<ref>{{cite web|url=http://gaming.nv.gov/|title=Nevada Gaming Control Board : Home|access-date=5. 9. 2016|archive-date=1. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901072712/http://gaming.nv.gov/|url-status=dead}}</ref> Većina jurisdikcija koje dozvoljavaju kockanje zahtijevaju da sudionici budu stariji od određene dobi. U nekim jurisdikcijama, starosna dob za kockanje se razlikuje ovisno o vrsti kockanja. == Kockanje online == To je bilo koji oblik kockanja koji se provodi na internetu. Ovo uključuje virtualni poker, kazino, sportsko klađenje i kladionice. Prva online kockarnica otvorena za javnost bili su listići za Međunarodnu lutriju Lihtenštajna u oktobru 1994. godine.<ref>{{Cite web|title=Fascinating Facts about Online Gambling|url=https://mentalitch.com/fascinating-facts-about-online-gambling/|access-date=24. 7. 2024|website=mentalitch.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=HISTORY OF ONLINE GAMBLING|url=https://knowworldnow.com/history-of-online-gambling/|access-date=24. 7. 2024|website=knowworldnow.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Digital Revolution in Gambling|url=https://www.cairn-int.info/article-E_POUV_139_0025--the-digital-revolution-in-gambling.htm|access-date=24. 7. 2024|website=www.cairn-int.info}}</ref> Online kladionice su alternativni pristup online kockanju, nudeći platformu za kazino-style igre u jurisdikcijama gdje tradicionalni online kockanja nailaze na pravna ograničenja.<ref>{{Cite web|title=Reimagining iGaming: Sweepstakes Social Casino Solution|url=https://www.casinowebscripts.com/blog/reimagining-igaming-sweepstakes-social-casino-solution.html|access-date=24. 7. 2024|website=www.casinowebscripts.com}}</ref> Ove platforme su karakteristične po modelu nagradne igre koji ih razlikuje od standardnih online kazina, omogućavajući korisnicima da učestvuju u igrama bez direktnih opklada pravim novcem.<ref>{{Cite web|title=What Are Sweepstakes?|url=https://www.gamblingnews.com/blog/what-are-sweepstakes/|access-date=24. 7. 2024|website=www.gamblingnews.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=What is a Sweepstakes Casino & What are Social Casino Games?|url=https://urbanmatter.com/what-is-a-sweepstakes-casino-what-are-social-casino-games/|access-date=24. 7. 2024|website=urbanmatter.com}}</ref> Na mnogim legalnim tržištima, pružatelji usluga online kockanja po zakonu su dužni imati neku vrstu licence za pružanje usluga ili reklamiranje lokalnim stanovnicima.<ref>{{Cite web|title=Where is online gambling legal: industry review|url=https://corefy.com/blog/entering-the-gaming-industry-where-is-online-gambling-legal|access-date=24. 7. 2024|website=corefy.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Off-Shore Gambling Licenses and Regulated Markets|url=https://env.media/international-gambling-licenses-current-scope-and-future-outlook/|access-date=24. 7. 2024|website=env.media}}</ref> Na primjer, Kockarska komisija<ref>{{Cite web|title=What we do|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/about/|access-date=24. 7. 2024|website=www.gamblingcommission.gov.uk}}</ref> ili Savjet za kontrolu kockanja u Pensilvaniji u SAD-u. U pregledu za 2015. godinu su otkriveni dokazi o višem stepenu pratećih mentalnih zdravstvenih stanja, kao i većem stepenu upotrebe psihoaktivnih supstanci među internet igračima u poređenju sa onima koji ne igraju na internetu. Kauzalna veza, međutim, nije utvrđena, i pregled postulira da u kohortama mogu postojati razlike između igrača sa problemima na internetu i na kopnu. Mnoge online kazina i kockarske kompanije širom sveta preferiraju da se osnivaju u poreskim utočištima blizu svojih glavnih tržišta. Ova područja uključuju Gibraltar, Maltu i Alderney u Evropi,<ref>{{Cite web|title=Under the microscope: Gambling tax havens|url=https://euroweeklynews.com/2019/03/13/under-the-microscope-gambling-tax-havens/|access-date=24. 7. 2024|website=euroweeklynews.com}}</ref> a u Aziji su Posebna administrativna regija Makao dugo vremena smatrana poreskim utočištem i poznatim osloncem za operatore kockanja u regionu.<ref>{{Cite web|title=Quick Take: Is Macau a Tax Haven? You Bet, EU Says|url=https://www.caixinglobal.com/2017-12-07/quick-take-is-macau-a-tax-haven-you-bet-eu-says-101181976.html|access-date=24. 7. 2024|website=www.caixinglobal.com}}</ref> Međutim, EU je 2018. godine izbacio Makao sa svog crne liste poreskih utočišta. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Gambling}} [[Kategorija:Igre na sreću]] rchkgs1n5880944t0aej9a1u0hw8fcr 0 141310 3671765 3629871 2024-12-08T21:01:55Z Niegodzisie 108450 3671765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erol Avdović | datum_rođenja = 1958 | mjesto_rođenja = [[Skopje]] | etnicitet = [[Makedonci|Makedonac]] | državljanstvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | alma_mater = Univerzitet "Sveti Kiril i Metodij" u Skoplju | zanimanje = novinar, diplomat }} '''Erol Avdović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Novinarstvo|novinar]] i [[Diplomatija|diplomat]]. Od jula 2023. ambasador je Bosne i Hercegovine u [[Belgija|Belgiji]] i [[Luksemburg]]u sa sjedištem u [[Bruxelles]]u, a više od 30 godina bio je novinar, dopisnik iz [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] sa sjedištem u [[New York City|New Yorku]]. == Karijera == Rođen je 1958. u [[Skoplje|Skoplju]].<ref name="bh-leksikon.ba">http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=575{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Do 1992. živio je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a od 1993. u New Yorku. Od 1992. bio je dopisnik iz Ujedinjenih nacija za medije sa zapadnog Balkana, iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Turska|Turske]], kao i londonski [[WTN]], agenciju "Sense" iz Bruxellesa te saradnik američkih medija. Bio je stalni dopisnik iz New Yorka za ''[[Vjesnik]]'' i ''[[Jutarnji list]]'' iz [[Zagreb]]a (2005–2009) te kolumnist ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' (2008–2010). Od maja 2010. do 2018. bio je dopisnik, komentator i kolumnist za ''[[Dnevni avaz]]'', od 1997. izvještač je njemačkog radija [[Deutsche Welle]] i [[WDR]]-ovog programa za jugoistočnu Evropu. Bio je i stringer iz UN-a za hrvatski i bosanskohercegovački program [[Glas Amerike|Glasa Amerike]]. Saradnik je i [[BH Radio 1|BH Radija 1]], [[N1 (televizija)|N1]] i [[Face TV]]-ja iz Sarajeva. Od 1980. do 2010. objavio je veliki broj članaka u medijima s područja bivše Jugoslavije. Od 1991. do 2011. objavio je i intervjue s većinom predsjednika i šefova vlada ili diplomatija sa zapadnog [[Balkan]]a. Imao je intervjue s [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnim sekretarima UN-a]] [[Kofi Annan|Kofijem Annanom]] (čije je dijelove prenio ''[[The New York Times]]'') i [[Ban Ki-moon]]om te s [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država]] [[Joe Biden|Joeom Bidenom]]. Objavljuje stručne članke koji se bave UN-om i američkom politikom. Učestvovao je na panel-diskusijama u UN-u i na američkim univerzitetima [[Univerzitet Columbia|Columbia]] i [[Univerzitet Leigh|Leigh]]. Kao analitičar se javljao i za [[Al Jazeera English|Al Jazeeru English]]. U UN-u je uređivao poseban program na [[internet]]skoj televiziji "ICastNews.com", s kojom još sarađuje. Od oktobra 2010. vodi i multimedijalnu agenciju "Webpublicapress" u New Yorku. Autor je knjiga ''Dnevnik imitacije'' (1988) i ''Daytonska podmornica'' (1996). Proglašen je "Novinarom godine" za 1999. od Studija 99 iz Sarajeva. Dvaput je bio predsjednik Udruženja akreditovanih novinara u UN-u (UNCA). Objavljuje na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Makedonski jezik|makedonskom]] te na [[Engleski jezik|engleskom]] i [[Turski jezik|turskom jeziku]]. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet "Sveti Kiril i Metodij"|Univerziteta "Sveti Kiril i Metodij"]] u Skoplju. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://webpublicapress.net/partnership-and-mutual-respect-a-must-for-u-n/ Avdovićev intervju] s [[Danilo Türk|Danilom Türkom]] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403022127/http://webpublicapress.net/partnership-and-mutual-respect-a-must-for-u-n/ |date=3. 4. 2015}}) * [http://fasdeangelinajolie.blogspot.com/2012/01/angelina-jolie-e-homenageada-por-jornal.html Avdovićev razgovor] s [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]] * [http://icastnews.com/2011-mov-03-25-ea-amb-wolfe-ooa.htm iCastNews: UN, New York – Out of Africa] * [http://books.google.com/books/about/Daytonska_podmornica.html?id=UoFpAAAAMAAJ Daytonska podmornica] ([http://www.learntoquestion.com/resources/database/archives/003430.html] – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010257/http://www.learntoquestion.com/resources/database/archives/003430.html |date=5. 3. 2016}}) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdović, Erol}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Makedonski novinari]] ldtrzyrv4iilbgg7k1bh7aqmqjwud4t 0 143025 3671732 3652454 2024-12-08T16:14:27Z 185.84.146.192 Dodan studijski album "Omega", Ispravljena gramatička greška i pogrešna godina u redu "Alpha" i ispravljena stilizacija albuma "Diva" 3671732 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Jelena Karleuša | slika = | alt_slike = | opis = Karleuša 2018. | ime_pri_rođenju = Jelena Karleuša | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|08|17}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost =Srpkinja | druga_imena = | zanimanje = Pjevačica, medijska ličnost | godine_aktivnosti = 1995–danas | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = [[Duško Tošić]] | djeca = 2 | nagrade = | veb-sajt = | modul = {{Infokutija muzičar |ugradi=da | žanr = {{flatlist| * [[Pop-muzika|Pop]] * [[electropop]] * [[Dance-muzika|dance]] }} | pozadina = solo_izvođač | instrument = Vokali | izdavač = {{flatlist| * [[Diskos]] * Daniel Estrada * [[Zabava miliona]] * [[Heaven Music]] * Best Records * BK Sound * [[Grand Production]] * [[City Records]] }} | povezani_umjetnici = {{flatlist| * [[Saša Matić]] * Teča * Nesh }} | web_stranica = {{URL|www.karleusa.com}} }} | potpis = }} '''Jelena Karleuša''' (rođena [[17. august]]a [[1978]]) [[srbija]]nska je [[pop]] pjevačica. == Karijera == Jelena Karleuša je kći bivše voditeljice Divne Karleuše i beogradskog policajca Dragana Karleuše. Prvi CD ("Ogledalce") objavljen je [[1995]]. godine, kada je Karleuša imala 16 godina. Treći album je izdan za kuću "ZAM", a Karleuša golišavim slikama izaziva pažnju javnosti. Četvrtim CD-om Karleuša definitivno dobiva status srpske pop superzvijezde. Peti album je izdala za "[[Grand Production]]" [[1999]]. godine. Međutim, ubrzo po izlasku CD-a njen tadašnji dečko, Zoran Davidović Ćanda, biznismen čije se ime spominjalo u kontekstu kriminala, je ubijen, a Karleuša je prekinula promociju. [[2001]]. godine je izdala šesti album, za kuću "Best music" Zorana Bašanovića. Poslije ovoga Karleuša je potpisala ugovor sa grčkom kućom "Heaven music" i počela razmišljati o međunarodnoj karijeri. Karleušu od tada nazivaju i "[[MTV]] Djevojka", zbog vijesti o njenoj međunarodnoj karijeri, a na srpskoj televiziji [[Pink TV|Pink]] su emitirane reportaže o snimanju najnovijih spotova koji su trebali biti premijerno emitirani upravo na [[MTV]]-u. Nekoliko puta je radila sa [[Dejan Miličević|Dejanom Milićevićem]], poznatim fotografom i rediteljem video-spotova čije fotografije najčešće objavljuju tabloidi. Zbog sukoba sa koleginicama [[Ceca|Svetlanom Ražnatović]], [[Lepa Brena|Lepom Brenom]], [[Seka Aleksić|Sekom Aleksić]] i drugim, kao i političkim i duhovnim ličnostima u Srbiji - Željko Ražnatović Arkan, Otac Pavle itd., često je bila tema "žute štampe". Poznata je također i zbog kratkog, tromjesečnog braka sa [[Bojan Karić|Bojanom Karićem]] kojem je, kako pišu tabloidi, bila nevjerna. Drugi skandal je bio njen spot za pijesmu "Slatka mala" u kojem Karleuša pleše sa transvestitima, kao i "Upravo ostavljena", u kojem se vidi razapeta kao [[Isus Krist]], a na fotografijama objavljenim u tabloidu "Svet" Karleuša ljubi križ i stavlja ga među noge. Neki od njenih hitova su: "Jelena", "Gili, gili", "Ludača", "Žena zmija", "Slatka mala", "Ide maca oko tebe". Najnovijim singlom, pa potom i albumom "JK Revolution" Karleuša planira osvojiti i domaće tržište, ali kako je sama rekla: "Na velika vrata." Želja joj je održati veliki koncert u [[Dom sportova|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u. [[2008]]. godine (u šestom mjesecu) JK se udala za [[Srbija|srpskog]] reprezentativca i nogometnu zvijezdu [[Werder Bremen|Werdera]] [[Duško Tošić|Duška Tošića]] te mu 7 septembra 2008 godine rodila kćerku Atinu i 7.septembra 2009 jos jednu kcerku kojoj su dali ime Nika. 30. decembra 2009. godine je u finalnoj emisiji "Velikog brata" premijerno izvela pjesmu pod nazivom Insomnia kojom je najavila novi CD. Pjesma je u vrlo kratkom roku postala izuzetno slušana na sajtu YouTube. U jesen 2010. izazvala je veliku pažnju svojom kolumnom za beogradski ''[[Kurir (novine)|Kurir]]'' u kojoj je podržala beogradsku Paradu ponosa, a nakon čega je stekla status [[gej ikona|gej ikone]]. Album "Diva" je objavljen 17. juna 2012. i štampan je u tiražu od 300.000 primjeraka. Nakon toga, Karleuša se povlači iz javnosti. U septembru 2015, Karleuša je postala član žirija u muzičkom talent show programu [[Zvijezde Granda]]. == Diskografija == {| {{prettytable}} ! Godina ! Naziv albuma ! Popis pjesama |- | align=center valign=top |'''1995.''' | align=left valign=top |'''Ogledalce''' | # Ogledalce # Gde smo pogrešili mi # Najbolja drugarice # Da mi nisi drag # Biću tvoja # Lagao si, lagao # Suze, devojačke # Dala sam ti noć |- | align=center valign=top |'''1995.''' | align=left valign=top |'''Ženite se momci''' | # Hoću sa tobom # Tvojom ulicom # Moji drugovi # Ne mrzim te ni sad # Sad smo stranci postali # Sad znam # Mogu biti pamuk # A sad idem |- | align=center valign=top |'''1997.''' | align=left valign=top |'''Veštice, vile''' | # Antihrist # Veštice, vile # Cicija # Grom nek' ubije # Oko crno # Ko ovu dramu režira # Zemlja se zaustavlja # Košuljica |- | align=center valign=top |'''1998.''' | align=left valign=top |'''Jelena''' | # Žena zmija # Ne veruj ženama # Sudbinu poreci # Jelena # Kume # Žene vole dijamante # Kraljica i sluga # Zar sam ja to zaslužila |- | align=center valign=top |'''1999.''' | align=left valign=top |'''Gili, gili''' | # Oro osmoro # Beznadežan slučaj # Gili, gili # Zamena za ljubav # Trauma # Naša žena # Lepa mlada # Sve joj moje daj |- | align=center valign=top |'''2001.''' | align=left valign=top |'''Za svoje godine''' | # Ludača # Bezobrazna # Pregorela # Bye, bye # Za tobom hodam ja # Pa, naravno # Nije ona nego ja # Mene pale # Balada za Zorana |- | align=center valign=top |'''2002.''' | align=left valign=top |'''Samo za tvoje oči''' | # Manijak # Samo za tvoje oči # Pazi se # Moj dragi # Ne, ne, ne # Radoznala # Još te volim # Zar ne # Love # Manijak - rmx |- | align=center valign=top |'''2005.''' | align=left valign=top |'''Magija''' | # Slatka mala # Magija # Nisi u pravu # Da te nisam prevarila # Ne smem da se zaljubim u tebe # Upravo ostavljena # Ide maca oko tebe # Krađa # Sve je dozvoljeno # Moli me |- | align=center valign=top |'''2008.''' | align=left valign=top |'''JK Revolution''' | # Tihi ubica # Testament # Ko ti to baje # Saki # Casino # Jedna noć i kajanje # Pamet u glavu # Bas je dobro biti ja (feat. Marcus) # Mala # Mala (Teatro Mix) |- | align=center valign=top |'''2008.''' | align=left valign=top |'''Duet sa [[Gale]]tom''' | # Mani se |- | align=center valign=top |'''2009.''' | align=left valign=top |'''The Diamond Collection''' | # CD 1 # CD 2 |- | align=center valign=top |'''2012.''' | align=left valign=top |'''DIVA''' | # Mikrofon # Pucaj u ljubav (Ne vredi) # Krimi rad (feat. Teča) # Savršen zločin # Sodoma & Gomora # Insomnia (feat. Mirza Hamzić Hamza) # Radim na bol # Muškarac koji mrzi žene # Duboko ranjena # Nova religija (Plava Šeherezada) # So (feat. Nesh) [Bonus] |- | align=center valign=top |'''2023.''' | align=left valign=top |'''ALPHA''' | # KarlyB*tch # Benga # Block! # Mashallah (feat. [[Milica Pavlović]]) # Alien # Karma # Takita # Rehabilitacija # Lucifer # KarlyB*tch 2 |- !2023. !OMEGA | # JA # Nepogrešivo (feat. [[Devito]] x [[DJ Hamida]]) # Abu Dhabi # La Bomba # Romane # Ludilo # XY # Romane - Mix # Minut |} == Vanjski linkovi == *[http://karleusa.com/ Web stranica] *[https://web.archive.org/web/20080125134605/http://www.karleusa.com/ www.karleusa.com Službena web stranica] {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Karleuša, Jelena}} [[Kategorija:Srbijanske pjevačice]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] 1qycykmyoopa50k2puhvi2ahb3ciia7 4 152922 3671859 3664884 2024-12-09T10:41:17Z نوفاك اتشمان 16322 /* MGA73bot */ 3671859 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ {{Zahtjevi}} {| style="border: 1px solid #a2a9b1; float: right; clear: right;" |- |align="center"|[[Datoteka:Bot icon.svg|150px]] |- |} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |indeks = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 0 |maks_starost_teme = staro(60d) |arhiva = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhiva %(brojač)d }} {{/Instrukcije}} = Zahtjevi (requests) = <table style="background:#E6E6FA; border-top:2px solid #9370DB; width:100%;"><tr><td style="text-align:center;"> <big><span class=plainlinks>[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Bot/Zahtjevi&action=edit&section=new Podnesi zahtjev - Request bot flag]</span></big></td></tr></table> [[Kategorija:Wikipedia]] == InternetArchiveBot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|InternetArchiveBot}} * '''Operator:''' —[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 09:31, 3 oktobar 2019 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:InternetArchiveBot|sulutil]] * '''Bot framework:''' Custom made PHP bot * '''Function summary:''' The bot will go around Wikipedia articles and fix any links that no longer function by appending, or replacing with, an archive URL. The bot will also go around searching for book references and linking to a digital preview of the book, that can be checked out. If the reference has a page number, the preview will go to that page. *'''Discussion:''' {{ping|AnToni}}{{ping|Edinwiki}} I'm pinging both of you as you appear to be the active bureaucrats on this language Wikipedia. Any chance this can move forward. I will be making 50 test edits shortly, but I also need help with translations from anybody that is able and willing.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:22, 9 oktobar 2019 (CEST) *:See https://tools.wmflabs.org/iabot/index.php?page=wikiconfig&wiki=bswiki for more info.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:23, 9 oktobar 2019 (CEST) :: Erledigt!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:11, 9 oktobar 2019 (CEST) == WumpusBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|WumpusBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 00:11, 13 januar 2020 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:ime vašeg bota|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' : Lakše je odvojiti ovakve poslove na poseban račun, ha? ;) Mislim da bi isto bilo dobro da napraviš njegovu korisničku stranicu, tako da je vidljivo da je tvoj, a i da se vidi šta radi itd. Što se tiče zahtjeva inače: samo naprijed! :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 13 januar 2020 (CET) :: {{Urađeno}} – napravio sam korisničku. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:23, 13 januar 2020 (CET) :::{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:26, 20 januar 2020 (CET) :: {{Ping|Edinwiki}}: Mislim da bi trebala i sysop-zastavica za brisanje stavki da ne brišem s glavnog masivno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 03:01, 23 januar 2020 (CET) ::: Kakve stavke tačno hoćeš da brišeš? Mogu pustiti i preko EdinBot-a ako trebaš da obrišeš neki spisak stranica its. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:33, 24 januar 2020 (CET) :::: {{Ping|Edinwiki}}: Neke nekorištene datoteke, odnosno [[Special:UnusedImages]]. Šemso i ja pokušavamo smanjiti broj lokalnih datoteka i vidjeti šta s licencama. Mijenjali smo one za IC i NGC objekte, tako da su u člancima sada datoteke s Commonsa, umjesto lokalnih, tako da ima dosta za izbrisati. Imam već spisak za pywikibota od jedno 5000 početnih slika u formatu IC(XXX)-SDSS.gif i Datoteka:NGC(XXX)-DSS2.gif i sl. koje se ne koriste. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:41, 24 januar 2020 (CET) ::::: Ništa onda mi samo prebaci spisak pa ću ja pobrisati. Što se tiče tih slučajeva, jesi li siguran da se nekoristi? Jer ja sam nekad u prošlosti ubacivao te IC i NGC slike, a to je bilo potrebno za članke. Razlog zašto je lokalno ubačeno je zbog licence, koja je ovdje prihvaćena a na commonsu nije. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:32, 25 januar 2020 (CET) :::::: {{Ping|Edinwiki}}: Koriste se još uvijek neke, ali ne više od jedno 50-ak. Zamijenio sam sve s Commonsa što je moglo, a Šemso je onda ručno zamijenio one kojih nije bilo; ono što nije bilo na Commonsu onda sam vratio u članke. Inače, evo spiska: https://pastebin.com/raw/SpaSkFMW. Napravio sam ga upotrebom API-ja, https://bs.wikipedia.org/w/api.php?format=xmlfm&action=query&list=querypage&qppage=Unusedimages&qplimit=4999 , te uklonio druge nepovezane slike s IC-ovima i NGC-ovima. Samo je problem što API ne može izlistati više od 5.000 odjednom, pa će trebati ponovo kad se ovo izbriše. Ako znaš za neki bolji način da dobijem cijeli spisak, volio bih čuti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 25 januar 2020 (CET) {{izvuci|:::::::::}} Pa to je u principu ok. Prodješ tih 5k i onda osvježiš spisak. Ako hoćeš baš potpuni spisak onda je najbolje ovo uraditi direktnim upitom u bazu podataka. Napravit ću neki skript da to prođe i ujednom automatski da provjeri da li članak ima kakvu drugu sliku. Onda može na brisanje. :)-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:54, 25 januar 2020 (CET) == NeptuneBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|NeptuneBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:20, 23 juni 2020 (CEST) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:NeptuneBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' Kakve popravke su zamišljene?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:27, 24 juni 2020 (CEST) :Mahom pravopisne naravi, po potrebi [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:33, 24 juni 2020 (CEST) :{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:02, 2 mart 2021 (CET) == Dušan Kreheľ (bot) == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Dušan Kreheľ (bot)}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 16:02, 19 decembar 2021 (CET) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' Hrwiki, srwiki and plwiki. [[sulutil:Dušan Kreheľ (bot)|sulutil]] * '''Bot framework:''' Used / based on Wikimate (PHP). * '''Function summary:''' Replace syntax from <code>&lt;ref name=text&gt;</code> on <code>&lt;ref name=<b style="color:brown">"</b>text<b style="color:brown">"</b>&gt;</code>. *'''Discussion:''' == IviBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|IviBot}} * '''Vlasnik bota:''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:05, 5 januar 2022 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:IviBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB, WPCleaner, pywikibot, vlastite JS skripte * '''Funkcija:''' razni ispravci sintakse i wikikoda uz stalni nadzor (npr. čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]]; čišćenje [[Posebno:LintErrors|Linter grešaka]]; čišćenje CheckWiki grešaka - zahtjev za dodavanje konfiguracije za bswiki [[:en:Special:Diff/1063706509|podnesen]] i čeka ispunjenje, [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=hrwiki&view=all primjer vrsti grešaka za hrwiki]; čišćenje zastarjelog HTML koda (tagovi center, font, strike, source i drugi); ostalo po potrebi (čišćenje novo-zastarjelog HTML koda, npr. [[:phab:T287701]], ispunjavanje zahtjeva korisnika, ...). ::Bswiki je dodana na CheckWiki listu [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=bswiki&view=project ovdje]. Napravio sam još nekoliko testnih ispravaka ovog tipa. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:54, 6 januar 2022 (CET) * '''Diskusija:''' * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:34, 6 januar 2022 (CET) == Leaderbot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Leaderbot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:Leaderbot|sulutil]] and [[meta:Global reminder bot/global]] * '''Bot framework:''' None * '''Function summary:''' [[meta:Global reminder bot]]. The bot will run rarely on this wiki, but the process is required because this wiki has opted out of [[meta:Global bots]]. Please ping me in a response. [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) *'''Discussion:''' : Seems fine to me. {{Ping|AnToni}} Mislim da se ovo odmah može dodijeliti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:48, 6 oktobar 2024 (CEST) ::Erledigt! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:58, 6 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2024 (CET) == MGA73bot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|MGA73bot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:MGA73bot|MGA73bot]] (completed tasks on some wikis so no longer have flag there and the sisterbot [[sulutil:MGA73bot2|MGA73bot2]] have 1.3 million edits. * '''Bot framework:''' pywikipedia * '''Function summary:''' Complete license migration. See [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#GFDL_license_migration]] *'''Discussion:''' I only did 10 bot edits now. I would be happy to make more but the total number of edits is about 220 so if I do 50 I would do a big part of the edits also the edits are very similar. Either it add migration=relicense, migration=not-eligible or migration=redundant. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) :Erledigt! Gruß! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:15, 11 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:41, 9 decembar 2024 (CET) bdmo3ru0ymptsdo067b1xyzi8dx3qia 0 154107 3671649 3671593 2024-12-08T12:16:26Z Bakir123 110053 Bakir123 premjestio je stranicu [[Bešar el-Esed]] na [[Bashar al-Assad]]: Uobičajen naziv 3671593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bašar el-Esed | slika = Bashar al-Assad in May 2024.png | veličina_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = Hafez el-Esed | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma el-Esed (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bašar el-Esed''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski političar i bivši predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general Hafiz el-Esed, čije je predsjedništvo između 1971. i 2000. označilo preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom dominiraju alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su odani porodici el-Esed. ==Biografija== Rođen i odrastao u Damasku, Bašar je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. == Karijera == Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Bašar el-Esed je postao predsjednik, naslijedivši svog oca Hafiza, koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Bašar naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je njegovao [[Hafiz el-Esed]], nedostajala mu je lojalnost koju je imao njegov otac, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su očišćeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Bašara el-Eseda pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice Esed; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Bašara el-Eseda da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Esedov režim je izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja vlada Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Bašara el-Eseda karakteriziraju brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok Esedova vlada sebe opisuje kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjećuju da njegov režim iskorištava sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Esedovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Esedove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Esedovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Esedovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Esedovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Esedova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Asadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Esed, Bešar el-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] hyumk6musszt8fjhgqk0drjyf3a2q6b 3671675 3671649 2024-12-08T14:45:52Z Bakir123 110053 3671675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bashar al-Assad | slika = (cropped 2) دیدار بشار اسد و هیئت همراه با سید علی خامنه ای، ۱۰ خرداد ۱۴۰۳ (05).jpg | veličina_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = [[Hafez al-Assad]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma el-Esed (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bashar al-Assad''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski političar i bivši predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general [[Hafez al-Assad]], čija je vlast između 1971. i 2000. označila preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom su dominirali alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su bili odani porodici al-Assad. ==Biografija== Rođen i odrastao u [[Damask]]u, Assad je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. ==Karijera== Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Assad je postao predsjednik, naslijedivši svog oca [[Hafez al-Assad|Hafeza]], koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Assad naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je stvorio njegovao otac, nedostajala mu je lojalnost koju je Hafez imao, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su smijenjeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Assad pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice al-Assad; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Assada da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Assadov režim je bila izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja je vladala Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Assada karakterizirala su brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok je njegova vlada sebe opisivala kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjetili su da je njegov režim iskorištavao sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Assadovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Assadove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Assadovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Assadovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Assadovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Assadova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Asadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Esed, Bešar el-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] 55s7bigc7c683ghqyga5i4id8av8zf0 3671676 3671675 2024-12-08T14:46:28Z Bakir123 110053 3671676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bashar al-Assad | slika = Bashar al-Assad (2018-05-17) 02 (cropped).jpg | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = [[Hafez al-Assad]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma el-Esed (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bashar al-Assad''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski političar i bivši predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general [[Hafez al-Assad]], čija je vlast između 1971. i 2000. označila preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom su dominirali alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su bili odani porodici al-Assad. ==Biografija== Rođen i odrastao u [[Damask]]u, Assad je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. ==Karijera== Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Assad je postao predsjednik, naslijedivši svog oca [[Hafez al-Assad|Hafeza]], koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Assad naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je stvorio njegovao otac, nedostajala mu je lojalnost koju je Hafez imao, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su smijenjeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Assad pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice al-Assad; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Assada da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Assadov režim je bila izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja je vladala Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Assada karakterizirala su brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok je njegova vlada sebe opisivala kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjetili su da je njegov režim iskorištavao sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Assadovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Assadove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Assadovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Assadovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Assadovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Assadova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Asadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Esed, Bešar el-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] 6tkar0flkju0zm0vh8zkvppsr21micg 3671682 3671676 2024-12-08T14:55:27Z Bakir123 110053 3671682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bashar al-Assad | slika = Bashar al-Assad (2018-05-17) 02 (cropped).jpg | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = [[Hafez al-Assad]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma al-Assad (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bashar al-Assad''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski političar i bivši predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general [[Hafez al-Assad]], čija je vlast između 1971. i 2000. označila preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom su dominirali alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su bili odani porodici al-Assad. ==Biografija== Rođen i odrastao u [[Damask]]u, Assad je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. ==Karijera== Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Assad je postao predsjednik, naslijedivši svog oca [[Hafez al-Assad|Hafeza]], koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Assad naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je stvorio njegovao otac, nedostajala mu je lojalnost koju je Hafez imao, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su smijenjeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Assad pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice al-Assad; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Assada da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Assadov režim je bila izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja je vladala Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Assada karakterizirala su brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok je njegova vlada sebe opisivala kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjetili su da je njegov režim iskorištavao sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Assadovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Assadove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Assadovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Assadovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Assadovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Assadova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Asadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Assad, Bashar al-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] j08fu3k75mweondfeq5d5ltkcnqjoem 3671762 3671682 2024-12-08T19:22:15Z Bakir123 110053 3671762 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bashar al-Assad | slika = Bashar al-Assad in May 2024.png | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = [[Hafez al-Assad]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma al-Assad (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bashar al-Assad''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski bivši političar i nekadašnji predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general [[Hafez al-Assad]], čija je vlast između 1971. i 2000. označila preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom su dominirali alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su bili odani porodici al-Assad. ==Biografija== Rođen i odrastao u [[Damask]]u, Assad je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. ==Karijera== Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Assad je postao predsjednik, naslijedivši svog oca [[Hafez al-Assad|Hafeza]], koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Assad naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je stvorio njegovao otac, nedostajala mu je lojalnost koju je Hafez imao, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su smijenjeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Assad pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice al-Assad; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Assada da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Assadov režim je bila izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja je vladala Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Assada karakterizirala su brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok je njegova vlada sebe opisivala kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjetili su da je njegov režim iskorištavao sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Assadovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Assadove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Assadovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Assadovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Assadovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Assadova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Asadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Assad, Bashar al-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] nlka18jltpzxi0sejtvd1yik51eddog 3671763 3671762 2024-12-08T19:22:43Z Bakir123 110053 /* Karijera */ 3671763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Bashar al-Assad | slika = Bashar al-Assad in May 2024.png | redoslijed = Predsjednik [[Sirija|Sirije]] | vrijeme_na_vlasti = 17. juli 2000 – 8. decembar 2024. | prethodnik = [[Hafez al-Assad]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|9|11}} | mjesto_rođenja = Damask, Sirija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | politička_stranka = [[Baath (stranka)|Baath]] | zanimanje = Državnik, političar, ljekar | supružnik = Asma al-Assad (2000–) | djeca = 3 | potpis = [[Datoteka:Bashar Hafez al-Assad Signature.png|100px]] | web-stranica = }} '''Bashar al-Assad''' ({{jez-ar|بشار حافظ الأسد}}; rođen 11. septembra 1965) jest sirijski bivši političar i nekadašnji predsjednik [[Sirija|Sirije]] od jula 2000. do njegovog svrgavanja s vlasti u decembru 2024. Kao predsjednik bio je vrhovni komandant sirijskih oružanih snaga i generalni sekretar Centralne komande arapske socijalističke Ba'as partije, koja nominalno zastupa neo-Ba'asističku ideologiju. Njegov otac i prethodnik bio je general [[Hafez al-Assad]], čija je vlast između 1971. i 2000. označila preobrazbu Sirije iz republikanske države u dinastičku diktaturu pod čvrstom kontrolom elite kojom su dominirali alaviti, sastavljene od oružanih snaga i Mukhabarata (tajnih službi), koji su bili odani porodici al-Assad. ==Biografija== Rođen i odrastao u [[Damask]]u, Assad je 1988. diplomirao medicinsku školu Univerziteta u Damasku i počeo da radi kao doktor u sirijskoj vojsci. Četiri godine kasnije pohađa postdiplomske studije u Western Eye Hospital u [[London]]u, specijalizirajući oftalmologiju. Godine 1994, nakon što je njegov stariji brat Bassel poginuo u saobraćajnoj nesreći, Bašar je povučen u Siriju kako bi preuzeo Basselovu ulogu nasljednika. Upisao je vojnu akademiju, preuzimajući odgovornost za sirijsku okupaciju Libana 1998. ==Karijera== Godine 1985. se pridružio vojsci, i služio je u intendanturi. Prošao je kroz mnogobrojne vojne kurseve i vježbe. Dana 11. juna 2000. je unaprijeđen u rang generalnog sekretara i postavljen za komandanta Vojske i Oružanih snaga. Dana 17. jula 2000, Assad je postao predsjednik, naslijedivši svog oca [[Hafez al-Assad|Hafeza]], koji je umro 10. juna 2000. Serijom obračuna sa prostestantima u periodu 2001-2002. okončao je [[Damasko proljeće]], period kulturnog i političkog aktivizma obilježen pozivima na transparentnost i demokratiju. Iako je Assad naslijedio strukture moći i kult ličnosti koje je stvorio njegovao otac, nedostajala mu je lojalnost koju je Hafez imao, što je dovelo do porasta nezadovoljstva protiv njegove vladavine. Kao rezultat toga, mnogi pripadnici Stare garde dali su ostavke ili su smijenjeni; a unutrašnji krug su zamjenili nepokolebljivi lojalisti iz [[Alaviti|alavitskih]] klanova. Rani programi ekonomske liberalizacije Assad pogoršali su nejednakosti i centralizirali društveno-političku moć lojalističke elite iz porodice al-Assad; otuđujući sirijsko ruralno stanovništvo, gradsku radničku klasu, biznismene, industrijalce i ljude iz nekada tradicionalnih uporišta Ba'atha. U februaru 2005. ubijen je [[liban]]ski premijer [[Rafic Hariri]], što je izazvalo [[Cedar revolucija|Cedar revoluciju]], koja je prisilila Assada da okonča sirijsku okupaciju [[Liban]]a. Assadov režim je bila izrazito personalistička diktatura,<ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/politics-international-relations/comparative-politics/politics-authoritarian-rule|title=The Politics of Authoritarian Rule|last=Svolik|first=Milan|website=Cambridge University Press|language=en|access-date=21. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Dictators at War and Peace|url=https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week|last=Weeks|first=Jessica|publisher=Cornell University Press|year=2014|page=[https://archive.org/details/dictatorsatwarpe00week/page/18 18]}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/A/bo41676402.html|title=Authoritarian Apprehensions|last=Wedeen|first=Lisa|series=Chicago Studies in Practices of Meaning |publisher=University of Chicago Press|year=2018}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|date=2012|title=Syria: from 'authoritarian upgrading' to revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=International Affairs|language=en|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}</ref><ref>{{Cite book|last=Michalik|first=Susanne|chapter=Measuring Authoritarian Regimes with Multiparty Elections|date=2015|work=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes: Explaining their Introduction and Effects|pages=33–45|editor-last=Michalik|editor-first=Susanne|series=Studien zur Neuen Politischen Ökonomie|publisher=Springer Fachmedien Wiesbaden|language=en|doi=10.1007/978-3-658-09511-6_3|isbn=978-3658095116|title=Multiparty Elections in Authoritarian Regimes}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Geddes|first1=Barbara|title=How Dictatorships Work|last2=Wright|first2=Joseph|last3=Frantz|first3=Erica|date=2018|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-33618-2|pages=233|doi=10.1017/9781316336182|s2cid=226899229}}</ref> koja je vladala Sirijom kao totalitarnom policijskom državom.<ref>{{Cite book |last=Khamis, B. Gold, Vaughn |first=Sahar, Paul, Katherine |title=The Oxford Handbook of Propaganda Studies |publisher=Oxford University Press |year=2013 |isbn=978-0-19-976441-9 |editor-last=Auerbach, Castronovo |editor-first=Jonathan, Russ |location=New York |pages=422 |chapter=22. Propaganda in Egypt and Syria's „Cyberwars“: Contexts, Actors, Tools, and Tactics}}</ref><ref>{{Cite book |last=Wieland |first=Carsten |title=Syria and the Neutrality Trap: The Dilemmas of Delivering Humanitarian Aid Through Violent Regimes |publisher=I. B. Tauris |year=2018 |isbn=978-0-7556-4138-3 |location= London |pages=68 |chapter=6: De-neutralizing Aid: All Roads Lead to Damascus}}</ref><ref>{{Cite book |last=Ahmed |first=Saladdin |title=Totalitarian Space and the Destruction of Aura |publisher=Suny Press |year=2019 |isbn=9781438472911 |location=State University of New York Press, Albany |pages=144, 149}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hensman |first=Rohini |title=Indefensible: Democracy, Counterrevolution, and the Rhetoric of Anti-Imperialism |publisher=Haymarket Books |year=2018 |isbn=978-1-60846-912-3 |location=Chicago |chapter=7: The Syrian Uprising}}</ref> Vladavinu Assada karakterizirala su brojna kršenja ljudskih prava i teška represija. Dok je njegova vlada sebe opisivala kao sekularnu, različiti politikolozi i posmatrači primjetili su da je njegov režim iskorištavao sektaške tenzije u zemlji. Prvu deceniju vlasti obilježila je intenzivna [[cenzura]], pogubljenja po prijekom postupku, prisilni nestanci, diskriminacija etničkih manjina i opsežan nadzor od strane tajne policije Ba'athista. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Evropska unija]] i većina [[Arapska liga|Arapske lige]] pozvali su na Assadovu ostavku na mjesto predsjednika 2011. nakon što je naredio nasilni udar na demonstrante [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]] koja je dovela do [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]. Građanski rat je doveo do smrti oko 580.000 ljudi, od kojih je najmanje 306.000 civila, a pro-Assadove snage su uzrokovale više od 90% smrtnih slučajeva među njima.<ref name="auto1">* {{Cite news |date=20. 6. 2022 |title=Assad, Iran, Russia committed 91% of civilian killings in Syria |work=Middle East Monitor |url=https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104153837/https://www.middleeastmonitor.com/20220620-assad-iran-russia-committed-91-of-civilian-killings-in-syria/ |archive-date=4. 1. 2023}} * {{Cite web |date= septembar 2022 |title=Civilian Death Toll |url=https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305114908/https://snhr.org/blog/2021/06/14/civilian-death-toll/ |archive-date=5. 3. 2022 |website=SNHR}} * {{Cite news |date=19. 6. 2022 |title=91 percent of civilian deaths caused by Syrian regime and Russian forces: rights group |work=The New Arab |url=https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20230105112752/https://www.newarab.com/news/syria-regime-and-russia-caused-91-deaths-report |archive-date=5. 1. 2023}} * {{Cite web |title=2020 Country Reports on Human Rights Practices: Syria |url=https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220702114009/https://www.state.gov/reports/2020-country-reports-on-human-rights-practices/syria/ |archive-date=2. 7. 2022 |website=U.S Department of State}} * {{Cite web |last=Roth |first=Kenneth |date=9. 1. 2017 |title=Barack Obama's Shaky Legacy on Human Rights |url=https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202082511/https://www.hrw.org/news/2017/01/09/barack-obamas-shaky-legacy-human-rights |archive-date=2. 2. 2021 |website=Human Rights Watch}}* * {{Cite web |title=The Regional War in Syria: Summary of Caabu event with Christopher Phillips |url=https://www.caabu.org/news/news/regional-war-syria-summary-caabu-event-christopher-phillips |website=Council for Arab-British Understanding}}</ref> Rat je također prisilno raselio 14 miliona Sirijaca, sa preko 7 miliona [[izbjeglica]], uzrokujući najveću izbjegličku krizu u svijetu. Dodatnih 154.000 civila je nestalo ili podvrgnuto proizvoljnom pritvoru; sa preko 135.000 pojedinaca koji su mučeni, zatvoreni ili ubijeni u vladinim pritvorskim centrima od 2023.<ref>* {{Cite news |date= mart 2023 |title=Record of Arbitrary Arrests |work=SNHR |url=https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513172453/https://snhr.org/blog/2021/08/14/record-of-arbitrary-arrests1/ |archive-date=13. 5. 2023}} * {{Cite web |date=15. 3. 2023 |title=On the 12th Anniversary of the Popular Uprising |url=https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced#:~:text=The%20report%20reveals%20that%20no,March%202011%20and%20March%202023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316062415/https://reliefweb.int/report/syrian-arab-republic/12th-anniversary-popular-uprising-total-230224-civilians-documented-dead-including-15275-who-died-due-torture-154871-arrested-andor-forcibly-disappeared-and-roughly-14-million-syrians-displaced |archive-date=16. 3. 2023 |website=[[ReliefWeb]]}}</ref> Izvršenje brojnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] od strane Assadovog režima tokom sukoba dovelo je do međunarodne osude i izolacije.<ref>{{Cite book |last=Robertson QC |first=Geoffrey |title=Crimes Against Humanity: The Struggle for Global Justice |publisher=The New Press |year=2013 |isbn=978-1-59558-860-9 |edition=4th |location=New York |pages=560–562, 573, 595–607 |chapter=11: Justice in Demand}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=SdxEAQAAMAAJ&dq=Assad+crimes+against+humanity&pg=PA229 |title=Syria Freedom Support Act; Holocaust Insurance Accountability Act of 2011 |publisher=Committee on Foreign Affairs, House of Representatives |year=2012 |location=Washington DC |pages=221–229}}</ref><ref>{{Cite news |last=Vohra |first=Anchal |date=16. 10. 2020 |title=Assad's Horrible War Crimes Are Finally Coming to Light Under Oath |work=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102212057/https://foreignpolicy.com/2020/10/16/assads-horrible-war-crimes-are-finally-coming-to-light/ |archive-date=2. 11. 2020}}</ref><ref>{{Cite news |date=13. 1. 2022 |title=German court finds Assad regime official guilty of crimes against humanity |work=Daily Sabah |url=https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122082145/https://www.dailysabah.com/world/syrian-crisis/german-court-finds-assad-regime-official-guilty-of-crimes-against-humanity |archive-date=22. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Martina Nosakhare |first=Whitney |date=15. 3. 2022 |title=Some Hope in the Struggle for Justice in Syria: European Courts Offer Survivors a Path Toward Accountability |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405071705/https://www.hrw.org/news/2022/03/15/some-hope-struggle-justice-syria |archive-date=5. 4. 2022 |website=Human Rights Watch}}</ref> Procjenjuje se da je sirijska vojska izvela preko 300 hemijskih napada, a istrage UN-a su potvrdile da je izvršeno najmanje devet hemijskih napada od strane pro-Assadovih snaga.<ref>* {{Cite news |date=6. 3. 2023 |title=Security Council Deems Syria's Chemical Weapon's Declaration Incomplete |work=United Nations: Meetings Coverage and Press Releases |url=https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314022057/https://press.un.org/en/2023/sc15220.doc.htm |archive-date=14. 3. 2023}} * {{Cite web |date=15. 5. 2023 |title=Fifth Review Conference of the Chemical Weapons Convention |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230515121348/https://www.eeas.europa.eu/eeas/fifth-review-conference-chemical-weapons-convention-eu-priorities-reinforce-convention_en |archive-date=15. 5. 2023 |website=European Union External Action}}</ref> Najsmrtonosniji incident bio je [[hemijski napad u Ghouti]] 21. augusta 2013, koji je izazvao smrt 1.100-1.500 civila. U decembru 2013, visoki komesar UN-a za ljudska prava [[Navi Pillay]] izjavila je da nalazi iz istrage UN-a pokazuju Assadovu umješanost u ratnim zločinima. Istrage Zajedničkog istražnog mehanizma OPCW-UN i OPCW-UN IIT zaključile su da je Assadova vlada odgovorna za [[napad na Khan Shaykhun]] [[sarin]]om 2017. i [[hemijski napad Douma]] 2018. Spisak optužnica za ratne zločine vladinih zvaničnika i poslao ga Međunarodnom krivičnom sudu. Kanada i Holandija su 2023. podnijele zajedničku tužbu [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] optužujući Assadovu vladu za kršenje Konvencije UN protiv mučenja.<ref>{{Cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=12. 6. 2023 |title=Netherlands, Canada take Syria to World Court over torture claims |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135325/https://www.reuters.com/world/netherlands-canada-take-syria-world-court-over-torture-claims-2023-06-12/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite news |date=12. 6. 2023 |title=Canada and Netherlands take Syria to ICJ over alleged torture |work=The National |url=https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135519/https://www.thenationalnews.com/mena/2023/06/12/canada-and-netherlands-take-syria-to-icj-over-alleged-torture/ |archive-date=13. 6. 2023}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Joint statement by Canada and the Kingdom of the Netherlands on instituting proceedings at the International Court of Justice to hold Syria to account for torture |url=https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135748/https://www.government.nl/documents/diplomatic-statements/2023/06/12/joint-statement-by-canada-and-the-netherlands-on-instituting-proceedings-at-the-international-court-of-justice-to-hold-syria-to-account-for-torture |archive-date=13. 6. 2023 |website=Government of Netherlands}} * {{Cite web |date=12. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of the Netherlands jointly institute proceedings against the Syrian Arab Republic and request the Court to indicate provisional measures |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230613135950/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230612-PRE-01-00-EN.pdf |archive-date=13. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org |pages=1, 2}} * {{Cite web |date=8. 6. 2023 |title=Canada and the Kingdom of Netherlands vs. The Syrian Arab Republic |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612142054/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/188/188-20230608-REQ-01-00-EN.pdf |archive-date=12. 6. 2023 |website=International Court of Justice.org}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Bashar al-Assad}} * [https://sana.sy Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20130924234224/http://sana.sy/eng/article/123.htm Biografija] {{DEFAULTSORT:Assad, Bashar al-}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Damask]] [[Kategorija:Sirijski predsjednici]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Sirijski ljekari]] [[Kategorija:Oftalmologija]] cwd72qe4vadwaks4mb8sefni4knhwiw 1 154112 3671651 3551688 2024-12-08T12:16:26Z Bakir123 110053 Bakir123 premjestio je stranicu [[Razgovor:Bešar el-Esed]] na [[Razgovor:Bashar al-Assad]]: Uobičajen naziv 3551685 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2023 - članak}} {{Stranica_za_razgovor}} == Zašto brisanje? == Zašto je označen za brisanje u roku od 7 dana? Ko će potvrditi, da je spreman za prenošenje?--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] 15:36, 15 februar 2012 (CET) ::Kad se članak "prevede", ili bolje rečeno dotjera (gramatički, pravopisno, pravilno kategorizira i postave infokutije, šabloni, reference...), onda se uklanja ovaj šablon. <span style="display:inline-block; padding:0 .7em; line-height:1.5em; border:1px solid #FF0000; background:#FFEC8B; text-align:center; font-size:82%;">[[User:Toni|<font color="red">'''Toni'''</font>]] _{([[Razgovor sa korisnikom:Toni|<font color="blue">razgovor</font>]])}</span> 15:41, 15 februar 2012 (CET) == Ime بشار == Zar ne bi trebalo biti Bešar ako je بشار? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 16:38, 10 novembar 2023 (CET) :U pravu si. Odvuklo mi prezime pažnju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 10 novembar 2023 (CET) 6rm5yg87ijc20mbsze52elcamozitco 0 176992 3671673 3666974 2024-12-08T14:44:00Z Z1KA 87045 Tabela 3671673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Predsjedništva | tijelo = Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 70 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Željka Cvijanović 2022.jpg | slikavel = 200 | tekst = | trenutno = [[Željka Cvijanović]] | trenutnood = 16. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Osam mjeseci<br>{{small|rotirano među članovima <br> predsjedništva tokom četvorogodišnjeg mandata}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 5. oktobar 1996. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Željko Komšić]]<br>[[Denis Bećirović]] | plata = 6.027 [[KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''', na osnovu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]]. Ustavne nadležnosti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] definisane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks [[Dejtonski sporazum|Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] koji je parafiran u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija" /> '''Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva, koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Trenutna predsjedavajuća je [[Željka Cvijanović]], iz reda srpskog naroda, obnašavši dužnost predsjedavajuće od 16. novembra 2024.<ref>{{cite web |author1=V.K. |title=Željka Cvijanović preuzima funkciju predsjedavajuće Predsjedništa Bosne i Hercegovine |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljka-cvijanovic-preuzima-funkciju-predsjedavajuce-predsjednista-bosne-i-hercegovine/241115149 |website=Klix.ba |access-date=15. 11. 2024 }}</ref> ==Spisak predsjedavajućih== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;font-size:90%; border:1px #AAAAFF solid" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjedavajući ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="3" |Vrijeme na dužnosti ! rowspan="2" |Politička stranka |- !Od !Do !Trajanje |- ! colspan="8" |Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |{{ayd|1992|03|03|1996|10|05}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! colspan="8" |Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |5. oktobar 1996. |13. oktobar 1998. |{{ayd|1996|10|05|1998|10|13}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |13. oktobar 1998. |15. juni 1999. |{{ayd|1998|10|13|1999|06|15}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Ante Jelavić]]''' {{small|(rođ. 1963)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |15. juni 1999. |14. februar 2000. |{{ayd|1999|06|15|2000|02|14}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|115x115piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2000. |14. oktobar 2000. |{{ayd|2000|02|14|2000|10|14}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |14. oktobar 2000. |14. juni 2001. |{{ayd|2000|10|14|2001|06|14}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Jozo Križanović]]''' {{small|(1944–2009)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |14. juni 2001. |14. februar 2002. |{{ayd|2001|06|14|2002|02|14}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Beriz Belkić]]''' {{small|(1946–2023)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2002. |28. oktobar 2002. |{{ayd|2002|02|14|2002|10|28}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 6. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|121x121piksel]] |'''[[Mirko Šarović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |28. oktobar 2002. |2. april 2003. |{{ayd|2002|10|28|2003|04|02}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} {{small|''vršilac dužnosti''}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |2. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |10. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |{{ayd|2003|04|02|2003|04|10}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 8. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. april 2003. |27. juni 2003. |{{ayd|2003|04|10|2003|06|27}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |27. juni 2003. |28. februar 2004. |{{ayd|2003|06|27|2004|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 9. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić_(2006-03-07).jpg|110x110piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2004. |28. oktobar 2004. |{{ayd|2004|02|28|2004|10|28}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | (8.) |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |28. oktobar 2004. |28. juni 2005. |{{ayd|2004|10|28|2005|06|28}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 10. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]] |'''[[Ivo Miro Jović]]''' {{small|(rođ. 1950)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |28. juni 2005. |28. februar 2006. |{{ayd|2005|06|28|2006|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (9.) |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2006. |6. novembar 2006. |{{ayd|2006|02|28|2006|11|06}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 11. |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |6. novembar 2006. |6. juli 2007. |{{ayd|2006|11|06|2007|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 12. |[[Datoteka:McElhaney_Radmanovic_Komsic_(cropped).jpg|123x123piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |6. juli 2007. |6. mart 2008. |{{ayd|2007|07|06|2008|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 13. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2008. |6. novembar 2008. |{{ayd|2008|03|06|2008|11|06}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |6. novembar 2008. |6. juli 2009. |{{ayd|2008|11|06|2009|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić.jpg|117x117piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |6. juli 2009. |6. mart 2010. |{{ayd|2009|07|06|2010|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | (13.) |[[Datoteka:Visit_to_the_Western_Balkans_region_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2010. |10. novembar 2010. |{{ayd|2010|03|06|2010|11|10}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. novembar 2010. |10. juli 2011. |{{ayd|2010|11|10|2011|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |10. juli 2011. |10. mart 2012. |{{ayd|2011|07|10|2012|03|10}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 14. |[[Datoteka:Bakir_Izetbegović_2011.jpg|129x129piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2012. |10. novembar 2012. |{{ayd|2012|03|10|2012|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. novembar 2012. |10. juli 2013. |{{ayd|2012|11|10|2013|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |10. juli 2013. |10. mart 2014. |{{ayd|2013|07|10|2014|03|10}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2014. |17. novembar 2014. |{{ayd|2014|03|10|2014|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | 15. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |17. novembar 2014. |17. juli 2015. |{{ayd|2014|11|17|2015|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović,_portrait_2.jpg|118x118piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |17. juli 2015. |17. mart 2016. |{{ayd|2015|07|17|2016|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2016. |17. novembar 2016. |{{ayd|2016|03|17|2016|11|17}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | (15.) |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |17. novembar 2016. |17. juli 2017. |{{ayd|2016|11|17|2017|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2020.jpg|108x108piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |17. juli 2017. |17. mart 2018. |{{ayd|2017|07|17|2018|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:A23A9154_(41248738975)_(cropped).jpg|103x103piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2018. |20. novembar 2018. |{{ayd|2018|03|17|2018|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 16. |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(2019-03-04)_(cropped).jpg|100x100piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |20. novembar 2018. |20. juli 2019. |{{ayd|2018|11|20|2019|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(2019-01-29).jpg|105x105piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |20. juli 2019. |20. mart 2020. |{{ayd|2019|07|20|2020|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 17. |[[Datoteka:P041499-792839_(cropped).jpg|111x111piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2020. |20. novembar 2020. |{{ayd|2020|03|20|2020|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (16.) |[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|102x102piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |20. novembar 2020. |20. juli 2021. |{{ayd|2020|11|20|2021|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2021.jpg|122x122piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |20. juli 2021. |20. mart 2022. |{{ayd|2021|07|20|2022|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (17.) |[[Datoteka:Šefik_Džaferović_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2022. |16. novembar 2022. |{{ayd|2022|03|20|2022|11|16}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 18. |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |16. novembar 2022. |16. juli 2023. |{{ayd|2022|11|16|2023|07|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |16. juli 2023. |16. mart 2024. |{{ayd|2023|07|16|2024|03|16}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. |[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|101x101piksel]] |'''[[Denis Bećirović]]''' {{small|(rođ. 1975)}} |[[Bošnjaci]] |16. mart 2024. |16. novembar 2024. |{{ayd|2024|03|16|2024|11|16}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (18.) |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |16. novembar 2024 |''trenutno'' |{{ayd|2024|11|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{službeni sajt|http://www.predsjednistvobih.ba}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Bosna i Hercegovina]] sjls8fsxc15ulggu46ns5iu671h545t 3671674 3671673 2024-12-08T14:44:37Z Z1KA 87045 3671674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Predsjedništva | tijelo = Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 70 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Željka Cvijanović 2022.jpg | slikavel = 200 | tekst = | trenutno = [[Željka Cvijanović]] | trenutnood = 16. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Osam mjeseci<br>{{small|rotirano među članovima <br> predsjedništva tokom četvorogodišnjeg mandata}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 5. oktobar 1996. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Željko Komšić]]<br>[[Denis Bećirović]] | plata = 6.027 [[KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''', na osnovu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]]. Ustavne nadležnosti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] definisane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks [[Dejtonski sporazum|Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] koji je parafiran u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija" /> '''Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva, koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Trenutna predsjedavajuća je [[Željka Cvijanović]], iz reda srpskog naroda, obnašavši dužnost predsjedavajuće od 16. novembra 2024.<ref>{{cite web |author1=V.K. |title=Željka Cvijanović preuzima funkciju predsjedavajuće Predsjedništa Bosne i Hercegovine |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljka-cvijanovic-preuzima-funkciju-predsjedavajuce-predsjednista-bosne-i-hercegovine/241115149 |website=Klix.ba |access-date=15. 11. 2024 }}</ref> ==Spisak predsjedavajućih== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;font-size:90%; border:1px #AAAAFF solid" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjedavajući ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="3" |Vrijeme na dužnosti ! rowspan="2" |Politička stranka |- !Od !Do !Trajanje |- ! colspan="8" |Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |{{ayd|1992|03|03|1996|10|05}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! colspan="8" |Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |5. oktobar 1996. |13. oktobar 1998. |{{ayd|1996|10|05|1998|10|13}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |13. oktobar 1998. |15. juni 1999. |{{ayd|1998|10|13|1999|06|15}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Ante Jelavić]]''' {{small|(rođ. 1963)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |15. juni 1999. |14. februar 2000. |{{ayd|1999|06|15|2000|02|14}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|115x115piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2000. |14. oktobar 2000. |{{ayd|2000|02|14|2000|10|14}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |14. oktobar 2000. |14. juni 2001. |{{ayd|2000|10|14|2001|06|14}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Jozo Križanović]]''' {{small|(1944–2009)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |14. juni 2001. |14. februar 2002. |{{ayd|2001|06|14|2002|02|14}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Beriz Belkić]]''' {{small|(1946–2023)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2002. |28. oktobar 2002. |{{ayd|2002|02|14|2002|10|28}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 6. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|121x121piksel]] |'''[[Mirko Šarović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |28. oktobar 2002. |2. april 2003. |{{ayd|2002|10|28|2003|04|02}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}}<br>{{small|''vršilac dužnosti''}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |2. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |10. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |{{ayd|2003|04|02|2003|04|10}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 8. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. april 2003. |27. juni 2003. |{{ayd|2003|04|10|2003|06|27}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |27. juni 2003. |28. februar 2004. |{{ayd|2003|06|27|2004|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 9. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić_(2006-03-07).jpg|110x110piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2004. |28. oktobar 2004. |{{ayd|2004|02|28|2004|10|28}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | (8.) |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |28. oktobar 2004. |28. juni 2005. |{{ayd|2004|10|28|2005|06|28}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 10. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]] |'''[[Ivo Miro Jović]]''' {{small|(rođ. 1950)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |28. juni 2005. |28. februar 2006. |{{ayd|2005|06|28|2006|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (9.) |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2006. |6. novembar 2006. |{{ayd|2006|02|28|2006|11|06}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 11. |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |6. novembar 2006. |6. juli 2007. |{{ayd|2006|11|06|2007|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 12. |[[Datoteka:McElhaney_Radmanovic_Komsic_(cropped).jpg|123x123piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |6. juli 2007. |6. mart 2008. |{{ayd|2007|07|06|2008|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 13. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2008. |6. novembar 2008. |{{ayd|2008|03|06|2008|11|06}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |6. novembar 2008. |6. juli 2009. |{{ayd|2008|11|06|2009|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić.jpg|117x117piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |6. juli 2009. |6. mart 2010. |{{ayd|2009|07|06|2010|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | (13.) |[[Datoteka:Visit_to_the_Western_Balkans_region_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2010. |10. novembar 2010. |{{ayd|2010|03|06|2010|11|10}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. novembar 2010. |10. juli 2011. |{{ayd|2010|11|10|2011|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |10. juli 2011. |10. mart 2012. |{{ayd|2011|07|10|2012|03|10}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 14. |[[Datoteka:Bakir_Izetbegović_2011.jpg|129x129piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2012. |10. novembar 2012. |{{ayd|2012|03|10|2012|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |10. novembar 2012. |10. juli 2013. |{{ayd|2012|11|10|2013|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |10. juli 2013. |10. mart 2014. |{{ayd|2013|07|10|2014|03|10}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2014. |17. novembar 2014. |{{ayd|2014|03|10|2014|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | 15. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |17. novembar 2014. |17. juli 2015. |{{ayd|2014|11|17|2015|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović,_portrait_2.jpg|118x118piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |17. juli 2015. |17. mart 2016. |{{ayd|2015|07|17|2016|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2016. |17. novembar 2016. |{{ayd|2016|03|17|2016|11|17}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | (15.) |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |17. novembar 2016. |17. juli 2017. |{{ayd|2016|11|17|2017|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2020.jpg|108x108piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |17. juli 2017. |17. mart 2018. |{{ayd|2017|07|17|2018|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:A23A9154_(41248738975)_(cropped).jpg|103x103piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2018. |20. novembar 2018. |{{ayd|2018|03|17|2018|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 16. |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(2019-03-04)_(cropped).jpg|100x100piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |20. novembar 2018. |20. juli 2019. |{{ayd|2018|11|20|2019|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(2019-01-29).jpg|105x105piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |20. juli 2019. |20. mart 2020. |{{ayd|2019|07|20|2020|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 17. |[[Datoteka:P041499-792839_(cropped).jpg|111x111piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2020. |20. novembar 2020. |{{ayd|2020|03|20|2020|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (16.) |[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|102x102piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |20. novembar 2020. |20. juli 2021. |{{ayd|2020|11|20|2021|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2021.jpg|122x122piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |20. juli 2021. |20. mart 2022. |{{ayd|2021|07|20|2022|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (17.) |[[Datoteka:Šefik_Džaferović_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2022. |16. novembar 2022. |{{ayd|2022|03|20|2022|11|16}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 18. |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |16. novembar 2022. |16. juli 2023. |{{ayd|2022|11|16|2023|07|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |16. juli 2023. |16. mart 2024. |{{ayd|2023|07|16|2024|03|16}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. |[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|101x101piksel]] |'''[[Denis Bećirović]]''' {{small|(rođ. 1975)}} |[[Bošnjaci]] |16. mart 2024. |16. novembar 2024. |{{ayd|2024|03|16|2024|11|16}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (18.) |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |16. novembar 2024 |''trenutno'' |{{ayd|2024|11|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{službeni sajt|http://www.predsjednistvobih.ba}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Bosna i Hercegovina]] cfo7ujhrobhmvwgroqjzzf3mdpxugud 3671687 3671674 2024-12-08T15:14:07Z AnToni 2325 3671687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Predsjedništva | tijelo = Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 70 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Željka Cvijanović 2022.jpg | slikavel = 200 | tekst = | trenutno = [[Željka Cvijanović]] | trenutnood = 16. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Osam mjeseci<br>{{small|rotirano među članovima <br> predsjedništva tokom četvorogodišnjeg mandata}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 5. oktobar 1996. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Željko Komšić]]<br>[[Denis Bećirović]] | plata = 6.027 [[KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''', na osnovu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]]. Ustavne nadležnosti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] definisane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks [[Dejtonski sporazum|Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] koji je parafiran u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija" /> '''Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva, koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Trenutna predsjedavajuća je [[Željka Cvijanović]], iz reda srpskog naroda, obnašavši dužnost predsjedavajuće od 16. novembra 2024.<ref>{{cite web |author1=V.K. |title=Željka Cvijanović preuzima funkciju predsjedavajuće Predsjedništa Bosne i Hercegovine |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljka-cvijanovic-preuzima-funkciju-predsjedavajuce-predsjednista-bosne-i-hercegovine/241115149 |website=Klix.ba |access-date=15. 11. 2024 }}</ref> ==Spisak predsjedavajućih== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;font-size:90%; border:1px #AAAAFF solid" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjedavajući ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="3" |Vrijeme na dužnosti ! rowspan="2" |Politička stranka |- !Od !Do !Trajanje |- ! colspan="8" |Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |{{ayd|1992|03|03|1996|10|05}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! colspan="8" |Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |5. oktobar 1996. |13. oktobar 1998. |{{ayd|1996|10|05|1998|10|13}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |13. oktobar 1998. |15. juni 1999. |{{ayd|1998|10|13|1999|06|15}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Ante Jelavić]]''' {{small|(rođ. 1963)}} |[[Hrvati]] |15. juni 1999. |14. februar 2000. |{{ayd|1999|06|15|2000|02|14}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|115x115piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2000. |14. oktobar 2000. |{{ayd|2000|02|14|2000|10|14}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |14. oktobar 2000. |14. juni 2001. |{{ayd|2000|10|14|2001|06|14}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Jozo Križanović]]''' {{small|(1944–2009)}} |[[Hrvati]] |14. juni 2001. |14. februar 2002. |{{ayd|2001|06|14|2002|02|14}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Beriz Belkić]]''' {{small|(1946–2023)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2002. |28. oktobar 2002. |{{ayd|2002|02|14|2002|10|28}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 6. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|121x121piksel]] |'''[[Mirko Šarović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2002. |2. april 2003. |{{ayd|2002|10|28|2003|04|02}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}}<br>{{small|''vršilac dužnosti''}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvati]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |2. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |10. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |{{ayd|2003|04|02|2003|04|10}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 8. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |10. april 2003. |27. juni 2003. |{{ayd|2003|04|10|2003|06|27}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |27. juni 2003. |28. februar 2004. |{{ayd|2003|06|27|2004|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 9. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić_(2006-03-07).jpg|110x110piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2004. |28. oktobar 2004. |{{ayd|2004|02|28|2004|10|28}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | (8.) |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2004. |28. juni 2005. |{{ayd|2004|10|28|2005|06|28}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 10. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]] |'''[[Ivo Miro Jović]]''' {{small|(rođ. 1950)}} |[[Hrvati]] |28. juni 2005. |28. februar 2006. |{{ayd|2005|06|28|2006|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (9.) |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2006. |6. novembar 2006. |{{ayd|2006|02|28|2006|11|06}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 11. |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2006. |6. juli 2007. |{{ayd|2006|11|06|2007|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 12. |[[Datoteka:McElhaney_Radmanovic_Komsic_(cropped).jpg|123x123piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2007. |6. mart 2008. |{{ayd|2007|07|06|2008|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 13. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2008. |6. novembar 2008. |{{ayd|2008|03|06|2008|11|06}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2008. |6. juli 2009. |{{ayd|2008|11|06|2009|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić.jpg|117x117piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2009. |6. mart 2010. |{{ayd|2009|07|06|2010|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | (13.) |[[Datoteka:Visit_to_the_Western_Balkans_region_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2010. |10. novembar 2010. |{{ayd|2010|03|06|2010|11|10}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2010. |10. juli 2011. |{{ayd|2010|11|10|2011|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2011. |10. mart 2012. |{{ayd|2011|07|10|2012|03|10}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 14. |[[Datoteka:Bakir_Izetbegović_2011.jpg|129x129piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2012. |10. novembar 2012. |{{ayd|2012|03|10|2012|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2012. |10. juli 2013. |{{ayd|2012|11|10|2013|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2013. |10. mart 2014. |{{ayd|2013|07|10|2014|03|10}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2014. |17. novembar 2014. |{{ayd|2014|03|10|2014|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | 15. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2014. |17. juli 2015. |{{ayd|2014|11|17|2015|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović,_portrait_2.jpg|118x118piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2015. |17. mart 2016. |{{ayd|2015|07|17|2016|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2016. |17. novembar 2016. |{{ayd|2016|03|17|2016|11|17}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | (15.) |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2016. |17. juli 2017. |{{ayd|2016|11|17|2017|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2020.jpg|108x108piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2017. |17. mart 2018. |{{ayd|2017|07|17|2018|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:A23A9154_(41248738975)_(cropped).jpg|103x103piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2018. |20. novembar 2018. |{{ayd|2018|03|17|2018|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 16. |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(2019-03-04)_(cropped).jpg|100x100piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2018. |20. juli 2019. |{{ayd|2018|11|20|2019|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(2019-01-29).jpg|105x105piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2019. |20. mart 2020. |{{ayd|2019|07|20|2020|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 17. |[[Datoteka:P041499-792839_(cropped).jpg|111x111piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2020. |20. novembar 2020. |{{ayd|2020|03|20|2020|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (16.) |[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|102x102piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2020. |20. juli 2021. |{{ayd|2020|11|20|2021|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2021.jpg|122x122piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2021. |20. mart 2022. |{{ayd|2021|07|20|2022|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (17.) |[[Datoteka:Šefik_Džaferović_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2022. |16. novembar 2022. |{{ayd|2022|03|20|2022|11|16}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 18. |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2022. |16. juli 2023. |{{ayd|2022|11|16|2023|07|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |16. juli 2023. |16. mart 2024. |{{ayd|2023|07|16|2024|03|16}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. |[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|101x101piksel]] |'''[[Denis Bećirović]]''' {{small|(rođ. 1975)}} |[[Bošnjaci]] |16. mart 2024. |16. novembar 2024. |{{ayd|2024|03|16|2024|11|16}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (18.) |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2024 |''trenutno'' |{{ayd|2024|11|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{službeni sajt|http://www.predsjednistvobih.ba}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Bosna i Hercegovina]] rh8i4ogi1njydjphekeoebqtdy2g4ip 3671868 3671687 2024-12-09T11:55:35Z Z1KA 87045 Od izbora 1996. 3671868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Predsjedništva | tijelo = Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 70 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Željka Cvijanović 2022.jpg | slikavel = 200 | tekst = | trenutno = [[Željka Cvijanović]] | trenutnood = 16. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = [[Sarajevo]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Osam mjeseci<br>{{small|rotirano među članovima <br> predsjedništva tokom četvorogodišnjeg mandata}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 5. oktobar 1996. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = [[Željko Komšić]]<br>[[Denis Bećirović]] | plata = 6.027 [[KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''', na osnovu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]], definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]]. Ustavne nadležnosti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] definisane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks [[Dejtonski sporazum|Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] koji je parafiran u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.<ref name="Historija" /> '''Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva, koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Historija Predsjedništva na službenoj stranici |access-date=15. 1. 2013 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Trenutna predsjedavajuća je [[Željka Cvijanović]], iz reda srpskog naroda, obnašavši dužnost predsjedavajuće od 16. novembra 2024.<ref>{{cite web |author1=V.K. |title=Željka Cvijanović preuzima funkciju predsjedavajuće Predsjedništa Bosne i Hercegovine |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljka-cvijanovic-preuzima-funkciju-predsjedavajuce-predsjednista-bosne-i-hercegovine/241115149 |website=Klix.ba |access-date=15. 11. 2024 }}</ref> ==Spisak predsjedavajućih== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;font-size:90%; border:1px #AAAAFF solid" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjedavajući ! rowspan="2" |Etnička grupa ! colspan="3" |Vrijeme na dužnosti ! rowspan="2" |Politička stranka |- !Od !Do !Trajanje |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |5. oktobar 1996. |13. oktobar 1998. |{{ayd|1996|10|05|1998|10|13}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |13. oktobar 1998. |15. juni 1999. |{{ayd|1998|10|13|1999|06|15}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Ante Jelavić]]''' {{small|(rođ. 1963)}} |[[Hrvati]] |15. juni 1999. |14. februar 2000. |{{ayd|1999|06|15|2000|02|14}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (1.) |[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|115x115piksel]] |'''[[Alija Izetbegović]]''' {{small|(1925–2003)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2000. |14. oktobar 2000. |{{ayd|2000|02|14|2000|10|14}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Živko Radišić]]''' {{small|(1937–2021)}} |[[Srbi]] |14. oktobar 2000. |14. juni 2001. |{{ayd|2000|10|14|2001|06|14}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Jozo Križanović]]''' {{small|(1944–2009)}} |[[Hrvati]] |14. juni 2001. |14. februar 2002. |{{ayd|2001|06|14|2002|02|14}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|91x91piksel]] |'''[[Beriz Belkić]]''' {{small|(1946–2023)}} |[[Bošnjaci]] |14. februar 2002. |28. oktobar 2002. |{{ayd|2002|02|14|2002|10|28}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 6. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|121x121piksel]] |'''[[Mirko Šarović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2002. |2. april 2003. |{{ayd|2002|10|28|2003|04|02}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}}<br>{{small|''vršilac dužnosti''}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvati]] | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |2. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |10. april 2003. | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |{{ayd|2003|04|02|2003|04|10}} | style="height:6em; background-color:#E6E6AA;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 8. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |10. april 2003. |27. juni 2003. |{{ayd|2003|04|10|2003|06|27}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |27. juni 2003. |28. februar 2004. |{{ayd|2003|06|27|2004|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 9. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić_(2006-03-07).jpg|110x110piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2004. |28. oktobar 2004. |{{ayd|2004|02|28|2004|10|28}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | (8.) |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |'''[[Borislav Paravac]]''' {{small|(rođ. 1943)}} |[[Srbi]] |28. oktobar 2004. |28. juni 2005. |{{ayd|2004|10|28|2005|06|28}} |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 10. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]] |'''[[Ivo Miro Jović]]''' {{small|(rođ. 1950)}} |[[Hrvati]] |28. juni 2005. |28. februar 2006. |{{ayd|2005|06|28|2006|02|28}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (9.) |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]] |'''[[Sulejman Tihić]]''' {{small|(1951–2014)}} |[[Bošnjaci]] |28. februar 2006. |6. novembar 2006. |{{ayd|2006|02|28|2006|11|06}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 11. |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2006. |6. juli 2007. |{{ayd|2006|11|06|2007|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 12. |[[Datoteka:McElhaney_Radmanovic_Komsic_(cropped).jpg|123x123piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2007. |6. mart 2008. |{{ayd|2007|07|06|2008|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 13. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2008. |6. novembar 2008. |{{ayd|2008|03|06|2008|11|06}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|130x130piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |6. novembar 2008. |6. juli 2009. |{{ayd|2008|11|06|2009|07|06}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić.jpg|117x117piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |6. juli 2009. |6. mart 2010. |{{ayd|2009|07|06|2010|03|06}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | (13.) |[[Datoteka:Visit_to_the_Western_Balkans_region_(cropped).jpg|112x112piksel]] |'''[[Haris Silajdžić]]''' {{small|(rođ. 1945)}} |[[Bošnjaci]] |6. mart 2010. |10. novembar 2010. |{{ayd|2010|03|06|2010|11|10}} |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2010. |10. juli 2011. |{{ayd|2010|11|10|2011|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2011. |10. mart 2012. |{{ayd|2011|07|10|2012|03|10}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 14. |[[Datoteka:Bakir_Izetbegović_2011.jpg|129x129piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2012. |10. novembar 2012. |{{ayd|2012|03|10|2012|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (11.) |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |'''[[Nebojša Radmanović]]''' {{small|(rođ. 1949)}} |[[Srbi]] |10. novembar 2012. |10. juli 2013. |{{ayd|2012|11|10|2013|07|10}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |10. juli 2013. |10. mart 2014. |{{ayd|2013|07|10|2014|03|10}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |10. mart 2014. |17. novembar 2014. |{{ayd|2014|03|10|2014|11|10}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | 15. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2014. |17. juli 2015. |{{ayd|2014|11|17|2015|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović,_portrait_2.jpg|118x118piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2015. |17. mart 2016. |{{ayd|2015|07|17|2016|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2016. |17. novembar 2016. |{{ayd|2016|03|17|2016|11|17}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" | (15.) |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |'''[[Mladen Ivanić]]''' {{small|(rođ. 1958)}} |[[Srbi]] |17. novembar 2016. |17. juli 2017. |{{ayd|2016|11|17|2017|07|17}} |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (7.) |[[Datoteka:Dragan_Čović_2020.jpg|108x108piksel]] |'''[[Dragan Čović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Hrvati]] |17. juli 2017. |17. mart 2018. |{{ayd|2017|07|17|2018|03|17}} |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (14.) |[[Datoteka:A23A9154_(41248738975)_(cropped).jpg|103x103piksel]] |'''[[Bakir Izetbegović]]''' {{small|(rođ. 1956)}} |[[Bošnjaci]] |17. mart 2018. |20. novembar 2018. |{{ayd|2018|03|17|2018|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 16. |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(2019-03-04)_(cropped).jpg|100x100piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2018. |20. juli 2019. |{{ayd|2018|11|20|2019|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_(2019-01-29).jpg|105x105piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2019. |20. mart 2020. |{{ayd|2019|07|20|2020|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 17. |[[Datoteka:P041499-792839_(cropped).jpg|111x111piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2020. |20. novembar 2020. |{{ayd|2020|03|20|2020|11|20}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (16.) |[[Datoteka:Visit_of_Milorad_Dodik_to_the_EC_(cropped).jpg|102x102piksel]] |'''[[Milorad Dodik]]''' {{small|(rođ. 1959)}} |[[Srbi]] |20. novembar 2020. |20. juli 2021. |{{ayd|2020|11|20|2021|07|20}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2021.jpg|122x122piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |20. juli 2021. |20. mart 2022. |{{ayd|2021|07|20|2022|03|20}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | (17.) |[[Datoteka:Šefik_Džaferović_(cropped).jpg|119x119piksel]] |'''[[Šefik Džaferović]]''' {{small|(rođ. 1957)}} |[[Bošnjaci]] |20. mart 2022. |16. novembar 2022. |{{ayd|2022|03|20|2022|11|16}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 18. |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2022. |16. juli 2023. |{{ayd|2022|11|16|2023|07|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (12.) |[[Datoteka:Željko_Komšić_2023_(cropped).jpg|114x114piksel]] |'''[[Željko Komšić]]''' {{small|(rođ. 1964)}} |[[Hrvati]] |16. juli 2023. |16. mart 2024. |{{ayd|2023|07|16|2024|03|16}} |[[Demokratska fronta|DF]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. |[[Datoteka:Denis_Bećirović_at_Palazzo_del_Quirinale,_2024.jpg|101x101piksel]] |'''[[Denis Bećirović]]''' {{small|(rođ. 1975)}} |[[Bošnjaci]] |16. mart 2024. |16. novembar 2024. |{{ayd|2024|03|16|2024|11|16}} |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | (18.) |[[Datoteka:Željka_Cvijanović_2022.jpg|120x120piksel]] |'''[[Željka Cvijanović]]''' {{small|(rođ. 1967)}} |[[Srbi]] |16. novembar 2024 |''trenutno'' |{{ayd|2024|11|16}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{službeni sajt|http://www.predsjednistvobih.ba}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Bosna i Hercegovina]] 75c9db0ax4g4fy75l9fsqq3w3098wi0 0 257420 3671741 3665192 2024-12-08T18:09:31Z AnToni 2325 3671741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine | naslov = Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg | država = SR Bosna i Hercegovina | slika = Referendum 1. marta 1992..jpg | širina_slike = 250px | alt_slike = Izgled glasačkog listića. | opis_slike = Izgled glasačkog listića. | datum = 29. februar - 1. mart 1992. | da = 2061932 | ne = 6037 | nevažeći = 5227 | ostalo = | ostalo_tip = <!-- npr. "neformalni glasovi" ili "prazni glasovi" --> | ukupno = | elektorat = 3253847 | izlaznost_procenat = 63,7 }}{{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Referendum o [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' održan je 29. februara i 1. marta 1992, dvije godine nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih slobodnih izbora]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] 1990. i porasta etničkih tenzija koje su na kraju dovele do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nezavisnost su snažno podržavali [[Muslimani (narod)|Muslimani]] i [[Hrvati]], dok su [[Srbi]], na poziv [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), bojkotirali referendum i spriječili njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Tako je referendum pretežno bojkotiran u općinama u kojima su Srbi bili u većini. Ukupan odziv birača bio je 2.073.568 (63,7%), od čega je 99,7% bilo za nezavisnost, a 0,3% protiv. Tadašnji [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] proglasio je 3. marta nezavisnost [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je to kasnije i ratifikovala. Proglašenjem nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je, nakon 529 godina, vratila svoju državnost. [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Evropska ekonomska zajednica]] priznale su je 6. aprila kao nezavisnu državu, a 22. maja je primljena u [[Ujedinjene nacije]]. Mjesec dana nakon referenduma uslijedio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. == Pozadina == U novembru 1990. održani su [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvi višestranački izbori]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] na kojima su na vlast dovedene tzv. nacionalističke stranke: [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) koju je predvodio [[Alija Izetbegović]], [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) na čelu sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) na čelu sa [[Stjepan Kljuić|Stjepanom Kljuićem]]. Izetbegović je izabran za [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|predsjednika]] [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]], iako je [[Fikret Abdić]], njegov stranački kolega, imao više glasova građana. Za predsjednika [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vlade SR Bosne i Hercegovine]] izabran je [[Jure Pelivan]], član HDZ BiH, a [[Momčilo Krajišnik]], član SDS, izabran je za [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednika]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=202}} Tokom 1990. grupa starijih srpskih oficira i stručnjaka iz Odsjeka za psihološke operacije [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) izgradila je [[RAM Plan|RAM plan]], kojem je svrha bila da organizuje sve [[Srbi|Srbe]] van [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]], konsoliduje kontrolu nad [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]] (SDS), te da pripreme oružja i municije u nastojanju da se uspostavi zemlja u kojoj bi ''"svi Srbi sa svojim teritorijama živjeli zajedno u istoj državi"''.{{sfn|Allen|1996|p=56}}{{sfn|Judah|2000|p=170}} Godine 1990. i 1991. [[Srbi]] u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su proglasili niz [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) da bi ih kasnije ujedinili i stvorili [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]].{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=203}}{{sfn|Bugajski|1995|p=15}} Već u septembru ili oktobru 1990. JNA je počela da naoružava Srbe u BiH i organizuje ih u milicije.{{sfn|Ramet|2006|p=414}} Iste godine, JNA je razoružala snage [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]] (TOBiH).{{sfn|OREA|2002|p=135}} Do marta 1991, JNA je podijelila oko 51.900 komada vatrenog oružja srpskim paravojnim jedinicama i 23.298 komada vatrenog oružja SDS-u.{{sfn|Ramet|2006|p=414}} Tokom 1991. i početkom 1992, SDS je snažno posrbio policiju kako bi povećao srpsku političku kontrolu.{{sfn|OREA|2002|p=135}} Prema [[Noel Malcolm|Noelu Malcolmu]], ''"koraci Karadžića i njegove stranke – [proglašavanje srpskih] autonomnih oblasti, naoružavanje srpskog stanovništva, manji lokalni incidenti, neprestana propaganda, zahtjev za "zaštitom" savezne vojske – su se tačno poklapali sa onim što je urađeno u Hrvatskoj, malo je posmatrača moglo sumnjati da je jedan plan bio u funkciji."''{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=204}} Na sjednici Skupštine SRBiH održanoj 15. oktobra 1991, uznemireni postojanjem RAM plana,{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=204}} izglasan je "Memorandum o suverenitetu" korištenjem pokreta za ponovno otvaranje skupštine, nakon što ju je Krajišnik zatvorio i nakon što su srpski poslanici napustili istu.{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=108}} SDS je 24. oktobra 1991. formirao [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] i u novembru je održao [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|referendum o ostanku srpskog naroda u Jugoslaviji]]. Istovremeno je izdalo ''"Uputstvo za organizaciju i djelovanje organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u vanrednim uslovima"'' kojim je funkcionerima SDS-a naloženo da formiraju skupštine srpskih općina i krizne štabove, da osiguraju snabdijevanje Srba i stvore obimne komunikacione mreže.{{sfn|Nettelfield|2010|p=67}} U januaru 1992. Skupština je proglasila stvaranje [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] i njeno otcjepljenje.{{sfn|Nettelfield|2010|p=67}}{{sfn|Ramet|2006|p=382}} Bosanskohercegovačka vlast je referendum proglasila neustavnim i samoproglašenu paradržavu priznala je samo [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]].{{sfn|Nettelfield|2010|p=67}} == Priznanje == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|lijevo|mini|Usvojena [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Republike Bosne i Hercegovine 1992-98.|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].]] Krajem decembra 1991. muslimanski i hrvatski političari zatražili su od [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]] (EEZ) da prizna [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], zajedno sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]], kao suverene države.{{sfn|HRW|August 1992|p=18}} [[Badinterova arbitražna komisija]], koju je osnovala EEZ, prvobitno je odbila da prizna Bosnu i Hercegovinu zbog njenog "izostanka referenduma", dok su dalje utvrdili, između ostalog, da je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] u procesu raspada i unutrašnje granice njenih republika se ne moglo mijenjati bez dogovora.{{sfn|Pellet|1992|pp=178, 185}} U januaru 1992. EEZ je odlučio da se "''ne može smatrati da je u potpunosti uspostavljena volja naroda Bosne i Hercegovine da konstituišu Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i nezavisnu"'' i predložila ''"referendum svih građana SR Bosne i Hercegovine"''. Međutim, ovo se nije moglo normalno održati, jer su srpske vlasti spriječile svoje ljude da učestvuju.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} Tog mjeseca, [[Slobodan Milošević]] je izdao tajno naređenje da se svi oficiri JNA rođeni u Bosni i Hercegovini prebace u [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističku Republiku Srbiju]] i upišu u [[Vojska Republike Srpske|novu vojsku Srba u BiH]].{{sfn|Ramet|2006|p=382}}{{sfn|Silber|Little|1997|p=218}}Predsjednik Vijeća ministara EEC [[João de Deus Pinheiro]] je 23. januara rekao da će EEZ priznati Bosnu i Hercegovinu ako se odobri referendum o nezavisnosti.{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=99}} Dana 25. januara u Skupštini je održana rasprava o referendumu, koja je završila povlačenjem srpskih poslanika nakon što su muslimanski i hrvatski delegati odbili srpski prijedlog da ga utvrdi Vijeće za nacionalnu ravnopravnost, koje se tek trebalo formirati. Nakon što je [[Momčilo Krajišnik]] pokušao prekinuti sjednicu, njegov zamjenik, član SDA, nastavio je sjednicu, te je usvojen prijedlog za održavanje referenduma u odsustvu [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=105}} Budući da je referendum imao za cilj promjenu statusa Bosne i Hercegovine iz federalne države unutar SFR Jugoslavije u suverenu državu, time je prekršen [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav Jugoslavije]], pošto Skupština SRBiH nije imala nadležnost za takva pitanja.[20] Prema tom ustavu, promjena granica Jugoslavije bila je nemoguća bez saglasnosti svih republika.{{sfn|Lauterpacht|Greenwood|1999|p=140}} Referendum je bio neustavan i u smislu [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustava SRBiH]]. Amandmanom LXX na Ustav ustanovljeno je vijeće kojem je povjereno ostvarivanje prava na ravnopravnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. Prijedlog za raspisivanje referenduma o "statusu Bosne i Hercegovine" trebalo je da razmotri Vijeće, jer je takav referendum direktno uticao na "principe ravnopravnosti naroda i narodnosti".{{sfn|Lauterpacht|Greenwood|1999|p=141-142}} Međutim, [[Badinterova komisija]] u [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji#Mišljenje broj 3: Granice|Mišljenju broj 3]] dana 11. januara 1992. zaključila je da ''„Granice između Hrvatske i Srbije, Bosne i Hercegovine i Srbije, i eventualnih drugih susjednih nezavisnih država ne mogu se mijenjati, osim uz slobodno postignut dogovor”'' i ''„Osim ako nije drugačije dogovoreno, bivše granice postaju granice zaštićene međunarodnim pravom”'', zbog čega je dobila [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji#Kritika mišljenja broj 3|kritike]] zbog lošeg tumačenja Ustava Jugoslavije.<ref name="radan">{{cite journal|author=Peter Radan|date=april 2000|title=Post-Secession International Borders: A Critical Analysis of the Opinions of the Badinter Arbitration Commission|url=http://www.austlii.edu.au/au/journals/MULR/2000/3.html|journal=[[Melbourne University Law Review]]|volume=24|issue=1|pages=50–76}}</ref> == Raspisivanje == Dana 25. januara 1992. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SRBiH]] donijela je odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, koju su podržali SDA i HDZ BiH. SDS-a u svemu tome nije bilo, jer su Srbi u međuvremenu proveli u djelo odluku o osnivanju [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]], koja je proglašena 9. januara 1992. Održavanje referenduma najavljeno je za 29. februar i 1. mart 1992. === Livanjsko pitanje === {{glavni|Livanjsko pitanje}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) imala je primjedbu na referendumsko pitanje i postavila je zahtjev za nacionalnim kantonima. Iako to pitanje nije razmatrano u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini SRBiH]], prihvatila ga je međunarodna zajednica i kasnije je ponuđeno u raznim planovima i prijedlozima. Prijedlog HDZ BiH za referendumsko pitanje bio je sljedeći: {{citat3|Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državnu zajednicu konstitutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacionalnim područjima (kantonima)?}} Bez obzira na to što je muslimanski vrh odbio promijeniti referendumsko pitanje, HDZ BiH, kao i službeni [[Zagreb]], i dalje je u potpunosti podržavao nezavisnost BiH, te pozivao [[Hrvate]] da izađu na referendum i glasaju za nezavisnost. == Rezultati == Od onih koji su glasali, 99,7% glasalo je za nezavisnost. [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] i [[hrvatski]] glasači su snažno podržavali nezavisnost, dok su [[Srbi]] uglavnom bojkotirali referendum ili ih je SDS spriječio da učestvuju.{{sfn|Nettelfield|2010|p=67}}{{sfn|Walling|2013|p=93}} Prema SDS-u, nezavisnost bi rezultirala time da Srbi postanu "nacionalna manjina u islamskoj državi".{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=110}} Blokirala je isporuku glasačkih kutija naoružanim paravojnim jedinicama i isporučivala letke u kojima se ohrabruje bojkot,{{sfn|Gow|2003|p=173}} iako su hiljade Srba u većim gradovima glasale za nezavisnost.{{sfn|Velikonja|2003|p=238}} Bilo je bombardovanja i pucnjave tokom čitavog perioda glasanja, posebno se istakao [[napad na svadbu u Sarajevu]].{{sfn|HRW|August 1992|p=18}}{{sfn|Sudetic|29 February 1992}} Izlaznost birača bila je 63,7%, od kojih je 99,7% glasalo za nezavisnost.{{sfn|CSCE|12 March 1992}} Međutim, referendum nije uspio postići ustavom propisanu dvotrećinsku većinu.{{sfn|Halpern|2000|p=107}} Ipak, [[Alija Izetbegović]] je 3. marta proglasio nezavisnost [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike]] je odluku kasnije i ratifikovala.{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=118}} {| class="wikitable" style="text-align:left;" !Izbor !Glasovi !% |- |'''Za''' |2.061.932 |99,71 |- |'''Protiv''' |6.037 |0,29 |- |'''Ukupno''' |2.067.969 |100,00 |- ! colspan="3" | |- |'''Važeći glasovi''' |2.067.969 |99,75 |- |'''Nevažeći/prazni glasovi''' |5.227 |0,25 |- |'''Ukupno glasova''' |'''2.073.196''' |'''100,00''' |- |'''Registrovanih glasača/Izlaznost''' |3.253.847 |63,72 |- | colspan="3" |Izvor: Nohlen & Stöver<ref>{{Cite book|title=Elections in Europe: a data handbook|date=2010|publisher=Nomos Verl.-Ges|isbn=978-3-8329-5609-7|editor-last=Nohlen|editor-first=Dieter|edition=1.|location=Baden-Baden|editor-last2=Stöver|editor-first2=Philip}}</ref> |} == Sukobi na dane referenduma == Prvi dan referenduma donio je ljudske žrtve. Na cesti između [[Turbe (Travnik)|Turbeta]] i Komara, nedaleko od [[Travnik]]a, ubijena su dvojica ljudi, a jedan je teško ranjen nakon što su se pokušali probiti [[automobil]]om kroz barikadu koju su postavili mještani srpske nacionalnosti. Barikada je, navodno, postavljena kao odgovor na blokadu u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], gdje su Hrvatski mještani onemogućili transport oružja iz fabrike "Bratstvo". Oba poginula bili su [[Srbi]].<ref>"Smrt sa barikada", ''[[Oslobođenje]]'', 29. 2. 1992, 1.</ref> U rano nedjeljno popodne drugog dana referenduma u centru [[Sarajevo|Sarajeva]] desio se [[Napad na svadbu u Sarajevu|napad na svadbu]]. Nekoliko osoba muslimanske nacionalnosti pucalo je u svatove koji su vijorili srpske zastave. Jednog čovjeka su ubili, a drugog teško ranili. Pripadnik [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]], [[Ramiz Delalić]], ubio je pucnjem iz pištolja mladoženjinog oca [[Nikola Gardović|Nikolu Gardovića]] i ranio svećenika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] [[Radenko Miković|Radenka Mikovića]] ispred [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stare crkve]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]], što je, prema srpskom shvatanju, početak rata. Saopćenjem se oglasio SDS, koji je ustvrdio da se ne radi samo o ugrožavanju života ljudi nego o napadu na dostojanstvo i integritet cijelog [[Srbi|srpskog naroda]].<ref>"Počelo pucanjem na svadbi", ''Oslobođenje'', 2. 3. 1992, 2.</ref> Malo prije ponoći blokirano je Sarajevo. Na svim važnijim raskrsnicama postavljene su barikade. One su postavljene i u drugim gradovima u BiH: [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]], [[Šamac|Bosanskom Šamcu]], [[Derventa|Derventi]] i [[Odžak]]u. SDS se oglasio saopćenjem iz kojeg je bilo jasno da je on organizator.<ref>"Barikade protiv Sarajeva", ''Oslobođenje'', 2. 3. 1992, 1.</ref> Prve noći na barikadama je ubijeno troje, a ranjeno četvero.<ref name="Oslobođenje, 2. 3. 1992.">"Troje mrtvih, četvero povrijeđenih", ''Oslobođenje, 2. 3. 1992, 3.''</ref> U Bosanskom Brodu pripadnici srpske paravojne jedinice su nakon referenduma, 1. marta, podigli barikadu, koju su polahko pomicali prema mostu na [[Sava|Savi]]. Nakon dva dana blokirali su most praznom [[cisterna|cisternom]].<ref>[http://www.nytimes.com/1992/03/29/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html?scp=4&sq=Bosnia&st=nyt "BOSNIA ASKING U.N. FOR PEACE FORCES"], ''[[The New York Times]]'', 29. 3. 1992.</ref> Na policijsku patrolu koja je pokušala ukloniti barikadu otvorena je paljba, a policajci su na nju uzvratili i uspjeli ukloniti barikadu, nakon čega se sukob razbuktao i s manjim ili većim intenzitetom (razmjenjivanje pješačke i topovske paljbe) nastavio do eskalacije rata. Na barikadama u Sarajevu bilo je i po nekoliko hiljada maskiranih osoba, uglavnom lokalnog srpskog stanovništva.<ref name="Oslobođenje, 2. 3. 1992." /> Bila je to generalna proba [[Opsada Sarajeva|rata za glavni grad]]. Svjetske agencije izvještavale su o barikadama i žrtvama u Sarajevu. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] izjavio je da je težište [[Raspad Jugoslavije|jugoslavenske krize]] preneseno u centar, na BiH, gdje treba tražiti rješenje da se ne bi proširilo ratno krvoproliće. Istakao je da se rješenje može pronaći samo pregovorima svih triju strana.<ref>"Učinit ćemo sve da se rat u BiH ne proširi", ''Oslobođenje'', 3. 3. 1992, 12.</ref> Nakon što su barikade privremeno uklonjene, 5. marta, [[predsjednik]] [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] [[Alija Izetbegović]] ustvrdio je da je situacija pod kontrolom i pozivao je građane da iziđu u šetnju i da se druže.<ref>"Prošetajte", ''Oslobođenje'', 5. 3. 1992, 1.</ref> Umjesto šetnje i druženja, širom Bosne i Hercegovine organizirani su različiti skupovi, čiji će vrhunac uslijediti 6. aprila 1992. u Sarajevu, [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|najvećim antiratnim protestom]]. == Posljedice == {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo_Grbavica.JPG|desno|mini|Uništena zgrada apartmana na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]]. [[Sarajevo]]]] [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država]] [[James Baker]] je 4. marta pozvao EEZ da prizna Bosnu i Hercegovinu,{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=101}} a Izetbegović je 6. marta zatražio međunarodno priznanje.{{sfn|Gow|2003|p=173}} Dana 10. marta, zajedničkom deklaracijom SAD i EEZ dogovoreno je priznanje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Također se složilo da [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] treba priznati ako "usvoje, bez odlaganja, ustavna rješenja koja će omogućiti miran i skladan razvoj republike unutar njenih postojećih granica."{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=101}} SAD i EEZ priznale su Bosnu i Hercegovinu 7. aprila,{{sfn|Nettelfield|2010|p=67}}{{sfn|Binder|8 April 1992}} a i druge članice [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] priznale su ju početkom aprila.{{sfn|HRW|August 1992|p=20}} U međuvremenu, Srbi u BiH proglasili su [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] i samoproglašenu paradržavu preimenovali u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]].{{sfn|Gow|2003|p=173}} Dana 22. maja, Republika Bosna i Hercegovina je primljena u [[Ujedinjene nacije]] (UN) i tako priznata kao nezavisna, suverena država u svijetu.{{sfn|Nettelfield|2010|p=68}} U roku od mjesec dana od priznanja, počela je [[opsada Sarajeva]], za koje je vrijeme [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) kontrolisala 70% teritorije BiH.{{sfn|Hoare|2010|p=126}} VRS je podržavala [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], a [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]] nezavisna [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] kao i nepriznata paradržava [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], do početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] i kasnije od potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat]] je trajao četiri godine i odnio je preko 100.000 žrtava.<ref>{{cite news|publisher=[[BBC]]|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6228152.stm|title=Bosnia war dead figure announced|date=21. 6. 2007|access-date=16. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite news|publisher=CBC|url=http://www.cbc.ca/news/world/story/2012/04/05/f-bosnia-video-louis-deguise-camerman.html|title=Bosnia's dark days – a cameraman reflects on war of 1990s|date=6. 4. 2012|access-date=16. 2. 2013}}</ref>{{sfn|Logos|2019|p=265, 412}} [[Masakr u Bijeljini|Masakri u Bijeljini]], [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]] i [[Masakri na Markalama|Markalama]] izazvali su široku medijsku pokrivenost i skrenuli pažnju na ratna dešavanja. Preko 2,2 miliona ljudi je raseljeno,<ref name="Jolie">{{cite web|url=http://www.unhcr.org/4bbb422512.html|title=Jolie highlights the continuing suffering of the displaced in Bosnia|date=6. 4. 2010|publisher=[[UNHCR]]|access-date=19. 10. 2010}}</ref> čineći rat najrazornijim konfliktom u [[Evropa|Evropi]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{cite web|url=http://www.crimesofwar.org/a-z-guide/bosnia/|title=Bosnia|last=Hartmann|first=Florence|publisher=Crimes of War|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509083402/http://www.crimesofwar.org/a-z-guide/bosnia/|archive-date=9. 5. 2015|url-status=dead|access-date=30. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite book|last=Harsch|first=Michael F.|url=https://archive.org/details/powerofdependenc0000hars|title=The Power of Dependence: NATO-UN Cooperation in Crisis Management|publisher=Oxford University Press|year=2015|isbn=978-0-19-872231-1|location=Oxford|page=[https://archive.org/details/powerofdependenc0000hars/page/37 37]}}</ref> Osim toga, procijenjeno je da je 12.000–50.000 [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|žena silovano]], uglavnom od srpskih snaga, gdje su žrtve uglavnom bile [[Bošnjaci|Bošnjakinje]].{{sfn|Burg|Shoup|2015|p=222}}<ref name="Palgrave Macmillan">{{cite book|last1=Crowe|first1=David M.|url=https://books.google.com/books?id=aynFAgAAQBAJ|title=War Crimes, Genocide, and Justice: A Global History|date=2013|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-62224-1|page=343}}</ref> == Također pogledajte == * [[Referendum o nezavisnosti Slovenije]] * [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske]] * [[Referendum o autonomiji Sandžaka]] * [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Livanjsko pitanje]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{cite book | last = Allen | first = Beverly | title = Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia | publisher = University of Minnesota Press | location = Ithaca | year = 1996 | isbn = 978-0-8014-4158-5 | url = https://books.google.com/books?id=0GS9e-iq73kC }} * {{cite book | title = Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 | volume = 1 | publisher = Office of Russian and European Analysis, Central Intelligence Agency | location = Washington | year = 2002 | ref = {{harvid|OREA|2002}} | isbn = 978-0-16-066472-4 }} * {{cite book | last = Bugajski | first = Janusz | author-link = Janusz Bugajski | title = Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 1995 | isbn = 978-1-56324-283-0 | url = https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC }} * {{cite book | last1 = Burg | first1 = Steven L. | last2 = Shoup | first2 = Paul S. | title = The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 2000 | isbn = 978-0-7656-3189-3 | url = https://books.google.com/books?id=-4eKmp_qu_QC }} * {{Cite book | last = Caplan | first = Richard | year = 2005 | title = Europe and the Recognition of New States in Yugoslavia | publisher = Cambridge University Press | location = Oxford | isbn = 978-1-139-44551-1 | url = https://books.google.com/books?id=O88EgTiHLCAC }} * {{cite book | last = Goldstein | first = Ivo | author-link = Ivo Goldstein | title = Croatia: A History | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | year = 1999 | isbn = 978-1-85065-525-1 | url = https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C }} * {{cite book | last = Gow | first = James | year = 2003 | title = The Serbian Project and its Adversaries: A Strategy of War Crimes | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | isbn = 978-1-85065-646-3 | url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC }} * {{cite book | last = Halpern | first = Joel M. | title = Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History | year = 2000 | publisher = The Pennsylvania State University | location = University Park, PA | isbn = 9780271044354 }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | contribution = The War of Yugoslav Succession | editor-last = Ramet | editor-first = Sabrina P. | title = Central and Southeast European Politics Since 1989 | pages = 111–136 | year = 2010 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 978-1-139-48750-4 | url = https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C }} * {{cite book | last = Judah | first = Tim | author-link = Tim Judah | year = 2000 | title = The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia | publisher = Yale University Press | location = New Haven | isbn = 978-0-300-08507-5 | url = https://books.google.com/books?id=B4YbP0fPcMYC }} * {{cite book|editor1-last=Lauterpacht |editor1-first=Elihu |editor-link1=Elihu Lauterpacht |editor2-last=Greenwood |editor2-first=Christopher |editor-link2=Christopher Greenwood |year=1999 |title=International Law Reports |volume=150 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521642453 }} * {{cite book | last1 = Lukic | first1 = Reneo | last2 = Lynch | first2 = Allen | year = 1996 | title = Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union | publisher = Oxford University Press | location = Oxford | isbn = 978-0-19-829200-5 | url = https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC }} * {{Cite book | last = Nettelfield | first = Lara J. | year = 2010 | title = Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina | publisher = Cambridge University Press | location = Oxford | isbn = 978-1-58544-226-3 | url = https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }} * {{cite book | last1 = Nohlen | first1 = Dieter | author-link1 = Dieter Nohlen | last2 = Stöver | first2 = Philip | title = Elections in Europe: A Data Handbook | publisher = Nomos | location = Baden-Baden | year = 2010 | isbn = 978-3-8329-5609-7 }} * {{cite book | last = Ramet | first = Sabrina P. | year = 2006 | title = The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 | publisher = Indiana University Press | location = Bloomington | isbn = 978-0-253-34656-8 | url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC }} * {{cite book | last1 = Silber | first1 = Laura | author-link1 = Laura Silber | last2 = Little | first2 = Allan | author-link2 = Allan Little | year = 1997 | title = Yugoslavia: Death of a Nation | publisher = Penguin Books | location = New York | isbn = 978-0-14-026263-6 | url = https://archive.org/details/yugoslaviadeatho00silb }} * {{cite book | last1 = Toal | first1 = Gerard | last2 = Dahlman | first2 = Carl T. | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 2011 | isbn = 978-0-19-973036-0 | url = https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC }} * {{Cite book | last = Velikonja | first = Mitja | year = 2003 | title = Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina | publisher = Texas A&M University Press | location = College Station | isbn = 978-1-58544-226-3 | url = https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }} * {{cite book | last = Walling | first = Carrie Booth | title = All Necessary Measures: The United Nations and Humanitarian Intervention | publisher = University of Pennsylvania Press | year = 2013 | isbn = 978-0-8122-0847-4 | url = https://books.google.com/books?id=Jp4komrREPcC }} * {{cite report | title = War Crimes in Bosnia-Hercegovina | journal = Human Rights Watch (HRW) | date = august 1992 | volume = 1 | location = New York | url = https://books.google.com/books?id=nltdtAo38K0C | ref = {{harvid|HRW|August 1992}} }} * {{cite report | title = The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: February 29-March 1, 1992 | journal = Commission on Security and Cooperation in Europe (CSCE) | date = 12. 3. 1992 | location = Washington D.C. | url = http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&ContentRecord_id=250&ContentType=G&ContentRecordType=G&UserGroup_id=5&Subaction=ByDate | ref = {{harvid|CSCE|12 March 1992}} | url-status=dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&ContentRecord_id=250&ContentType=G&ContentRecordType=G&UserGroup_id=5&Subaction=ByDate | archive-date = 22. 5. 2011 }} * {{cite journal |first=Allain |last=Pellet |title=The Opinions of the Badinter Arbitration Committee: A Second Breath for the Self-Determination of Peoples |journal=European Journal of International Law |year=1992 |volume=3 |issue=1 |pages=178–185 |doi=10.1093/oxfordjournals.ejil.a035802 |url=http://207.57.19.226/journal/Vol3/No1/art12-13.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529223410/http://207.57.19.226/journal/Vol3/No1/art12-13.pdf |archive-date=29. 5. 2011 }} * {{cite news | last = Binder | first = David | title = U.S. Recognizes 3 Yugoslav Republics as Independent | newspaper = New York Times | date = 8. 4. 1992 | url = https://www.nytimes.com/1992/04/08/world/us-recognizes-3-yugoslav-republics-as-independent.html | ref = {{harvid|Binder|8 April 1992}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = Deaths Cast Shadow on Vote in Yugoslav Republic | newspaper = New York Times | date = 29. 2. 1992 | url = https://www.nytimes.com/1992/03/01/world/deaths-cast-shadow-on-vote-in-yugoslav-republic.html | ref = {{harvid|Sudetic|29 February 1992}} }} * {{cite news | last = Silber | first = Laura | title = Bosnia Declares Sovereignty | newspaper = Washington Post | date = 16. 10. 1991 | url = https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/balkans/stories/independence101691.htm | ref = {{harvid|Silber|16 October 1991}} }} {{Refend}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Referendumi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u međunarodnim odnosima|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Referendumi u 1992.]] [[Kategorija:Referendumi o nezavisnosti|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|N]] [[Kategorija:Historija SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Referendumi u Jugoslaviji|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politika SFRJ]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] ayphdaaw99hw27zfqhifj6djthi5o8n 1 262844 3671688 3336534 2024-12-08T15:19:22Z AnToni 2325 /* ...u Bosni i Hercegovini */ novi odlomak 3671688 wikitext text/x-wiki Ova tabela nazalost nije potpuna, jer je i prije gosp. Izetbegovica u Bosni i Hercegovini postojalo Predsjednistvo Bosne i Hercegovine, a s njim i funkcija Predsjednika (ne predsjedavajuceg!, kako se pogresno kaze).--[[Korisnik:Mediteran|Mediteran]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mediteran|razgovor]]) 03:18, 22 juli 2013 (CEST) :Radi se o Predsjedništvu Republike BiH o kome postoji člnaka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]], koje je zbog zakonske specifičnosti drugačije nego ovo u ovome članku--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:52, 22 juli 2013 (CEST)! == Redni broj == Redni broj se ne treba mijenjati! poslije 4. ne može doći opet 1.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:59, 16 novembar 2020 (CET) == Plata == Zar platu u BiH dobijaju u eurima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:54, 21 januar 2021 (CET) == ...u Bosni i Hercegovini == Tzv. "Konstitutivni narodi" u BiH su po zakonima: Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Ne mogu se Srbi ili Hrvati nazivati "Srbi u Bosni i Hercegovini" i "Hrvati u Bosni i Hercegovini". Ne znam odakle to nametanje nepostojećih izraza u jednu enciklopediju? Postoje li narod "Bošnjaci u Bosni i Hercegovini"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 8 decembar 2024 (CET) kna14r2oyg9o792d5xdz3kznu9lsyup 3671778 3671688 2024-12-08T23:34:44Z Z1KA 87045 /* ...u Bosni i Hercegovini */ odgovor 3671778 wikitext text/x-wiki Ova tabela nazalost nije potpuna, jer je i prije gosp. Izetbegovica u Bosni i Hercegovini postojalo Predsjednistvo Bosne i Hercegovine, a s njim i funkcija Predsjednika (ne predsjedavajuceg!, kako se pogresno kaze).--[[Korisnik:Mediteran|Mediteran]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mediteran|razgovor]]) 03:18, 22 juli 2013 (CEST) :Radi se o Predsjedništvu Republike BiH o kome postoji člnaka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]], koje je zbog zakonske specifičnosti drugačije nego ovo u ovome članku--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:52, 22 juli 2013 (CEST)! == Redni broj == Redni broj se ne treba mijenjati! poslije 4. ne može doći opet 1.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:59, 16 novembar 2020 (CET) == Plata == Zar platu u BiH dobijaju u eurima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:54, 21 januar 2021 (CET) == ...u Bosni i Hercegovini == Tzv. "Konstitutivni narodi" u BiH su po zakonima: Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Ne mogu se Srbi ili Hrvati nazivati "Srbi u Bosni i Hercegovini" i "Hrvati u Bosni i Hercegovini". Ne znam odakle to nametanje nepostojećih izraza u jednu enciklopediju? Postoje li narod "Bošnjaci u Bosni i Hercegovini"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 8 decembar 2024 (CET) :Ne mogu Srbi iz Srbije ili Hrvati iz Hrvatske (ili bilo koje druge zemlje mimo BiH) biti konstitutivni. Samo Srbi i Hrvati u/iz BiH, odnosno oni koji imaju državljanstvo BiH, biti konstitutivni. Srbin ili Hrvat koji nema državljanstvo BiH ne može biti biran niti birati bilo koga na izborima. Također, termin konstituivni narod ne može biti "takozvani", s obzirom da se isti termin koristi u Ustavima i zakonima na svim nivoima BiH. U ovom sučaju (ili slučajevima), link se odnosio na geografsku lokaciju, ne na različiti etnicitet. Srbi i Hrvati su idalje Srbi i Hrvati, ali konstitutivni su samo oni Bosanskohercegovački (također korišten naziv Bosanski Srbi/Hrvati). :Bošnjaci su nativni u Bosni i Hercegovini, tako da termin "Bošnjaci u BiH" nema smisla baš kao ni "Srbi u Srbiji". Kada se kaže Srbin ili Hrvat, većinom se odnosi na Srbe u Srbiji ili Hrvate u Hrvatskoj (na njihove nativne države), zato je postavljen link da se odnosi na narode u toj državi. :Napominjem opet da ne uređujete (čitaj "brišete") stvari po svojoj volji, valjda postoji koncenzus zajednice? Ako ne, treba izbrisati onda [[Wikipedia:Čaršija]], jer nema onda smisla da postoji. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 00:34, 9 decembar 2024 (CET) cgbu6ngy6r8766ya41rf6mexel0niie 3671867 3671778 2024-12-09T11:53:22Z Z1KA 87045 /* ...u Bosni i Hercegovini */ odgovor 3671867 wikitext text/x-wiki Ova tabela nazalost nije potpuna, jer je i prije gosp. Izetbegovica u Bosni i Hercegovini postojalo Predsjednistvo Bosne i Hercegovine, a s njim i funkcija Predsjednika (ne predsjedavajuceg!, kako se pogresno kaze).--[[Korisnik:Mediteran|Mediteran]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mediteran|razgovor]]) 03:18, 22 juli 2013 (CEST) :Radi se o Predsjedništvu Republike BiH o kome postoji člnaka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]], koje je zbog zakonske specifičnosti drugačije nego ovo u ovome članku--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''<span style="font-family:Bradley Hand ITC;"><span style="color:red;">ra</span><span style="color:green;">zg</span><span style="color:gold;">ov</span><span style="color:black;">or</span></span>'']])} 11:52, 22 juli 2013 (CEST)! == Redni broj == Redni broj se ne treba mijenjati! poslije 4. ne može doći opet 1.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:59, 16 novembar 2020 (CET) == Plata == Zar platu u BiH dobijaju u eurima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:54, 21 januar 2021 (CET) == ...u Bosni i Hercegovini == Tzv. "Konstitutivni narodi" u BiH su po zakonima: Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Ne mogu se Srbi ili Hrvati nazivati "Srbi u Bosni i Hercegovini" i "Hrvati u Bosni i Hercegovini". Ne znam odakle to nametanje nepostojećih izraza u jednu enciklopediju? Postoje li narod "Bošnjaci u Bosni i Hercegovini"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 8 decembar 2024 (CET) :Ne mogu Srbi iz Srbije ili Hrvati iz Hrvatske (ili bilo koje druge zemlje mimo BiH) biti konstitutivni. Samo Srbi i Hrvati u/iz BiH, odnosno oni koji imaju državljanstvo BiH, biti konstitutivni. Srbin ili Hrvat koji nema državljanstvo BiH ne može biti biran niti birati bilo koga na izborima. Također, termin konstituivni narod ne može biti "takozvani", s obzirom da se isti termin koristi u Ustavima i zakonima na svim nivoima BiH. U ovom sučaju (ili slučajevima), link se odnosio na geografsku lokaciju, ne na različiti etnicitet. Srbi i Hrvati su idalje Srbi i Hrvati, ali konstitutivni su samo oni Bosanskohercegovački (također korišten naziv Bosanski Srbi/Hrvati). :Bošnjaci su nativni u Bosni i Hercegovini, tako da termin "Bošnjaci u BiH" nema smisla baš kao ni "Srbi u Srbiji". Kada se kaže Srbin ili Hrvat, većinom se odnosi na Srbe u Srbiji ili Hrvate u Hrvatskoj (na njihove nativne države), zato je postavljen link da se odnosi na narode u toj državi. :Napominjem opet da ne uređujete (čitaj "brišete") stvari po svojoj volji, valjda postoji koncenzus zajednice? Ako ne, treba izbrisati onda [[Wikipedia:Čaršija]], jer nema onda smisla da postoji. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 00:34, 9 decembar 2024 (CET) ::S obzirom da je termin "konstitutivni narod" nastao u SFRJ, evo šta kažu ustavi republika: ::* [https://radnici.ba/wp-content/uploads/2018/04/Ustav-SRBIH-1963-sa-amandmanima.pdf Ustav SRBiH] (konkretno amandman XL na ustav iz 1974): ''"... suverena demokratska država ravnopravnih građana, '''naroda Bosne i Hercegovine''' - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti '''koji u njoj žive'''."'' ::* [https://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Socijalisti%C4%8Dke_Republike_Hrvatske_(1974.)_-_Osnovna_na%C4%8Dela Ustav SR Hrvatske]: ''"Hrvatski narod, zajedno sa srpskim narodom i narodnostima '''u Hrvatskoj''', (...) te uspostavio svoju državu - Socijalističku Republiku Hrvatsku."'' ::* (slično i za ostale republike) ::A evo i [https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf Ustav Republike BiH]: ::* Član 1: ''"Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, '''naroda Bosne i Hercegovine''' - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive"'' ::* Član 2: ''"Građani, narodi Bosne i Hercegovine - Srbi, Hrvati, Muslimani i pripadnici drugih naroda '''koji u njoj žive''' ostvaruju svoja suverena prava u Republici Bosni i Hercegovini."'' ::* Član 3: ''"'''Narodima Bosne i Hercegovine''' - Hrvatima, Muslimanima, Srbima i pripadnicima drugih naroda '''koji u njoj žive''' obezbjeđuju se uslovi za afirmaciju nacionalnih vrijednosti i za slobodno ispoljavanje nacionalnih osobenosti u skladu sa potrebama zajedničkog života."'' itd. ::Ali, s obzirom da su to stari ustavi (na osnovu kojih su napravljeni trenutni), reći ćemo da nisu relevantni. Međutim, [https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf Ustav Bosne i Hercegovine] navodi u Preambuli: ''"Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani '''Bosne i Hercegovine''' ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:"'', te se u navedenom tekstu može vidjeti da se misli na Bošnjake, Hrvate i Srbe (kao i ostale građane) '''Bosne i Hercegovine'''. Sličan slučaj je i sa [https://www.predsjednikfbih.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/ustav_precisceni_tekst.pdf Ustavom Federacije BiH] i [https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf Republike Srpske], dok Distrikt Brčko samo navodi termin "konstitutivni narod". ::Samo ću za kraj istaći da, iako sam naveo ovo sve, ne podržavam ovakav ustavno-pravni sistem, ali takav je kakav je, ne mogu uticati na to. Cilj mi je bio objasniti zašto sam stavljao linkovanje na "u Bosni i Hercegovini" umjesto na glavni članak o narodu. Smatram da je najbolje otvoriti diskusiju, te vidjeti mišljenja ostalih, s obzirom da se na više načina može protumačiti ustav ili zakon. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 12:53, 9 decembar 2024 (CET) k571b1si3yiziq8z0bp9htuirb4e3xy 0 263809 3671798 3665077 2024-12-09T02:40:36Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Brahmagupta | slika = Hindu astronomer, 19th-century illustration.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 598. | mjesto_rođenja = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|668|||598||}} | mjesto_smrti = [[Ujjain]] | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = [[Nula]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Brahmagupta''' (ब्रह्मगुप्त) (589. – 668.) bio je [[Indija|indijski]] [[Indijska matematika|matematičar]] i [[Indijska astronomija|astronom]]. == Biografija == Rođen je 598. u gradu [[Binmal]] u državi [[Rajasthan|Radžastan]] u severozapadnoj Indiji. Vjerovatno je veći dio života proveo u Bilamali (današnji Binmal) u carstvu [[Harša]]. Zbog ovoga, Brahmaguptu često nazivaju Bilamalakarja, učitelj iz Bilamale. Bio je upravnik astronomske upservatorije u [[Udžain]]u, i za to vreme je napisao četiri matematička i astronomska teksta: ''[[Brahmasphutasiddhanta|Bramasputasidanta]]'' 628, ''Kadamekela'' 624, ''Durkeminarda'' 672, i ''Kandakadjaka'' 665. Godine 628, prvi je put opisao [[Gravitacija|gravitaciju]] kao privlačnu silu i upotrijebio izraz "gurutvākarṣaṇam (गुरुत्वाकर्षणम्)" na [[sanskrt]]u. da bi je opisao.<ref name="Oxford">{{cite book|last=Pickover|first=Clifford|url=https://books.google.com/books?id=SQXcpvjcJBUC&pg=PA105|title=Archimedes to Hawking: Laws of Science and the Great Minds Behind Them|date=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-979268-9|page=105}}</ref><ref name="Bose">{{cite book|last=Bose|first=Mainak Kumar|url=https://books.google.com/books?id=nbItAAAAMAAJ|title=Late classical India|date=1988|publisher=A. Mukherjee & Co.}}{{page needed|date=mart 2020}}</ref><ref name="Sen">{{cite book|last=Sen|first=Amartya|title=The Argumentative Indian|url=https://archive.org/details/nlsiu.954.sen.20388|date=2005|publisher=Allen Lane|isbn=978-0-7139-9687-6|page=[https://archive.org/details/nlsiu.954.sen.20388/page/n52 29]}}</ref><ref name="Thurston">{{cite book|last=Thurston|first=Hugh|title=Early Astronomy|publisher=Springer-Verlag|year=1993|isbn=978-0-387-94107-3|location=New York}}{{page needed|date=mart 2020}}{{failed verification|date=oktobar 2023}}</ref> Također je zaslužan za prvi jasan opis kvadratne formule (rješenje [[Kvadratna jednačina|kvadratne jednačine]])<ref name=Bradley>Bradley, Michael. ''The Birth of Mathematics: Ancient Times to 1300'', p. 86 (Infobase Publishing 2006)</ref> u njegovom glavnom djelu, ''[[Brahmasphutasiddhanta|Bramasputasidanta]]''.<ref>Mackenzie, Dana. ''[https://books.google.com/books?id=2QYSAAAAQBAJ&q=Brahmagupta The Universe in Zero Words: The Story of Mathematics as Told through Equations]'', p. 61 (Princeton University Press, 2012).</ref> == Matematika == Sabiranje, oduzimanje, dijeljenje i druge fundamentalne operacije sa hindu arapskim brojevima se prvi put pojavljuju u ''Bramasputa Sidanta'', (u arapskom prijevodu ''Sindhind''). Brahmaputra je imao običaj da izostavlja riječi i korake u svojim matematičkim djelima, kako bi mogao da ih predstavi na poetskiji način. Njegov rad je od velikog značaja za matematiku. Brahmagupta je popularizovao važan koncept u matematici: [[0 (broj)|broj nula]]. ''Bramaguptasidanta'' je najstariji poznati tekst koji nulu tretira kao broj po sebi, umjesto samo kao cifru u predstavljanju drugog broja. Štaviše, u ovom djelu se ide dalje, i navode se pravila za aritmetiku sa negativnim brojevima i nulom, koja su vrlo blizu današnjih shvatanja. Glavna razlika je u tome što je Brahmagupta pokušao da definiše [[dijeljenje nulom]], koje je ostalo nedefinisano u modernoj matematici. Njegova definicija nule kao broja je bila ispravna osim što je smatrao da je 0/0 jednako 0, dok moderna matematika insistira da se ova vrijednost ne može definisati. Godine 628, Bramagupta je dao prvo opće rješenje [[kvadratna jednačina|kvadratne jednačine]]: :<math>ax^2+bx=c</math> {{Citat|Apsolutnom broju pomnoženom četiri puta [koeficijentom] kvadrata, dodaj kvadrat [koeficijenta] srednjeg člana; kvadratni korijen ovoga, manje [koeficijent] srednjeg člana podeljen dvostrukim [koeficijentom] kvadrata je vrednost. (''Brahmasphutasiddhanta'' (Colebrook translation, 1817, page 346)<ref name=stillwell-p87>Stillwell, John. 2004. ''Mathematics and its History''. Berlin and New York: Springer-Verlag. 542 pages. p. 87</ref>}} Što je ekvivalentno sa: :<math>x = \frac{\sqrt{4ac+b^2}-b}{2a} </math> == Astronomija == U oblasti [[Indijska astronomija|astronomije]], Brahmagupta je prvi koristio algebru u rješavanju astronomskih problema. Kroz djelo ''Bramasputasidanta'' su se Arapi upoznali sa indijskom astronomijom. Čuveni [[Abasidi|abasidski]] halifa, [[Al-Mansur]] (712. – 775.) je osnovao [[Bagdad]], i učinio ga centrom nauke. On je pozvao učenjaka po imenu Kankah iz Udžaina 770. Koristio je knjigu ''Bramasputasidanta'' da objasni hindu sistem aritmetičke astronomije. [[Al-Fazari]] je preveo ovo djelo na arapski po zahtjevu halife. Brahmagupta je kritikovao mišljenje da je Zemlja ravna ili šuplja. On je primijetio da su Zemlja i nebesa sfernog oblika i da se zemlja kreće. == Reference== {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Cai |first=Tianxin |url=https://books.google.com/books?id=DFLNEAAAQBAJ&pg=PA114 |title=A Brief History of Mathematics: A Promenade through the Civilizations of Our World |date=25. 7. 2023 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-031-26841-0 |pages= |language=en}} * {{citation |last=Avari |first=Burjor |author-link=Burjor Avari |title=Islamic Civilization in South Asia: A history of Muslim power and presence in the Indian subcontinent |publisher=Routledge |year=2013 |isbn=978-0-415-58061-8}} * {{citation |last1=Bose |first1=D. M. |last2=Sen |first2=S. N. |last3=Subbarayappa |first3=B. V. |year=1971 |title=A Concise History of Science in India |location=New Delhi |publisher=Indian National Academy of Science |url=http://www.dli.gov.in/scripts/FullindexDefault.htm?path1=/data_copy/upload/0080/243&first=114&last=1168&barcode=1040010080238 |pages=95–97 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208075132/http://www.dli.gov.in/scripts/FullindexDefault.htm?path1=%2Fdata_copy%2Fupload%2F0080%2F243&first=114&last=1168&barcode=1040010080238 |archive-date=8. 12. 2015 }} * {{citation |last=Bhattacharyya |first=R. K. |chapter=Brahmagupta: The Ancient Indian Mathematician |editor1=B. S. Yadav |editor2=Man Mohan |title=Ancient Indian Leaps into Mathematics |url=https://books.google.com/books?id=nwrw0Lv1vXIC |year=2011 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-8176-4695-0 |pages=185–192}} * {{citation |last=Boyer |first=Carl B. |title=A History of Mathematics |publisher=John Wiley & Sons, Inc |year=1991 |isbn=0-471-54397-7 |url=https://archive.org/details/AHistoryOfMathematics}} * {{citation |last=Cooke |first=Roger |title=The History of Mathematics: A Brief Course |publisher=Wiley-Interscience |year=1997 |isbn=0-471-18082-3 |url=https://archive.org/details/historyofmathema0000cook }} *{{citation| first= Radha Charan | last= Gupta | author-link= Radha Charan Gupta|title=Brahmagupta|editor-first=Helaine |editor-last=Selin |encyclopedia=Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures |isbn=978-1-4020-4559-2 |publisher=Springer |year=2008 |url=https://books.google.com/books?id=raKRY3KQspsC&pg=PA162 |pages=162–163}} * {{citation |last=Joseph |first=George G. |title=The Crest of the Peacock |publisher=Princeton University Press |year=2000 |isbn=0-691-00659-8 |ref=joseph-2000 |url=https://archive.org/details/crestofpeacockno00jose }} * {{citation |last=O'Leary |first=De Lacy |year=2001 |edition=2nd |orig-year=first published 1948 |title=How Greek Science Passed to the Arabs |publisher=Goodword Books |isbn=8187570245}} * {{citation |last=Plofker | first=Kim | author-link1=Kim Plofker | editor = Victor Katz | title=The Mathematics of Egypt, Mesopotamia, China, India, and Islam: A Sourcebook | chapter=Mathematics in India | publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=978-0-691-11485-9 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3ullzl036UEC}} * {{citation |last=Stillwell |first=John |title=Mathematics and its History |edition=Second |publisher=Springer Science + Business Media Inc. |year=2004 |isbn=0-387-95336-1 |url=https://books.google.com/books?id=WNjRrqTm62QC}} * {{citation |title=Biographical Encyclopedia of Astronomers |editor-last=Hockey |editor-first=Thomas |chapter=Brahmagupta |publisher=Springer Science & Business Media |year=2007 |isbn=978-0387304007 |page=165}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=Brāhmasphuṭasiddhānta (Chapter 21) of Brahmagupta with Commentary of Pṛthūdhakasvāmin, critically edited with English translation and notes |author=Setsuro Ikeyama |publisher=INSA |year=2003}} * {{cite book |title=Census of the Exact Sciences in Sanskrit (CESS) |author=David Pingree |publisher=American Philosophical Society | at =A4, p. 254}} * {{cite book |title=Mathematics & Astronomers of Ancient India |author=Shashi S. Sharma |publisher=Pitambar Publishing |url=https://books.google.com/books?id=g9ykYZlzV1oC|isbn=9788120914216 }} ==Vanjski linkovi== * [http://www.wilbourhall.org/index.html#BSS Brahmagupta's Brahma-sphuta-siddhanta] English introduction, Sanskrit text, Sanskrit and Hindi commentaries (PDF) {{Commonscat|Brahmagupta}} [[Kategorija:Indijski matematičari]] [[Kategorija:Rođeni 589.]] 4lpxggxjdkkragf736cfq42cexew0mg 0 352933 3671846 3530726 2024-12-09T08:42:34Z AdnanSa 226 3671846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sazviježđe| ime = Škorpion | name = Scorpius | abbreviation = Sco| genitive = Scorpii | symbology = [[Škorpion]]a | RA = 17 | dec= -40 | areatotal = 497 | arearank = 33 | numberstars = 11 | starname = &alpha;[[Alfa Skorpi|Skorpi]] | starmagnitude = 0.96 | meteorshowers = [[Hi Skorpidi]], [[Omega Skorpidi]] | bordering = [[Južna kruna (sazviježđe)|Južna kruna]] [[Oltar (sazviježđe)|Oltar]] [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]] [[Uglomjer (sazviježđe)|Uglomjer]] [[Vaga (sazviježđe)|Vaga]] [[Vuk (sazviježđe)|Vuk]] [[Zmijonosac (sazviježđe)|Zmijonosac]] | latmax = 40| latmin = 90 | month = julu | notes=}} '''Škorpion''' (lat.''Scorpius'', {{unicode|♏}}) je [[sazviježđe]] [[zodijak]]a, smješteno na južnoj nebeskoj hemisferi. Ovo sazviježđe nalazi se blizu centra [[Mliječni put|Mliječnog puta]], između Vage na zapadu i Strijelca na istoku. Jedno je od 48 sazvježđa koje je identifikovao [[Grčka|grčki]] [[astronom]] [[Ptolomej]] u [[2. vijek]]u . Najsjajnija [[zvijezda]] [[Alfa Skorpi]] udaljena je od [[Sunce|Sunca]] 550 [[Svjetlosna godina|sg]] i ima [[Prividna magnituda|prividnu magnitudu]] od 0.96.<ref name="Constellation Guide">[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/Scorpius-constellation/ Sazviježđe Škorpion iz Constellation Guide] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="Sternbilder">[http://www.maa.mhn.de/Maps/Stars/Fig/Scorpius.html Sazviježđe Škorpion iz arhiva astronomije u ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204150316/http://www.maa.mhn.de/Maps/Stars/Fig/scorpius.html |date=4 Februar 2014 }}[[München|Minhenu]] [[Njemačka]] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Važniji objekti <ref name="Constellation Guide" /><ref name="Sternbilder"/>== Škorpion sadrži mnogo sjajnih zvijezda, uključujući Antares (α Sco), "suparnika Marsa", nazvanog tako zbog svoje izrazite crvenkaste nijanse; trostruke zvijezde [[Beta Skorpi]] (β1 Sco; Graffias ili Acrab), [[Zeta Skorpi]], [[Mu Skorpi]], [[Nu Skorpi]] (Jabbah), [[Omega Skorpi]], Delta Skorpi (δ Sco; Dschubba ili "čelo"); Teta Skorpi (θ Sco; Sargas, sumerskog porijekla <ref>Burnham, Robert (1978-01-01). Burnham's Celestial Handbook: An Observer's Guide to the Universe Beyond the Solar System. Courier Corporation. ISBN 978-0-486-23673-5.</ref>); Pi Skorpi (π Sco; Očnjak); Sigma Skorpi (σ Sco; Alniyat); i Tau Skorpi (τ Sco; Paikauhale). Pored zvijezda značajna su i [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorena zvjezdana jata]]: [[Messier 6|M6]], [[Messier 7|M 7]], [[NGC 6231]]; te [[Kuglasto zvjezdano jato|Kuglasta zvjezdana jata]]: [[Messier 4|M4]], [[Messier 80|M 80]], [[NGC 6388]] Sjajne zvijezde sazviježđa formiraju uzorak poput udice broda. Većina njih su članovi najbliže [[Zvjezdana asocijacija|zvjezdane asocijacije]]: Škorpion–Kentaur<ref>Preibisch, T.; Mamajek, E. (2009). "The Nearest OB Association: Scorpius–Centaurus (Sco OB2)". Handbook of Star-Forming Regions. 2: 0. arXiv:0809.0407. Bibcode:2008hsf2.book..235P.</ref>. Zvijezda Delta Skorpi, nakon što je bila stabilna zvijezda magnitude 2,3 bljesnula je u julu 2000. na magnitudu 1,9 za svega nekoliko sedmica. Od tada je postala [[promjenljiva zvijezda]] koja fluktuira između 2,0 i 1,6 <ref>[https://web.archive.org/web/20070606165625/http://www.skyandtelescope.com/news/3307781.html?page=1&c=y "Delta Scorpii Still Showing Off"]</ref>. To znači da je u svom najsjajnijem obliku druga najsjajnija zvijezda u Škorpionu. == Mitologija == Mistični lovac [[Orion (sazviježđe)|Orion]] bježao je od [[škorpion]]a. == Također pogledajte == * [[Perzej (sazviježđe)|Perzej]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Scorpius.html Sazviježđe Škorpion na stranici univerziteta Madison iz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160416065146/http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Scorpius.html |date=16. 4. 2016 }} [[Wisconsin|Viskonsina]],[[SAD]] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}} * Amateur-Foto: [http://www.spektrum.de/fm/1027/CenterGal_12_5m_1600_ss_names.jpg] {{Sazviježđe}} [[Kategorija:Sazviježđa]] 27gkcm18tclm63bx6pya0fc3l94xqp9 3671861 3671846 2024-12-09T11:14:48Z AdnanSa 226 3671861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sazviježđe| ime = Škorpion | name = Scorpius | abbreviation = Sco| genitive = Scorpii | symbology = [[Škorpion]]a | RA = 17 | dec= -40 | areatotal = 497 | arearank = 33 | numberstars = 11 | starname = &alpha;[[Alfa Škorpiona|Škorpiona]] | starmagnitude = 0.96 | meteorshowers = [[Hi Skorpidi]], [[Omega Skorpidi]] | bordering = [[Južna kruna (sazviježđe)|Južna kruna]] [[Oltar (sazviježđe)|Oltar]] [[Strijelac (sazviježđe)|Strijelac]] [[Uglomjer (sazviježđe)|Uglomjer]] [[Vaga (sazviježđe)|Vaga]] [[Vuk (sazviježđe)|Vuk]] [[Zmijonosac (sazviježđe)|Zmijonosac]] | latmax = 40| latmin = 90 | month = julu | notes=}} '''Škorpion''' (lat.''Scorpius'', {{unicode|♏}}) je [[sazviježđe]] [[zodijak]]a, smješteno na južnoj nebeskoj hemisferi. Ovo sazviježđe nalazi se blizu centra [[Mliječni put|Mliječnog puta]], između Vage na zapadu i Strijelca na istoku. Jedno je od 48 sazvježđa koje je identifikovao [[Grčka|grčki]] [[astronom]] [[Ptolomej]] u [[2. vijek]]u . Najsjajnija [[zvijezda]] [[Alfa Škorpiona]] udaljena je od [[Sunce|Sunca]] 550 [[Svjetlosna godina|sg]] i ima [[Prividna magnituda|prividnu magnitudu]] od 0.96.<ref name="Constellation Guide">[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/Scorpius-constellation/ Sazviježđe Škorpion iz Constellation Guide] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="Sternbilder">[http://www.maa.mhn.de/Maps/Stars/Fig/Scorpius.html Sazviježđe Škorpion iz arhiva astronomije u ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204150316/http://www.maa.mhn.de/Maps/Stars/Fig/scorpius.html |date=4 Februar 2014 }}[[München|Minhenu]] [[Njemačka]] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Važniji objekti <ref name="Constellation Guide" /><ref name="Sternbilder"/>== Škorpion sadrži mnogo sjajnih zvijezda, uključujući Antares (α Sco), "suparnika Marsa", nazvanog tako zbog svoje izrazite crvenkaste nijanse; trostruke zvijezde [[Beta Škorpiona]] (β1 Sco; Graffias ili Acrab), [[Zeta Škorpiona]], [[Mu Škorpiona]], [[Nu Škorpiona]] (Jabbah), [[Omega Škorpiona]], Delta Škorpiona (δ Sco; Dschubba ili "čelo"); Teta Škorpiona (θ Sco; Sargas, sumerskog porijekla <ref>Burnham, Robert (1978-01-01). Burnham's Celestial Handbook: An Observer's Guide to the Universe Beyond the Solar System. Courier Corporation. ISBN 978-0-486-23673-5.</ref>); Pi Škorpiona (π Sco; Očnjak); Sigma Škorpiona (σ Sco; Alniyat); i Tau Škorpiona (τ Sco; Paikauhale). Pored zvijezda značajna su i [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorena zvjezdana jata]]: [[Messier 6|M6]], [[Messier 7|M 7]], [[NGC 6231]]; te [[Kuglasto zvjezdano jato|Kuglasta zvjezdana jata]]: [[Messier 4|M4]], [[Messier 80|M 80]], [[NGC 6388]] Sjajne zvijezde sazviježđa formiraju uzorak poput udice broda. Većina njih su članovi najbliže [[Zvjezdana asocijacija|zvjezdane asocijacije]]: Škorpion–Kentaur<ref>Preibisch, T.; Mamajek, E. (2009). "The Nearest OB Association: Scorpius–Centaurus (Sco OB2)". Handbook of Star-Forming Regions. 2: 0. arXiv:0809.0407. Bibcode:2008hsf2.book..235P.</ref>. Zvijezda Delta Škorpiona, nakon što je bila stabilna zvijezda magnitude 2,3 bljesnula je u julu 2000. na magnitudu 1,9 za svega nekoliko sedmica. Od tada je postala [[promjenljiva zvijezda]] koja fluktuira između 2,0 i 1,6 <ref>[https://web.archive.org/web/20070606165625/http://www.skyandtelescope.com/news/3307781.html?page=1&c=y "Delta Scorpii Still Showing Off"]</ref>. To znači da je u svom najsjajnijem obliku druga najsjajnija zvijezda u Škorpionu. '''U Škorpiona''' je najbrža poznata nova, sa periodom od oko 10 godina. '''AH Škorpiona''' je crvena supergigantska zvijezda i jedna od najvećih poznatih zvijezda, 1400 puta veća od Sunca. To je također sjajna zvijezda, 340.000 puta svjetlija od Sunca <ref>Arroyo-Torres, B.; Wittkowski, M.; Marcaide, J. M.; Hauschildt, P. H. (2013-06-01). "The atmospheric structure and fundamental parameters of the red supergiants AH Scorpii, UY Scuti, and KW Sagittarii". Astronomy and Astrophysics. 554: A76. arXiv:1305.6179. Bibcode:2013A&A...554A..76A. doi:10.1051/0004-6361/201220920. ISSN 0004-6361.</ref>, iako je preslaba da bi se mogla vidjeti golim okom, a sjaj joj varira od 6,5 do 9,6 <ref> Kiss, L. L.; Szabó, Gy. M.; Bedding, T. R. (2006-11-01). "Variability in red supergiant stars: pulsations, long secondary periods and convection noise". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 372 (4): 1721–1734. arXiv:astro-ph/0608438. Bibcode:2006MNRAS.372.1721K. doi:10.1111/j.1365-2966.2006.10973.x. ISSN 0035-8711.</ref>. Bliski par zvijezda '''ω1 Škorpiona''' i '''ω² Škorpiona''' je optički dvojnik, koji se može razlučiti golim okom. Jedna je žuti div <ref>Houk, N.; Smith-Moore, M. (1988), Michigan Catalogue of Two-dimensional Spectral Types for the HD Stars. Declinations -26°.0 to -12°.0, vol. 4, Bibcode:1988mcts.book.....H.</ref>, dok je druga plava zvijezda B-tipa u asocijaciji Škorpion-Kentaur <ref>Jilinski, E.; et al. (March 2006), "Radial velocity measurements of B stars in the Scorpius-Centaurus association", Astronomy and Astrophysics, 448 (3): 1001–1006, arXiv:astro-ph/0601643, Bibcode:2006A&A...448.1001J, doi:10.1051/0004-6361:20041614, S2CID 17818058.</ref>. Zvijezda koja je nekada bila označena kao γ Sco (iako je bila u granicama Vage) danas je poznata kao σ Lib. Štaviše, čitavo sazviježđe Vage se smatralo kandžama Škorpije (Chelae Scorpionis) u doba Stare Grčke, sa skupom vage koje je božica Astraea (koju predstavlja susjedna Djevica) formirala od ovih najzapadnijih zvijezda tokom kasnijih grčkih vremena. Podjela na vagu je formalizirana u rimsko doba. == Mitologija == Mistični lovac [[Orion (sazviježđe)|Orion]] bježao je od [[škorpion]]a. == Također pogledajte == * [[Perzej (sazviježđe)|Perzej]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Scorpius.html Sazviježđe Škorpion na stranici univerziteta Madison iz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160416065146/http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Scorpius.html |date=16. 4. 2016 }} [[Wisconsin|Viskonsina]],[[SAD]] učitano 11.03.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}} * Amateur-Foto: [http://www.spektrum.de/fm/1027/CenterGal_12_5m_1600_ss_names.jpg] {{Sazviježđe}} [[Kategorija:Sazviježđa]] gtoyc2o0gxptnai9kl5ur9lasy0uh6m 0 358620 3671823 3642295 2024-12-09T06:34:45Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671823 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Nije na bosanskom|hrvatskog}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Irana | slika = Iran (orthographic projection).svg | kontinent = [[Azija]] | regija = - [[Jugozapadna Azija]]<br>- [[Južna Azija]]<br>- [[Bliski istok]] | širina-stepeni = 32 | širina-minute = 00 | širina-oznaka = N | dužina-stepeni = 53 | dužina-minute = 00 | dužina-oznaka = E | površina = 1,628.750 [[km²]] | površina_poredak = 18. | obalna_linija = Ukupno 2810 [[km]]:<ref name="SCILenIranBord">[[#SCILenIranBord|SCI (2006.): Length of Iranian Borderlines]]</ref><br>- [[Kaspijsko jezero]] (765 km)<br>- [[Omanski zaliv|Omanski]] i [[Perzijski zaliv]] (2045 km) | granice = Ukupno 6055 [[km]]:<ref name="SCILenIranBord"/><br>{{ZID|Afganistan}} (945 km)<br>{{ZID|Armenija}} (48 km)<br>{{ZID|Azerbejdžan}} (759 km)<br>{{ZID|Irak}} (1609 km)<br>{{ZID|Pakistan}} (978 km)<br>{{ZID|Turkmenistan}} (1205 km)<br>{{ZID|Turska}} (511 km) | najviša_tačka = [[Damavand]]<br>(5671 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]])<ref name="IranicaDamavand">[[#IranicaDamavand|Hourcade, Bernard; Tafażżolī, Aḥmad (15.12.1993.)]]</ref> | najniža_tačka = [[Kaspijsko jezero]]<br>(–28 [[Metar|m]]) | najduža_rijeka = [[Karun]]<br>(950 [[km]]; pros. 575 [[m³/s]]) | najveće_jezero = [[Urmijsko jezero]]<br>(5200 [[km²]]) | najveće_ostrvo = [[Kešm]]<br>(1336 [[km²]]) }} '''Geografiju [[Iran]]a''' u orografskom smislu karakteriziraju visoki [[#Planine|planinski lanci]] koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja [[#Geomorfologija|visoravan]], te relativno uska [[#Ravnice|ravničarska]] područja uz [[#Hidrografija|obale]]. Država se prostire na 1,648.195 [[km²]] [[Azija|Azije]] što je čini 18. najvećom u [[svijet]]u, a prema posljednjem popisu iz [[2006.]] godine u njoj je živjelo [[#Humanistička geografija|70.495.782 stanovnika]]. Na sjeveru omeđena Armenijom, Azerbejdžanom i [[#Granica s Turkmenistanom|Turkmenistanom]] odnosno [[#Obala i pomorske granice|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[#Granica s Afganistanom|Afganistanom]] i [[#Granica s Pakistanom|Pakistanom]], na zapadu [[#Granica s Irakom|Irakom]] i [[#Granica s Turskom|Turskom]], te na jugu [[#Obala i pomorske granice|Omanskim i Perzijskim zaljevom]]. Iranom dominira [[#Planine|masiv Zagros]], serija usporednih planina od 1500 – 4000 m visine ispresjecanih [[#Ravnice|ravnicama]] koje dijele zemlju od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeveru se proteže i [[#Planine|masiv Alborz]] s [[#Vulkani|vulkanom Damavand]] (5671 m) koji je najviši vrh ne samo u Iranu već i čitavoj [[Evroazija|Evroaziji]] zapadno od [[Hindukuš]]a. Centralni dio zemlje zauzima prostrana visoravan prosječne nadmorske visine od 900 – 1200 m na kojoj su smještene i dvije nenaseljene [[#Pustinje|pustinje (Dašt-e Lut i Dašt-e Kavir)]]. Zbog smještaja u sjevernom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]] i vrlo [[#Geomorfologija|raštrkanog reljefa]], [[Iran]]om prevladavaju [[#Klima|različite vrste klima]] među kojima su najdominantnije sredozemna na naseljenim područjima odnosno suha stepska na istoku zemlje. Kontrasti su posebno primjetni kod [[#Fitogeografija|vegetacije]] koja se može kretati od beživotnih [[Iranske pustinje|pješčanih pustinja]] na jugoistoku do [[#Fitogeografija|prašuma i džungli]] na sjeveru zemlje. == Razvoj geografije o Iranu == === Drevna iranska geografija === {{glavni|Avestička geografija|Haft-kešvar}} [[Datoteka:Avesta World.jpg|mini|desno|300px|<center>[[Svijet]] prema [[Avesta|Avesti]]]] Koncepti [[Iran]]a i prvobitne iranske geografije javljaju se još u ranom [[Stari vijek|starom vijeku]]<ref>Vidi:<br>• [[#Justi1870|Justi, Ferdinand (1870.)]]<br>• [[#Spiegel1878|Spiegel, Friedrich (von) (1878.)]], I., str. 188.-243. i 210.-212.<br>• [[#Herzfeld1947|Herzfeld, Ernst (1947.)]], str. 671.-720.<br>• [[#Gnoli1980|Gnoli, Gherardo (1980.)]], str. 23.-158.<br>• [[#Gnoli1989|Gnoli, Gherardo (1989.)]]</ref> kada je naziv ''Iran'' bio [[Iranski narodi|etničkog]] karaktera odnosno podrazumijevao „zemlju [[Arijci|Arijaca]]”<ref name="IranicaGeoIEvol">[[#IranicaGeoIEvol|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>. Prvobitni [[endonim]] ovjeren u najstarijim dijelovima [[Zoroastrizam|zoroastrijske]] [[Avesta|Aveste]] ([[2. milenijum pne.|2. m. pne.]]) imao je oblik ''Arijānām''<ref name="IranicaGeoIEvol"/>; u [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskom periodu]] ([[6. vijek pne.|6.]] – [[4. vijek pne.|4. v. pne.]]) pojavljuje se u [[pridjev]]nom obliku ''Arijana'' („arijska”; „zemlja [[Arijci|Arijaca]]”)<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, dok se u današnjem obliku pojavljuje u [[Sasanidska Monarhija|sasanidskom periodu]] ([[3. vijek|3. v.]]) kao ''Ērān'' odnosno ''Irān''<ref>[[#Lommel1935|Lommel, Herman (1935.)]], str. 33.</ref>. Stručnjaci prepostavljaju da je navedeni [[endonim]] postojao kod [[Iranski narodi|iranskih plemena]] još u [[3. milenijum pne.|3. milenijumu pne.]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/> u zapadnom [[Sibir]]u odnosno [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] gdje je pronađena arheološka [[Andronovska kultura]] koja se smatra pradomovinom [[Iranski narodi|iranskih naroda]]<ref>[[#Sergent1997|Sergent, Bernard (1997.)]], str. 175.</ref>. Nakon seobe [[Iranski narodi|iranskih plemena]] prema [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] i osnivanja [[Medijska Monarhija|Medijske]] i [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Monarhije]] na današnjoj [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]], naziv ''[[Iran]]'' dobio je preciznije geografsko značnje: u ahemenidskim zapisima poput onih u [[Behistun]]u, [[Perzepolis]]u i [[Nakš-e Rustam]]u pojavljuje se kao ime čitavog [[teritorij]]a monarhije<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, uz detaljni popis pokrajina ([[satrapija]]). Ovi se [[toponim]]i kasnije pojavljuju i u djelima [[Stara Grčka|starogrčkih]] autora poput [[Klaudije Ptolemej|Klaudija Ptolemeja]] odnosno [[Armenci|armenskih]] autora poput [[Mojsije Horenski|Mojsija Horenskog]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, a preuzeli su ih i rani [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski geografi]] iz [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] koji [[Iran]] spominju kao ''Ērānšaher''. U [[Iranska mitologija|iranskoj mitologiji]] ono se povezuje s osobnim imenom [[eponim]]skog vladara<ref>[[#Hamavi1228|al-Hamavi, Jakut (1228.); pr. Barbier de Meynard (1861.)]], str. 64.-65.</ref>, a istovremeno se zadržao i kao ime mitološke pradomovine [[Arijci|Arijaca]] odnosno [[Iranski narodi|iranskih naroda]] (''Ērān Vēz''; iz [[Iranski jezici|staroiranskog]] ''Arijānān Vaidžah'' tj. [[Avestički jezik|avestičkog]] ''Airijanəm Vaēdžō''). Ovaj se [[teritorij]] nalazio u [[Horezm]]u odnosno donjem toku [[Amu-Darja|Oksa (Amu-Darje)]] i prema predaji bio je protutežom ''Anērānu'' ili ''[[Turan|Tūrānu]]'', zemlji glavnih [[iran]]skih suparnika ([[Centralna Azija|centralnoazijski]] [[nomad]]i)<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Međutim, za vrijeme stabilnih [[Centralizacija|centraliziranih]] monarhija ([[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske]], [[Partska Monarhija|partske]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]]) termin ''[[Iran]]'' dobio je [[Geopolitika|geopolitičku]] konotaciju i kao u slučaju svih velikih [[civilizacija]] označavao je postojanje glavnog političkog entiteta u kojem su se stanovnici smatrali centrom [[svijet]]a<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Monarhija je bila podijeljena u sedam dijelova tj. [[Haft-kešvar|kešvara]] (iz [[Avestički jezik|avestičkog]] ''Karšvar''; „omeđeno brazdom”<ref name="IranicaHaftKešvar">[[#IranicaHaftKešvar|Shapur Shahbazi, Ali Reza (15.12.2002.)]]</ref>) s [[Iran]]om kao centralnim elementom odnosno ostalim dijelovima imenovanim prema [[planet]]ima i [[Nebesko tijelo|nebeskim tijelima]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Popisi tih sedam [[planet]]a ostali su zabilježeni u djelima kasnijih autora i donekle se razlikuju, ali pokazuju progresivnu svjesnost o jedinstvenosti zemalja u okolini [[Iran]]a odnosno složenost [[Karta|karte]] svijeta. Jedan od popisa tih sedam dijelova [[svijet]]a spominje [[Indija|Hindustan (Indiju)]] kao [[Saturn]], [[Kina|Kinu]] i [[Hotan]] kao [[Jupiter]], [[Turkestan]] ([[Centralna Azija|centralnoazijski]] predio) kao [[Mars]], [[Transoksijana|Transoksaniju]] kao [[Venera|Veneru]], [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimski]] svijet kao [[Merkur]], sjeverne regije kao [[Mjesec]], te [[Iran]] i [[Veliki Horasan|Horasan]] kao centar [[svijet]]a ili [[Sunce]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Drugi popis iranskih susjeda koji je sačuvan u djelu [[Perzijanci|perzijskog]] geografa [[Hamdalah Mustavfi|H. Mustavfija]] iz [[14. vijek]]a spominje [[Arapski svijet|Arabistan (arapski svijet)]], [[Bizant|Rim]], [[Centralna Azija|centralnoazijske]] [[Turkijski narodi|turkijske]] zemlje, [[Kina|Kinu]], [[Indija|Indiju]], te [[Afrika|Afriku]] u koju je uključena i [[Sirija]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 20.</ref>. Bez obzira na razlike među popisima, najvažnija činjenica ostaje da je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala tradicija geografijske nauke<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. [[Datoteka:Keshvars-hr.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Sedam svjetskih regija ([[Haft-kešvar|kešvara]]) rekonstruiranih prema [[Biruni]]ju]] Početci iranske geografije isprepletene s [[Iranska mitologija|mitologijom]] i [[Historija Irana|historijom]] očituju se u [[Gate|Gatama]] drevne [[Avesta|Aveste]], ali [[avestička geografija]] tog perioda ([[2. milenij p. n. e.|2. m. p.n.e.]]) bila je ograničena na istočnu [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]]<ref name="IranicaAveGeo">[[#IranicaAveGeo|Gnoli, Gherardo (15.12.1987.)]]</ref> odnosno teritorije prije velike seobe [[Iranski narodi|iranskih naroda]] prema zapadu tj. obroncima [[Zagros]]a (uključujući pokrajinu [[Fars|Perziju]]) gdje su ostvarili izravan doticaj s [[Elam]]om i [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskim]] civilizacijama. U najstarijim dijelovima Aveste javlja se tripartitna razredba [[svijet]]a<ref name="IranicaHaftKešvar"/> što se povezuje s [[Iranska mitologija|mitološkim]] vladarom [[Feredun]]om koji je [[Zemlja|Zemlju]] podijelio trima sinovima, dok se kasnije uvriježila podjela na sedam kružnih [[regija]] tj. [[Haft-kešvar|kešvara]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. One su bile omeđene brazdama u obliku [[rijeka]], [[gora]] i [[šuma]], dok je centralna regija podrazumijevala [[Iran]] s dominirajućom [[Planina|planinom]] ''Harā bərəzaitī'' ([[Alborz]])<ref name="IranicaHaftKešvar"/>. Koncept [[svijet]]a bio je [[Krug|kružnog]] oblika i u potpunosti omeđen [[Planinski masiv|planinskim masivom]], plutao je na [[Voda|vodi]] odnosno bio natkriven [[kamen]]im [[nebo]]m. Iako su stručnjaci ove geografsko-[[Kosmografija|kosmografske]] koncepte prvobitno povezivali s [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskom mitologijom]], danas je uvriježeno da se temelje na [[Arijci|arijskom]] nasljeđu<ref name="IranicaHaftKešvar"/> odnosno da su prisutni i [[Indoevropljani|indoevropski]] elementi (npr. [[drvo života]]). Usprkos nekim kasnijim dijelovima [[Avesta|Aveste]] poput [[Vendidad]]a koji dijele [[Iran]] u 16 pokrajina stvorenih od [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]]<ref name="IranicaAveGeo"/> ili detaljnih popisa [[Satrapija|upravnih jedinica]] iz drevne imperijalne epohe ([[6. vijek pne.|6. v. pne.]] – [[7. vijek|7. v.]])<ref name="IranicaHaftKešvar"/>, koncept podjele svijeta na sedam [[Haft-kešvar|kešvara]] zadržan je i tokom [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog]], [[Partska Monarhija|partskog]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog]] perioda. U određenim slučajevima podjela se projicirala i na samu iransku monarhiju o čemu svjedoče imenovanja sedam glavnih namjesnika od strane [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] i [[Darije II.|Darija II.]], sedam vladajućih [[Partska Monarhija|partskih klanova]], pisani dokumenti o diobi [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog teritorija]] iz [[islam]]skog perioda, itd.<ref name="IranicaHaftKešvar"/> Jedan od najvažnijih [[Primarni izvori|primarnih izvora]] za proučavanje drevne iranske geografije su i hiljade [[Glina|glinene]] pločice iz [[Perzepolis]]a koje zajedno s drugim [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskim]] zapisima sadrže oko 750 [[toponim]]a<ref>[[#Arfaee2008|Arfaee, Abdolmajid (2008.)]], str. 1.</ref>, ali otežavajuće okolnosti su njihov administrativni karakter i nepotpun [[prijevod]]<ref>[[#Arfaee2008|Arfaee, Abdolmajid (2008.)]], str. 2.</ref>. Za razliku od [[Stara Grčka|starih Grka]] koji su zamišljali da poznati [[svijet]] okružuje zajednički [[okean]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 2.</ref>, [[Iranci]] su istovremeno vjerovali da postoje dvije odvojene vodene mase – [[Istok|istočno]] more koje je uključivalo [[Perzijski zaljev]] i [[Crveno more]], odnosno [[zapad]]no more tj. [[Sredozemlje]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>. Istočni [[Pomorstvo|pomorski]] putevi bili su dobro poznati Irancima o čemu svjedoči [[Herodot]]ov zapis u kojem [[Darije I. Veliki]] ([[522. pne.|522.]] – [[486. pne.]]) zapošljava [[Karija|karijskog]] moreplovca [[Skilak Karijandski|Skilaka]] zbog istraživanja [[More|mora]] od [[Drevni Egipat|Egipta]] do [[Ind]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004.4">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 4.</ref>, dok o važnosti pomorskog prometa govori i [[stela]] iz [[Suez]]a koja ovjerava Darijevu gradnju prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.4"/>. Svi ovi podaci upućuju kako je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala geografska perspektiva u globalnim okvirima<ref name="MojtahedZadeh2342004.4"/>. Iranski koncept dvaju svjetskih [[More|mora]] kasnije je preuzet u [[Kuran]]u ([[:s:hr:Sura 55.|''Ar Rahman'' 19.-22.]]), a [[islam]]ski [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geografi i kartografi]] koristili su ga sve do [[14. vijek]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>. === Ranoislamska geografija === {{glavni|Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|l1=Ranoislamska geografija}} U stručnoj literaturi [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|ranoislamske geografije]] termin ''[[Iran]]'' rijeđe se pojavljuje s obzirom da su [[Islam|muslimanski]] [[geograf]]i slijedili [[Stara Grčka|starogrčku]] tradiciju podjele [[svijet]]a na ''eklime'' tj. [[Klima|klime]], a raspored se vršio prema [[Geografska širina|geografskoj širini]] temeljem čega je [[Iran]] u geografskom smislu izgubio na jedinstvenosti u [[Arapski jezik|arapskim]] djelima<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ipak, takva preobrazba nije se odigrala brzo već postepeno o čemu svjedoče tragovi [[#Drevna iranska geografija|starovjekovnog iranskog koncepta]] organizacije [[svijet]]a u djelima određenih arapskih autora. Primjerice, [[Ibn Fakih Hamadani|Hamadani]] citirajući [[Ali bin Muhamed bin Abdulah Madaeni|Madaenija]] (r. [[752.]]) u svojim djelima spominje ''Erāk'' ([[arapski]] [[egzonim]] za ''[[Iran]]''<ref name="IranicaGeoIEvol"/>) kao jedinstveni entitet koji se proteže od [[Hit (grad)|Hita]] na [[Eufrat]]u do [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]], a obuhvata [[Raj (Iran)|Raj]], [[Veliki Horasan|Horasan]], [[Dejlam]], [[Gilan]], [[Džebal]] i [[Isfahan]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Osim toga, [[Masudi]] u svom djelu „Zlatna polja i rudnici dragog kamenja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Murudž adh-dhahab va ma'adin al-džavhar'', oko [[950.]]) spominje sedam [[klima]] u sličnom kontekstu drevnim iranskim [[kešvar]]ima. Prva klima pripisana [[Jupiter]]u podudarala se s [[Iran]]om i uključivala je [[Babilon|Babilon (''Babel'')]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Veliki Horasan|Horasan]], [[Fars]], [[Ahvaz|Suzijanu (Ahvaz)]], [[Mosul]] i [[Medija|Mediju]], ali izuzimala je [[Dejlam]] koji je pripisan [[Turkijski narodi|turkijskoj]] zemlji<ref>[[#Masudi956|Masudi (956.); pr. Barbier de Meynard i Pavet de Courteille (1861.)]], I., str. 238.-244.</ref>. Tragovi ovog koncepta mogu se pronaći i u [[Abu-Ubajd Bakri|Bakrijevim]] djelima iz [[11. vijek]]a<ref>[[#Bakri1068|Bakri, Abu-Ubajd (1068.); pr. Wüstenfeld, Ferdinand (1876.)]]</ref>, ali ni jedan od navedenih autora nije poznavao ništa više od ograničenih administrativnih i [[Iranske pokrajine|pokrajinskih podjela]] odnosno [[islam]]skih ''mamlaka''<ref>[[#Miquel1967|Miquel, André (1967.)]]</ref>. ''Erāk'' ([[Iran]]) bio je ograničen na [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno današnji [[Irak]] koji je bio sjedištem [[kalifat]]a i razlikovalo ga se od ''Erāka al-Adžama'' („stranog [[Iran]]a”), naziva koji se odnosio na žarište [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] često imenovanog i kao ''Džebāl'' („[[Planina|planinska]] zemlja”) isključujući [[jug]] današnjeg [[Iran]]a i [[Veliki Horasan|Horasan]]<ref>Vidi:<br>• [[#LeStrange1905|Le Strange, Guy (1905.)]]<br>• [[#Schwarz1896|Schwarz, Paul (1896.)]]</ref>. Naziv ''Īrān'' u djelima [[Arapi|arapskih]] [[geograf]]a očuvan je isključivo u obliku ''Īrānšaher'', službenom i počasnom imenu koje je npr. [[Mukadasi]] pripisivao [[Nišapur]]u<ref>[[#LeStrange1905|Le Strange, Guy (1905.)]], str. 383.</ref>. Takav koncept pratili su i neki od [[Perzijanci|perzijskih]] geografa pa se ''[[Iran]]'' kao [[toponim]] niti ne spominje npr. u „Granicama svijeta” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Hodud al-Alam'') iz [[983.]] godine<ref>[[#Miquel1967|Miquel, André (1967.)]], I., str. 398.</ref>. === Novovjekovna geografija === Nakon raspada [[kalifat]]a odnosno [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] invazija krajem [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], [[Iran]] se kao geografski koncept ponovo javlja u pisanim dokumentima što svjedoči kako je svijest o identitetu [[Iranski narodi|iranskog stanovništva]] bila prisutna tokom [[Islam|ranoislamskog]] perioda<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Jedno od takvih djela je [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfijev]] „Užitak srca” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Nozhat al-Kolūb'') iz [[1340.]] godine u kojem se [[Iran]] pojavljuje kao jasan invidualizirani geografski pojam, bez obzira što je [[Iranska visoravan|Iranskom visoravni]] i šire ([[Anatolija]]) vladala strana, [[Mongoli|mongolska]] dinastija [[Ilhanidi|Ilhanida]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 23.</ref>. Istovremeno, [[Arapi|arapski]] geograf [[Šams-al-Din Dimaški|Dimaški]] koji je pisao sredinom [[1320-ih]] i dalje je ignorirao Iran kao specifični entitet i dijelio ga je u tri dijela<ref>[[#Dimaški1325|Dimaški, Šams-al-Din (1325.); pr. Mehren, August Ferdinand Michael (von) (1874.)]]</ref>. Nakon [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfija]], [[Iran]] se kao specifična država u [[Zapadni svijet|zapadnjačkoj]] i [[orijent]]alnoj geografiji kontinuirano javlja od [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]] nadalje<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Geografski]] prikazi u [[Evropa|Evropi]] su bili temeljeni prvenstveno na djelima [[putopis]]aca, ponekad uključujući i osnovne bilješke o [[Iran|zemlji]]<ref>Vidi:<br>• [[#Chardin1811|Chardin, Jean (1811.)]]<br>• [[#Mans1660|Mans, Raphaël (du) (1660.)]]</ref>. Iscrpan popis takvih djela s opisom fazi istraživanja i razvoja zabilježen je u „Istraživanju Perzije” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Die Erforschung Persiens''), djelu [[Alfons Gabriel|A. Gabriela]] iz [[1952.]] godine<ref>[[#Gabriel1952|Gabriel, Alfons (1952.)]]</ref>. Početkom [[17. vijek]]a ti podaci prikupljeni su u sistemskom izvodu koji je štampala izdavačka kuća [[Elzevir]] iz Holandije<ref>[[#Laet1633|Laet, Joannes (de) (1633.)]]</ref>. Ova vrsta [[Enciklopedija|enciklopedijskoj]] djela osim primarnih geografskih uključivala je i [[Historija Irana|historijske]], [[Etnografija|etnografske]], [[Institucija|institucijske]], [[Politika|političke]] i druge značajke o [[Iran]]u, a tiskana je redovno čak i tokom [[19. vijek]]a<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Novim podacima doprinosili su razni autori koji su boravili u [[Iran]]u duže vrijeme (npr. [[Jakob Eduard Polak|J. E. Polak]]<ref>[[#Polak1865|Polak, Jakob Eduard (1865.)]]</ref> i [[Samuel Greene Wheeler Benjamin|S. G. W. Benjamin]]<ref>[[#Benjamin1887|Benjamin, Samuel Greene Wheeler (1887.)]]</ref>) ili su poslani na plaćena putovanja (npr. [[George Nathaniel Curzon|G. N. Curzon]]<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], Predgovor</ref>). Istovremeno, [[Iran]] je pronašao svoje mjesto u svim „općim geografijama” tiskanima u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]], među kojima su i iscrpna djela [[Carl Ritter|C. Rittera]]<ref>Vidi:<br>• [[#Ritter1837|Ritter, Carl (1837.)]]<br>• [[#Ritter1840|Ritter, Carl (1840.)]]</ref> odnosno [[Elisée Reclus|E. Reclusa]]<ref>[[#Reclus1884|Reclus, Elisée (1884.)]], str. 139.-316.</ref>. Opsežni radovi s tematikom [[Geografija|geografije]] [[Iran]]a i [[Afganistan]]a javljaju se i u [[UK|britanskim]] ''gazetteerima'' tj. [[Geografski leksikon|geografskim leksikonima]] čiji su autori [[Obavještajna djelatnost|obavještajci]] iz [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Britanski [[Veleposlanik|veleposlanici]] također su sastavljali i detaljne izvještaje o geografskim značajkama pojedinih [[Iranske pokrajine|iranskih pokrajina]]<ref>Vidi:<br>• [[#Rabino1917|Rabino, Hyacinth Louis (1917.)]], str. 465.<br>• [[#Rabino1928|Rabino, Hyacinth Louis (1928.)]]</ref>, a takva tradicija nastavila se sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada se u „Mornaričkim obavještajnim priručnicima” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Handbooks of Naval Intelligence''<ref>[[#Harrison1945|Harrison, John Vernon (1945.)]]</ref>) pojavljuju geografski opisi [[Iran]]a iz moderne [[Znanost|znanstvene]] perspektive iako i dalje uz potpuno [[Historija Irana|historijska]] poglavlja<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ipak, u drugoj polovici [[20. vijek]]a počinju se tiskati i geografska djela s [[Enciklopedija|enciklopedijskim]] opisima<ref name="IranicaGeoIEvol"/> kao što su „Iranska civilizacija” ([[Francuski jezik|fr.]] ''La civilisation iranienne'') [[Henri Massé|H. Masséa]]<ref>[[#Masse1952|Massé, Henri (1952.)]]</ref> odnosno „Iran” [[Ulrich Gehrke|U. Gehrkea]] i [[Harald Mehner|H. Mehnera]]<ref>[[#GehrkeMehner1975|Gehrke, Ulrich; Mehner, Harald (1975.)]]</ref>. U [[Iran]]u se tradicionalna geografija razvijala istovremeno kada i u [[Evropa|Evropi]]<ref name="Gandži1988">[[#Gandži1988|Gandži, Mohammad Hassan (1988.)]]</ref> odnosno od sredine [[19. vijek]]a kada su predavanja geografije uvedena na [[teheran]]ski univerzitet [[Dar al-Fonun]] s ciljem postizanja administrativne [[dokument]]acije i [[Politika|političke]] efikasnosti, prilikom čega su im pomagali [[Evropa|evropski]] (prvenstveno [[Austrija|austrijski]]) stručnjaci<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Neki od primjera većih svezaka geografskih tema iz navedene tradicije su „Opća geografija Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Džogrāfījā-je mufaṣal-e Irān'') [[Masud Kajhan|M. Kajhana]] iz [[1932.]]<ref>[[#Kajhan1932|Kajhan, Masud (1932.)]]</ref> odnosno „Geografski leksikon Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Farhang-e džogrāfījā-je Irān'') [[Husein-Ali Razmara|H.-A. Razmare]] iz [[1954.]] godine<ref>[[#Razmara1954|Razmara, Husein-Ali (1954.)]]</ref>. === Moderna geografija === Korak prema naprednijoj [[Znanost|znanstvenoj]] fazi analitičke geografije temeljene na dubljem poznavanju [[Fizička geografija|fizičke okoline]], odnosu između [[čovjek]]a i [[Priroda|prirode]], te uzajamnih veza među raznim kategorijama prirodnih pojava, u [[Iran]]u se po prvi put pojavio u međuratnom periodu i to na osnovi [[Zapadni svijet|zapadnjačkih]] znanstvenih [[Znanstvena metoda|metoda]] i [[teorija]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Ranije, krajem [[19. vijek|19.]] odnosno početkom [[20. vijek]]a, znanstvena istraživanja i promatranja u [[Iran]]u su prvenstveno vršena zbog [[Politika|političkih]] i pragmatičnih razloga, uglavnom zbog [[#Državne granice|razgraničenja sa susjedima]]<ref name="GoldsmidMcMahon">Vidi:<br>• [[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 1.-18.<br>• [[#McMahon1906|McMahon, Arthur Henry (1906.)]]</ref> ili kombiniranih [[Geologija|geološko]]-[[Arheologija|arheoloških]] istraživanja<ref name="Morgan1894I">[[#Morgan1894|Morgan, Jacques (de) (1894.)]], I.</ref>. Ova vrlo sadržajna vrst istraživanja znatno je proširila znanje o geografskim okvirima istočnog<ref name="GoldsmidMcMahon"/> odnosno sjevernog i sjeverozapadnog dijela zemlje<ref name="Morgan1894I"/>, ali strane sveske naslovljene „Geografija” (na primjer [[Engleski jezik|engl.]] ''Geography'' [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]]<ref>[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I.</ref> ili [[Francuski jezik|fr.]] ''Études Géographiques'' [[Jacques de Morgan|J. Morgana]]<ref name="Morgan1894I"/>) i dalje su se bavili uglavnom općenitim istraživanjima<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Stoga, nalazi prikupljeni od strane [[Sven Hedin|S. A. Hedina]] tokom njegovog velikog putovanja centralnim i jugoistočnim [[Iran]]om [[1905.]] i [[1906.]] godine bili su predstavljeni u obliku [[putopis]]a s opisima vezanim uz [[Cesta|ceste]], [[Karta|karte]] i [[Panorama|panorame]]<ref>Vidi:<br>• [[#Hedin1910|Hedin, Sven Anders (1910.)]]<br>• [[#Hedin1927|Hedin, Sven Anders (1927.)]]</ref>. Nova epoha započinje [[1934.]] godine radovima [[Austrijanci|austrijskog]] geografa [[Hans Bobek|H. Bobeka]] koji je prvi izašao izvan okvira pukih [[putopis]]a i sistemski počeo obrađivati probleme [[Fizička geografija|fizičke geografije]] poput [[Glaciologija|glaciologije]], [[Geomorfologija|geomorfologije]], [[Geologija|geoloških]] [[Geološka hronologija|razredbi]] po [[kvartar]]ima, regionalne [[Biogeografija|biogeografske]] i [[Köppenova klasifikacija klime|klimatskih klasifikacija]], itd. Njegova istraživanja smatraju se ključnima za razvoj geografske nauke o [[Iran]]u, a iscrpni hronološki popis njegovih [[publikacija]] nalazi se u djelima [[Eckart Ehlers|E. Ehlersa]]<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 521.-522.</ref>. [[Hans Bobek|H. Bobek]] također je počeo proučavati i [[Humanistička geografija|humanističku geografiju]] Irana, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] objavio je i prve značajne sinteze njegove [[Kulturna geografija|kulturne geografije]]<ref>[[#Bobek1962|Bobek, Hans (1962.)]]</ref>. Istovremeno, vrijedan znanstveno-istraživački opus o geografiji [[Iran]]a objavili su i brojni drugi [[geograf]]i kao npr. [[Nijemci]] [[Kurt Scharlau|K. Scharlau]] (od [[1958.]])<ref>[[#Scharlau1958|Scharlau, Kurt (1958.)]], str. 258.-277.</ref> i [[Eckart Ehlers|E. Ehlers]]<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 558.</ref>, [[Francuzi]] [[Xavier de Planhol|X. de Planhol]] (od [[1958.]])<ref name="Planhol1958">[[#Planhol1958|Planhol, Xavier (de) (1958.)]], str. 7.-16.</ref> i [[Jean Dresch|J. Dresch]] (od [[1959.]], djelomično surađujući s [[Max Derruau|M. Derruauom]] i [[Charles-Pierre Péguy|C.-P. Péguyom]])<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 528.</ref>, Talijan [[Giovanni Battista Castiglioni|G. B. Castiglioni]]<ref>[[#Castiglioni1960|Castiglioni, Giovanni Battista (1960.)]], str. 109.-152. i 268.-301.</ref>, [[Rusi|Rus]] [[Nikolaj Andrevič Gvozdetski|N. A. Gvozdetski]]<ref>[[#Gvozdetski1964|Gvozdetski, Nikolaj Andrevič (1964.)]]</ref>, te [[UK|Britanac]] [[John Innes Clarke|J. I. Clarke]]<ref>Vidi:<br>• [[#Clarke1963|Clarke, John Innes (1963.)]]<br>• [[#ClarkeClark1969|Clarke, John Innes; Clark, Brian Drummond (1969.)]]</ref>. Njihov se rad aktivno nastavio tokom idućih četvrt vijeka u suradnji sa [[Znanost|znanstvenicima]] raznih nacionalnosti, a nedugo kasnije uz raznovrsne geografske radove počelo je i štampanje važnih [[Regionalna geografija|regionalnih]] i [[Urbana geografija|urbanih]] [[monografija]]<ref>Vidi:<br>• [[#Planhol1964|Planhol, Xavier (de) (1964.)]], str. 3.-79.<br>• [[#English1966|English, Paul Ward (1966.)]]<br>• [[#Kopp1973|Kopp, Horst (1973.)]]<br>• [[#Bazin1973|Bazin, Marcel (1973.)]], str. 77.-136.<br>• [[#Seger1978|Seger, Martin (1978.)]]<br>• [[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]]<br>• [[#Bonine1980|Bonine, Michael Edward (1980.)]]</ref>. Nakon nekoliko djelomičnih doprinosa u navedenoj sferi izdanih [[1971.]]<ref>[[#Ehlers1971|Ehlers, Eckart (1971.)]]</ref> i [[1975.]]<ref>[[#Ehlers1975|Ehlers, Eckart (1975.)]]</ref> godine, [[Eckart Ehlers|E. Ehlers]] je [[1980.]] objavio opsežnu sintezu o [[Iran]]u naslovljenu „Iran: Opća regionalna geografija” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Iran: Grundzüge einer geographischen Landeskundes, Wissenschaftliche Länderkunden'') s iscrpnim popisom relevantne stručne literature na 53 stranice<ref>[[#Ehlers1980|Ehlers, Eckart (1980.)]], str. 543.-596.</ref>, koje se smatra revolucionarnim za potrebe moderne [[Geografija|znanstvene geografije]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. U međuvremenu je [[1968.]] godine suradnjom više autora odnosno pod uredništvom [[William Bayne Fisher|W. B. Fishera]] objavljeno prvo izdanje ''[[Cambridge History of Iran]]''<ref>[[#Fisher1968|Fisher, William Bayne (1968.)]]</ref> koje je bilo pomalo užurbano organizirano i neujednačenog sadržaja<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. [[Iranska revolucija]] iz [[1979.]] odnosno [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]] – [[1988.]]) rezultirali su do obustave [[Zapadni svijet|zapadnjačkog]] istraživačkog rada u [[Iran]]u na duže vrijeme<ref name="IranicaGeoIEvol"/>, ali situacija se počela popravljati [[1990-ih]] kada je [[Bernard Hourcade|B. Hourcade]] u suradnji s drugim [[Francuska|francuskim]] i iranskim [[Socijalna geografija|socijalnim geografima]] izdao prvi tematski i višejezični „[[Atlas (kartografija)|Atlas]] Irana” ([[Francuski jezik|fr.]] ''Atlas d'Iran'')<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]]</ref>. Kroz ovaj period odnosno od [[1977.]] godine nadalje redovito je izdavan i „Tübingerov [[Atlas (kartografija)|atlas]] prednjeg [[Orijent]]a” ([[Njemački jezik|njem.]] ''Tübinger Atlas des Vorderen Orients'') koji uključuje brojne analitičke [[Karta|karte]] od temeljne važnosti za geografiju [[Iran]]a, kao i jezgrovite sinteze [[Kulturna geografija|kulturne]] i [[Politička geografija|političke geografije]]<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 479.-591.</ref>. Sredinom [[20. vijek]]a u sklopu [[Univerzitet u Teheranu|Teheranskog univerziteta]] osnovana je i moderna [[iran]]ska geografska škola<ref name="Gandži1988"/>, zajedno s „Centrom za istraživanje [[Suha klima|sušnih područja]]” kojeg su vodili [[Hans Bobek|H. Bobek]] i drugi [[Evropa|evropski]] znanstvenici zaposleni u [[Iran]]u<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Centar se ubrzo preinačio u „Geografski [[institut]]”, prvi takve vrste u zemlji<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Godine [[1973.]] u [[Teheran]]u je održan prvi kongres iranskih [[geograf]]a na kojem su radove izlagali i mladi iranski [[Znanost|znanstvenici]] s evropskih [[univerzitet]]a<ref>Vidi:<br>• [[#Sahami1965|Sahami, Cyrus (1965.)]]<br>• [[#Momeni1976|Momeni, Mostafa (1976.)]]<br>• [[#PourFickouiBazin1978|Pour-Fickoui, Ali; Bazin, Marcel (1978.)]]<br>• [[#PapoliYazdi1991|Papoli-Yazdi, Mohammad-Hossein (1991.)]]</ref>. Nakon više uzastopnih neuspješnih pokušaja, u [[Mašhad]]u se od [[1985.]] godine nadalje pod uredništvom [[Muhamed-Husein Papoli Jazdi|M.-H. Papolija Jazdija]] počeo izdavati „Geografski [[časopis]]” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Taḥkīkāt-e džogrāfījā'') čiji je sadržaj akademskog i znanstvenog karaktera<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. Istovremeno, u [[Teheran]]u se od [[1990.]] godine pod vodstvom „Državnog kartografskog zavoda” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sazman-e nakša-bardari-je kešvar'') počelo tiskati i najvažnije [[Kartografija|kartografsko]] izdanje „Opći [[Atlas (kartografija)|atlas]] Irana” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Atlas-e meli-je Iran'')<ref name="NCC1992">[[#NCC1992|NCC: Atlas-e meli-je Iran (1992.)]]</ref>, a brojni [[Škola|školski]] i [[univerzitet]]ski priručnici inspirirani modernom geografijom i [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] [[publikacija]]ma postali su rasprostranjeni među [[iran]]skom intelektualnom [[Elita|elitom]]<ref name="IranicaGeoIEvol"/>. == Kartografija Irana == {{Glavni|Kartografija Irana}} [[Datoteka:Baylonianmaps.JPG|mini|desno|150px|<center>[[Babilonija|Babilonijska]] „[[Karta svijeta]]” iz [[600. pne.]]<br>([[Britanski muzej]], k. b. 92687)]] [[Sinonim]]i za „[[Karta|kartu]]” u [[Pahlavi|srednjoj epohi]] razvoja [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] bili su ''ṣūrat'' („konfiguracija”), te povremeno i ''šakl'' („[[oblik]]”) ''rasm'' („[[crtež]]”) ili ''nakš'' („[[slika]]”)<ref name="IranicaGeoIVCart">[[#IranicaGeoIVCart|Alai, Cyrus (15.12.2000.)]]</ref>. U modernom [[Perzijski jezik|perzijskom]] ''nakša'' podrazumijeva [[Karta|kartu]]<ref>[[#Moin1973|Moin, Muhamed (1973.)]], V. i VI.</ref>, a ponekad se koriste i [[tuđice]] ''ḵarīṭa'' iz [[Arapski jezik|arapskog]] odnosno ''harita'' iz modernog [[Turski jezik|turskog jezika]]<ref>Vidi:<br>• [[#Ahmad1978|Ahmad, S. Maqbul (1978.)]], str. 1077.-1078.<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. xvi.<br>• [[#Harvey1980|Harvey, Paul Dean Adshead (1980.)]], str. 10.<br>• [[#Harvey1991|Harvey, Paul Dean Adshead (1991.)]], str. 9.</ref>. Sadašnji perzijski pojam za [[Kartografija|kartografiju]] jest ''nakša-negārī''<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Najstarija poznata [[topografska karta]] koji prikazuje dijelove [[Iran|iranskog teritorija]] je [[Babilonija|babilonijska]] glinena pločica iz [[23. vijek pne.|23. v. pne.]] pronađena u [[Nuzi]]ju na sjeveroistoku [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Radi se o relativno naprednoj slikovnoj [[Karta|karti]] koja prikazuje dva niza [[Brdo|brežuljaka]] koji okružuju [[Rijeka|rijeke]] sastavljene od više usporednih linija. Pretpostavlja se da ta [[Stari vijek|drevna]] karta prikazuje područje između [[Zagros]]a i [[brdo]]vitih terena koji se protežu kroz [[Kirkuk]]<ref>Vidi:<br>• [[#Harvey1980|Harvey, Paul Dean Adshead (1980.)]], str. 49.-50.<br>• [[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 114.</ref>. Drugi babilonijski [[artefakt]] je slavna „Karta svijeta” iz [[Novobabilonsko kraljevstvo|kaldejskog perioda]] (oko [[600. pne.]]) koja se čuva u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] i prikazuje više gradova i mjesta [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Iran]]a<ref>[[#HarleyWoodward1987|Harley, John Brian; Woodward, David (1987.)]], str. 111.-112.</ref>. == Toponomastika == {{glavni|Indeks etimoloških značenja iranskih toponima}} {| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%" !colspan=3|Učestali [[Leksem|leksički]] morfemi kod iranskih [[toponim]]a |- ![[Prefiks|Pref.]]/[[Sufiks|suf.]] [[morfem]]: ![[Srpskohrvatski jezik|Sh. prijevod]]: !Primjeri: |- |align="center"| '''''stan''''' ||align="center"| [[domovina]] || [[Golestan|Gole'''stan''']], [[Huzestan|Huze'''stan''']], [[Kurdistanska pokrajina|Kurdi'''stan''']], [[Luristan|Luri'''stan''']], [[Sistan|Si'''stan''']], itd. |- |align="center"| '''''šaher''''' ||align="center"| [[grad]] || [[Horamšaher|Horam'''šaher''']], [[Novšaher|Nov'''šaher''']], [[Piranšaher|Piran'''šaher''']], [[Šahrekord|'''Šaher'''-e Kord]], itd. |- |align="center"| '''''abad''''' ||align="center"| [[naselje]] || [[Abadan|'''Abad'''an]], [[Firuzabad|Firuz'''abad''']], [[Gonabad|Gon'''abad''']], [[Horamabad|Horam'''abad''']], [[Parsabad|Pars'''abad''']], itd. |- |align="center"| '''''bandar''''' ||align="center"| [[luka]] || [[Bandar Abas|'''Bandar'''-e Abas]], [[Bandar-e Anzali|'''Bandar'''-e Anzali]], [[Bandar-e Homeini|'''Bandar'''-e Homeini]], itd. |- |align="center"| '''''rud''''' ||align="center"| [[rijeka]] || [[Arvand-Rud|Arvand-'''Rud''']], [[Hari|Hari-'''Rud''']], [[Safid-Rud|Safid-'''Rud''']], [[Zarine-Rud|Zarine-'''Rud''']], itd. |- |align="center"| '''''darjače''''' ||align="center"| [[jezero]] || [[Bahtegan|'''Darjače'''-je Bahtegan]], [[Urmijsko jezero|'''Darjače'''-je Urmija]], itd. |- |align="center"| '''''kuh''''' ||align="center"| [[planina]] || [[Alam-Kuh|Alam-'''Kuh''']], [[Alvand-Kuh|Alvand-'''Kuh''']], [[Azad-Kuh|Azad-'''Kuh''']], [[Kuh-e Rahmat|'''Kuh'''-e Rahmat]], itd. |- |align="center"| '''''tape''''' ||align="center"| [[brdo]] || [[Tape-Hasanlu|'''Tape'''-Hasanlu]], [[Tape-Jahja|'''Tape'''-Jahja]], [[Tape-Sialk|'''Tape'''-Sialk]], [[Šahin-Tape|Šahin-'''Tape''']], itd. |- |align="center"| '''''dašt''''' ||align="center"| [[ravnica]] || [[Dašt-e Azadegan|'''Dašt'''-Azadegan]], [[Dašt-e Haštadan|'''Dašt'''-Haštadan]], [[Dašt-e Kavir|'''Dašt'''-Kavir]], [[Dašt-e Lut|'''Dašt'''-Lut]], itd. |} Velika većina [[toponim]]a u [[Iran]]u je [[Perzijski jezik|perzijskog]] i drugog [[Iranski jezici|iranskog jezičnog porijekla]] što je uvjetovano [[Historija Irana|3000-godišnjom]] etničkom rasprostranjenošću [[Iranski narodi|iranskih naroda]] na tim geografskim prostorima kao i kontinuirane upotrebe perzijskog kao [[Službeni jezik|službenog jezika]] pod domaćim ali i stranim [[dinastija]]ma. Najčešći [[Leksem|leksički]] [[morfem]]i koji se pojavljuju kod [[toponim]]a na [[Perzijski jezik|perzijskom]] i srodnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] su ''stan'' ([[domovina]]), ''šaher'' ([[grad]]), ''abad'' ([[naselje]]), ''bandar'' ([[luka]]), ''rud'' ([[rijeka]]), ''darjače'' ([[jezero]]), ''kuh'' ([[planina]]), ''tape'' ([[brdo]]) i ''dašt'' ([[ravnica]]). U [[Perzijski jezik|perzijskim]] složenicama se javljaju na različite načine, često kao [[sufiks]] (npr. ''Hari-Rud'' ili ''Harirud'') ali ponekad i kao [[prefiks]] (''Rud-e Hari''), dok se u stranim [[Jezik|jezicima]] navedeni morfemi ponekad izbjegavaju u korist pojednostavljenih oblika (''[[Hari]]''). Zbog historijskog [[iran]]skog političko-kulturnog utjecaja, toponimi [[perzijski jezik|perzijskog porijekla]] učestali su i u široj regiji što uključuje [[ime]]na devet suverenih [[država]] ([[Centralna Azija|centralnoazijske]] i [[Južna Azija|južnoazijske]] sa sufiksom ''-stan'', ''[[Azerbejdžan]]'' i ''[[Irak]]'') odnosno četiriju [[Glavni grad|glavnih gradova]] iranskih susjeda (''[[Ašgabad]]'', ''[[Bagdad]]'', ''[[Baku]]'' i ''[[Islamabad]]''). Također, [[egzonim]]i koji su u [[srpskohrvatski]] i druge [[Jezici Evrope|evropske jezike]] ušli posredstvom [[perzijski jezik|perzijskog]] uključuju ''[[Indiju]]'' i ''[[Kinu]]''. [[Etimologija|Etimološko]] porijeklo ostalih toponima [[Iran]]a prvenstveno je [[Arapski jezik|arapsko]] i [[Altajski jezici|altajsko]], dok postoje i određeni [[Armenski jezik|armenski]], [[Dravidski jezici|dravidski]], pa čak i arhaični primjeri. Takvi [[toponim]]i nisu nužno ograničeni na geografska područja koja naseljavaju pripadajuće [[etničke skupine]]. Primjerice, [[ime]] drugog najvećeg [[iran]]skog grada (''[[Mašhad]]'') koji se nalazi na krajnjem sjeveroistoku zemlje ima [[Arapski jezik|arapsko]] etimološko porijeklo, iako su arapski toponimi karakteristični za jug zemlje. Na sjeveru zemlje učestali su [[Turkijski jezici|turkijski]] toponimi, a mogu se naći i miješane složenice s turkijskim leksičkim [[morfem]]ima i to uglavnom u [[sufiks]]alnom obliku, naprimjer ''čaj'' kod [[rijeka]] (npr. [[Astara-Čaj]]) odnosno ''dag'' kod [[planina]] (npr. [[Kopet-Dag]]). Ostali [[Altajski jezici|altajski]] primjeri uključuju [[Mongolski jezici|mongolske]] toponime pretežito u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] i [[Veliki Horasan|Horasanu]]. Među jedinstvene arhaične primjere spada grad [[Suza (Iran)|Suza]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šuš'') čije je [[Elamski jezik|elamsko]] etimološko porijeklo ovjereno na najstarijim [[sumer]]skim [[klinopis]]ima iz [[3. milenij p.n.e.|3. mileniju pne.]] što ga čini najstarijim kontinuirano naseljenim mjestom [[svijet]]a koje je zadržalo isto [[ime]]. U [[20. vijek]]u određeni [[toponim]]i [[Iran]]a bili su predmetom [[Politika|politizacije]] odnosno dvaju procesa [[Geografsko preimenovanje|geografskih preimenovanja]]: prvog za vrijeme vladajuće dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] odnosno drugog poslije njihovog svrgavanja [[1979.]] godine<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. [[Apsolutna monarhija|Apsolutistički]] vladari [[Reza-šah]] (vl. [[1925.]] – [[1941.]]) i njegov sin [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] (vl. [[1941.]] – [[1979.]]) inzistirali su na [[Stari vijek|starovjekovnom]] iranskom [[Etnički identitet|identitetu]]<ref>[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 2.</ref> što je impliciralo preimenovanjem tj. [[Iranski jezici|iranizacijom]] brojnih [[Turkijski jezici|turkijskih]] toponima na sjeveru odnosno [[Arapski jezik|arapskih]] na jugozapadu [[Iran|zemlje]] (npr. ''Šat al-Arab'' ⇒ [[Arvand-Rud]]; ''Muhamareh'' ⇒ [[Horamšaher]])<ref name="PCGN62003.3">[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 3.</ref>, a na temelju izraženog [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] nekim [[toponim]]ima pridodani su ''[[Šah (vladar)|šah]]'' kao [[titula]] odnosno ''[[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]'' kao naziv vladajuće [[Dinastija|dinastije]] (npr. ''Bandar-e Turkaman'' ⇒ [[Bandar-e Turkaman|Bandar-e Šah]]; ''Bandar-e Anzali'' ⇒ [[Bandar-e Anzali|Bandar-e Pahlavi]]; ''Urmija'' ⇒ [[Urmija|Rezaijeh]]). Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] došlo je do djelomične promjene trendova odnosno isticanja [[Šijiti|religijske]] dimenzije na uštrb monarhističke ostavštine<ref name="PCGN62003.3"/>. Iako je nova vlada bila dosljedna [[Jezični purizam|jezičnom purizmu]] pa su [[Iranski jezici|iranizirani]] oblici uglavnom zadržani, kod toponimima koji su nosili [[Osobno ime|osobna imena]] vladara bivšeg [[režim]]a nastupila je nova serija [[Geografsko preimenovanje|preimenovanja]] i to prema [[Ruholah Homeini|Homeiniju]] i drugim [[Iranska revolucija|revolucionarnim]] vođama, [[heroj]]ima iz [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]], etičkim pojmovima poput [[Sloboda|slobode]] i slično (npr. ''Bandar-e Šahpur'' ⇒ [[Bandar-e Homeini]]; ''Šahi'' ⇒ [[Kaemšaher]]; ''Šah Pasand'' ⇒ [[Azadšaher]]). Kod nekih [[toponim]]a koji su nosili spomenutu vladarsku titulu, [[sufiks]] ''-šah'' jednostavno je mijenjan u ''-šaher'' što podrazumijeva [[grad]] (npr. ''Naftšah'' ⇒ [[Naftšaher]]; ''Hozrovšah'' ⇒ [[Hozrovšaher]])<ref>[[#PCGN62003|PCGN: Iran (lip. 2003.)]], str. 4.-5.</ref>. == Regionalna geografija == Položiti [[Iran]] u jednu od specifičnih [[makroregija]] [[Azija|Azije]] predstavlja složen zadatak s obzirom da se uglavnom radi o [[Novi vijek|novovjekovnim]] i [[Najnovije doba|modernim]] novotvorenicama nesavršenih [[definicija]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.vvi">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. v.-vi.</ref>. Iran se najčešće spominje u kontekstu tzv. [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[Regija|regije]] koja se prvi put pojavljuje početkom [[19. vijek]]a u [[Francuski jezik|francuskom]] obliku ''Proche-Orient'' označavajući [[teritorij]]e pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] kojem Iran nikad nije pripadao. [[Srednji istok]], srodni [[Geopolitika|geopolitički]] pojam na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] (''Middle East'') istovremeno je podrazumijevao područja između Osmanskog Carstva i [[Britanska Indija|Britanske Indije]] odnosno [[Iran]] i istočnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], ali ujedno i [[Arapski poluotok]] koji se po mnogo čemu razlikuje u [[Kultura|kulturološkom]] i geografskom smislu. Nakon raspada [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] carstava u [[20. vijek]]u dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno geografsko područje i počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim [[jezici]]ma pa tako i u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. Iako se danas terminom [[Bliski istok]] služe [[Arheolog|arheolozi]] i [[povjesničar]]i pozivajući se na geografski kontekst [[Stari Istok|Starog istoka]] gdje su tokom [[Stari vijek|starog vijeka]] postojale [[Civilizacija|civilizacije]] u uskoj kulturološkoj interakciji, čak ni ta [[Historija|historijska]] regija u geografsko-hronološkom smislu nije kompatibilna s [[Historija Irana|iranskom historijom]] jer isključuje istok [[Iran]]a odnosno ograničena je na period prije stvaranja prvih [[Perzijsko Carstvo|imperijalnih iranskih država]]. Jedan od neodređenih [[Evropa|evropskih]] primjera je i [[metonim]] [[Orijent]] koji je objedinjavao heterogene [[Kultura|kulture]] ne samo [[Azija|Azije]] već i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. Krajem [[20. vijek]]a nastupio je trend izbjegavanja [[Evrocentrizam|evrocetričnih]] termina i [[Iran]] se počeo javljati u kontekstu [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne ili Zapadne Azije]] koja objedinjuje područja tzv. užeg [[Bliski istok|Bliskog istoka]] ([[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Levant]], [[Arabija|Arabiju]] i [[Anatolija|Anatoliju]])<ref name="KiyaniHaftlang2003.vvi"/>, dok ga [[UN]] smješta u [[Južna Azija|Južnu Aziju]] zajedno s [[Afganistan]]om i državama [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Iako je potonja [[regija]] primjerenija u etnojezičnom smislu budući da objedinjuje [[Iran]] s državama srodnih jezika ([[Iranski jezici|iranski]] i [[Indoarijski jezici|indoarijski]]), u oba primjera regije nisu strogo definirane ni geografijom, [[Kultura|kulturom]] ili [[Historija|historijom]]. U slučaju Irana to se prvenstveno odnosi na historijsko prožimanje iranske kulture na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] i u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]], kao i nejednolikom [[reljef]]nom strukturom u odnosu na [[zapad]]ne, [[sjever]]ne i [[Istok|istočne]] susjedne države. Akademske ustanove poput ''[[Encyclopædia Iranica|Encyclopædia Iranice]]'' skovale su termin [[Veliki Iran]] koji nije određen političkim ili [[Iredentizam|iredentističkim]] već [[Kulturna regija|kulturološkim parametrima]], a uključuje dijelove [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]], [[Južna Azija|južne]] i [[Centralna Azija|Centralne]] [[Azija|Azije]], te [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]. Na temelju geomorfoloških i etnojezičnih karakteristika u [[Regija|regionalnom]] kontekstu ponekad se koristi i [[Iranska visoravan]], ali ona ne uključuje iranski [[Huzestan]]. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:Greater Middle-East (orthographic projection).svg|<center>[[Bliski istok]] prema različitim [[definicija]]ma Datoteka:Western Asia (orthographic projection).svg|<center>[[Jugozapadna Azija|(Jugo)zapadna Azija]]<br>(noviji neutralniji pojam) Datoteka:South Asia (orthographic projection) without national boundaries.svg|<center>[[Južna Azija]]<br>(službena regija [[UN]]-a) Datoteka:Greater Iran.GIF|<center>[[Veliki Iran]]<br>([[kulturna regija]]) </gallery> ;Regionalna evolucija Irana Unatoč tome što je [[Iran]] kroz veći dio [[Historija Irana|historije]] bio [[Politika|politički]] cjelovit<ref name="IranicaGeoIIIPol">[[#IranicaGeoIIIPol|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>, koncepti njegove [[Regionalna geografija|regionalizacija]] poznati su od ranog [[Stari vijek|starog vijeka]]. Najstariji apolitički termini za specifične geografske prostore današnjeg [[Iran]]a bilježe se u [[sumer]]skim [[Mezopotamska mitologija|epovima]] (npr. [[Arata]]) i istovrsnoj [[Avestička geografija|avestičkoj geografiji]]<ref name="IranicaHaftKešvar"/>, ali zbog [[Iranska mitologija|mitološkog]] karaktera danas ih nije moguće precizno locirati bez obzira na više ponuđenih [[teorija]]. Druga vrst historijskih [[regija]] odnosi se na područja prvobitno imenovana prema [[narod]]ima ili [[država]]ma koji su vremenom iščezli, a neki od takvih primjera su [[Gutejci|Guteja]], [[Elam]] i [[Urartu]] na zapadnom dijelu zemlje. Od sredine [[1. milenij p. n. e.|1. milenija p.n.e.]] nadalje regionalizacija se iščitava iz [[satrapija]] (upravnih podjedinica) imenovanih uglavnom prema [[Iranski narodi|iranskim plemenima]]<ref name="IranicaHaftKešvar"/>. U okvirima današnjeg [[Iran]]a to su bili [[Medija]] i [[Atropatena]] na sjeverozapadu, [[Fars|Perzija]] na jugozapadu, [[Karmanija]] i [[Gedrozija]] na jugu, [[Drangijana]], [[Arahozija]] i [[Arija (satrapija)|Arija]] na istoku, [[Partija (pokrajina)|Partija]] na sjeveroistoku, te [[Hirkanija]] na sjeveru. Daljnji geografski razvoj ovih [[regija]] uvjetovan je evolucijom i(li) seobama [[Iranski narodi|naroda]], usponima i padovima određenih kulturnih odnosno [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|urbanih žarišta]], te [[Historija Irana|političkim okolnostima]]. Primjerice, nekadašnja [[Medija]] i [[Atropatena]] danas na etničko-geografskoj osnovi impliciraju regije [[Kurdistan]] odnosno [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] na sjeverozapadu, dok je jugoistočna [[Gedrozija]] isto tako poznata kao [[Balučistan]]<ref name="IranicaBelIGHE">[[#IranicaBelIGHE|Spooner, Brian (15.7.2010.)]]</ref>. [[Hirkanija]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj obali]] kroz [[Srednji vijek|srednji]] i [[novi vijek]] bila je poznata pod imenima [[Dejlam]] i [[Tabaristan]], a danas se sastoji od [[Mazandaran]]a na istoku i [[Gilan]]a na zapadu. Specifičan primjer u takvom etničko-geografskom kontekstu je drevna [[Drangijana]] (dio [[Arahozija|Arahozije]]) koja danas nosi ime [[Sistan]] prema skitskim [[Saka]]ma, nestalom narodu koji je provalio na to područje još krajem [[Stari vijek|starog vijeka]]. [[Veliki Horasan|Horasan]] danas objedinjuje drevnu [[Arija (satrapija)|Ariju]] i [[Partija (pokrajina)|Partiju]] te je jedna od rijetkih regija čije ime nije etničkog karaktera već označava „zemlju izlazećeg [[Sunce|Sunca]]”. Isto vrijedi i za [[Huzestan]] (drevni [[Elam]]) imenovan prema gradu [[Suza (Iran)|Suzi]], a identični princip se javlja kod brojnih [[Novi vijek|novovjekovnih]] regija odnosno [[Iranske pokrajine|pokrajina]] koje su produkt [[Urbanizacija|urbanizacije]] (npr. [[Isfahanska pokrajina|Isfahanska]], [[Teheranska pokrajina|Teheranska]], itd.). [[Fars|Perzija (Fars)]] i [[Karmanija|Karmanija (Kerman)]] spadaju u regije koje su zadržale isto [[ime]] i ujednačene geografske okvire u odnosu na [[Historija Irana|historijske]]. Navedene [[Regija|regije]] su [[Kulturna regija|kulturološko-historijskog karaktera]] i ne treba ih poistovjećivati s modernim i nerijetko istoimenim [[Iranske pokrajine|iranskim pokrajinama]] koje se često mijenjaju zbog [[Gospodarstvo Irana|ekonomskih]], [[Demografija|demografskih]] i drugih okolnosti. U [[Iran]]u također postoji i niz [[mikroregija]] koje uglavnom gravitiraju [[Popis gradova u Iranu|većim gradovima]], područjima [[Iranski jezici|iranskih]] i [[Turkijski jezici|turkijskih]] jezičnih podskupina, nekadašnjih [[pleme]]na, itd. == Politička geografija == === Historijski kontekst === {{glavni|Historija Irana}} [[Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{sh simbol}} Geografsko rasprostiranje [[Iran]]a kroz [[Historija Irana|historiju]] s pripadajućim [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|političkim žarištima]]]] [[Politika|Politička]] struktura koja odgovara zapadnom dijelu [[Iranski narodi|Iranskog svijeta]] u historijskom kontekstu može se u kontinuitetu pratiti najmanje 2500 godina unatrag kada se prvi put [[Ahemenidska Monarhija|oblikuje država]] pod sadašnjim imenom – [[Iran]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. [[Iranska visoravan]] u [[Topografija|topografskom]] smislu omeđena je [[planina]]ma na sjeveru i zapadu odnosno [[pustinja]]ma na istoku i jugu pa je pružala mogućnost [[Centralizacija|centralizacije]], ali politička moć [[iran]]skih dinastija značajno je varirala kroz milenijume pa su se granice, područja utjecaja i sami politički centri često mijenjali kroz [[Historija Irana|historiju]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Iako [[Iranska visoravan]] približno odgovara etničkim granicama tj. područjima naseljavanja [[Iranski narodi|iranskih naroda]], zahvaljujući usponima određenih [[iran]]skih dinastija područja izravnog političkog utjecaja protezala su se mnogo šire kako u [[Stari vijek|starom]] tako i u [[Srednji vijek|srednjem]] i [[Novi vijek|novom vijeku]]. Kroz posljednjih 1000 godina veliku političku ulogu odigrale su i [[Turkijski narodi|turkijsko]]-[[Mongoli|mongolske]] invazije koje su rezultirale značajnim povezivanjem naroda [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] s [[Centralna Azija|Centralnom Azijom]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Svi navedeni faktori uvjetovali su vrlo složenim geografsko-političkim strukturama odnosno teritorijalnim podijelama koje su zadržane do današnjeg dana<ref name="Purkamal1971"/>. Današnji [[Iran]] kao [[država]] smatra se odrazom superiornosti [[Iranska kultura|iranske kulture]] nad dinastijama izvornog [[Turkijski narodi|turkijskog]] porijekla koje su dominirale Iranskom visoravni tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ([[Gaznavidi]], [[Seldžuci]])<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 479.-494.</ref>. Centri političke moći [[Historija Irana|prvih iranskih država]] smještena su u plodnim [[Kiša|kišovitim]] područjima na zapadu modernog [[Iran]]a odnosno u regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] i masivu [[Zagros]]a. Prva takva država bila je [[Medijska Monarhija]], a potom je na temelju istog nastala [[Ahemenidska Monarhija]] koja se osvajanjima proširila daleko izvan [[Iranski narodi|iranskih etničkih okvira]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Nadalje, tokom vladavine stranih [[Seleukidi|Seleukida]] i domaćih [[Parti|partskih]] [[Arsakidi|Arsakida]] (izvorno iz [[Veliki Horasan|Horasana]]) i [[Perzijanci|perzijskih]] [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]], političkim žarištem bila je plodna [[Mezopotamija]] u kojoj su bile smještene prijestolnice poput [[Seleukija|Seleukije]] i [[Ktezifont]]a. [[Arapi|Arapskim]] osvajanjima sredinom [[7. vijek]]a [[Iran]] gubi političku individualnost na približno 200 godina tokom kojih [[Mezopotamija]] s [[Bagdad]]om postaje centrom [[kalifat]]a arapskih [[Abasidi|Abasida]], a istovremeno samostalna iranska politička moć jača u [[Veliki Horasan|Horasanu]] gdje vladaju [[Tahiridi]], [[Safaridi]], [[Samanidi]] i [[Zijaridi]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Navedene [[iran]]ske dinastije teoretski su priznavale vladavinu kalifata zbog njihovog [[Islam|vjerskog]] autoriteta, ali zbog geografske izoliranosti i manjkavosti [[Abasidi|abasidske]] centralizacije politički su bile gotovo neovisne. Ovaj razvoj političke situacije kulminirao je tokom [[10. vijek|10.]] i [[11. vijek]]a kada [[Iran]] postaje ponovo u potpunosti neovisan pod vodstvom [[Šijiti|šijitske]] dinastije [[Bujidi|Bujida]] koji su ubrzo i zauzeli [[Bagdad]] čime je ostvarena puna kontrola nad [[kalifat]]om<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Ipak, nakon približno stotinu godina na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] iz smjera [[Centralna Azija|Centralne Azije]] provaljuju [[Turkijski narodi|turkijska plemena]] koja pod dinastijama [[Gaznavidi|Gaznavida]] i [[Seldžuci|Seldžuka]] podižu moćne monarhije, ali centrom političke moći i dalje je ostao sam [[Iran]] s njegovim historijskim prijestolnicama [[Raj (Iran)|Rajom]], [[Nišapur]]om i [[Isfahan]]om<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Na prijelazu iz [[11. vijek|11.]] u [[12. vijek]], [[horezm]]ijski šahovi obnovili su [[Horezmijska Monarhija|iransku državu]] koja se prostirala istočnim dijelom [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] odnosno [[Veliki Horasan|Horasanom]] i [[Transoksanija|Transoksanijom]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, ali u [[13. vijek]]u nastupa razarajuća mongolska invazija. Podjelom kolosalnog [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] nakon [[Džingis-kan]]ove smrti, na području Iranske visoravni osnovana je [[Ilhanidska Monarhija]] s prijestolnicom u [[Sultanija|Sultaniji]], a njegove granice prostirale su se sve do [[Amu-Darja|Amu-Darje]] i [[Ind]]a na istoku do [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i centralne [[Anatolija|Anatolije]] na zapadu<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. U kasnom [[14. vijek]]u nastaje privremeni raspad na brojne lokalne kneževine, ali obnovljeno je pod [[Timur]]om i njegovim sinom [[Ruh-šah Mirza|Ruh-šahom]] prilikom čega centrima političke moći postaju prvo [[Veliki Horasan|Horasan]] i [[Transoksanija]], a potom grad [[Herat]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Ubrzo se raspada i druga [[Timuridska Monarhija|mongolska dinastija]], pa u [[15. vijek]]u zapadom [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] dominiraju [[Turkijski narodi|turkijske]] plemenske konfederacije [[Ak Kojunlu]] i [[Kara Kojunlu]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Današnja [[Politika|politička]] struktura [[Iran]]a izravno se temelji na [[Safavidska Monarhija|imperiju safavidske dinastije]] koja je oko [[1500.]] godine ujedinila [[Iran]] i proglasila [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] državnom religijom. Šijitska [[religija]] u to vrijeme bila je značajnim faktorom u jedinstvu zemlje koja je bila u neprestalnim sukobima sa [[Suniti|sunitskim]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] na zapadu i [[Uzbeci]]ma na sjeveroistoku<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Političko žarište [[Safavidska Monarhija|safavidskog Irana]] prvobitno je bilo u sjeverozapadnoj regiji [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]], a religijski centri poput [[Kom]]a, [[Ardabil]]a i [[Mašhad]]a važna za šijitska [[Hodočašće|hodočašća]] nalazila su se u sjevernoj zoni zemlje<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 505.-509.</ref>. Zbog spomenutih vojno-političkih sukoba s Osmanlijama i Uzbecima, žarište političke moći iz strateških se razloga krajem [[16. vijek]]a premjestilo na centralnu os [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] koju čine prijestolnice [[Isfahan]], [[Širaz]] i [[Teheran]], a takva se struktura zadržala sve do današnjeg dana<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. === Državne granice === [[Datoteka:Iran main boundaries (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} Karta [[Iran]]a, [[Državna granica|graničnih]] država i vodenih površina<br><small>''(sivim okvirima istaknute su nadolazeće detaljnije karte)''</small>]] Današnje [[Državna granica|državne granice]] [[Iran]]a uglavnom su plodom vjekovnih sukoba s trima [[Novi vijek|novovjekovnim]] supersilama: [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] na sjeveru, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskim Carstvom]] na zapadu, te [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]] na jugu i istoku<ref>[[#Saleh1986|Saleh, G. H. Mirza (1986.)]], I., str. 270.-276.</ref>. Zahvaljujući milenijumskoj [[Perzijsko Carstvo|imperijalnoj tradiciji]] historijske granice [[Iran]]a obuhvatale su velike dijelove [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] odnosno [[Centralna Azija|Centralne Azije]] pa i šire, a njihov se razvoj relevantan za današnje stanje u kontinuitetu može pratiti od [[1500.]] godine. Tokom vladavine novovjekovnih [[iran]]skih dinastija [[Safavidska Monarhija|Safavida]] i [[Afšaridska Monarhija|Afšarida]], [[državni teritorij]] prostirao se preko svih današnjih [[Državna granica|granica]]. Prva važnija oblikovanja istih javljaju se na zapadu kroz [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]] kada na iranski teritorij djelomično prodiru [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a unutranji dinastijski sukobi s lokalnim [[Paštunci|paštunskim]] dinastijama početkom [[18. vijek]]a doveli su i do raspada istočnog dijela monarhije odnosno osnutka samostalnog [[Afganistan]]a. Istovremeno, na sjeverozapadu i sjeveroistoku počinje nadirati i [[Rusko Carstvo]], dok se sredinom [[19. vijek]]a na političkoj sceni pojavljuje i [[Britanski imperij]] koji na jugoistoku prisvaja [[Baluči|balučke]] kneževine. Iako je [[Iran]] uspio očuvati nezavisnost kroz brojne ratove na svim stranama, granice su podvrgnute značajnim promjenama<ref name="IranicaGeoIVCart"/> i izgubio je približno polovicu teritorija koje je posjedovao početkom [[Novi vijek|novog vijeka]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Britanci su prisvojili i osmanlijsku [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] na jugozapadu pa se privremeno (uz [[Afganistan]] i [[Turska|Tursku]]) našao uklješten između [[SSSR|Sovjetskog saveza]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], a raspadom potonjeg dobio je granice s [[Irak]]om i [[Pakistan]]om. Kopnene državne granice u konačnici su se oblikovale nakon raspada [[SSSR]]-a čime su novim susjednim državama postali i [[Armenija]], [[Azerbejdžan]], te [[Turkmenistan]]. Osim kopnenih, [[Iran]] ima i pomorske granice u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] na sjeveru odnosno [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] na jugu. S obzirom da nikada kroz [[Historija Irana|historiju]] nije imao snažnu [[Iranska ratna mornarica|mornaricu]]<ref>[[#ChubinZabih1974|Chubin, Shahram; Zabih, Sepehr (1974.)]], str. 193.</ref>, [[Iran]] se u [[Novi vijek|novom vijeku]] teško nosio s [[Kolonijalizam|kolonijalnim]] silama ([[Nizozemska]], [[Portugal]], [[UK|Britanija]]) u Perzijskom zaljevu odnosno [[Rusija|Rusijom]] u Kaspijskom jezeru<ref name="IranicaBorIIRus">[[#IranicaBorIIRus|Planhol, Xavier (de) (15.12.1989.)]]</ref>, a početkom [[20. vijek]]a dijelio je pomorsku granicu isključivo s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]] i [[SSSR|Sovjetskim savezom]]. Osamostaljenjem [[Arapi|arapskih]] država uz južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] dobio je nove granice s [[Irak]]om, [[Kuvajt]]om, [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], [[Bahrein]]om, [[Katar]]om, [[UAE|Emiratima]] i [[Oman]]om, a raspadom [[SSSR]]-a i s [[Azerbejdžan]]om i [[Turkmenistan]]om u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. [[Iran]]ski granični sporovi uglavnom su [[Pomorstvo|pomorskog]] karaktera i uključuju korito [[Arvand-Rud]]a kojeg dijeli s [[Irak]]om, otoke [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] pod iranskom kontrolom koje potražuju [[UAE|Emirati]], te koncept definiranja graničnih zona u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] u kojem se spori s bivšim [[SSSR|sovjetskim]] republikama. {| |- bgcolor="#dddddd" !colspan=6|<big>Iranske kopnene granice |- bgcolor="#dddddd" !width=120px|Država:<br><small>([[Zapad|W]]→[[Sjever|N]]→[[Istok|E]])</small> !width=40px|Duljina:<br><small>([[km]])</small> !colspan=2 width=350px|Prirodne granice:<br><small>([[Sjever|N]]→[[Jug|S]] / [[Istok|E]]→[[Zapad|W]])</small> !colspan=2 width=350px|Kronologija razgraničenja:<br><small>(Sporazumi, mirovni ugovori, arbitraže i protokoli)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Irak}} [[#Granica s Irakom|Irak]] |align="right"| <tt>1609</tt> |colspan=2|<small>[[Kuh-e Darvanag|Darvanag]], [[Čiha-Dar]], [[Kuh-e Hadži Ibrahim|Hadži Ibrahim]], [[Dijala]], [[Kuh-e Bambu|Bambu]], [[Alvand]], [[Kanga-Duš]], [[Kuh-e Kulak|Kulak]],<br>[[Arvand-Rud]]</small> |rowspan=2|<small>[[Amazijski sporazum|Amazija (1555.)]], [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbul (1590.)]],<br>[[Zuhapski sporazum|Zuhab (1639.)]], [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbul (1724.)]],<br>[[Erzurumski sporazum (1823.)|Erzurum (1823.)]], [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurum (1847.)]]</small> |<small>[[Teheranski protokol (1911.)|Teheran (1911.)]], [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbul (1913.)]], [[Sadabadski pakt|Sadabad (1937.)]],<br>[[Alžirski sporazum (1975.)|Alžir (1975.)]], UNSCR 598 (1988.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Turska}} [[#Granica s Turskom|Turska]] |align="right"| <tt>511</tt> |colspan=2|<small>[[Ararat]], [[Zijarat]], [[Kuh-e Guni|Guni]], [[Er Daglari]], [[Kuh-e Kala|Kala]], [[Kuh-e Gir Buran|Gir Buran]], [[Sarıova Dağı|Sarıova]], [[Dag Haravol|Haravol]], [[Doganli Daglari]],<br>[[Kumru Tape]], [[Kuh-e Nuč|Nuč]], [[Kuh-e Girbaran|Girbaran]], [[Aladar Dag|Aladar]], [[Kuh-e Zarine|Zarine]], [[Kuh-e Benar|Benar]], [[Dag Dalapar|Dalapar]], [[Kuh-e Deravining|Deravining]]</small> |<small>[[Berlinski sporazum (1878.)|Berlin (1878.)]], [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbul (1913.)]], sporazum (1929.),<br>sporazum (1932.), [[Sadabadski pakt|Sadabad (1937.)]]</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Armenija}} [[#Granice s Armenijom i Azerbejdžanom|Armenija]] |align="right"| <tt>48</tt> |colspan=2|<small>[[Aras]]</small> |colspan=2 rowspan=2|<small>[[Sporazum iz Sankt Peterburga (1723.)|Sankt Peterburg (1723.)]], [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbul (1724.)]], [[Sporazum iz Rašta|Rašt (1732.)]], [[Sporazum iz Gandže|Gandža (1735.)]],<br>[[Golestanski sporazum|Golestan (1813.)]], [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčaj (1828.)]]</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Azerbejdžan}} [[#Granice s Armenijom i Azerbejdžanom|Azerbejdžan]] |align="right"| <tt>759</tt> |colspan=2|<small>[[Astara-Čaj]], [[Tališki masiv]], [[Balha]], [[Aras]]</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Turkmenistan}} [[#Granica s Turkmenistanom|Turkmenistan]] |align="right"| <tt>1205</tt> |rowspan=2|<small>[[Harirud]]</small> |<small>[[Iransko-turkmenska brana prijateljstva|J. prijateljstva]], [[Kopet-Dag]], [[Sumbar]], [[Atrak]]</small> |colspan=2|<small>[[Teheranski sporazum (1881.)|Teheran (1881.)]], tajni sporazum (1883.), MacLean (1891.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Afganistan}} [[#Granica s Afganistanom|Afganistan]] |align="right"| <tt>945</tt> |<small>[[Kal-e Šurab|Šurab]], [[Kuh-e Korban|Korban]], [[Dašt-e Haštadan|Haštadan]], [[Kuh-e Šamtig|Šamtig]], [[Rud-e Sargardan|Sargardan]], [[Namakzar]], [[Šekaste-je Čah-Tam|Čah-Tam]],<br>[[Petergan]], [[Kuh-e Kurigan|Kurigan]], [[Siahkuh]], [[Hamun-e Sabari|J. Sabari]], [[Helmand]], [[Kuh-e Malek Siah|Malek Siah]]</small> |colspan=2|<small>[[Pariski sporazum (1857.)|Pariz (1857.)]], Goldsmid (1872.), McMahon (1905.), MacLean (1891.),<br>Altaj (1935.), komisija (1951.), sporazum (1973.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Pakistan}} [[#Granica s Pakistanom|Pakistan]] |align="right"| <tt>978</tt> |colspan=2|<small>[[Kuh-e Malek Siah|Malek Siah]], [[Kače (planina)|Kače]], [[Taftan (rijeka)|Taftan]], [[Kuh-e Siahan|Siahan]], [[Nahang (rijeka)|Nahang]], [[Gvadarski zaljev]]</small> |colspan=2|<small>Goldsmid (1871.), Holdich (1895.-1905.), sporazum (1948.)</small> |} {| |- bgcolor="#dddddd" !colspan=6|<big>Iranske pomorske granice |- bgcolor="#dddddd" !width=165px|Država:<br><small>([[Zapad|W]]→[[Istok|E]])</small> !width=175px|Vodena površina:<br><small>([[more]] / [[jezero]])</small> !width=175px|Vrsta:<br /><small>([[Teritorijalno more|T. m.]] / [[Epikontinentalni pojas|E. p.]])</small> !width=125px|Status: !colspan=2 width=300px|Kronologija razgraničenja:<br /><small>(Sporazumi, mirovni ugovori, arbitraže i protokoli)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|AZE}} [[#Obala i pomorske granice|Azerbejdžan]] |align="center" rowspan=2| [[Kaspijsko jezero]] |align="center" rowspan=3| teritorijalno-epikontinentalna |align="center" rowspan=3| <span style="color:red;">Neriješen</span> |rowspan=2 colspan=2|<small>Ugovor o prijateljstvu (1921.), Pomorsko-trgovački sporazum (1935.),<br />Pomorsko-granični sporazum (1957.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|22px|border]] [[Turkmenistan]] |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|Irak}} [[#Obala i pomorske granice|Irak]] |align="center" rowspan=5| [[Perzijski zaljev]] |colspan=2|<small>''Nema''</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|Kuvajt]] |align="center" rowspan=5| epikontinentalna |align="center"| <span style="color:grey;">Neratificiran</span> |colspan=2|<small>Sporazum (1970.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|Saudijska Arabija]] |align="center" rowspan=3| <span style="color:green;">Riješen</span> |colspan=2|<small>Sporazum (1968.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|Bahrein]] |rowspan=3|<small>Sporazum s<br>Britanijom (1965.)</small> |<small>Sporazum (1971.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Qatar.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|Katar]] |<small>Sporazum (1971.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|UAE]] |align="center" rowspan=2| [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] |align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span> |<small>Sporazum s emiratom Dubai (1974.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| [[Datoteka:Flag of Oman.svg|22px|border]] [[#Obala i pomorske granice|Oman]] |align="center" rowspan=2| teritorijalno-epikontinentalna |align="center" rowspan=2| <span style="color:green;">Riješen</span> |colspan=2|<small>Sporazum (1975.), sporazum (2000.)</small> |- bgcolor="#eeeeee" !align="left"| {{ZD|PAK}} [[#Obala i pomorske granice|Pakistan]] |align="center"| [[Omanski zaljev]] |colspan=2|<small>Sporazum (2000.)</small> |} <div id="Granica s Afganistanom"></div>'''Granica s Afganistanom''' [[Datoteka:Iran-Afghan border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko-[[afganistan]]ska granica]] Granica između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a proteže se uglavnom u smjeru [[sjever]]-[[jug]] dužinom od 945 [[km]] i dijeli [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]], a izvorno je nastala u [[18. vijek]]u<ref>Vidi:<br>• [[#Malhotra1982|Malhotra, Ravi Inder (1982.)]], str. 2.<br>• [[#Prescott1975|Prescott, John Robert Victor (1975.)]], str. 99.-211. i 238.-241.</ref> prilikom raspada [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] [[Iran]]a na dvije nova i sukobljene monarhije: [[Kadžarska Monarhija|kadžarsku]] na zapadu i [[Duranijska Monarhija|duranijsku]] na istoku<ref name="IranicaBorIIIAfg">[[#IranicaBorIIIAfg|Balland, Daniel (15.12.1989.)]]</ref>. Nakon desetaka godina kolebanja uzrokovanih oružanim sukobima, granica se stabilizirala nakon što je [[27. 5.]] [[1863.]] kabulski amir [[Dost Muhamed-han]] zauzeo [[Herat]]<ref>[[#Champagne1981|Champagne, David C. (1981.)]]</ref>. Granični sukobi od tada prestaju, ali proces detaljnog razgraničenja trajao je relativno dugo vremena ([[1872.]]-[[1935.]]) i odvijao se u tri faze koje odgovaraju različitim dijelovima granice<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Za rješavanje graničnih sporova [[Iran]] i [[Afganistan]] pozvali su neutralne komisije za [[Arbitraža|arbitražu]] koje su se sastojale prvo od [[UK|Britanaca]], potom [[Amerika|američkih]] država, te konačno [[Turska|Turaka]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Nužnost hitnog razgraničenja prvo se pojavila u [[Sistan]]u, južnoj regiji odnosno zatvorenom [[sliv]]u od 90.000 [[km²]] koji obuhvata [[ušće]] [[Helmand]]a i nekoliko manje važnih [[rijeka]]<ref>[[#Tavakoli1948|Tavakoli, Ahmad (1948.)]]</ref>. Zbog relativno plodnog [[Tlo|tla]] radi se o jedinom gušće naseljenom području na [[iran]]sko-[[afganistan]]skoj granici, a smatra ga se i od velike strateške važnosti<ref>[[#Greaves1986|Greaves, Ross L. (1986.)]], str. 90.-102.</ref>. Sredinom [[19. vijek]]a politička situacija oko ovog dijela granice bila je vrlo turbulentna s obzirom da su se [[Teheran]] i [[Kabul]] borili za naklonost lokalnih [[pleme]]nskih vođa<ref>[[#Yapp1980b|Yapp, Malcolm E. (1980.)]], str. 163.</ref>. Nakon anarhije koja je zavladala nakon smrti [[Dost Muhamed-han]]a ([[1863.]]), Iranci su prodrli dublje u regiju i uspješno uspostavili uporište na desnoj obali [[Helmand]]a, a [[1865.]] zauzeli su i [[Nad-e Ali]]<ref>[[#Gopalakrishnan1982|Gopalakrishnan, Rajaneesh (1982.)]], III., 93.</ref>. Nakon što je tri godine kasnije Afganistanom zavladao [[Šer Ali-han]], [[iran]]ski vladar [[Nasrudin-šah]] bio je pod političkim pritiskom i zatražio je [[UK|britansku]] arbitražu u skladu s odredbama 6. članka [[Pariski sporazum (1857.)|Pariskog sporazuma]] iz [[1857.]] prema kojem se [[UK|Britanija]] obavezala na „prijateljsku pomoć u svim pitanjima između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a“<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Ubrzo je sastavljena Sistanska arbitražna komisija koja se sastojala od četiri britanska časnika pod vodstvom [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]], pukovnika koji je [[1871.]] dovršio razgraničavanje [[Iran]]a i kneževine [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="Goldsmid1876.I142224">[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 142.-224.</ref>. Goldsmid je posjetio [[Sistan]] u februaru [[1872.]]<ref name="Goldsmid1876.I225414">[[#Goldsmid1876|Goldsmid, Frederic John (1876.)]], I., str. 225.-414.</ref> i nakon 40-ak dana provedene [[Arbitraža|arbitraže]] na terenu vratio se u [[Teheran]] odakle je u augustu iste godine obznanio rezultate<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Donji tok [[Helmand]]a, od brane [[Kuhak (Sistan)|Kuhak]] (ili [[Perzijski jezik|perz.]] ''Band-e Sistan'') do [[Močvara|močvarnog]] ušća [[Hamun-e Puzak]]a, određen je kao granica „unutarnjeg“ (zapadnog) Sistana koji je pripao [[Iran]]u odnosno „vanjskog“ (istočnog) Sistana koji je pripao [[Afganistan]]u<ref name="Goldsmid1876.I225414"/>. Od navedenih dvaju točaka granica prati jednostavnu ravnu liniju prema dvama istaknutim vrhovima u masivu koji razdvaja [[Sistan]] od [[Dašt-e Lut]]a: [[Siahkuh]] (ili Kuh-e Narahu; 1278 m) na sjeveru i [[Kuh-e Malek Siah]] (1643 m) na jugu<ref name="Goldsmid1876.I225414"/>. Potonji planinski vrh u Afganistanu jedna je od njegovih točaka najbližih [[More|moru]] (oko 510&nbsp;km od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] i [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]])<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Britanskom [[Arbitraža|arbitražom]] teoretski je bilo definirano približno 300 [[km]] granica, ali razgraničenje nije odmah provedeno u praksi. Naime, zbog početnog [[Šer Ali-han]]ovog odbijanja ratificiranja sporazuma smatra se da je [[Frederic John Goldsmid|Goldsmid]] pogodovao [[Iran]]u na uštrb [[Afganistan]]a, ali u oktobru [[1873.]] godine afganistanski je vladar primio 1,5 milijuna [[rupija]] odštete i ipak uvažio arbitražu<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. [[Frederic John Goldsmid|Goldsmidova]] arbitraža ubrzo se pokazala vrlo neprimjerenom posebice glede lokacija odabranih za granične biljege što se tumači na različite načine; jedni tvrde da su pogrješke plodom puke slučajnosti odnosno [[UK|britanskog]] nepoznavanja terena<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, a drugi da su tim činom namjerno pokušali stvoriti regionalne tenzije kako bi mogli projicirati vlastite interese<ref>[[#Abidi1977|Abidi, Aqil Hyder Hasan (1977.)]], str. 357.-378.</ref>. Jedan od podataka koji potkrijepljuje potonji argument su i nejasno definirana prava o vodoopskrbi<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Spomenute lokacije odabrane za granične biljege bile su vrlo nestabilne s obzirom da se nalaze ili uz prošireni riječni tok tipičan za niziju [[Riječna delta|delte]] ili na promjenjivoj [[Obala|obali]] obližnjeg jezera koja se značajno mijenja ovisno o [[Godišnja doba|sezoni]] odnosno godini<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Uzimajući u obzir i sporna pitanja o korištenju [[Helmand]]ovih voda (posebno u [[Suša|sušnim]] periodima), arbitražne odluke otvarale su mogućnost ozbiljnog graničnog sukoba dviju država<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Godine [[1896.]] velika je [[poplava]] rezultirala pomicanjem glavnog riječnog korita [[Helmand]]ove delte od istočnog ogranka [[Sihsar]]a do [[Rud-e Parijan]]a, starog kanala za [[navodnjavanje]]. On se nalazi duboko na zapadu odnosno u potpunosti na [[iran]]skom teritoriju što je prijetilo onemogućavanjem navodnjavanja u [[afganistan]]skom dijelu [[Sistan]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. U početku su lokalne vlasti riješile problem obostranim sporazumom koji je uključivao podizanje zemljane [[Brana|brane]] na Rud-e Parijanu što je omogućilo obnovu korita u Sihsaru<ref>[[#Gopalakrishnan1982|Gopalakrishnan, Rajaneesh (1982.)]], III., 96.</ref>, ali [[1902.]] izbila je velika [[suša]] pa je nedostatak zaliha [[Voda|vode]] doveo do zategnutih odnosa između iranskog i afganistanskog stanovništva u Sistanu, a zabilježeni su i oružani okršaji<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. [[UK|Britanci]] su potom ponovo pozvani da provedu [[Arbitraža|arbitražu]] i precizno definiraju državne granice u [[Porječje|porječju]] [[Helmand]]a, pa je sazvana tzv. „Sistanska granična komisija“ pod vodstvom pukovnika [[Henry McMahon|A. H. McMahona]] koji je bio dobro upoznat s južnim granicama [[Afganistan]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Komisija je istraživala teren pune dvije godine, od februara [[1903.]] do aprila [[1905.]] godine<ref>Vidi:<br>• [[#Ward1906a|Ward, Thomas Robert John (1906.)]], Irrigation Report<br>• [[#Ward1906b|Ward, Thomas Robert John (1906.)]], Revenue Report</ref>. Unatoč [[iran]]skim potraživanjima dijela [[Sistan]]a koji je [[1872.]] bio dodijeljen [[Afganistan]]u, komisija se odlučila držati smjernica [[Frederic John Goldsmid|Goldsmidove]] arbitraže odnosno poboljšati definicije starih granica<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Primjerice, granica koja je prvobitno postavljena koritom [[Sihsar]]a nakon što je presušen redefinirana je nizom od 89 okolnih brežuljaka s obje strane (desne afganistanske; lijeve iranske). Konačno, nakon pedantnih istraživanja koja i danas predstavljaju primarni dokumentacijski izvor<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, komisija je dodijelila [[Iran]]u trećinu [[Helmand]]ovog toka kod njegovog ušća u [[Sistan]] i proglasila dvije države jednako nadležnima za korištenje zaliha [[Voda|vode]] odnosno [[navodnjavanje]], bez obzira na daljnje moguće izmjene [[Rijeka|riječnih korita]]<ref>[[#McMahon1906|McMahon, Arthur Henry (1906.)]], str. 209.-228. i 333.-352.</ref>. Nove [[Arbitraža|arbitražne]] mjere ipak nisu u potpunosti spriječile izbijanje novih graničnih sporova, posebice nakon [[afganistan]]skog velikog projekta za [[navodnjavanje]] srednjim tokom [[Helmand]]a iz [[1946.]] koji je ugrozio vodoopskrbu u cijelom [[Sistan]]u<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Nakon neuspjeha bilateralnih pregovora, godine [[1951.]] sazvana je trojna „Komisija Helmandove delte“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Komisjun-e Delta-je Helmand'') s članovima iz [[Čile]]a, [[Kanada|Kanade]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Prema odlukama ove komisije [[Afganistan]] je bio dužan isporučiti [[Iran]]u određenu količinu [[Voda|vode]] propisanu prema [[Mjesec (period)|mjesecima]] (min. 1,98 m³/s u [[septembar|septembru]], maks. 66,12 m³/s u [[februar]]u; prosječno 22 [[m³/s]] godišnje)<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Afganistan je prihvatio arbitražu, ali [[Iran]] ju je odbacio tražeći veće ustupke. Spor se nastavio sljedećih dvadeset godina, a kulminirao je nakon velike [[Suša|suše]] iz [[1971.]] godine. Međutim, ovaj put strasti su se brzo smirile pa je [[13. 3.]] [[1973.]] u prijateljskoj atmosferi donešen „Afganistansko-iranski sporazum o Helmandu“. Njime se Afganistan obavezao prepustiti nešto veći dio [[Helmand]]ovih voda Iranu (prosječno 26 [[m³/s]] godišnje)<ref>[[#AIHelmand1972|Afghan MOIC (1972.)]]</ref>, a u slučaju zabilježenog pada riječnog [[vodostaj]]a iznad vodospremnika [[Hidroelektrana Kajakai|Kajakai]] obje su strane bile dužne na proporcionalni ustupak [[Voda|vode]] drugoj<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Ratifikacija sporazuma odgođena je padom [[afganistan]]ske [[Barakzai (dinastija)|monarhije]] u julu iste godine kada je pokrenuta i agresivna politička [[kampanja]] protiv „prodaje“ [[Helmand]]a. Ipak, sporazum je naposljetku potpisan [[5. 6.]] [[1977.]] u [[Teheran]]u čime je vjekovni granični spor okončan<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Razgraničavanje ostalih dijelova [[iran]]sko-[[afganistan]]ske državne granice potaknulo je niz manjih sporova što se prvenstveno odnosi na područja koja nisu bila trajno naseljena već su služila kao [[Zima|zimski]] pašnjaci [[nomad]]skim plemenima<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Zbog ništavne [[Ekonomija Irana|ekonomske]] vrijednosti, područja su često provokativno nazivana „Ravnicom tuge“ ([[Perzijski jezik|perz.]] ''[[Dašt-e Navmed]]'')<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. [[Datoteka:Jam Qasr Zarafshan.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Rijeka [[Harirud]] čini prirodnu [[iran]]sku granicu s [[Afganistan]]om i [[Turkmenistan]]om]] [[Dašt-e Haštadan]], okrug nazvan prema navodnim ostacima 80 [[kanat]]a koji se nalazi južno od riječnog zavoja [[Harirud]]a, podijeljen je između dvije zemlje u decembru [[1889.]] temeljem [[Arbitraža|arbitraže]] koju je proveo general bojnik C. S. MacLean, britanski [[veleposlanik]] u [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Sistan]]u<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Tokom [[1890.]] i [[1891.]] godine MacLean je dao podići 39 graničnih kolaca uzduž 66&nbsp;km<ref>[[#USDOS2061961|State Department (20.6.1961.)]], str. 2.</ref>. Ovaj potez brzo je popraćen stvaranjem malih i stalno naseljenih [[oaza]] s obje strane granice, posebice na [[iran]]skoj<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Krivudavi tok na sjevernom dijelu [[Harirud]]a predstavlja jednu od najstabilnijih i najmanje spornih [[Državna granica|državnih granica]] u široj regiji, ali ujedno je i jedna od najpustijih s obzirom da ne postoji niti jedan [[most]] duž 157 [[km]] tog graničnog dijela<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Centralni dijelovi granice između [[Dašt-e Haštadan|Haštadana]] i [[Sistan]]a bili su nenaseljeni dugo vremena, ali ipak je zabilježeno niz povremenih političkih sporova koji su u junu [[1928.]] rezultirali odlukom dviju država da potpišu novi sporazum o [[Arbitraža|arbitraži]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Za neutralnog posrednika odabrana je [[Turska]], država s kojom su [[Iran]] i [[Afganistan]] bili u dobrim odnosima. Između oktobra [[1934.]] i maja [[1935.]] godine, turski general Fahredin Altaj iscrtao je više od 400&nbsp;km granica i potom odredio podizanje 48 graničnih kolaca<ref>[[#USDOS2061961|State Department (20.6.1961.)]], str. 3.</ref>. Kasnije je [[turska]] komisija dala podići još pet kolaca na lijevoj obali [[Harirud]]a s ciljem dopunjavanja onih koje je 45 godina ranije dao postaviti MacLean. Ovim činom razgraničenje [[Iran]]a i [[Afganistan]]a u potpunosti je završeno<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. U [[Ekonomija Irana|ekonomskom]] smislu [[iran]]sko-[[afganistan]]ska granica od manjeg je značaja za obje zemlje<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>, a jedini granični prijelaz do [[2000-ih]] otvoren za trgovinu nalazio se između gradića [[Tajbad]]a (Iran) i [[Islam-Kala|Islam-Kale]] (bivši Kafir-Kala, Afganistan) tj. 120&nbsp;km zapadno od afganistanskog [[Herat]]a, 32&nbsp;km od iranskog [[Jusufabad]]a odnosno 250&nbsp;km od [[Mašhad]]a. S obzirom da su cijene u [[Iran]]u neusporedivo veće nego u [[Afganistan]]u, uzduž granice česta pojava je krijumčarenje [[Stoka|stoke]]. Prema iransko-afganistanskom trgovačkom sporazumu iz [[1960.]] godine, kamioni iz obje zemlje imaju dozvolu za prometovanje između [[Herat]]a i [[Mašhad]]a<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. U cilju da se [[Afganistan]]u nadoknade ustupci definirani ugovorom o upravljanju [[Helmand]]ovim vodama iz [[1973.]] godine, trgovački sporazum je proširen na čitavu cestovnu mrežu između dviju zemalja i [[Iran]] mu je osigurao korištenje svojih [[luka]] uz [[otvoreno more]]<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Međutim, zbog nerazvijene [[promet]]ne mreže u [[Afganistan]]u ovaj ekonomski potez nije zaživio pa se veći dio afganistanske [[Roba|robe]] nastavio izvoziti preko relativno dostupnijeg [[Karači]]ja u [[Pakistan]]u odnosno [[Turkmenistan]]a na sjeveru<ref name="IranicaBorIIIAfg"/>. Godine [[2004.]] otvoren je i drugi granični prijelaz između iranskog sela [[Milak (Iran)|Milak]] i afganistanskog grada [[Zarandž]]a<ref>[[#RMTO|RMTO: Road & transportation (2011.)]]</ref>, a [[2010.]] najavljeno je da će [[iran]]ska vlada će financirati projekt [[željeznice]] koja će [[Teheran]] preko [[Mašhad]]a spojiti s [[Haf]]om i [[Herat]]om<ref>[[#Reuters1742010|Reuters (17.4.2010.)]]</ref>. Najveći iranski sigurosni problemi na ovoj granici tokom [[2000-ih]] bili su priljev stotina hiljada afganistanskih [[izbjeglica]] koji su bježali pred [[Rat u Afganistanu 2001.-|američkim napadom]], te borba protiv krijumčarenja afganistanskog [[heroin]]a prilikom čega je stradalo na hiljade [[Oružane snage Irana|iranskih vojnika]]<ref>[[#PressTV7122011|PressTV (7.12.2011.)]]</ref>. ==== Granice s Armenijom i Azerbejdžanom ==== [[Datoteka:Iran-Armenian-Azeri border (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{sh simbol}} Granice [[Iran]]a s [[Armenija|Armenijom]] i [[Azerbejdžan]]om]] [[Iran]]ska granica s [[Armenija|Armenijom]] (48 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) i [[Azerbejdžan]]om (759 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) u fizičkom smislu proteže se u smjeru [[istok]]-[[zapad]] i sastoji se od tri dijela koji su redom najkraći među državnim granicama Irana: istočnog dijela granice s Azerbejdžanom, centralnog s Armenijom, te zapadnog s Azerbejdžanskom enklavom [[Nahčivan]] (179 [[km]]). Ove se granice kako iz fizičke tako i iz historijske perspektive mogu sagledati kao cjelina s obzirom da su plodom vjekovnih [[Iransko-ruski ratovi|iransko-ruskih sukoba]] u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] koji su započeli još [[1556.]] prilikom [[Rusko Carstvo|ruskog]] prodora u grad [[Astrahan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Haštarhan'') na sjevernoj [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Prva [[Iransko-ruski rat (1722. – 1723.)|ruska provala]] na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] i sjeverni [[Iran]] uzrokovana je padom [[Safavidska Monarhija|safavidske dinastije]] odnosno invazijom [[Paštunci|paštunskih]] [[Hotakijska Monarhija|Hotakija]] s istoka<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[1722.]] trupe [[Petar Veliki|Petra Velikog]] okupirale su [[Derbent]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Darband''), a potom u novembru iste godine na poziv namjesnika iz [[Rašt]]a ugroženog paštunskim napadima uspostavljaju vojno uporište u tom gradu. U maju [[1723.]] u potpunosti je zauzeta cijela pokrajina<ref>[[#Rabino1917|Rabino, Hyacinth Louis (1917.)]], str. 465.</ref>, a dva mjeseca kasnije okupiran je i [[Baku]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Badkuba'') s ciljem da osiguranja kopnenih komunikacija<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranski šah [[Tahmasb II.]] [[23. 9.]] [[1723.]] bio je prisiljen sklopiti [[Sporazum iz Sankt Peterburga (1723.)|sporazum]] kojim je [[Rusko Carstvo|Rusima]] predao gradove [[Derbent]], [[Baku]] i [[Astarabad]], te [[Gilan]] i [[Mazandaran]]<ref>[[#Hanway1762|Hanway, Jonas (1762.)]], II., str. 262.</ref>. Potonje dvije [[Iranske pokrajine|pokrajine]] zapravo nisu bile djelotvorno okupirane s obzirom da Rusi nisu napredovali iza [[Lahidžan]]a koji je bio zauzet od [[1725.]] godine<ref>[[#Hanway1762|Hanway, Jonas (1762.)]], II., str. 308.</ref>, ali [[Istanbulski sporazum (1724.)|Istanbulski sporazum]] između Rusa i Osmanlija iz [[1724.]] ipak je uspostavio smjernice za podjelu sjeverozapadnog [[Iran]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Njime su zapadne pokrajine uključujući [[Dagestan]] i sjeverni [[Širvan]] pripali [[Osmansko Carstvo|Osmanskom]], a sjeverne pokrajine uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ubrzo moć [[Iran]]a ponovno raste pod [[Afšaridska Monarhija|afšaridskim]] vladarom [[Nader-šah]]om koji Osmanlije i Ruse prisiljava na teritorijalne ustupke. [[Rusi]] se sukladno [[Sporazum iz Rašta|sporazumu]] iz [[Rašt]]a ([[1732.]]) prvo povlače iz osvojenog [[Astarabad]]a i [[Mazandaran]]a, potom iz [[Gilan]]a i [[Tališki masiv|Tališa]], te konačno prema [[Sporazum iz Gandže|sporazumu]] iz [[Gäncä|Gandže]] ([[Ruski jezik|rus.]] ''Elizavetpol'') i iz [[Baku]]a i [[Derbent]]a<ref>[[#Gukasov1916|Gukasov, G. I. (1916.)]], str. 33.</ref>. Kraj [[18. vijek]]a obilježava uspostava stalne [[Rusko Carstvo|ruske]] prisutnosti na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Nakon što je ponovo oslabila [[iran]]ska centralna vlast pod [[Zandijska Monarhija|zandijskom dinastijom]], podređena [[Gruzija]] je [[1781.]] sklopila sporazum s Rusijom u cilju da izbjegne velike iranske [[porez]]ne namete. Novi [[iran]]ski vladar [[Muhamed-han Kadžar]] odgovorio je na taj potez invazijom Gruzije i zauzimanjem [[Tbilisi]]ja, ali to je izazvalo novu intervenciju [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koje je ponovo zauzelo gradove [[Derbent]] i [[Baku]] odnosno [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu do Mogana<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] nastavio je s ekspanzionističkom politikom pa je prilikom proglasa [[21. 9.]] [[1801.]] pripojio [[Gruzija|Gruziju]] čime su započeli novi problemi razgraničenju dvaju carstava, a okončani su tek nakon [[Iransko-ruski rat (1804.—1813.)|devetogodišnjeg rata]] ([[1804.]] – [[1813.]]). Prema [[Golestanski sporazum|Golestanskom sporazumu]] sklopljenom u oktobru [[1813.]] Rusiji su pripali [[Širvan]], [[Karabag]] i veći dijelovi [[mogan]]skih stepa<ref>Vidi:<br>• [[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], I., str. 195.-197.<br>• [[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 332.-335.</ref>, čime je državna granica po prvi put je precizno definirana<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Sljedećih dvanaest godina nižu se granični incidenti koji su rezultirali novim [[Iransko-ruski rat (1826. – 1828.)|Iransko-ruskim ratom]] ([[1826.]] – [[1828.]]) odnosno sklapanjem [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčajskog sporazuma]] u februaru [[1828.]] godine<ref>Vidi:<br>• [[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], I., str. 231.-237.<br>• [[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 336.-341.</ref>. Novim sporazumom [[Rusko Carstvo|Rusija]] je dodatno pripojila kneževine [[Erevan (kneževina)|Erevan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Iravan''), [[Nahčivan (kneževina)|Nahčivan]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Nahdžavan'') i [[Tališ (kneževina)|Tališ]] čime je granica dodatno pomaknuta prema jugu. Njen zapadni dio zapravo je od početka bio dobro utvrđenom bojišnicom sastavljenom od topografskih i hidrografskih elemenata koji su služili kao prirodne zapreke ruskim prodorima<ref name="IranicaBorIIRus"/>, a među takvima se najviše ističu rijeke [[Aras]] i [[Balha]], dok su to na istočnom dijelu obronci [[Tališki masiv|Tališkog masiva]] i donji tok [[Astara-Čaj]]a na [[Kaspijsko jezero|kaspijskim]] padinama<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ove prirodne granice prilično su precizno dijelile moganske [[stepe]] na [[iran]]ski i [[Rusko Carstvo|ruski]] dio, ali granične probleme stvarali su učestali prelasci [[nomad]]skih [[pleme]]na, osobito [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[Šahseven]]a na zimskim [[Pašnjak|pašnjacima]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranske vlasti nerijetko nisu oklijevale goniti ih i na [[Rusko Carstvo|ruskom teritoriju]] što je vodilo i prigovorima na službenoj razini. [[Rusi]] su ovaj problem početkom pokušali riješiti na način da je određenim plemenima iz [[Iran]]a zabranjen prijelaz granice<ref>Vidi:<br>• [[#Radde1886|Radde, Gustav (1886.)]], str. 432.<br>• [[#Schweizer1970|Schweizer, Günther (1970.)]], str. 107.</ref>, neka su deportirana iz Rusije u okolinu [[Urmija|Urmije]], a s [[Iran]]om je dogovoren proces uklanjanja problematičnih [[pleme]]na s graničnog područja<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Unatoč službenim dogovorima, neka plemena nastavljala su prkositi jednim i drugim vlastima pa su dvije zemlje [[1869.]] godine ugovorile uspostavu trajnih graničnih patrola. Međutim, s obzirom da se ni one nisu pokazale učinkovitima ruske su vlasti [[1884.]] odlučile u potpunosti zatvoriti granicu što se pokazalo katastrofalnim za pleme [[Šahseven]] jer je 35 od 56 [[klan]]ova (5385 od 8635 porodica) bilo prisiljeno provesti [[Zima|zimu]] na hladnoj [[Rusko Carstvo|ruskoj teritoriji]]<ref>[[#Radde1886|Radde, Gustav (1886.)]], str. 437.-442.</ref>. [[Datoteka:Jolfa-Aras2.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Rijeka [[Aras]] čini prirodnu [[iran]]sku granicu s [[Armenija|Armenijom]] i [[Azerbejdžan]]om]] Iako je [[iran]]sko-[[Rusko Carstvo|ruska]] granica bila zatvorenom za [[nomad]]ska plemena, ostala je otvorenom za [[Trgovina|trgovinu]] tokom čitave druge polovice [[19. vijek]]a odnosno sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Osim aktivnog krijumčarenja<ref>[[#Chantre1893|Chantre, Bellonie (1893.)]], str. 135.</ref>, važne legalne trgovačke rute [[Karavana|karavanskog]] tipa protezale su se duž [[Aras]]a, posebno kod grada [[Džolfa|Džolfe]]<ref>[[#Chantre1893|Chantre, Bellonie (1893.)]], str. 177.</ref>. Drugi grad od velike [[Ekonomija Irana|ekonomske]] važnosti bila je [[Kaspijsko jezero|kaspijska]] luka [[Astara]] u koju se pomorskim i kopnenim putem slijevala ruska [[roba]], a potom otpremala prema [[Ardabil]]u i [[Tabriz]]u<ref>[[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]], II., str. 183.</ref>. Općenito, ova je granica bila najvažnijim [[Ekonomija Irana|ekonomskim]] i [[Promet Irana|prometnim]] čvorištem između [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Izgradnjom asfaltirane [[Cesta|ceste]] od [[Anzali]]ja do [[Teheran]]a ([[1893.]] – [[1899.]]) veliki dio [[Trgovina|trgovine]] preusmjeren je na pomorski [[promet]], ali izgradnja slične prometnice između [[Džolfa|Džolfe]] i [[Tabriz]]a ([[1902.]]) odnosno [[željeznice]] koja je spajala Džolfu, Tabriz i [[Urmija|Urmiju]] ([[1913.]] – [[1916.]]) doveli su do revitalizacije [[Cestovni promet|cestovnog prometa]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ipak, navedena željeznica korištena je uglavnom za potrebe [[Oružane snage Irana|iranske vojske]]<ref>[[#Issawi1971|Issawi, Charles Philip (1971.)]], str. 185. i 200.-201.</ref>. [[Ruska revolucija]] iz [[1917.]] godine gotovo je u potpunosti poremetila [[Ekonomija Irana|ekonomske]] i [[promet]]ne odnose s Iranom koji su obnovljeni tek nakon što je [[1957.]] usvojen zajednički pravilnik o preciznom definiranju granica, posebno uz korita [[Aras]]a i [[Astara-Čaj]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rusija]] je ranije potraživala potpuno pravo na rijeku [[Aras]] odnosno uspostavu granice uz njenu južnu obalu<ref>[[#Melamid1959|Melamid, Alexander (1959.)]], str. 122.-124.</ref>, ali takvi zahtjevi naišli su na protivljenje [[Iran]]a. Konačni ishod sporazuma uključivao je ravnomjerno korištenje [[voda]] iz rijeka odnosno [[Umjetno jezero|akumulacijskog jezera]] (kapaciteta 1.35 [[km³]]) nastalog izgradnjom [[Brana|brane]] pokraj grada [[Nahčivan (grad)|Nahčivana]] ([[1967.]] – [[1972.]])<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Ekonomija Irana|Ekonomska]] suradnja [[Iran]]a sa [[SSSR]]-om nije dosegnula nekadašnju razinu, a glavnim trgovačkim rutama bili su [[luka]] [[Anzali]] i dva granična prijelaza pokraj [[Džolfa|Džolfe]] i [[Astara|Astare]]. Neposredno prije [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, količina ruske [[Roba|robe]] otpremljene preko potonjeg naselja iznosila je svega 37.000 [[tona]] godišnje<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Iranski [[izvoz]] u Rusiju uglavnom se svodio na [[prirodni plin]] koji je iz Astare transportiran [[plinovod]]om izgrađenim [[1970.]] godine. Prema sporazumu [[Iran]] je [[SSSR]]-u isporučivao 10 milijardi [[m³]] plina godišnje u zamjenu za pomoć u igradnji velike čeličane u [[Isfahan]]u<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rat za Nagorno-Karabah|Rat]] između [[Armenija|Armenije]] i [[Azerbejdžan]]a ([[1988.]] – [[1994.]]) koji se vodio neposredno uz granicu s [[Iran]]om nije izazvao nikakve promjene iste u fizičkom smislu, ali je doveo do [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] problema odnosno priljeva hiljada [[Armenci|armenskih]] i [[Azeri|azerskih]] [[izbjeglica]] u [[Iran]]. ==== Granica s Irakom ==== [[Datoteka:Iran-Iraqi border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko-[[Irak|iračka]] granica]] [[Irak]] je država s kojom [[Iran]] ima najdužu granicu (1609 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>), većim dijelom oblikovanu kroz [[Iransko-turski ratovi|iransko-turske ratove]] u [[Novi vijek|novom vijeku]]<ref name="Edmonds1975">[[#Edmonds1975|Edmonds, Cecil John (jun 1975.)]], str. 147.-154.</ref>. [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] su oko [[1500.]] godine u [[Iran|iransku državu]] uklopili [[Safavidi]], ali već početkom [[1510-ih]] njene sjeverne dijelove prisvajaju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]<ref name="IranicaBorIOto">[[#IranicaBorIOto|McLachlan, Keith Stanley (15.12.1989.)]]</ref>. Sredinom [[16. vijek]]a [[Iran]] je izgubio čitavu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i bio je prisiljen na sklapanje [[Amazijski sporazum|Amazijskog]] ([[1555.]]) odnosno [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbulskog sporazuma]] ([[1590.]]) kojima je i službeno potvrđena osmanlijska vlast nad osvojenim krajevima<ref name="IranicaBorIOto"/>. Nakon uspješnih [[iran]]skih protunapada početkom [[17. vijek]]a, granica s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Imperijom]] usvojena je [[Zuhapski sporazum|Zuhapskim sporazumom]] ([[17. 5.]] [[1639.]])<ref name="Sevian1968.211223">[[#Sevian1968|Sevian, Vahe J. (1968.)]], str. 211.-223.</ref> koji je postao temeljem za današnju [[iran]]sko-[[Irak|iračku]] granicu između [[Tigris]]a i [[Zagros]]a<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ipak, zbog nesavršenosti definicija i daljnjih sukoba, tokom sljedeća dva i pol vijeka sklopljeno je još niz sporazuma lokalnog karaktera. Nakon što su [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] snage [[1838.]] i [[1839.]] pokušale uništiti [[iran]]sku luku [[Horamšaher]] u cilju da se međunarodna pomorska trgovina preusmjeri u njihovu [[Basra|Basru]], na britanski poticaj okupljena je komisija sastavljena od predstavnika [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]], [[Iran]]aca, [[UK|Britanaca]] i [[Rusko Carstvo|Rusa]] koja je nakon četverogodišnjeg rada dovela do sklapanja drugog [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskog sporazuma]] ([[31. 5.]] [[1847.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.128131">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 128.-131.</ref>. Njime je dogovoreno da će [[Iran]] prepustiti Osmanlijama područja zapadno od [[Zuhab]]a uključujući [[Sulejmanijska pokrajina|Sulejmanijsku pokrajinu]] u zamjenu za istočnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] uključujući otok [[Hezr]], luku [[Horamšaher]] i lijevu obalu [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 41.-42.</ref>. Također, usklađeno je i [[iran]]sko pravo na nesmetanu plovidbu Arvand-Rudom od [[Ušće|ušća]] na jugu do dodirne granične tačke dviju država na sjeveru<ref>Vidi:<br>• [[#Adamijat1975|Adamijat, Ferejdun (1975.)]], str. 62.-154.<br>• [[#LON21935|LON Official Journal (feb. 1935.)]], str. 197.-226.</ref>. [[Iran]] se nije u potpunosti slagao sa odrednicama sporazuma jer je granica zapravo bila definirana istočnom (lijevom) obalom rijeke što je [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] otvaralo mogućnost da naknadno svojataju korito [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#Cottam1979|Cottam, Richard W. (1979.)]], str. 336.</ref>. Drugi [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumski sporazum]] rezultirao je i izradom detaljne [[Topografska karta|topografske karte]] između [[1848.]] i [[1865.]] godine<ref name="IranicaBorIOto"/>. Tiskane su dvije odvojene [[Karta|karte]]; prva u mjerilu 1:84.000 iznad [[Geografska širina|geografske širine]] od 36’N, a na drugoj je jedan [[inč]] predstavljao [[Morska milja|nautičku milju]] (tj. približno 1:73.000) i prikazivao je [[Perzijski zaljev]] ispod navedene širine<ref name="IranicaBorIOto"/>. Unatoč opsežnom kartografskom radu, karte su se pokazale nepouzdanima s obzirom da je samo na prvih osam listova uočeno oko 4000 odstupanja<ref name="Ramazani1966.5556">[[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 55.-56.</ref>. Konačno, [[1869.]] godine izdana je ispravljena [[karta]] (tzv. ''Carte Identique'') uz službeno priopćenje da [[UK|Britanci]] i [[Rusko Carstvo|Rusi]] kao posrednici prepuštaju daljnja razgraničenja [[Iran]]cima i [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]<ref name="Ramazani1966.5556"/>. Širenjem [[Britansko Carstvo|britanskih]] pomorskih i trgovačkih interesa u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] dovelo je do potrebe za što preciznijim definiranjem granica<ref>Vidi:<br>• [[#Ferrier1982|Ferrier, Ronald W. (1982.)]], I., str. 165.-166.<br>• [[#Yapp1980a|Yapp, Malcolm E. (1980.)]], str. 50.</ref>, posebno nakon [[1901.]] kada je [[Iran]] izdao [[Koncesija|koncesiju]] za crpljenje [[Nafta|nafte]] Britancu [[William Knox D'Arcy|Williamu D'Arcyju]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[Anglo-iranska naftna kompanija]] započela je bušenje na visoravni u okolini [[Kasr-e Širin]]a ([[Kermanšaška pokrajina]], [[Iran]]) i [[Mandali (Irak)|Mandalija]] ([[Dijalska pokrajina]], [[Irak]]) koji su prema graničnoj karti ''Carte Identique'' djelimično bili u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali u skladu s [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskim sporazumom]] osmanlijske vlasti su pristale na crpljenje zbog izdašnih taksi<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[UK|Britanci]] su ubrzo pregovarali i s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] za slične koncesije u samoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]<ref>[[#Ferrier1982|Ferrier, Ronald W. (1982.)]], I., str. 3.-4.</ref>. [[Njemačka|Njemački]] prijedlog o gradnji [[željeznice]] do [[Basra|Basre]] povećao je bojazan da bi lokalni iransko-osmanlijski rat mogao otvoriti vrata njemačkom utjecaju u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] pa je [[1907.]] sklopljena [[anglo-ruska konvencija]] kojom su [[UK|Britanci]] i [[Rusko Carstvo|Rusi]] odredili zone ekonomskog utjecaja u [[Iran]]u. Sporazum je također uključivao i poziv za detaljno određivanje [[iran]]sko-[[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] granica u cilju da se izbjegne svaki mogući sukob dviju sila<ref name="IranicaBorIOto"/>. Na temelju istog u [[Teheran]]u je [[21. 12.]] [[1911.]] potpisan novi [[Teheranski protokol (1911.)|protokol]] koji je težio preciznom razgraničenju sukladnom [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskom sporazumu]], ali proces je tekao sporo sve dok britanski i osmanlijski ministri vanjskih poslova [[Sir Edward Grey]] odnosno Haki-paša u julu [[1913.]] nisu pokrenuli energičniji rad komisije<ref name="IranicaBorIOto"/>. Iste godine [[UK|Britanija]] i [[Iran]] potpisali su novi protokol koji je [[Anglo-iranska naftna kompanija|Anglo-iranskoj naftnoj kompaniji]] dao prava na podizanje novih postrojenja oko [[Horamšaher]]a i [[Arvand-Rud]]a. Njime je prekršen [[Erzurumski sporazum (1847.)|sporazum]] iz [[1847.]] godine, ali je omogućio Britancima da izbjegnu [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] pristojbe za pomorski promet<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ubrzo su uslijedile nove iransko-osmanlijske trzavice pa je [[1913.]] u [[Istanbul]]u potpisan još jedan [[Istanbulski protokol (1913.)|protokol]] prema kojem je njihova južna granica određena strogom sredinom [[Arvand-Rud]]a<ref>[[#USDOS1371978|State Department (13.7.1978.)]], str. 3.</ref>. Donji tok korita ostao je pod osmanlijskom kontrolom, izuzevši [[iran]]ske luke [[Horamšaher]] i [[Abadan]] s [[Minu|Muhalom]] te četiri pripadajuća otoka između Abadana i [[Mauvija (Irak)|Muavije]] odnosno dva otoka nasuprot [[Monjuhi]]ju<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 54.</ref>. U cilju da se izbjegnu daljnji veći sporovi, protokol je ograničio prava na potraživanje temeljenih na fizičkim izmjenama uzrokovanih [[Morske mijene|morskim mijenama]] (npr. stvaranje novih ada)<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ostale odrednice sporazuma uključivale su i etničke podjele: granična [[Kurdi|kurdska]] plemena na sjeveru ostala su podijeljena bez obzira jesu li [[suniti]] ili [[šijiti]]<ref name="Harari1958">[[#Harari1958|Harari, Maurice (1958.)]]</ref>, dok su na jugu [[Arapi]] premješteni zapadno odnosno [[Iranci]] i [[Turci]] istočno od granice<ref name="IranicaBorIOto"/>. Sva navedena razgraničenja označena su na detaljnoj [[Karta|karti]] koja je izrađena [[1914.]] godine<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[Datoteka:Arvand-Rud (Cro).PNG|mini|lijevo|300px|<center>{{sh simbol}} Donji tok [[Arvand-Rud|Arvand-Ruda (Šat-al Araba)]] čini pomorsku granicu između [[Iran]]a i [[Irak]]a i predmetom je vjekovnih sporova]] Područja oko [[Hanakin]]a prema sjeveru, okoline [[Kasr-e Širin]]a na istočnoj obali [[Dijala|Dijale]] i ostalih na koje je pravo polagala [[Anglo-iranska naftna kompanija]], nakon [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]] prvo su pripojeni [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Imperiju]] ([[15. 5.]] [[1914.]])<ref>[[#Motamed1957|Motamed, M. Farhad (1957.)]], str. 25.-50.</ref>, a potom nakon njegovog raspada uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] novonastalom [[Irak]]u ([[30. 8.]] [[1925.]])<ref name="IranicaBorIOto"/>. [[Iran]]ska vlada dugo je godina osporavala odredbe Istanbulskog protokola što se poglavito odnosilo na osmanlijsku pomorsku kontrolu nad [[Arvand-Rud]]om, tvrdeći pritom da je nevažeći jer ga nije ratificirao [[iranski parlament]] odnosno da je utemeljen na drugom [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskom sporazumu]] kojeg su iranske vlasti ranije odbacile<ref name="IranicaBorIOto"/>. Ova interpretacija događaja smatra se opravdanom prvenstveno zbog nejasnih definicija o lijevoj obali korita i zajedničkoj pomorskoj kontroli<ref>[[#Schofield1986|Schofield, Richard N. (1986.)]], str. 51.</ref>, što je [[Iran]]ce navelo na snažniju diplomatsku angažiranost nakon raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Imperija]]<ref>[[#McLachlanJoffe1984|McLachlan, Keith Stanley; Joffe, George H. (1984.)]], str. 4.</ref>. [[Irak]] je [[1921.]] nakon raspada Osmanskog Imperija postao dijelom [[Britanski mandat Mezopotamije|Britanskog mandata Mezopotamije]] čime počinje nastupati kao [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] nasljednik u starom graničnom sporu s [[Iran]]om po pitanju [[Arvand-Rud]]a<ref name="IranicaBorIVIraq">[[#IranicaBorIVIraq|Kechichian, Joseph Albert (15.12.1989.)]]</ref>. Dvije godine nakon što je postao punopravni član [[Liga naroda|Lige naroda]], Irak [[29. 11.]] [[1934.]] iznosi granični problem pred spomenutu organizaciju, a [[Iran]] je istovremeno zahtijevao da se riječna granica dviju suverenih država treba definirati [[talveg]]om odnosno linijom koja spaja najniže tačke glavnog korita<ref>Vidi:<br>• [[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 113.<br>• [[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 262.</ref>. Novi [[Iransko-irački sporazum (1937.)|sporazum]] sklopljen [[14. 7.]] [[1937.]] granicu je djelomično odredio talvegom i jamčio je slobodan pomorski [[promet]] kroz [[Arvand-Rud]], a sadržavao je i prijedlog o zajedničkom održavanju korita<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 119. i 240.-243.</ref>. Međutim, iako je [[Irak|iračka]] vlada priznavala [[iran]]ski suverenitet nad uporištima koji su se protezali približno šest kilometara uz obalu nasuprot [[Abadan]]u, Irak je zadržao stvarnu kontrolu nad rijekom sve do aprila [[1969.]] kada je [[baath]]istički režim po prvi put odlučio provjeravati dokumente brodova u Arvand-Rudu i zatražio od iranskih [[Brod|plovila]] da spuste zastavu prilikom uplovljavanja u rijeku<ref>[[#ChubinZabih1974|Chubin, Shahram; Zabih, Sepehr (1974.)]], str. 185.-186.</ref>. Na temelju međunarodnog zakona prema kojem su bilateralni ugovori važeći sve do promjene okolnosti, iranska je vlada [[19. 4.]] iste godine proglasila [[Iransko-irački sporazum (1937.)|sporazum]] iz [[1937.]] potpuno nevažećim<ref>Vidi:<br>• [[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 135.<br>• [[#Ramazani1975|Ramazani, Rouhollah K. (1975.)]], str. 471.</ref>. Tadašnji iranski vladar [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] također je tvrdio kako je navedeni sporazum bio nametnut [[Iran]]u od strane [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. Prilikom održavanja [[OPEC]]-ovog sastanka na vrhu, uz posredovanje [[Alžir]]a [[6. 3.]] [[1975.]] susreli su se [[iran]]ski vladar [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] i [[Irak|irački]] potpredsjednik [[Sadam Husein]] u cilju da redefiniraju zajedničke državne granice<ref>[[#Ismael1982|Ismael, Tareq Y. (1982.)]], str. 61.</ref>. Prema konačnom [[Alžirski sporazum (1975.)|dogovoru]] uspostavljeno je 593 novih graničnih točaka i usuglašeno da [[talveg]] posluži kao granica od [[Arvand-Rud]]a do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 251.</ref>. [[Alžirski sporazum (1975.)|Alžirski sporazum]] također je uključivao i obustavu [[iran]]ske potpore [[Kurdi|kurdskim]] pobunjenicima u sjevernom [[Irak]]u odnosno iračke potpore [[Arapi|arapskim]] separatistima u [[Huzestan]]u, te pristanak Irana da vrati Iraku nekoliko spornih područja između [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanije]] i [[Mandali (Irak)|Mandalija]] odnosno ravnomjerniju raspodjelu tamošnjih zaliha riječnih [[voda]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] granični sporovi i dalje nisu ostali riješeni, a iračko ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da nova iranska vlada odbacuje Alžirski sporazum. Četiri mjeseca kasnije tj. [[30. 10.]] irački predsjednik [[Sadam Husein]] obznanio je da odbacuje isti sporazum, a sljedećih godinu dana redaju se međusobna optuživanja i povremeni granični sukobi<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. Dana [[17. 9.]] [[1980.]] Irak je pod izgovorm da Iran izbjegava granične obaveze i službeno proglasio [[Alžirski sporazum (1975.)|Alžirski sporazum]] ništavnim<ref>[[#Parsadust1986|Parsadust, Manuchihr (1986.)]], str. 163.-196.</ref>, a pet dana kasnije pokrenuo je i [[Iransko-irački rat|vojnu agresiju]] na [[Iran]]<ref>[[#ChubinTripp1988|Chubin, Shahram; Tripp, Charles (1988.)]]</ref>. Nakon osam godina rata, [[Iran]] i [[Irak]] su [[20. 8.]] [[1988.]] pristali na prekid vatre i rješavanje graničnih sporova uz posredovanje [[UN|Ujedinjenih naroda]]<ref name="IranicaBorIVIraq"/>. ==== Granica s Pakistanom ==== [[Datoteka:Iran-Pakistan border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko-[[pakistan]]ska granica]] [[Iran]]ska granica s [[Pakistan]]om nalazi se u regijama [[Sistan]]u odnosno [[Balučistan]]u i proteže se 978 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> u smjeru [[sjever]]-[[jug]]. Ovo slabo naseljeno područje koje nikada nije izazivalo veću zainteresiranost [[kartograf]]a uz manje je prekide bilo sastavnim dijelom [[Historija Irana|historijske iranske države]] još od [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]]<ref name="IranicaBelIGHE"/>, ali početkom [[19. vijek]]a kao posljedica sukoba [[iran]]skih ([[Safavidi]], [[Afšaridi]], [[Zandijci]]) i [[Paštunci|paštunskih]] dinastija ([[Hotaki]], [[Durani]]) u istočnom [[Balučistan]]u nastaje niz manjih nezavisnih državica među kojima su bile i [[Baluči|balučke]] kneževine [[Haran (kneževina)|Haran]] i [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="IranicaBelIGHE"/>. Istovremeno, u [[Indija|Indiji]] se širi utjecaj [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Britanske Istočnoindijske kompanije]] što je sredinom [[19. vijek]]a rezultiralo pripajanjem spomenutih kneževina<ref>[[#IranicaIndVIIIQaj19|Bonakdarian, Mansour (15.12.2004.)]]</ref> odnosno nastankom nejasno definirane [[iran]]sko-[[Britansko Carstvo|britanske]] granice koja se politički održala sve do [[1947.]] godine<ref name="IranicaBelIGHE"/>. [[Balučistan]] za Britance ubrzo postaje od vitalnog strateškog značaja zbog planova o izgradnji [[telegraf]]a od [[London]]a do [[Indija|Indije]]<ref name="IranicaGBIIOver">[[#IranicaGBIIOver|Wright, Denis (15.12.2002.)]]</ref> kao i mnogo širih geopolitičkih previranja na svjetskoj razini u čemu su glavnim suparnicima smatrali [[Rusko Carstvo|Ruse]] i [[Njemačko Carstvo|Nijemce]] koji su također pokazali interes za regiju<ref name="IranicaBelIGHE"/>. Cjelokupnu situaciju dodatno su otežavali i lokalni sukobi [[Iran]]a na zapadu, [[Paštunci|paštunskih]] plemena na sjeveroistoku, te [[Baluči|balučkih]] na istoku regije tj. u Haranu i Kalatu pod [[Britanska Indija|britanskom upravom]]. Zbog svih navedenih faktora Britanci su početkom [[1870-ih]] odlučili posredovati u svim teritorijalnim sporovima između triju strana<ref name="MojtahedZadeh2006.200">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 200.</ref>, a granica [[Iran]]a s Haranom i Kalatom (tadašnji sastavni dijelovi [[Britanska Indija|Britanskog Radža]], kasnije [[Pakistan]]a) određena je kroz dvije etape: godine [[1871.]] [[Frederic John Goldsmid|Goldsmidovom]] komisijom određen je njen južni dio s [[Kalat (kneževina)|Kalatom]]<ref name="Goldsmid1876.I142224"/>, te potom između [[1895.]] i [[1905.]] [[Thomas Holdich|Holdichovom]] komisijom njen sjeverni dio s [[Haran (kneževina)|Haranom]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 191. i 205.</ref>. Sastavljanje trojne komisije dogovoreno je još [[1870.]] godine, ali je odgođeno na zahtjev [[afganistan]]ske vlade zbog unutrašnjih političkih problema<ref name="MojtahedZadeh2006.200"/>. Granična komisija konačno je sazvana godinu dana kasnije i sastojala se od oficira iranskog ministarstva vanjskih poslova Mirze Masum-hana Ansarija u službi [[Nasrudin-šah]]a, kalatskog predstavnika Fakira Muhamed-hana, te britanskog pukovnika [[Frederic John Goldsmid|F. J. Goldsmida]] koji je ujedno bio zadužen i za projekt izgradnje britansko-indijskog [[telegraf]]a<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 200.-201.</ref>. Početni britanski prijedlozi naišli su na oštre osude i iranskog i kalatskog predstavnika, a u žarištu spora našli su se [[Kuhak (Maškel)|Kuhak]] i [[Isfandak]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 202.</ref>. Goldsmid je odlučio pogodovati [[Iran]]u i prepustio mu navedene dvije strateške tačke zajedno s teritorijom između rijeka [[Dašt (rijeka)|Dašt]] i [[Nahang (rijeka)|Nahang]] sve do luke [[Gvadar]] na obali [[Indijski okean|Indijskog okeana]]<ref name="MojtahedZadeh2006.203">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 203.</ref>, ali njegov prijedlog naišao je na otpor britanske uprave u [[Kolkata|Kolkati]] pa su potonja područja ipak pripala [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]. Time je definiran južni dio njihove granice, ali granični spor oko [[Kuhak (Maškel)|Kuhaka]], [[Isfandak]]a i doline [[Maškel]]a ostao je neriješenim<ref name="MojtahedZadeh2006.203"/>. Ova područja protezala su se sve do [[Helmand]]a približnom dužinom od 500 [[km]], a otegodne okolnosti u razgraničavanju bile su nepostojanje relevantnih [[Karta|karata]] i upravni sporovi kneževina [[Haran (kneževina)|Haran]] i [[Kalat (kneževina)|Kalat]]<ref name="MojtahedZadeh2006.204">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 204.</ref>. Njihovo rivalstvo ubrzo je iskoristio [[Iran]] poslavši [[1875.]] godine [[Oružane snage Irana|vojsku]] u Kuhak i Isfandak, što je 20 godina kasnije nagnalo Britance da u [[Teheran]]u službeno sazovu novu [[Arbitraža|arbitražu]] ([[27. 12.]] [[1895.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.204"/>. [[Datoteka:Gwadar Fishing Port.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Gvadarski zaljev]], pomorsko-kopnena granica [[Iran]]a i [[Pakistan]]a]] Novu komisiju vodili su [[iran]]ski časnici i [[UK|britanski]] pukovnik [[Thomas Holdich|T. H. Holdich]]<ref>[[#Holdich1901|Holdich, Thomas Hungerford (1901.)]], XIV., str. 314.-337.</ref>, a nakon manje od četiri mjeseca istraživanja utvrđena je [[karta]] s granicama prema kojima su dva sporna mjesta zajedno sa zapadnim dijelom doline [[Maškel]]a u konačnici pripala [[Iran]]u<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 205.</ref>. Međutim, novi problemi pojavili su se [[1902.]] kada je Holdich prilikom okolčavanja granice sjeverno od [[Džalk]]a primijetio da postoje odstupanja u odnosu na arbitražnu kartu tj. da su područja oko strateški važnog [[Mirdžave|Mirdžava]] pogreškom prisvojena [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]]<ref name="MojtahedZadeh2006.206">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 206.</ref>. Britanci su ovo pokušali ispraviti brzopletom izradom novih graničnih [[Karta|karata]] kojima bi prisvojili sporna područja, ali to je izazvalo oštru reakciju [[Iran]]a i odnosi dviju zemalja značajno su pogoršani<ref name="MojtahedZadeh2006.206"/>. A. H. McMahon, britanski pukovnik koji je istovremeno sudjelovao i u razgraničenju [[Iran]]a s [[Afganistan]]om, predložio je [[1904.]] britanskim vlastima nametljiv pristup prema [[Iran]]u odnosno uspostavu tzv. „crvene linije” još dublje na njegovom teritoriju, ali takav prijedlog odbijen je uz posredništvo [[UK|britanskog]] ministra u [[Teheran]]u koji je uvjerio Britance da [[Iran]] neće pristati na ustupke tj. da se trebaju držati [[Thomas Holdich|Holdichove]] „plave linije”<ref name="MojtahedZadeh2006.206"/>. Ubrzo se u iransko-britanski spor uključila i [[Rusko Carstvo|Rusija]]<ref>[[#Lorimer1915|Lorimer, John Gordon (1915.)]], I., str. 326.</ref> poticajući lokalne namjesnike da ometaju britansku trgovinu u [[Sistan]]u pa su Britanci pristali na iranske uvjete<ref name="MojtahedZadeh2006.207">[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 207.</ref>. Novi sporazum sklopljen je [[13. 3.]] [[1905.]] čime je priznat iranski suverenitet nad [[Mirdžave|Mirdžavom]] odnosno padinama planine [[Kuh-e Malek Siah]]<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. U [[20. vijek]]u granice se nisu nimalo mijenjale iako je [[1938.]] i [[1939.]] sklopljeno nekoliko graničnih sporazuma lokalnog karaktera<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Godine [[1948.]] britanski [[Balučistan]] je raspadom [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] izgubio je svoj identitet i postao dijelom nove države [[Pakistan]], a dvije godine kasnije Britanci su Pakistancima predali čitavu graničnu dokumentaciju<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Iste godine [[Iran]] i [[Pakistan]] sklopili su bilateralni granični ugovor kojim su uglavnom potvrđene starije smjernice po pitanju razgraničenja [[Mirdžave|Mirdžava]] i [[Kuh-e Malek Siah]]a<ref name="MojtahedZadeh2006.207"/>. Godine [[2007.]] [[Iran]] je objavio kako će čitavom dužinom granice s [[Pakistan]]om podići [[zid]]anu ogradu visine tri metra s [[Bodljikava žica|bodljikavom žicom]]<ref name="BBC5112009">[[#BBC5112009|BBC (5.11.2009.)]]</ref> u cilju da spriječi krijumčarenje, trgovinu [[Droga|drogom]] i [[Terorizam|terorističke]] napade od strane radikalnog [[Džundalah]]a<ref>[[#PressTV1442011|PressTV (14.4.2011.)]]</ref>. Ovim projektom granica će postati jedna od 13 ograđenog tipa u [[svijet]]u<ref name="BBC5112009"/>. ==== Granica s Turkmenistanom ==== [[Datoteka:Iran-Turkmen border (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko-[[turkmenistan]]ska granica]] [[Sjeveroistok|Sjeveroistočna]] iranska granica hiljadama godina bila je od ključne [[Strategija|strateške]] važnosti s obzirom da je dijelila [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] od otvorenih centralnoazijskih [[stepa]] iz kojih su nerijetko prodirale nomadske [[Konjica|konjice]] poput [[Skiti|Skita]] u [[Stari vijek|starom]] odnosno [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] hordi u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Još za vrijeme [[Partska Monarhija|partskog perioda]] prema sjeveroistoku je podignut [[veliki gorganski zid]], [[fortifikacije]] dužine 195 [[km]] (najveće takve vrste nakon [[Kineski zid|Kineskog zida]]) [[Arheologija|arheolozima]] poznate kao „crvena zmija”. [[Historija Irana|Historijski]] događaji na granicama prema [[Turan]]u ili [[Turkestan]]u odigrali su veliku ulogu u [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] i [[Iranska mitologija|iranskoj mitologiji]] među kojima je najpoznatija [[legenda]] iz [[Firdusi]]jeve ''[[Šahname]]'' o strijelcu [[Araš]]u koji je na [[Damavand]]u požrtvovno izgubio život odapinjući graničnu [[Strijela|strijelu]] između [[Iran]]a i [[Turan]]a, a ta se legenda slavi i dan danas tokom godišnjeg iranskog festivala [[Tiregan]]a<ref name="IranicaDamavand"/>. Kao i u slučaju [[iran]]skih granica u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], granice s [[Turkmenistan]]om (1205 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) plodom su [[Iransko-ruski ratovi|političkih sukoba]] s [[Rusi]]ma. Za razliku od razvoja događaja zapadno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], prodor [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] u donji dio [[Centralna Azija|Centralne Azije]] nije izazvao izravan sukob s [[Iran]]om<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Međutim, [[Golestanski sporazum]] (kojeg je učvrstio onaj iz [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčaja]]) omogućio je Rusiji monopol pomorske moći u [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Prema prvoj i dugo vremena jedinoj točci sporazuma, Rusija je nakon [[1838.]] uz okupaciju otoka [[Ašurade]] na prilazu [[Gorganski zaljev|Gorganskom zaljevu]] imala pravo na pomorsku bazu koja se bila operativna sve do kraja [[19. vijek]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[1854.]] Iran je zatražio napuštanje [[Ašurade]], a Rusija je pristala uviđajući da veću prijetnju njenim vojnim interesima predstavljaju [[Turkmeni|turkmenska]] plemena. Prilikom posjete otoku [[1866.]] godine, [[iran]]ski vladar [[Nasrudin-šah]] usuglasio se s ruskom politikom prema Turkmenima<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 183.-185.</ref>. Slijedom ovih događaja popraćenih i postupnim rastom kaspijskog [[vodostaj]]a koji je rusku bazu učinio neupotrebljivom, ona je [[1869.]] premještena u [[Krasnovodsk]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Zbog [[iran]]skih prigovora [[Rusko Carstvo|ruska]] je vlada objavila da njihovom granicom smatra donji tok [[Atrak]]a, na temelju čega je sjeverno od njegovog [[Ušće|ušća]] pokraj [[Čekišler]]a podigla graničnu bazu<ref>[[#Krausse1899|Krausse, Alexis Sidney (1899.)]], str. 118.-119.</ref>. Druga faza u definiranju granice bila je povezana s pacifikacijom [[Turkmeni|turkmenskih]] plemena, aglomeracije [[nomad]]skog i polunomadskog stanovništva koje je prebivalo na području slabo određenih okvira<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Većina tih plemena u [[19. vijek]]u prihvatila je uvjetnu ovlast [[Hivski kanat|hivskog]] kana, ali ranije su u [[Iran]]u bili poznati po povremenim upadima na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]]<ref>[[#Mokhber1945|Mokhber, Mohammad Ali (1945.)]], str. 24.</ref>. Zbog toga se iranska politika prema [[Turkmeni|turkmenskim]] plemenima tokom [[Safavidska Monarhija|safavidske]] vladavine u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u sastojala od naseljavanja [[Kurdi|kurdskog]] i [[Azeri|azarskog]] stanovništva u [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] gdje su odigrali ulogu čuvara prirodne granice na istočnom [[Alborz]]u odnosno [[Kopet-Dag]]u<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Iran]]ske su vlasti nadalje nastojale ostvariti prevlast nad graničnim plemenima pa je u vrijeme vladavine [[Nader-šah|Nader-šaha Afšara]] ([[1736.]] – [[1747.]]) uz sjeveroistočne planinske [[Oaza|oaze]] podignut niz stalnih [[garnizon]]a<ref>[[#König1962|König, Wolfgang (1962.)]], str. 13.</ref>. Kroz [[19. vijek]] ovi su garnizoni postupno nestajali pod pritiskom [[Teke (pleme)|Tekea]], a posljednji među njima bili su [[Gjaurs]] i [[Anau]] ([[1861.]]) nakon čega je [[Iran]] odustao od daljnjih potraživanja prava na navedene položaje<ref>[[#König1962|König, Wolfgang (1962.)]], str. 28.-30.</ref>. Nakon što su ruske snage [[1880-ih]] pacificirale plemena Tekea, planine u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] postale su prirodnom granicom. Prema [[Teheranski sporazum (1881.)|Teheranskom sporazumu]] iz [[1881.]] definirana je precizna granica koja se protezala od [[Atrak]]a do [[Čat]]a<ref>[[#Stein1882|Stein, F. (von) (1882.)]], str. 369.-376.</ref>, a potom je pratila planinska podnožja do [[Luftabad]]a u okolini [[Dargaz]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Ovim su sporazumom gotovo sva [[Turkmeni|turkmenska]] plemena iz područja oko Dargaza uključena u [[Rusko Carstvo]], dok su na tlu [[Iran]]a ostale malene skupine poput one u dolini [[Kalat-e Čenar]]a koja je jednovremeno bila vazalom [[Kurdi|kurdskog]] hana u [[Dargaz]]u<ref>[[#Baker1876|Baker, Valentine (1876.)]], XV., str. 271.-272.</ref>. Sporazum je plemenima s iranske strane zabranjivao sve [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] djelatnosti koje bi mogle onemogućiti protok [[Voda|vode]] na sjeveroistočne padine tih planina<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Grad [[Sarahs]] na istočnom dijelu granice [[1884.]] postao je dodirnom tačkom s obzirom da su Rusi okupirali stari dio grada na istočnoj obali [[Harirud]]a dok je zapadni ostao u rukama Irana. Time je rijeka postala prirodnom granicom i protezala se sve do Afganistana, ali područje između [[Luftabad]]a i [[Sarahs]]a ostalo je nedefinirano<ref name="IranicaBorIIRus"/>. [[Rusko Carstvo|Rusi]] su prvenstveno imali pretenzije na [[Kalat-e Naderi]] jer su ga imali u planu mijenjati za dio [[Mogan]]a, ali [[Iran]] je odbacio takvu ideju pa je granica ostala u podnožju planina dok su njene fiksne tačke određene tajnim sporazumom sklopljenim [[1883.]] godine<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 193.-194.</ref>. [[Datoteka:Ahal.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Kopet-Dag]], planinska granica između [[Iran]]a i [[Turkmenistan]]a]] Granica duž [[Planina|planinskog]] područja odmah se pokazala učinkovitom, ali njeni dijelovi uz rijeku [[Atrak]] dugo su vremena ostali teoretskog karaktera i [[iran]]ska vlada imala je uvjetnu kontrolu nad [[Turkmeni|turkmenskim]] stanovništvom u dolinama Atraka<ref>[[#Logašova1976|Logašova, Bibi-Rabiga (1976.)]], str. 110.-139.</ref>. Ruski granični službenici koji su održavali uredne odnose s turkmenskim plemenima južno od rijeke tokom [[1870-ih]] i [[1880-ih]] godina nadalje<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 189.</ref>, sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pokušavali su kontrolirati sve one koji su redovito prelazili na [[Rusko Carstvo|ruski teritorij]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Do konačne pacifikacije iranskog dijela turkmenskog stanovništva došlo je nakon jeseni [[1925.]] godine odnosno tokom vladavine [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha Pahlavija]] (vl. [[1925.]] – [[1941.]])<ref name="IranicaBorIIRus"/>. U to vrijeme većina [[Jomut]]a naselila se u [[SSSR]]-u, ali nakon sovjetske [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] masovno su se počeli vraćati u [[Iran]] [[1930.]] godine<ref>[[#Irons1975|Irons, William (1975.)]], str. 11.-12.</ref>. [[Ekonomija Irana|Ekonomske]] aktivnosti na iransko-turkmenskoj granici prije [[Rusko Carstvo|ruske]] penetracije iz [[19. vijek]]a bile su vrlo ograničene i sastojale su se od jedne ili dviju [[karavana]] koje su prometovale između [[Astarabad]]a i [[Mašhad]]a s jedne odnosno [[Hiva|Hive]] s druge strane<ref>[[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 73.</ref>. Međutim, pacifikacija turkmenskih plemena u [[Ašgabat]]u i [[Merv]]u odnosno izgradnja kaspijske [[željeznice]] rezultirali su razvojem granične trgovine preko planina u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]<ref>Vidi:<br>• [[#Annenkov1887|Annenkov, Mihail Nikolajevič (1887.)]], str. 9., 13. i 26.<br>• [[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 367.-369.</ref>. Glavna os ove trgovačke rute bila je cesta između [[Ašgabat]]a i [[Kučan]]a čiji je ruski ogranak dovršen još [[1888.]] godine, a iranski dio tad još nije bio gotov. Izgradnja [[iran]]skog ogranka prvobitno je povjerena [[Austro-Ugarska|austrijskom]] generalu [[Albert Joseph Gasteiger|A. J. Gasteigeru]], ali kasnije je razriješen dužnosti i njegovo mjesto zauzeo je M. H. Malek al-Todžar iz [[Mašhad]]a<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 87.-88.</ref>. Brojne [[karavana|karavanske]] rute otvorene su kroz [[Planinski prijevoj|prijevoje]] oko [[Kaka (Turkmenistan)|Kake]], [[Dušak]]a i [[Kizil-Arvat]]a<ref name="IranicaBorIIRus"/>, a zbog uspona trgovine podignuta su i neka nova granična naselja poput [[Badžgiran]]a koji je brzo rastao s obje strane granice<ref>Vidi:<br>• [[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 89.-90.<br>• [[#Schweinitz1910|Schweinitz, Hans-Hermann (von) (1910.)]], str. 16.-18.</ref>. Količina ruske [[Roba|robe]] na tržištu u iranskom [[Mašhad]]u tokom [[1890-ih]] premašila je onu iz [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref>[[#Curzon1892b|Curzon, George Nathaniel (1892.)]], I., str. 205.-209.</ref> i bila je vodećim izvorom [[Evropa|evropskih]] [[Industrija|industrijskih]] proizvoda u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] sve do konca [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="IranicaBorIIRus"/>. S druge strane, iranski [[izvoz]] uglavnom se sastojao od [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda, prvenstveno [[Vuna|vune]] i [[Koža (materijal)|kože]]. Trgovinska razmjena između dviju zemalja ostala je aktivna sve do konca [[1920-ih]] kada je sovjetska [[kolektivizacija]] u [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika|SSR Turkmenistanu]] rezultirala njenim naglim padom<ref>[[#Stadelbauer1973|Stadelbauer, Jörg (1973.)]], str. 371.-372.</ref>. Istovremeno, dio granice oko [[Atrak]]a nije bio pacifiziran i gotovo nikada nije igrao [[Ekonomija Irana|ekonomsku]] ulogu<ref name="IranicaBorIIRus"/>. Godine [[2007.]] oko 75&nbsp;km južno od [[Sarahs]]a na graničnoj rijeci [[Harirud]] izgrađena je tzv. [[Iransko-turkmenska brana prijateljstva|Brana prijateljstva]]<ref>[[#PressTV2982007|PressTV (29.8.2007.)]]</ref>. ==== Granica s Turskom ==== [[Datoteka:Iran-Turkish border (Cro).PNG|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko-[[turska]] granica]] [[Iran]]ska granica s [[Turska|Turskom]] danas je relativno kratka (511 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/>) u odnosu na ostale, ali njen razvoj ima dugu [[Historija Irana|historijsku]] pozadinu jer je plodom [[Novi vijek|novovjekovnih]] [[Iransko-turski ratovi|iransko-turskih ratova]] koji su također oblikovali i mnogo dužu [[#Granica s Irakom|granicu s Irakom]]<ref name="Edmonds1975"/>. Područje sukoba između [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[iran]]skih dinastija okvirno se protezalo od [[Kavkaz]]a do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaBorIOto"/>, iako je bilo i privremenih prodora do centralne [[Anatolija|Anatolije]] na zapadu do [[Azarbajdžan (Iran)|iranskog Azarbajdžana]] na istoku. Prvi iransko-turski rat započeo je neposredno nakon uspona [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Safavidska Monarhija|Safavidskog Imperija]] pod [[Selim I.|Selimom I.]] ([[1512.]] – [[1520.]]) odnosno [[Ismail I.|Ismailom I.]] ([[1501.]] – [[1524.]]), a prevagu su odnijeli [[Turci]] koji su nakon [[Bitka kod Čaldirana|bitke kod Čaldirana]] ([[1514.]]) zauzeli zapadni [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]] zajedno s [[Tabriz]]om kao najvažnijim gradom<ref>[[#Ramazani1966|Ramazani, Rouhollah K. (1966.)]], str. 14.</ref>. Uskoro je [[Iran]] izgubio i zapadni dio regije [[Kurdistan]], a tokom vladavine šaha [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] ([[1524.]] – [[1576.]]) Osmanlije su nastavile prodor i pripojile veći dio istočnog [[Kurdistan]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Granice su relativno stabilizirane sklapanjem [[Amazijski sporazum|Amazijskog sporazuma]] ([[1555.]]) prema kojem nije definirana linija već pojas razgraničenja koji se protezao kroz [[Gruzija|Gruziju]] i [[Armenija|Armeniju]] preko zapadnog [[Zagros]]a sve do [[Basra|Basre]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Odrednice ovog sporazuma u većoj su mjeri potvrđene novim [[Istanbulski sporazum (1590.)|Istanbulskim sporazumom]] ([[1590.]]) na koji je [[Iran]] bio prisiljen nakon osmanlijskog napada na [[Bagdad]]. Međutim, nakon što je neutralizirao [[Uzbeci|uzbečku]] prijetnju na sjeveroistoku, [[iran]]ski šah [[Abas I.|Abas I. Veliki]] ([[1588.]] – [[1629.]]) započeo je niz uspješnih vojnih operacija kojima su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] protjerane iz [[Tabriz]]a i većeg dijela [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. U vrijeme vladavine njegova nasljednika [[Safi I.|Safija I.]] ([[1629.]] – [[1642.]]) potpisan je važni [[Zuhapski sporazum]] ([[17. 5.]] [[1639.]])<ref name="Sevian1968.211223"/> koji je u velikoj mjeri oblikovao današnju [[#Granica s Irakom|iransko-iračku granicu]]<ref name="Edmonds1975"/>. Iako se rivalstvo između dva imperija nastavilo i dalje, granice su ostale prilično ustaljenima jer je upravljanje graničnim [[pleme]]nima iz udaljenih prijestolnica bilo izuzetno složeno. Također, Osmanlije su oklijevale precizno definirati granice zbog mogućeg gubitka naklonosti lokalnih plemena koji su im plaćali [[danak]], a iranski [[Šah (vladar)|šahovi]] istovremeno su odbijali svaku mogućnost da osmanlijskim [[Suniti|sunitskim]] sultanima prepuste regiju punu iranskih [[Šijiti|šijita]] i njihovih svetišta<ref>[[#Barthold1984|Barthold, Wilhelm (1984.)]], str. 180.-206.</ref>. Zbog ovih faktora [[Zuhapski sporazum]] bio je opravdano fleksibilan i obje su sile bile zaokupljene drugim žarištima pa je granica ostala nepromijenjenom sve do njihovog [[Iransko-turski rat (1821. – 1822.)|novog rata]] ([[1821.]] – [[1822.]]) okončanog prvim [[Erzurumski sporazum (1823.)|Erzurumskim sporazumom]] ([[29. 7.]] [[1823.]])<ref name="IranicaBorIOto"/>. Od sredine [[19. vijek]]a nadalje niz prepiranja na lokalnoj, bilateralnoj pa čak i [[Svijet|svjetskoj]] razini doveli su do potreba za detaljnim razgraničenjem<ref name="IranicaBorIOto"/>. Lokalne incidente vjerskog i etničkog karaktera izazivala su granična [[Kurdi|kurdska]] plemena, bilateralni odnosi narušeni su [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] pokušajem da [[1838.]] unište pomorsku trgovinu [[iran]]ske luke [[Horamšaher]] u korist svoje [[Basra|Basre]], a ubrzo se u politički sukob umiješalo i [[Britansko Carstvo]] plašeći se da će rat oslabiti [[Kadžarska Monarhija|Iranski]] i [[Osmanski Imperij]] te tako omogućiti jačanje ekonomske i vojno-političke moći [[Rusko Carstvo|imperijalne Rusije]] na njihovim sjevernim granicama<ref name="IranicaBorIOto"/>. Zbog navedenih faktora osnovana je zajednička komisija sastavljena od predstavnika [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], [[Iran]]aca, [[UK|Britanaca]] i [[Rusko Carstvo|Rusa]] čiji je aktivan rad od [[1843.]] kulminirao sklapanjem drugog [[Erzurumski sporazum (1847.)|Erzurumskog sporazuma]] ([[31. 5.]] [[1847.]])<ref name="MojtahedZadeh2006.128131"/>. Ovim sporazumom detaljno su obrađene iransko-osmanlijske granice u cjelosti, ali smjernice su se uglavnom odnosile na [[Perzijski zaljev]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno [[Irak]]<ref name="IranicaBorIOto"/>. Neposredno nakon sklopljenog sporazuma u [[Kotur]]u i [[Hoj]]u (sjeverozapadni [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]]) izbijaju novi sukobi, a situacija se stišava [[1878.]] kada je potpisan [[Berlinski sporazum (1878.)|Berlinski sporazum]]. Njime su dvije sile službeno prihvatile [[Erzurumski sporazum (1847.)|odrednice]] iz [[1847.]] godine<ref name="Ramazani1966.5556"/>. Drugu polovicu [[19. vijek|19.]] i početak [[20. vijek]]a obilježili su niz graničnih sporova odnosno dogovora koji su se uglavnom odnosili na jug tj. današnju [[#Granica s Irakom|iransko-iračku granicu]], dok je posljednji iransko-osmanlijski [[Istanbulski protokol (1913.)|sporazum]] relevantan za modernu granicu s [[Turska|Turskom]] sklopljen [[1913.]] u [[Istanbul]]u<ref name="IranicaBorIOto"/>. Njime je usklađeno da će granična [[Kurdi|kurdska]] plemena ostati podijeljena bez obzira jesu li [[suniti]] ili [[šijiti]]<ref name="Harari1958"/>. Nakon potpisivanja [[Mir iz Mudrosa|Mira iz Mudrosa]] ([[30. 10.]] [[1918.]]) [[Turska]] se odrekla svih prava na [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] koja je imala status okupiranog neprijateljskog teritorija sve do [[Kairska konferencija (1921.)|Kairske konferencije]] iz marta [[1921.]] temeljem koje je osnovano [[Hašemitsko kraljevstvo Irak]]<ref name="IranicaBorVTur">[[#IranicaBorVTur|Schofield, Richard N. (15.12.1989.)]]</ref>. Nakon ove teritorijalne promjene granice su precizno definirane Anglo-tursko-iračkim graničnim sporazumom potpisanim [[5. 6.]] [[1926.]]<ref>[[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], II., str. 372.-374.</ref> kojim je [[iran]]ska granica s [[Turska|Turskom]] znatno skraćena. Međunarodno priznata granica protezala se od tačke 65 [[km]] sjeveroistočno od [[Ravanduz]]a preko linije razgraničenja određene Tursko-iranskom komisijom do izvora rijeke [[Aras]] podno planine [[Ararat]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. U navedenoj komisiji iz [[1914.]] kao arbitri opunomoćeni su [[UK|Britanija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]], a njome je detaljno određena iransko-osmanlijska granica od [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] do [[Ararat]]a<ref>[[#Schofield1989|Schofield, Richard N. (1989.)]], VI., str. 1.-281.</ref>. Ipak, nikakva odluka nije donešena o graničnoj pokrajini [[Kotur]]u čiji je teritorijalni status dugo vremena bio predmetom [[iran]]sko-[[Osmansko Carstvo|osmanlijskog]] spora<ref>[[#Schofield1989|Schofield, Richard N. (1989.)]], III., str. 271.-288. i 393.-450.</ref>. Korijeni ovog problema ishodom su rusko-osmanskih pregovora koji su [[17. 11.]] [[1913.]] završili sklapanjem [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]], odnosno odrazom su još starije [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] odluke iz [[1905.]] kada su prestali s prodorima prema [[Iran]]u na istoku<ref name="IranicaBorVTur"/>. Tokom međunarodnih konferencija u [[Evropa|Evropi]] nakon svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na kojima je odlučivano i o sudbini bivših [[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] pokrajina, [[Iran]] je predao zahtjeve za teritorijima koji bi znatno povećali njegove zapadne granice<ref name="IranicaBorVTur"/>. Na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj konferenciji]] iz [[1919.]] godine potraživanja iranskog ministra vanjskih poslova Firuza uključivala su [[Turska|turski]] dio [[Kurdistan]]a, [[Diyarbakır]] i [[Mosul]]<ref name="IranicaBorVTur"/>, ali [[Evropa|evropske]] sile odlučile su pogodovati [[Arapi]]ma pa su [[iran]]ski zahtjevi odbačeni<ref name="IranicaBorVTur"/>. Krajem [[1920-ih]] glavni iransko-turski granični problem bile su sezonske migracije [[Kurdi|kurdskih]] nomadskih plemena što je jednima i drugima stvaralo administrativne poteškoće. Istovremeno su zabilježeni i oružani granični incidenti između [[Oružane snage Irana|iranskih]] i [[Oružane snage Turske|turskih snaga]]; prvo su Iranci [[1927.]] prodrli zapadno do [[Doğubeyazıt]]a u [[Turska|Turskoj]], a potom su Turci dvije godine kasnije okupirali područja istočno od granice propisane [[1914.]] tvrdeći kako su im ona vitalna za [[Nacionalna sigurnost|nacionalnu sigurnost]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. U martu [[1929.]] [[Iran]] je zaprijetio povlačenjem iz mirovnog ugovora potpisanog tri godine ranije ukoliko se Turci ne povuku<ref name="IranicaBorVTur"/>, a [[Turska]] je istovremeno negirala vjerodostojnost [[Istanbulski protokol (1913.)|Istanbulskog protokola]] tvrdeći da je joj je nametnut u vrijeme kada je bila vojno-politički slaba. Protiv smjernica Istanbulskog protokola bio je i sam [[Iran]] s obzirom da mu nisu odgovarale granice s [[Irak]]om oko [[Zuhab]]a i [[Arvand-Rud]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>. [[Datoteka:TUR-IRAFrontera.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Iran]]sko-[[turska]] granična stražarnica]] Poslije godinu i pol dana uzastopnih pregovora s prekidima, [[Turska|turski]] podtajnik vanjskih poslova i [[iran]]ski veleposlanik u [[Ankara|Ankari]] su [[9. 4.]] [[1929.]] potpisali dva granična sporazuma<ref name="IranicaBorVTur"/>. Prvim je potvrđeno razgraničenje iz [[1914.]] godine (iako se taj sporazum konkretno ne navodi u tekstu), ali prije preciznog definiranja predviđeno je da će miješane granične komisije temeljito istražiti područja oko naselja kao što su [[Bulakbaşı (Doğubayazıt)|Bulakbaşı]], [[Kotur]], [[Sir (Iran)|Sir]] i [[Margaraš]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. Drugi sporazum nazvan „Tursko-iranska konvencija za uspostavljanje reda i sigurnosti u graničnim regijama“ bio je [[Nacionalna sigurnost|sigurosnog]] karaktera<ref name="IranicaBorVTur"/>. Dana [[23. 1.]] [[1932.]] [[iran]]ski i [[Turska|turski]] ministri vanjskih poslova u [[Teheran]]u su potpisali sporazum kojim su definirane ograničene promjene u odnosu na onaj iz [[1914.]] godine, uglavnom u korist Turske<ref name="IranicaBorVTur"/>. Njime je sjeverni dio granice pomaknut prema istoku pa je Turska ostvarila potpunu kontrolu nad [[Ararat]]om i njegovom okolinom. Ova novostečena područja zajedno s okolinom [[Kotur]]a čine ukupnu površinu od približno 233 [[km²]]<ref name="IranicaBorVTur"/>. S druge strane, [[Iran]] je prema sporazumu zauzvrat dobio granični pojas uz jezero [[Borolan]] na krajnjem sjeveru granice, a linija iz [[1914.]] na njenom južnom dijelu pomaknuta je ka zapadu čime mu je pripalo dodatnih 207 [[km²]] između [[Esendere|Badžirge]] i [[Kuner Kota Dag]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>. Prema drugom članku sporazuma naznačeno je da komisija za konačno razgraničavanje počne s radom u junu [[1932.]] ali to se nije dogodilo sve do ljeta [[1934.]] godine<ref name="IranicaBorVTur"/>. Granice propisane sporazumom iz [[1932.]] neznatno su izmijenjene u iransku korist novim ugovorom sklopljenim [[26. 5.]] [[1937.]] godine; njime je [[Iran]]u pripala i okolina Marbišua u južnom graničnom dijelu između [[Esendere|Badžirge]] i [[Kuner Kota Dag]]a<ref name="IranicaBorVTur"/>. Novi sporazum plodom je [[Kartografija|kartografskih]] propusta u graničnim kartama iz [[1932.]] na kojima je pogrešno lociran [[samostan]] u Deir Marbišu<ref>[[#Crone1938|Crone, Gerard Roe (1938.)]], str. 149.-150.</ref>, a [[14. 3.]] [[1937.]] prethodila mu je konvencija o sigurnosti koja je ratificirana tek [[11. 7.]] [[1939.]] godine<ref name="IranicaBorVTur"/>. Drugi članak [[Sadabadski pakt|Sadabadskog pakta]] sklopljenog u [[Teheran]]u ([[8. 7.]] [[1937.]]) između [[Iran]]a, [[Turska|Turske]], [[Irak]]a i [[Afganistan]]a još je jedan značajan dokument relevantan za iransko-tursku granicu, a njime je zajamčena nepovredivost iranskih i inih granica<ref>[[#Hurewitz1979|Hurewitz, Jacob Coleman (1979.)]], II., str. 509.-510.</ref>. Iako je od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nadalje na [[iran]]sko-[[Turska|turskoj]] granici zabilježen niz manjih incidenata, obje zemlje nisu dovodile u pitanje legalnost sporazuma iz [[1932.]] odnosno [[1937.]] godine i zadržale su dobre odnose<ref name="IranicaBorVTur"/>. Općenito, od [[1937.]] do danas nije bilo nikakvih izmjena granice u [[Rat|vojnom]], [[Politika|političkom]] i [[Pravo|pravnom]] smislu, a jedina neriješena pitanja bila su migracije [[nomad]]skog dijela [[Kurdi|kurdskog]] stanovništva uz granična područja temeljem čega je nakon [[1955.]] sklopljen niz novih graničnih sporazuma administrativnog karaktera<ref name="IranicaBorVTur"/>. Jedan od posljednjih među njima potpisan je u decembru [[1984.]] godine, a odnosio se na suzbijanje djelovanja [[Kurdi|kurdskih]] [[Marksizam|marksističkih]] skupina (npr. [[PKK]]) i zajedničku graničnu kontrolu<ref>[[#Chubin1987|Chubin, Shahram (lis. 1987.)]], str. 24.-25.</ref>. ==== Obala i pomorske granice ==== [[Datoteka:Iranian borders in Omans and Persian Gulf (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{sh simbol}} [[Iran]]sko [[teritorijalno more]] i [[epikontinentalni pojas]] u [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]] [[Datoteka:Iranian borders in Caspian Sea (Cro).PNG|mini|desno|450px|<center>{{sh simbol}} Hipotetske podjele površina [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]]] [[Iran]]ska obalna crta proteže se ukupnom dužinom od 2810 [[km]] i fizički se sastoji od sjevernog dijela uz [[Kaspijsko jezero]] (765&nbsp;km) odnosno južnog uz [[Omanski zaljev|Omanski]] i [[Perzijski zaljev]] (2045&nbsp;km)<ref name="SCILenIranBord"/>. Pomorsko razgraničavanje u Perzijskom zaljevu i Kaspijskom jezeru posljednjih je desetaka godina bilo vrlo trbulentno, posebice zbog osamostaljenja bivših [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a odnosno [[SSSR|sovjetskih republika]], ogromnih zaliha [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] ispod dviju vodenih masa, te velike geostrateške važnosti [[otok]]a [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Sukladno [[UN]]-ovoj [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|konvenciji o pravu mora]], južne iranske [[teritorijalne vode]] obuhvataju obalni pojas širine 12 [[Morska milja|morskih milja]] uz jednako širok [[vanjski pojas]]. Potreba za određivanjem centralne granice 200 – 300 [[km]] širokog [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] pojavila se [[1965.]] godine kada su je [[Teheran]] i [[London]] okvirno definirali na temelju [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnih pojaseva]] između [[Iran]]a na istoku odnosno [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 263.</ref>, a upotpunjena je tri godine kasnije kada je Iran sklopio i sličan bilateralni ugovor sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]<ref name="UNOLA422011">[[#UNOLA422011|UN OLA (4.2.2011.)]]</ref>. Prilikom postizanja potonjeg sporazuma presudnu ulogu odigrala su bogata [[Nafta|naftna]] polja odnosno otoci [[Farsi (otok)|Farsi]] i [[Arabi (otok)|Arabi]] zbog kojih iransko-saudijska granica djelomično odstupa od [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne linije]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 295.</ref>. Tokom [[1960-ih]] započela su i razgraničenja na sjeveru zaljeva s osamostaljenim [[Kuvajt]]om, ali precizne morske granice nisu definirane do današnjeg dana zbog trostranih političkih nesuglasica na razini [[Iran]] – [[Irak]] – [[Kuvajt]]. U geografskom smislu, najveći problem predstavljali su iranski otok [[Harg]] odnosno kuvajtski otok [[Failaka]] s obzirom da obje strane potraživale da njihov [[otok]] bude temeljnom tačkom za određivanje centralne linije, dok su istovremeno drugoj strani negirali to pravo. Iako su se [[1970.]] godine [[Iran]] i [[Kuvajt]] usuglasili da prihvaćaju relevantnost oba [[otok]]a, ratificiranje sporazuma je odgođeno do daljnjeg<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 273.</ref>. Pomorsko razgraničenje posebno se zakompliciralo [[1971.]] kada su nezavisnost od [[UK|Britanije]] proglasili [[Katar]], [[Bahrein]] i [[UAE]]. Iran je iste godine potpisao pomorski granični ugovor s [[Katar]]om<ref name="UNOLA422011"/> i dvije zemlje nisu imale daljnjih nesporazuma, ali u žarištu spora našli su se otoci [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] odnosno cijeli [[Bahrein]] koje je [[Iran]] potraživao od [[Britansko Carstvo|Britanije]] još od [[1930-ih]] godina<ref name="IranicaGBIIOver"/>. Ubrzo su Iranci prihvatili samostalnost [[Bahrein]]a<ref name="UNOLA422011"/>, a otoke Veliki i Mali Tunb zaposjeli su [[Oružane snage Irana|vojskom]] čime je započeo dugogodišnji spor s [[UAE|Emiratima]]. Godine [[1975.]] sklopljen je i bilateralni ugovor s [[Oman]]om čime je određena granica u strateški važnom [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]<ref name="UNOLA422011"/>. Osim teritorijalnih i pomorskih nesuglasica s [[Arapske zemlje Perzijskog zaljeva|arapskim zemljama]] Perzijskog zaljeva, [[Iran]] je u sporu i oko imenovanja samog zaljeva s obzirom da su ga [[Arapski svijet|Arapi]] od [[1950-ih]] počeli nazivati „Arapskim zaljevom”<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Međutim, vodeći [[Kartografija|kartografski]] i [[Hidrologija|hidrološki]] instituti [[svijet]]a kao i [[Ujedinjeni narodi]] službeno se i dalje služe njegovim historijskim nazivom – [[Perzijski zaljev]]<ref>[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]]</ref>. [[Kaspijsko jezero]] do [[1991.]] bilo je omeđeno isključivo [[Iran]]om i [[SSSR|Sovjetskim savezom]], a ključni sporazumi između dviju država bili su Iransko-ruski ugovor o prijateljstvu ([[1921.]])<ref>[[#LoNTS1922|LoNTS: CCLXVIII (1922.)]], str. 400.-413.</ref>, pomorsko-trgovački sporazum ([[1935.]]) i pomorsko-granični sporazum ([[1957.]])<ref name="IranicaCaspIIDip">[[#IranicaCaspIIDip|Mirfendereski, Guive (20.7.2004.)]]</ref>. Njima je kaspijska granica bila određena ravnom crtom između [[Astara|Astare]] na zapadnoj obali i tačke 2,2 [[km]] južno od [[Gorganski zaljev|Gorganskog zaljeva]] na istočnoj čime je [[Iran]] dobio približno 1/7 [[Kaspijsko jezero|jezera]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 77.</ref>, ali dvije zemlje imale su jednako pravo na iskorištavanje kaspijskih prirodnih bogatstava<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Nakon raspada [[SSSR]]-a kaspijsku obalu uz [[Rusija|Rusiju]] dobile su i nove samostalne države [[Azerbejdžan]], [[Kazahstan]] i [[Turkmenistan]] čime je započeo 20-godišnji spor po pitanju novog načina razgraničavanja, a u žarištu spora našla su se podvodna nalazišta [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Tri nove države predložile su podjelu centralnim linijama s [[Obala|obalnim]] graničnim spojnicama kao referentnim tačkama, ali [[Iran]] i [[Rusija]] odbacuju takav prijedlog i nude oprečna rješenja. [[Rusija]] predlaže da se uspostave obalna zona ([[teritorijalno more|teritorijalnih]] 12 [[Morska milja|n. m.]] ili [[Eksluzivna ekonomska zona|ekonomskih]] 45 [[Morska milja|n. m.]] širine) podjeljena centralnim linijama odnosno vanjska zona namjenjena zajedničkom iskorištavanju<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 88.</ref>, dok [[Iran]] na temelju starijih ugovora o ravnopravnoj podjeli traži diobu čitavog [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na pet jednakih dijelova<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. Ovaj problem nije riješen do današnjeg dana, a [[2000-ih]] povremeno je izazivao i sporadične oružane okršaje<ref name="IranicaCaspIIDip"/>. === Upravna podjela === {{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}} [[Datoteka:Iran Counties.svg|mini|desno|300px|<center>[[Iran]]ske [[Iranske pokrajine|pokrajine]] (istaknute crnim linijama)<br>i [[Iranski okruzi|okruzi]] (istaknuti plavim linijama)]] Administrativna podjela prvog stepena u [[Iran]]u je tokom [[20. vijek]]a bila haotična i uključivala je uzastopne reorganizacije [[Iranske pokrajine|pokrajina]]<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]], str. 25.</ref>, a razlog tome bila je nedovoljno razvijena [[promet]]na mreža u centralnom i jugoistočnom dijelu zemlje odnosno neravnomjerna raspodjela [[Stanovništvo|stanovništva]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Prema ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannici]]'', [[Iran]] se [[1908.]] godine pod [[Kadžarska Monarhija|kadžarskom dinastijom]] sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 [[pokrajina]] i osam zavisnih [[teritorij]]a. Uspostavom dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] u prvoj polovici [[20. vijek]]a broj pokrajina je prvobitnom reorganizacijom smanjen na dvanaest, a potom [[1950.]] godine na deset. Nakon toga slijedi obrnuti trend odnosno njihovo dijeljenje, a današnje stanje rezultat je zadnje diobe iz [[2010.]] godine od kada se [[Iran]] sastoji od 31 [[Iranske pokrajine|pokrajine]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostān''). {| class="wikitable" style="float:left; font-size:70%" |- ! [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] ! [[Iranski okruzi|Okrug]] ! [[Kotar]] ! [[Popis gradova u Iranu|Grad]]/[[Općina|Opć.]] ! [[Selo]] |- |rowspan=7 align=center| <big>P</big> |rowspan=6 align=center| <big>O1</big> |rowspan=3 align=center| <big>K1 (c)</big> |align=center| <big>G1 (c)</big> |align=center| - |- |align=center| <big>G2</big> |align=center| - |- |align=center| <big>Op1</big> | S1, S2, S3, S4 |- |rowspan=2 align=center| <big>K2</big> |align=center| <big>G3</big> |align=center| - |- |align=center| <big>Op2</big> | S5, S6 |- |align=center| <big>K3</big> |align=center| <big>Op3</big> | S7, S8, S9 |- |align=center| <big>O2</big> | <big>K4 (c)</big> |align=center| <big>G4 (c)</big> |align=center| - |} Osim pokrajina postoje i niže upravne podjele koje uključuju [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''šaherestān'') kao drugi administrativni stepen, [[kotar]]e (perz. ''bahš'') kao treći, te [[Popis gradova u Iranu|gradove]] (perz. ''šaher'') ili [[Općina|općine]] (perz. ''dehestān'') kao posljednji stepen. Na svim nivoima postoje oblici [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]] koje predstavljaju čelnici ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostāndār'', ''farmandār'', ''bahšdār'', ''šaherdār'' i ''dehdār''). [[Organizacija|Organizacijska]] struktura upravnih podjela prikazana je u shematskoj tablici lijevo: [[Iranske pokrajine|pokrajine]] (<tt>P</tt>) se dijele na nekoliko okruga (<tt>O1</tt> i <tt>O2</tt>), a okruzi na [[kotar]]e među kojima je jedan centralni i najčešće nosi ime [[Glavni grad|glavnog grada]] pokrajine odnosno okruga. Nadalje, kotari se sastoje od jednog ili više [[grad]]ova odnosno [[općina]] (sastavljenih od [[Selo|sela]]). Pojedini se kotari sastojati isključivo od sela, dok okrug po pravilu uvijek sadrži neki veći [[grad]]. U trećini slučajeva javlja se princip da je [[Iranske pokrajine|pokrajina]] zajedno s centralnim okrugom i kotarom imenovana prema pokrajinskom glavnom gradu, dok su ostale imenovane uglavnom prema [[#Regionalna geografija|iranskim regijama]]. Kod upravne podjele postoje i dva specifična izuzetka: [[Komska pokrajina]] koja nije podjeljena na okruge već izravno na kotare, te [[megalopolis]] [[Teheran]] čija se urbana aglomeracija proteže preko četiri okruga ([[Teheranski okrug|Teheranskog]], [[Islamšaherski okrug|Islamšaherskog]], [[Rajski okrug|Rajskog]] i [[Šemiranatski okrug|Šemiranatskog]]) odnosno dvije pokrajine ([[Teheranska pokrajina|Teheranska]] i [[Alborška pokrajina|Alborška]]). Prema posljednjem službenom [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[2006.]] (1385. [[Iranski kalendar|AP]]) [[Iran]] je imao ukupno 336 [[Iranski okruzi|okruga]], 889 [[kotar]]a, 1016 [[grad]]ova i 2400 [[općina]]<ref name="IranOstan2006">[[#IranOstan2006|SCI (2006.): Administrative divisions]]</ref>. == Humanistička geografija == {{glavni|Demografija Irana}} === Kulturna geografija === {{glavni|Iranska kultura}} [[Iran]] u [[Kulturna geografija|kulturnom]] smislu predstavlja [[Etnička skupina|etničko]]-[[Religija|religijski]] mozaik čiju jezgru karakterizira [[Iranski narodi|iranski ''ethnos'']], [[perzijski jezik]] i [[šijiti]]zam<ref name="KiyaniHaftlang2003.6979">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 69.-79.</ref>. Sva tri elementa prisutna su kod [[Perzijanci|Perzijanaca]], najmnogoljudnijeg naroda koji [[Demogeografija|demogeografski]] prevladava u unutrašnjosti, osobito [[Fars]]u i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 509.-524.</ref>. Drugi najbrojniji narod su [[Azeri|Azari]] (20%), [[Azerski jezik|turkofoni]] šijiti naseljeni u sjeverozapadu zajedno s [[Kurdi]]ma (7%) čiji je [[Kurdski jezik|jezik]] [[Iranski jezici|iranski]] odnosno religija uglavnom [[Suniti|sunitska]]. Ove međusobne oprečnosti kod Azara i Kurda plodom su vjekovnog prožimanja [[iran]]ske i [[Turska|turske]] kulturne sfere, ali i njihovih [[Iransko-turski ratovi|žestokih ratova]]. Osim kod dvaju spomenutih naroda u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]], istovjetne razlike postoje i na drugim periferijama zemlje − neiranskih šijitskih [[Arapi|Arapa]] (1 – 2[[%]]) u [[Huzestan]]u i [[Hormuzgan]]u odnosno [[Kaškajci|kaškajskih]] plemenskih zajednica na zapadu [[Fars]]a<ref>Vidi:<br>• [[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 542.-546.<br>• [[#IranicaGeoIIHum|Planhol, Xavier (de) (15.12.2000.)]]</ref>, te iranskih sunitskih [[Baluči|Baluča]] (2 – 3[[%]]) i [[Paštunci|Paštunaca]] (<1%) uz istočne [[#Državne granice|granice]] odnosno manjih zajednica [[Tališi|Tališa]] na sjeveru<ref>[[#Bazin1980|Bazin, Marcel (1980.)]], str. 198.-200. i 524.-536.</ref>. Najslabije integriranim [[narod]]om u kulturnom smislu smatraju se neiranski sunitski [[Turkmeni]] (<1%) koji žive u dolinama [[Atrak]]a<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 546.-555.</ref>. Izuzevši spomenute [[Kurdi|Kurde]], [[Baluči|Baluče]], [[Paštunci|Paštunce]] i [[Tališi|Tališe]], ostali narodi koji se osim službenog [[Perzijski jezik|perzijskog]] služe i drugim jezicima iz [[Iranski jezici|srodne iranske porodice]] su [[Mazanderani]] i [[Gilaki]] na sjeveru odnosno [[Luri]] na jugozapadu zemlje (ukupno 12[[%]])<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 524.-536.</ref>. Iako je [[Iran]] tradicionalno [[multietnička država]], kulturna integracija pojedinih naroda u [[20. vijek]]u bila je djelimično prožeta i politizacijom − prvo [[Iranski narodi|etničkim]] [[Nacionalizam|nacionalizmom]] za vrijeme [[Pahlavi (dinastija)|dinastije Pahlavi]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, a zatim [[Šijiti|vjerskom]] dimenzijom od [[Iranska revolucija|revolucije]] nadalje<ref name="KiyaniHaftlang2003.6979"/>. === Urbana geografija === {{glavni|Iranski urbanizam|Popis gradova u Iranu|l2=Popis iranskih gradova}} {| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%" |colspan=3 align=center|'''Najveći iranski gradovi (st.)''' |- |align=right| 1. ||align=center| '''[[Teheran]]''' ||align=right| 7,088.287 |- |align=right| 2. ||align=center| '''[[Mašhad]]''' ||align=right| 2,427.316 |- |align=right| 3. ||align=center| '''[[Isfahan]]''' ||align=right| 1,602.110 |- |align=right| 4. ||align=center| '''[[Tabriz]]''' ||align=right| 1,398.060 |- |align=right| 5. ||align=center| '''[[Karadž]]''' ||align=right| 1,386.030 |- |align=right| 6. ||align=center| '''[[Širaz]]''' ||align=right| 1,227.331 |- |align=right| 7. ||align=center| '''[[Ahvaz]]''' ||align=right| 969.843 |- |align=right| 8. ||align=center| '''[[Kom]]''' ||align=right| 964.706 |- |align=right| 9. ||align=center| '''[[Kermanšah]]''' ||align=right| 794.863 |- |align=right| 10. ||align=center| '''[[Urmija]]''' ||align=right| 583.255 |} [[Urbanizam|Urbanistička tradicija]] u [[Iran]]u ima milenijumsku [[Historija Irana|historiju]]<ref name="IranicaCitiesIGeo">[[#IranicaCitiesIGeo|Planhol, Xavier (de) (15.12.1991.)]]</ref> o kojoj svjedoče i neki od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova [[svijet]]a kao što su [[Suza (Iran)|Suza]], [[Jazd]], [[Hamadan]] i [[Raj (Iran)|Raj]]. Druga važna historijska odlika kod [[Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] u cjelini jest izrazita dinamičnost u [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|promjenama prijestolnica (40-ak)]] odnosno [[Urbana geografija|geografskom razmještaju]], što je više uvjetovano [[Geopolitika|geopolitičkim]] nego [[Ekonomija Irana|ekonomskim]] faktorima. Najstariji gradovi su [[elam]]ski i nicali su prvenstveno u plodnom [[Huzestan]]u zajedno sa susjednim [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskim]] na zapadu, ali zbog [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] pustošenja i uspona prvih iranskih dinastija sredinom [[1. milenijum pne.|1. milenijuma pne.]] primat preuzimaju gradovi u unutrašnjosti ([[Ekbatana]], [[Pasargad]], [[Perzepolis]]). Kasni [[stari vijek]] karakterizira uravnoteženje urbanih žarišta između [[Iranska visoravan|orografski zaštićene visoravni]] i plodne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] ([[Opis (Mezopotamija)|Opis]], [[Ktezifont]]), dok su se u [[Srednji vijek|srednjom vijeku]] u potpunosti premjestili prema [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] ([[Nišapur]], [[Merv]], [[Buhara]], [[Samarkand]]) koji su bili raskrižjem [[Put svile|Puta svile]] između [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] odnosno [[kalifat]]a i [[Evropa|Evrope]]. Kroz [[novi vijek]] zbog geostrateških uvjeta počinje dominirati tzv. „centralna os” uz koju su razmješteni [[Isfahan]], [[Širaz]], [[Kazvin]] i [[Teheran]], a takva se struktura zadržala do današnjeg dana<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Izuzevši [[Prijestolnica|prijestolnice]], razmještaj ostalih većih gradova uvjetovan je prvenstveno [[Ekonomska geografija|ekonomskim]] ili [[Religijska geografija|religijskim]] faktorima (npr. [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Jazd]] i [[Šijiti|šijitski]] [[Ardabil]] i [[Mašhad]]). U užem [[Urbana geografija|geografskom]] kontekstu, najveće iranske gradove karakterizira smještaj na [[ravnica]]ma tik uz podnožje [[planina]] što je fenomen koji se može objasniti lokalnim [[klima]]tskim razlikama odnosno tradicionalnim korištenjem [[kanat]]a za [[navodnjavanje]]<ref name="IranicaCitiesIGeo"/>. Ubrzana [[urbanizacija]] od sredine [[20. vijek]]a ishod je političke [[Centralizacija|centralizacije]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>, a najznačajnije moderno [[Popis gradova u Iranu|urbano žarište]] svakako je [[Teheran]] čija se zona utjecaja [[1950-ih]] godina protezala sjeverozapadom i centrom zemlje, dok je prema jugozapadu bila ograničena [[Zagros]]om. Gradovi uz [[Perzijski zaljev]] smješteni zapadno i južno od navedenog masiva istovremeno su gravitirali [[Abadan]]u, ali [[promet]]nim razvojem tokom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] godina potpali su pod utjecaj teheranske zone, isto kao [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]] i [[Fars]]<ref name="IranicaGeoIIIPol"/>. Izuzevši [[Teheran]], danas se značajnim urbanim žarištem smatra [[Mašhad]] kojem gravitiraju sve sjeveroistočne i istočne [[Iranske pokrajine|pokrajine]], a među ostale spadaju [[Tabriz]], [[Isfahan]] i [[Širaz]]<ref>[[#Hourcade1998|Hourcade, Bernard (1998.)]], str. 52.-53.</ref>. Prema posljednjem [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[2006.]] godine, u [[Iran]]u se nalazi 1016 gradova s ukupno 48,259.964 žitelja<ref name="IranOstan2006"/>. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:Tehran 51.41504E 35.69272N.jpg|<center>[[Teheran]] Datoteka:Mashhad iran.jpg|<center>[[Mašhad]] Datoteka:Ispahan ville.jpg|<center>[[Isfahan]] Datoteka:2010-06-15 15-30-01 Tabriz - Tehran.jpg|<center>[[Tabriz]] Datoteka:Karaj ISS023 1.JPG|<center>[[Karadž]] </gallery> === Ekonomska geografija === {{glavni|Ekonomija Irana}} {{dvostruka slika|right |Iran Industry (Cro).jpg|200px|Iran Major Crops (Cro).jpg|200px |Glavna [[Industrija|industrijska]] žarišta| i [[Usjev|poljoprivredne kulture]] }} Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] i postupno se razvijalo tokom sljedećih desetaka godina, a stepen potpuno industrijalizirane zemlje dosegnuo je sredinom [[1970te|1970-ih]] godina<ref name="IranicaEconomyIEG">[[#IranicaEconomyIEG|Planhol, Xavier (de) (15.12.1997.)]]</ref>. Za vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna su industrijska postrojenja (osobito [[Nafta|naftna]]) na jugozapadu bila oštećena, temeljem čega je uslijedio trend njihovog dislociranja prema unutrašnjosti. Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400&nbsp;km² odnosno 13,43[[%]] od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="IranicaEconomyIEG"/>. Sve do početka [[19. vijek]]a Iran je bio gotovo u potpunosti nepristupačan sa svih strana, a sa susjedima su ga povezivali uski planinski [[Planinski prijevoj|prijevoji]]<ref name="IranicaEconomyIEG"/>. Danas [[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. [[CIA|Američke]] procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927 [[km]], od čega je 125.908&nbsp;km (73[[%]]) [[asfalt]]irano. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442 [[km]], dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000&nbsp;km. Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]] koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar-e Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Centralna Azija|Centralne Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar-e Anzali]], [[Amirabadska luka|Amirabad]] i [[Bandar-e Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Deseci [[Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]] − diljem zemlje aktivno ih je 319, od čega 133 [[asfalt]]iranih. == Geologija == [[Datoteka:Iran major tectonic plates (Cro).PNG|mini|desno|250px|<center> Primarne [[litosferne ploče]] u okolini [[Iran]]a]] {{Glavni|Geologija Irana}} [[Iran]] u generalnom [[Geologija|geološkom]] smislu karakterizira pripadnost planinskom pojasu [[Evroazijska ploča|evroazijske]] [[litosferne ploče]] iz [[tercijar]]nog [[Geološka hronologija|perioda]], odnosno u užem smislu prostranoj [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] proizišlom konsolidacijom [[prekambrij]]skog temelja kojeg neki [[Geolog|geolozi]] smatraju odvojkom prekambrijske [[Arapska ploča|arapske ploče]]<ref name="IranicaGeology">[[#IranicaGeology|Ehlers, Eckart (15.12.1989.)]]</ref>. Prirastanje više ili manje stabilnih ostataka prekambrijskih strukturalnih slojeva (tzv. „centralna masa”) i geološki mladih elemenata poput tercijarnih [[Planina|planinskih]] zona [[Alborz]]a ili [[Zagros]]a je neosporno, ali tumačenje njihovog razvoja prošlo je kroz drastične promjene<ref name="IranicaGeology"/>. Ne ulazeći u pojedinosti o [[Historija znanosti|znanstvenoj historiji]], sadašnje stanje može se sažeti na sljedeći način<ref>[[#Rosen1969|Rosen, Norman C. (1969.)]]</ref>: :<tt>a)</tt> [[Alborz]] i [[centralnoiranski masiv]] u [[Stratigrafija|stratigrafskom]] i [[struktura]]lnom smislu prožimaju se mnogo više nego što je prvobitno pretpostavljano. :<tt>b)</tt> Nedostaju [[Paleozoik|paleozojski]] [[orogen]]i (između [[Proterozoik|kasnog prekambrija]] i [[Srednji trijas|srednjeg trijasa]]) što ukazuje da je centralni [[Iran]] iskusio vjerovatno ujednačene [[kontinent]]alne i [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne]] uvjete odnosno [[Tektonika ploča|tektonsku stabilnost]]. :<tt>c)</tt> [[Mezozoik|Mezozojske]] i [[tercijar]]ne zone karakterizira [[alpska orogeneza]] koja prekriva sve dijelove centralnog Irana zajedno s periferijama. Konkretno, periferni nabori pojaseva poput [[Kopet-Dag]]a, masiva [[Makran]]a ili [[Zagros]]a uključeni su u [[Geosinklinala|geosinklinalni]] razvoj dok iranska jezgra zadržava svoj epikontinentalni karakter. :<tt>d)</tt> Za razliku od drugih [[regija]] [[svijet]]a, iranski [[masiv]]i [[tercijar]]nog porijekla zadržavaju snažne predtercijarne elemente, uključujući [[prekambrij]]ske [[orogen]]e. :<tt>e)</tt> Moderna [[Geologija|geološka]] istraživanja ukazuju da je tzv. „centralna masa”, prvobitno spominjana u kontekstu ostatka [[Paleozoik|paleozojske]] podloge, vjerovatno ograničena samo na manje dijelove centralnog [[Iran]]a odnosno tzv. „[[Dašt-e Lut|lutski]] blok”. == Geomorfologija == {{Glavni|Geomorfologija Irana}} [[Datoteka:Iran topo hr.svg|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Reljef]]na [[karta]] [[Iran]]a]] [[Reljef]]i u [[Iran]]u mogu se okvirno podijeliti u dvije kategorije:<ref name="KiyaniHaftlang2003.911">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 9.-11.</ref> :<u>[[Planinski masiv]]i:</u> :* [[Alborz]] ‒ proteže se čitavim sjevernim dijelom zemlje, od [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] do [[Horasan (pokrajina)|Horasana]] u regionalnom smislu. Južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] masiv se lagano zakrivljava prema unutrašnjosti što je rezultat pritiska gornjeg dijela [[Evroazijska ploča|evroazijske]] [[Litosferne ploče|ploče]]. Prosječne je širine 100 [[km]] dok se [[nadmorska visina]] kreće se između 3000 i 3500 [[Metar|m]], a njegova najviša i najvažnija tačka je vulkan [[Damavand]] (5671 m). :* [[Zagros]] ‒ proteže se oko 1200 [[km]] od sjeverozapada zemlje do [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] na jugoistoku. Prosječne je širine 600 [[km]] odnosno 3500 [[Metar|m]] visine s [[Dena|Denom]] (4448 m) kao najvišim planinskim vrhom. :* [[Kuhrud|Centralnoiranski masiv (Kuhrud)]] ‒ proteže se u unutrašnjosti zemlje usporedno sa [[Zagros]]om na kojeg se nadovezuje na jugu, kao i na Istočnoiranski masiv prema jugoistoku. :* [[Istočnoiranski masiv]] ‒ proteže se dužinom od oko 2800 [[km]] u smjeru sjever-jug, od doline [[Džam-Rud]]a u [[Razavi Horasan]]u do jugoistočnog [[Balučistan]]a gdje se nadovezuje na masiv susjednog [[Pakistan]]a. Odvojci istočnoiranskog masiva uključuju planine [[Kuh-e Džam]], [[Džebal Barez]], [[Tun (planina)|Tun]] i [[Kuh-e Palangan]]. :<u>[[Ravnica|Ravničarska područja]]:</u> :* Unutrašnje [[Geološka depresija|depresije]] ‒ [[pustinje]] [[Dašt-e Lut]] i [[Dašt-e Kavir]]; zatvorena korita [[rijeka]], [[Jezero|jezera]] i [[močvare]]. :* [[Nizija|Nizije]] ‒ [[mogan]]ske [[stepe]], [[Gilan]], [[Mazandaran]] i [[Golestan]] uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu; [[huzestan]]ska nizija; [[Obala|obalni]] pojas [[Omanski zaliv|Omanskog]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. :* [[Pustinja|Polupustinjska]] područja ‒ [[Dašt-e Naz|Naz]], [[Dašt-e Arzhan|Arzhan]], [[Dašt-e Lali|Lali]], [[Tal Ahugan]], [[Čaldiran]], itd. == Klima == {{glavni|Klima Irana}} {| class="wikitable" border="1" style="float:right" |- | [[Datoteka:Iran-climate-map.svg|250px|right|Iran climate map showing locations of province capitals]] | {{legenda|#2adb34|<tt>'''Cfsa'''</tt> ‒ [[Umjereno topla kišna klima|umjerena kišna kaspijska]]}} {{legenda|#70ff40|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|umjerena kaspijska]]}} {{legenda|#caffff|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|sredozemna]]}} {{legenda|#cae4ff|<tt>'''Csa'''</tt> ‒ [[Sredozemna klima|sred.]] s [[Proljeće|proljetnim]] [[kiša]]ma}} {{legenda|#9dbfff|<tt>'''Dsa'''</tt> ‒ [[Snježno-šumske klime|snježno-šumska]]}} {{legenda|#ffffff|<tt>'''ET'''</tt> ‒ [[Planinska klima|planinska]]}} {{legenda|#f0f099|<tt>'''BSk'''</tt> ‒ [[Stepska klima|hladna stepska]]}} {{legenda|#f5ce88|<tt>'''BSh'''</tt> ‒ [[Stepska klima|vruća stepska]]}} {{legenda|#f0f0f0|<tt>'''BWk'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|hladna pustinjska]]}} {{legenda|#f5d8ea|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|vruća pustinjska]]}} {{legenda|#ffca93|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|vruća pustinjska obalna]]}} {{legenda|#ffeb6d|<tt>'''BWh'''</tt> ‒ [[Pustinjska klima|pustinjska obalna]]}} |} Precizno određivanje [[klima]]tskih zona [[Iran]]a otežano je zbog relativno kasnog početka aktivnijeg [[Klimatologija|klimatološkog]] istraživanja (krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]<ref>[[#Fisher1968|Gandži, Muhamed Hasan (1968.)]], 212.</ref>) odnosno velikih udaljenosti između [[Meteorološka postaja|meteoroloških stanica]] zbog čega [[izoterme]] i [[izohijete]] na klimatskim [[karta]]ma mogu prilično odstupati<ref name="IranicaClimate">[[#IranicaClimate|Ehlers, Eckart (15.12.1992.)]]</ref>, pa tako i postojeće karte klimatskih zona utemeljene prema uvriježenoj [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Iranom dominiraju dva Köppenova klimatska razreda ‒ [[Suha klima|suhe]] (<tt>B</tt>) u [[teritorij]]alnom odnosno [[umjereno tople kišne klime]] (<tt>C</tt>) u [[Demogeografija|demogeografskom]] kontekstu, dok manja područja zauzimaju razredi [[Snježno-šumske klime|snježno-šumskih]] (<tt>D</tt>) i [[Snježne klime|snježnih klima]] (<tt>E</tt>)<ref name="KiyaniHaftlang2003.1725">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 17.-25.</ref>. == Hidrologija == === Hidrografija === ==== Mora ==== {{glavni|Perzijski zaljev|Omanski zaljev|Kaspijsko more}} [[Iran]] na [[jug]]u izlazi na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] koji su spojeni [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacem]], te nadovezuju potonju vodenu masu na [[Arapsko more]] odnosno [[Indijski okean]]. Duljina [[Obala|obale]] je 2045 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> i ima vrlo mali [[koeficijent razvedenosti]] što podrazumijeva ograničen broj većih [[otok]]a, [[poluotok]]a i [[zaljev]]a. [[Perzijski zaljev]] karakterizira plitkost (do 50 [[Metar|m]]) i u svom [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu predstavlja [[Geološka depresija|depresiju]] koja se ispod [[Nadmorska visina|razine mora]] našla prije 10 − 15 hiljada godina zbog [[Transgresija|transgresije]], a njena [[obala]] s iranske strane je [[Dalmatinski tip obale|dalmatinskog tipa]] odnosno pruža se usporedno s linearnim [[reljef]]nim oblicima [[Zagros]]a. Manja odstupanja u ovoj [[Litoralna geografija|litoralnoj strukturi]] postoje zbog [[Riječna delta|riječnih delti]] [[Zohre]], [[Hele]], [[Mand (rijeka)|Manda]] i [[Mehran (rijeka)|Mehrana]], dok [[estuarij]]a nema jer [[morske mijene]] nisu izražene. [[Obala]] se u užem smislu dijeli na [[Stijena|stjenovitu]] s [[klif]]ovima i [[Pijesak|pješčanu]] − prva je nastala [[Abrazija|abrazijom]] strmijih [[antiklinala]] i karakteristična je za jug [[Bušeherska pokrajina|Bušeherske pokrajine]] odnosno [[Sistan i Balučistan|Balučistan]] na istoku [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]], a druga je produkt [[Morske mijene|plime i oseke]] kod [[Priobalje|priobalja]] blažeg nagiba u [[Huzestan]]u i [[Hormuzgan]]u. [[Bočata voda|Bočate]] obalne [[močvare]] najbogatija su [[Biogeografija|biogeografska]] područja i pojavljuju se na krajnjem [[aluvij]]alnom sjeveru Perzijskog zaljeva, između [[Kopno|kopna]] i otoka Kešm, te na riječnim [[Ušće|ušćima]] u Omanski zaljev koji je neusporedivo više izložen djelovanju [[Indijski okean|otvorenog okeana]]. Iranski [[Spisak iranskih ostrva|ostrva]] uglavnom su raspoređena na centralnom dijelu južne obale tj. uz [[Hormuški tjesnac]], a najveća među njima su [[Kešm]] (1491 [[km²]]), [[Kiš]] (91,5&nbsp;km²), [[Lavan]] (76&nbsp;km²), [[Larak]] (49&nbsp;km²) i [[Hormuz (otok)|Hormuz]] (42&nbsp;km²). Njihove funkcije uveliko se razlikuju − dok su neka popularna [[Turizam|turistička]] odredišta (npr. [[Kiš]]), druga su zbog [[Privreda Irana|privredno]]-[[Geopolitika|geopolitičkih]] okolnosti u potpunosti podređena [[Industrija|industriji]] i transportu [[Nafta|nafte]] odnosno [[Oružane snage Irana|oružanim snagama]] (npr. [[Larak]], [[Harg]] i [[Abu Musa]]). Najvažnije morske [[Luka|luke]] su [[Bandar-e Homeini]], [[Bušeher]] i [[Bandar Abas|Bandar-e Abas]], dok postoji i niz drugih obalnih naselja orijentiranih na [[ribarstvo]] ili vađenje [[biser]]a. [[Kaspijsko jezero]] može se smatrati [[more]]m na temelju više osobina − [[Fizička geografija|fizičkih]] okvira, [[salinitet]]a vode (13,1‰<ref name="IranicaCaspIGeo">[[#IranicaCaspIGeo|Planhol, Xavier (de) (15.12.1990.)]]</ref>), [[Geomorfologija|geomorfološkog]] postanka (ostatak [[Paratetis]]a), te [[promet]]ne povezanosti sa svjetskim morima preko [[Rusija|ruskih]] [[kanal]]a. Ova je vodena masa ranije bila poznata i kao ''[[Hirkanija|Hirkanijsko]] more''<ref name="IranicaCaspIGeo"/> dok je [[Iran]]ci danas nazivaju ''[[Mazandaran]]skim morem'', ali sva tri naziva su [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Iranska [[obala]] proteže se 765 [[km]]<ref name="SCILenIranBord"/> i kao u slučaju [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] karakterizira je mali [[koeficijent razvedenosti]] odnosno odnosno plitkost [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]]. [[Litoralna geografija|Litoralna]] struktura je uglavnom [[aluvij]]skog tipa zahvaljujući djelovanju [[Popis iranskih rijeka|rijeka]] s [[Alborz]]a i [[Kopet-Dag]]a, a njenu monotonost razbijaju dvije velike [[Laguna|lagune]] pokraj [[Bandar-e Anzali]]ja na zapadu odnosno [[Bandar-e Turkaman]]a na istoku<ref name="IranicaCaspIGeo"/>, te [[Močvara|močvarna područja]] u [[Riječna delta|deltama]] [[Safid-Rud]]a, [[Gorgan-Rud]]a i [[Atrak]]a<ref name="Fisher1968.189"/>. Osim dvije spomenute [[Luka|luke]], važni obalni gradovi su i [[Astara]], [[Rudsar]], [[Ramsar]], [[Čalus]], [[Novšaher]] i [[Babolsar]]. [[Ribarstvo]] na ovim prostorima igra značajnu [[Gospodarstvo Irana|gospodarsku]] ulogu, osobito zbog proizvodnje skupocjenog [[kavijar]]a. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:QeshmIsland NASA.jpg|<center>[[Satelitsko snimanje|Satelitski prikaz]] [[Kešm]]a, najvećeg [[iran]]skog [[otok]]a Datoteka:Hengamsland.jpg|<center>[[Klif]]ovi [[Hengam]]a<br>([[Perzijski zaljev]]) Datoteka:Khezr Beach, Hormoz Island, Persian Gulf, Iran, 02-09-2008.jpg|<center>[[Obala]] [[Hormuz (otok)|Hormuza]]<br>([[Perzijski zaljev]]) Datoteka:Caspian sea from namak abrood.jpg|<center>Pogled na [[Kaspijsko more]] s [[Namakabrud]]a Datoteka:Mazandaran Sea Beach.jpg|<center>[[Plaža]] u [[Mazandaran]]u<br>([[Kaspijsko more]]) </gallery> ==== Rijeke ==== {{glavni|Popis iranskih rijeka}} [[Datoteka:Iran drainage basins.png|mini|desno|250px|Glavni [[sliv]]ovi [[Iran]]a:<br>• [[Perzijski zaljev|Perzijskozaljevski sliv]]<br>• [[Kaspijsko jezero|Kaspijski sliv]]<br>• [[Urmijsko jezero|Urmijski sliv]]<br>• [[Iranska visoravan|Unutrašnji sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Namak|Namački (masilski) sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Dašt-e Kavir|Kavirski sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Gavhuni|Gavhunski (zajanderudski) sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Bahtegan|Nejriški sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Hamun-e Džaz-Murijan|Murijanski sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Dašt-e Lut|Lutski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Hamun-e Helmand|Sistanski sliv]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;• [[Karakum|Karakumski sliv]]]] [[Iran]] se u strogom [[Hidrologija|hidrološkom]] smislu može okvirno podijeliti na dva [[sliv]]a − otvoreni [[Indijski okean|indijskookeanski]] na rubnom jugu i zapadu, te zatvorene sljevove u ostatku zemlje<ref name="IranicaDrainage">[[#IranicaDrainage|Ehlers, Eckart (15.12.1995.)]]</ref>. Njihova [[razvodnica]] nije orografski određena tj. ne prati planinske vrhove [[Zagros]]a već je smještena istočnije i proteže se od [[Hamadan]]a kroz suhe [[Dolina|doline]] prema jugu. Ova hidrološka anomalija rezultat je [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture [[orogen]]a koji preusmjerava [[otjecanje]] u smjeru suprotnom od njihovih površinskih korita i provodi ga do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaHydrologyII">[[#IranicaHydrologyII|Ehlers, Eckart (15.12.2004.)]]</ref>. Hidrolozi indijskookeanski sliv ograničavaju na perzijskozaljevski u užem smislu (uključujući [[Omanski zaljev]]) dok unutrašnje dijele na tri osnovna dijela, temeljem čega se [[Iran]] sastoji od četiri glavna [[sliv]]a<ref name="IranicaDrainage"/>: # [[Perzijski zaljev|Perzijskozaljevski sliv]] # [[Kaspijsko jezero|Kaspijski sliv]] # [[Urmijsko jezero|Urmijski sliv]] # [[Iranska visoravan|Unutrašnji sliv]] Perzijskozaljevski najvažniji je među navedenima jer obuhvata područje od ~336.000 [[km²]] koje snabdijevaju najvodonosnije [[Popis iranskih rijeka|iranske rijeke]] − među njima [[Karun]] (575 [[m³/s]]) i [[Dez]] (375 m³/s). S obzirom da je zapadni [[Zagros]] izravno izložen [[Kiša|kišonosnim]] sredozemnim strujama<ref name="IranicaHydrologyII"/> i da većina otopljenog [[snijeg]]a zbog spomenutog geomorfološkog fenomena [[Otjecanje|otječe]] prema zapadu, rijeke i potoci tokom [[Proljeće|proljeća]] mogu imati i deseterostruko veći [[Istjek (hidrologija)|istjek]] od minimalnog ([[Ljeto|kasnoljetnog]])<ref name="IranicaDrainage"/>. [[Kaspijsko jezero|Kaspijski sliv]] obuhvata uski sjeverni pojas od ~193.000&nbsp;km² na kojem teče više stotina manjih [[potok]]a, dok se veća [[Porječje|porječja]] svode na [[Aras]], [[Safid-Rud]], [[Gorgan-Rud]] i [[Atrak]]. Sliv [[Urmijsko jezero|Urmijskog jezera]] izdvaja se među glavne prvenstveno zato što je perzijskozaljevskim i kaspijskim odvojen od unutrašnjosti, a obuhvata područje od ~55.000 [[km²]] kojim prevladavaju porječja [[Zarin-Rud]]a i [[Talhe-Rud]]a. Unutrašnji sliv se zbog veličine (~1,023.000&nbsp;km²) i složenih orografskih osobina dijeli na osam manjih dijelova, uglavnom [[Geološka depresija|depresije]] sa [[Godišnja doba|sezonskim]] tekućicama. Među stalne rijeke u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]] spadaju samo [[Zajande-Rud]] koja snabdijeva [[Isfahanska pokrajina|isfahansku makroregiju]], granična [[Hari|Hari-Rud]], te ušće [[Helmand]]a u [[sistan]]skoj kotlini čiji se ostatak toka u potpunosti proteže [[Afganistan]]om. [[Ušće|Ušća]] unutrašnjih rijeka uglavnom su u [[močvara]]ma, [[Slano jezero|slanim jezerima]] ili [[oaza]]ma, a čest fenomen su tzv. [[Unutrašnja delta|unutrašnje delte]]. Plovnih rijeka u [[Iran]]u nema, izuzevši tok [[Arvand-Rud]]a do [[Horamšaher]]a kojeg dijeli s [[Irak]]om<ref name="IranicaDrainage"/>. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:Kandelu 9.JPG|<center>[[Haraz]]<br>([[Kaspijsko jezero|kaspijski sliv]]) Datoteka:Koohareh waterfall, Namarestagh, Iran 1552.jpg|<center>[[Namarestak-Rud]]<br>(kaspijski sliv) Datoteka:Taleghan river.jpg|<center>[[Talekan (rijeka)|Talekan]]<br>([[Iranska visoravan|unutrašnji sliv]]) Datoteka:Rudband2.jpg|<center>[[Dez]] kod [[Dezful]]a ([[Perzijski zaljev|perzijskozaljevski sliv]]) |<center>Izvor [[Bastak-Rud]]a (perzijskozaljevski sliv) </gallery> ==== Prirodna jezera ==== {{glavni|Popis iranskih jezera}} Veća [[Jezero|jezera]] u [[Iran]]u su [[Geološka depresija|depresijskog]] tipa i karakteriziraju ih visoki [[salinitet]] odnosno plitkost. Najveće jezero u zemlji i ujedno 3. najveće [[slano jezero]] u [[svijet]]u jest [[Urmijsko jezero]] (5200 [[km²]]) u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] s više od 100 [[otok]]a i [[otočić]]a, čija je površina (~1300 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]) gotovo prepolovljena tokom [[2000-ih]] zbog izgradnje niza [[brana]] na njenim [[Pritok|pritocima]]. Jezera sličnih karakteristika nalaze se i centralnom [[Zagros]]u odnosno pokrajini [[Fars]] − uglavnom su slana zbog prodiranja [[dijapir]]a<ref name="LeturmyRobin2010.4345"/> (npr. [[Bahtegan]], [[Maharlu]] i [[Tašk]]), ali ima i slatkovodnih (npr. [[Parišan]] i [[Aržan (jezero)|Aržan]]). Njihova površina može se protezati i preko 1000 [[km²]], dok za vrijeme [[Suša|sušnih]] [[Godišnja doba|sezona]] ili godina mogu u potpunosti presušiti. Slični [[Limnologija|limnološki]] fenomeni pojavljuju se i u depresijama širom zemlje kao što su [[Hamun-e Džaz-Murijan]] između [[Kermanska pokrajina|Kermanske pokrajine]] i [[Sistan i Balučistan|Balučistana]], [[Namak]] u [[Komska pokrajina|Komskoj pokrajini]], [[Namakzar]] u [[Razavi Horasan]]u ili [[Hamun-e Helmand]] u [[Sistan i Balučistan|Sistanu]]. Tokom većeg dijela godine takva se jezera pretvaraju u [[Močvara|močvare]] i ispresjecani su rukavcima [[Unutrašnja delta|unutrašnjih delti]] sezonskih tekućica. Slatkovodna jezera karakteristična su za sjever zemlje poput padina [[Alborz]]a gdje se javljaju tektonska i [[Ledenjačko jezero|ledenjačka jezera]], dok se na [[Sabalan]]u povremeno puni i jedino [[Sabalansko jezero|kratersko jezero]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.1116"/>. Najznačajnija prirodna slatkovodna jezera su [[Zarivar]], [[Gohar (jezero)|Gohar]], [[Valašt]] i [[Tar (jezero)|Tar]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 35.-36.</ref>, a diljem zemlje nalaze se i stotine [[Umjetno jezero|umjetnih jezera]] nastalih podizanjem [[brana]]<ref name="PressTV24102010">[[#PressTV24102010|PressTV (24.10.2010.)]]</ref>. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:Urmia lake drought.gif|<center>[[Urmijsko jezero]]<br>([[1984.]] i [[2014.]]) Datoteka:Bakhtegan.jpg|<center>[[Maharlu]] (''[[Zapad|W]]''), [[Tašk]] (''[[Sjever|N]]'') i [[Bahtegan]] (''[[Jug|S]]'') Datoteka:Hamoun Oasis wetlands 1976 satelite.jpg|<center>[[Hamun-e Helmand]]<br>([[Sistan i Balučistan|Sistan]]) Datoteka:Marivan-zarivar-Iran.jpg|<center>[[Zarivar]]<br>([[Kurdistanska pokrajina]]) Datoteka:Valasht.jpg|<center>[[Valašt]]<br>([[Mazandaran]]) </gallery> === Hidrotehnika === ==== Vodoopskrba ==== {{glavni|Hidrotehnika u Iranu}} [[Datoteka:Kohrang.jpg|mini|desno|300px|<center>Sistem [[Tunelsko-branski sistem Kuhrang|Kuhrang]]]] Izvori za [[Vodovod|vodoopskrbu]] i [[navodnjavanje]] u [[Iran]]u su:<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>: * [[Kiša|Kišnica]] * Površinske [[Voda|vode]] * [[Podzemne vode]] * [[Desalinizacija|Desalinizirane]] vode U sjevernim, sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje kao i u predjelima visokih [[planina]] (osobito [[Zagros]]a i [[Alborz]]a) koriste se [[Kiša|kišnica]] i površinske vode, a glavni i najvažniji izvori u [[Pustinja|pustinjskim]] područjima južno od Alborza su površinske i [[podzemne vode]]. U centralnim, južnim i istočnim dijelovima [[Iran]]a (izuzevši planinska područja) [[poljoprivreda]] je manje ovisna o kišnici i površinskim vodama s obzirom da su [[padaline]] i stalne tekućice rijetkost, zbog čega se opskrba vrši uglavnom korištenjem podzemnih voda koje se crpe pomoću [[kanat]]a, [[bunar]]a i [[Hidraulička pumpa|pumpi]]<ref name="IranicaAbIII">[[#IranicaAbIII|Beaumont, Peter (15.12.1982.)]]</ref>. U jugoistočnim dijelovima zemlje (pokrajina [[Sistan i Balučistan]]) površinske [[Voda|vode]] korištene su na uštrb podzemnih sve do [[1970-ih]] kada nastupa obrat. Na krajnjem jugu Irana što se prvenstveno odnosi na obalna naselja uz [[Perzijski zaljev]] i pripadajuće [[otok]]e vrši se [[desalinizacija]] i to isključivo za dobijanje [[Pitka voda|pitke vode]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.2930"/>. Zbog ograničenja u zalihama vode na relativno naseljenim sjeverozapadnim dijelovima [[Iranska visoravan|unutrašnje visoravni]], od sredine [[20. vijek]]a pokrenut je niz hidrotehničkih projekata sa svrhom preusmjeravanja bogatih tokova perzijskozaljevskog i kaspijskog [[sliv]]a prema unutrašnjosti zemlje. Prvi među takvim projektima bio je [[tunel]]sko-[[Brana|branski]] sistem [[Tunelsko-branski sistem Kuhrang|Kuhrang]] kojim je tunelom dužine 2,7 [[km]] dio [[Karun]]ovog toka preusmjeren na [[Zajande-Rud]] koja snabdijeva [[Isfahanska pokrajina|Isfahansku pokrajinu]], a ranih [[1980-ih]] slično je napravljeno i s rijekom [[Lar (rijeka)|Lar]] zbog vodoopskrbe [[Teheran]]a<ref name="IranicaAbIII"/>. Godine [[2012.]] pokrenuta je i prva faza opsežnog projekta ''[[Iranrud]]'' kojim se [[Crpka|crpi]] voda iz [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] ([[Salinitet|sal.]] 13,1‰<ref name="IranicaCaspIGeo"/>), desalinizira u obalnim postrojenjima, te potom [[Hidraulička pumpa|pumpa]] u [[cjevovod]]e koji snabdijevaju [[Semnanska pokrajina|Semnansku pokrajinu]] (~200,000.000 [[m³]] godišnje)<ref>[[#FarsNews1742012|Fars News (17.4.2012.)]]</ref>. Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanih]] područja u [[Iran]]u je 82.970 [[km²]] (5. u [[svijet]]u). ==== Brane i umjetna jezera ==== {{glavni|Popis iranskih brana}} [[Datoteka:Karun-Dez watershed Dams (Cro).png|mini|desno|300px|<center>{{sh simbol}} [[Karta]] i šematski razvedeni presjek projekata glavnih [[brana]] na porječju [[Karun]]a i [[Dez]]a]] [[Suša|Oskudnost vode]] na području [[Iran]]a još je od [[Stari vijek|starog vijeka]] rezultirala gradnjom [[brana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''sad'') i [[nasip]]a (perz. ''band'') koji su predstavljali učinkovita [[Građevinarstvo|građevinska]] sredstva u borbi protiv suše i odljeva vode, jednako kao i podzemni kanali poznati kao [[kanat]]i. Iz [[Historija Irana|historijske]] perspektive, [[Iran]] je jedna od malobrojnih zemalja koja ima milenijumsku kontinuiranu tradiciju u izgradnji velikih [[brana]] među kojima su neke od najstarijih<ref name="KiyaniHaftlang2003.3334">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 33.-34.</ref>: * [[Band-e Bahram]] − nalazi se južno od [[Širaz]]a i izgrađena tokom [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]] odnosno prije oko 2500 godina. * [[Hari#Historija|Darijeva brana]] − podignuta je na rijeci [[Hari]] za vrijeme vladavine [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]]; iako ostaci nisu pronađeni postojanje ove pokretne brane ovjereno je u [[Herodot]]ovim djelima. * [[Band-e Kaisar]] (Cezarova brana) − sagradili su je [[Rimska vojska|rimski zarobljenici]] u [[Šuštar]]u za [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog]] vladara [[Šapur I.|Šapura I.]]; dijelom je [[Šuštarski hidraulički sistem|složenog hidrauličkog sistema]] upisanog na [[UNESCO]]-ovu [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]]. * [[Band-e Mizan]] − također iz [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]] ([[3. vijek|3.]] − [[7. vijek|7. v.]]) odnosno na [[Karun]]u, i danas u upotrebi. * [[Band-e Amir]] − smještena 35 [[km]] sjeveroistočno od [[Širaz]]a, izgrađena je prije približno 1000 godina tokom vladavine dinastije [[Dejlamiti|Dejlamita]], koristi se i danas. * [[Band-e Save]] (lokalno i [[Abas I.|Abasova]] brana) − visoka je 40 [[Metar|m]] i nalazi se 37 [[km]] od [[Save (Iran)|Sava]]; njena izgradnja datira se u [[Ilhanidi|ilhanidsko]] ([[13. vijek|13.]] − [[14. vijek|14. v.]]) odnosno obnova u [[Safavidska Monarhija|safavidski period]] (oko [[1600.]] g.); zbog velike rupe pri dnu danas je neupotrebljiva. * [[Band-e Karab]] − nalazi se u [[Razavi Horasan]]u; visoka 28 m odnosno široka 40 m; također iz safavidske epohe. Otkrićem [[cement]]a u [[19. vijek]]u kao i razvojem [[Građevinarstvo|građevinarstva]] i [[Hidraulika|hidraulike]] došlo je do drastičnog napretka u tehnologiji gradnje [[brana]] diljem [[svijet]]a, pa tako i u cijelom [[Iran]]u. Zbog promjena u [[Gospodarstvo Irana|gospodarskoj]] politici i povećanja interesa za nenaftna područja energetike, iranska je vlada proglasila izgradnju brana strateškim interesom što je došlo do izražaja tokom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina kada se diljem zemlje gradi veliki broj novih [[brana]]. Njihova važnost je višestruka s obzirom da služe ne samo kao golemi [[Umjetno jezero|vodospremnici]] već i za [[Energetika|energetiku]], [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], [[Industrija|industriju]] i [[promet]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3334"/>. S obzirom na orografske i hidrografske okolnosti većina takvih projekata smještena je u [[#Planine|planinskim]] dijelovima zemlje, a najimpozantniji među njima je onaj tzv. karunskih kaskada u [[Huzestan]]u. Sastoji se od ukupno 16 planiranih brana odnosno umjetnih jezera na porječju [[Karun]]a i [[Dez]]a čijim se ukupnim energetskim kapacitetom može mjeriti isključivo [[Kina|kineski]] sistem [[Hidroelektrana Tri klanca|Tri klanca]], a uključuje najvišu nasutu ([[Masdžid-Sulejman (brana)|Masdžid-Sulejman]]) odnosno najvišu [[beton]]sku branu na svijetu ([[Bahtijari (brana)|Bahtijari]] − u izgradnji). Do [[2010.]] godine dovršeno je pet od 16 brana (uz dodatne četiri u izgradnji) čime su stvorena [[Umjetno jezero|umjetna jezera]] zapremnine ~10 [[km³]] odnosno površine ~200 [[km²]] na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] između 300 − 1800 [[Metar|m]]. Izuzevši karunske kaskade [[Iran]] je krajem [[2000-ih]] gradio još 135 [[brana]]<ref name=PressTV8102011>[[#PressTV8102011|PressTV (8.10.2011.)]]</ref> odnosno izrađivao studije za dodatnih 170 projekata<ref>[[#PressTV20112008|PressTV (20.11.2008.)]]</ref> čime se pozicionirao kao treći najveći graditelj brana u [[svijet]]u<ref name=PressTV8102011/>, iza [[Kina|Kine]] i [[Turska|Turske]]. Godine [[2011.]] u zemlji je bilo operativno ukupno 538 brana<ref name="PressTV24102010"/>. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:Sushtar Bridge.jpg|<center>Drevni [[Band-e Kaisar]]<br>([[3. vijek|3. v.]]) u [[Šuštar]]u Datoteka:Taleghan Dam.jpg|<center>Umj. jezero [[Talekan (brana)|Talekan]], [[Kazvinska pokrajina]] Datoteka:Karaj dam.jpg|<center>Umj. jezero [[Amir Kabir (brana)|Amir Kabir]] kod [[Karadž]]a Datoteka:Dez Dam.jpg|<center>[[Deška brana]]<br>([[Andimešk]], [[Huzestan]]) Datoteka:Karun-3 Dam.JPG|<center>Brana [[Karun-3]]<br>([[Ize]], [[Huzestan]]) </gallery> ==== Kanati ==== {{glavni|Kanat}} [[Datoteka:Alluvial fan in Iran.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Kanat]]ni sistem uz [[Aluvijalna lepeza|aluvijalnu lepezu]]]] Od ranog [[Stari vijek|starog vijeka]] [[Perzijanci]] i drugi [[iranski narodi]] bili su poznati po gradnji [[kanat]]a, podzemnih [[vodovod]]a koji su smanjivali ovisnost o [[Godišnja doba|sezonskim]] [[kiša]]ma, površinskim [[Rijeka|vodotocima]] i [[bunar]]ima<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>. Zahvaljujući kanatima, velike količine prikupljenih [[Podzemne vode|podzemnih voda]] gravitacijom su izlijevane na površinu pa su neplodna [[Pustinja|pustinjska]] i [[Stepa|stepska]] područja postala pogodnim za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Neki od njih specifični su po tome da se pod površinom [[Tlo|tla]] protežu i desecima [[kilometar]]a<ref name="IranicaAbIII"/>. Inovacijom, usavršavanjem i širenjem upotrebe [[kanat]]a tokom više hiljada godina [[Historija Irana|iranske historije]] diljem surovih dijelova [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] nicala su nova [[Polje|polja]] i [[Farma|farme]], a time i nova [[Naselje|naselja]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>. Cjelokupno, kanati su u [[Iran]]u odigrali jednaku ulogu kao i velike [[Rijeka|rijeke]] u civilizacijama [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Civilizacija Doline Inda|Indije]] i [[Historija Kine|Kine]] − doveli su do [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] uspona i [[Socijalna geografija|socijalnog]] zadovoljstva<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>, a sredinom [[1. milenij p.n.e.]] i do velike [[Demogeografija|demografske]] odnosno političke ekspanzije [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog Irana]]. Kanati su kasnije širenjem tehnologije [[Put svile|Putem svile]] došli u upotrebu i u [[Kina|Kini]] na [[istok]]u, te [[islam]]skom [[Halifat|ekspanzijom]] i [[Špansko kolonijalno carstvo|španskom kolonizacijom]] do [[Maroko|Maroka]] odnosno [[Meksiko|Meksika]] na [[zapad]]u. Ovi drevni sistemi u [[Iran]]u za [[navodnjavanje]] koriste se i danas iako u manjoj mjeri nego ranije<ref name="KiyaniHaftlang2003.3536"/>, a najstariji među njima u kontinuiranoj upotrebi datiraju se oko [[1000. pne.]] Početkom [[1980-ih]] prema stručnim procjenama u zemlji je bilo aktivno oko 25.000 [[kanat]]a<ref name="IranicaAbIII"/>. == Biogeografija == {{glavni|Zaštićena područja Irana}} === Fitogeografija === {{glavni|Flora Irana}} [[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|225px|desno|{{fr simbol}} [[Biotop]]i [[Iran]]a: {{legenda|#32cd32|Šumska područja}} {{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}} {{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}} {{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}} {{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}} {{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]] Usprkos činjenici da 2/3 [[Iran]]a čine [[stepe]], polupustinje i [[pustinje]], na njegovom [[Tlo|tlu]] zabilježeno je oko 6000 [[vrsta]] [[paprati]] i [[Kritosjemenjače|kritosjemenjača]] što je neusporedivo više od ostalih zemalja u [[Bliski istok|široj regiji]]<ref name="IranicaFloraII">[[#IranicaFloraII|Frey, Wolfgang; Kürschner, Harald; Probst, Wilfried (15.12.1999.)]]</ref>. Također, [[Vegetacija|biljni pokrov]] odnosno [[biom]]e karakterizira izuzetna [[Bioraznolikost|raznolikost]] − [[Kišna šuma umjerenih područja|suptropske kišne]] i [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|mješovite šume]] na jugu [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i sjevernim obroncima [[Alborz]]a, [[Suha klima|sušne]] šume na zapadu [[Zagros]]a, nisko [[grm]]lje i [[drača]] u [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]], te [[Pustinje i vegetacija sušnih područja|polupustinjsko nisko raslinje]] (uključujući [[Afrika|afričke]] tropske [[Kserofiti|kserofite]]) uz [[Obala|obalna]] područja [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaFloraII"/>. Ova raznolika [[Geobotanika|geobotanička]] slika odražava velike kontraste u [[Klima|klimi]] diljem zemlje odnosno [[Evolucija|evoluciju]] [[Flora (biljke)|flore]] koja se uglavnom odvijala na [[iran]]skom tlu, osobito u [[Planina|planinskim]] predjelima. Među takve [[Autohtone vrste|autohtone]] primjere spadaju [[takson]]i ''[[Astragalus]]'', ''[[Acantholimon]]'', ''[[Acanthophyllum]]'', ''[[Nepeta]]'', ''[[Onosma]]'' i ''[[Cousinia]]''. Flora i vegetacija Irana također su obogaćene ostacima taksona koji su nekoć bili daleko rašireniji<ref name="IranicaFloraII"/>. {{Dvostruka slika|left|Ghaleye Rud Khan (40) 4.jpg|150px|Lake miansheh.jpg|150px|<center>[[Džungla|Džungle]] uz [[Kaspijsko jezero|kaspijski]] pojas}} Bez obzira na razlike među stručnim klasifikacijama svjetskih [[Fitogeografija|fitogeografskih]] područja, teritorij [[Iran]]a se prema porijeklu može podijeliti u dvije ekozone − [[Holarktik|holarktičku]] (ili [[Palearktik|palearktičku]]) unutrašnjost odnosno južnu obalnu zonu koja pripada [[paleotropis]]u (ili [[afrotropis]]u). Nadalje, holarktičko se područje dijeli na tri regije − evrosibirsku na sjeveru omeđenu dolinama [[Bodžnurd]]a, rijekom [[Atrak]] i obroncima [[Alborz]]a do 2500 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]], irano-turansku u prostranoj unutrašnjosti koja se nadovezuje na istočnu [[Anatolija|Anatoliju]] odnosno [[Afganistan]] i [[Pakistan]], te saharo-arapsku u južnim nizijama tj. od [[Ilamska pokrajina|Ilamske pokrajine]] i [[Huzestan]]a do [[Makran]]a. Klasifikacija potonje regije nije ujednačena ovisno o stručnim izvorima i njen zapadni dio ponekad sa [[Sind]]om pripaja se [[paleotropis]]u, a granicom se najčešće smatraju sjeverni rubovi [[Rod (taksonomija)|rodova]] ''[[Ziziphus]]'' i ''[[Acacia]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Sjeverne [[šume]] rasprostiru se na 110.750 [[km²]] (~7% teritorije) i mogu se okvirno podijeliti na [[Nizija|nizijsku]] i [[Planina|planinsku]] [[Bjelogorica|bjelogoricu]] čija je granica određena gornjim rubovima [[vrsta]] osjetljivih na [[mraz]] kao što su ''[[Pterocarya fraxinifolia]]'', ''[[Diospyros lotus]]'', ''[[Albizia julibrissin]]'' i ''[[Parrotia persica]]''. Karakteristične nizijske vrste su ''[[Quercus castaneifolia]]'', ''[[Parrotia persica]]'', ''[[Zelkova carpinifolia]]'', ''[[Carpinus betulus]]'', ''[[Carpinus orientalis]]'', ''[[Albizia julibrissin]]'', ''[[Gleditsia caspica]]'', ''[[Acer velutinum]]'' i ''[[Fraxinus excelsior]]'', dok uz [[Popis iranskih rijeka|rijeke]] najčešće rastu ''[[Pterocarya fraxinifolia]]'', ''[[Alnus subcordata]]'' i ''[[Populus caspica]]''. Fizionomiju ovih šuma djelomično određuje i [[Crnogorica|zimzeleno]] grmlje, npr. ''[[Laurocerasus officinalis]]'', ''[[Ilex spinigera]]'', ''[[Ruscus hyrcanus]]'', ''[[Hedera pastuchovii]]'' i ''[[Danae racemosa]]'', te ''[[Buxus hyrcana]]'' na zapadu. U planinskim i nizijskim područjima postoji i obilje [[Epifitne biljke|epifita]] poput [[mahovine]], osobito [[endem]]skih vrsta ''[[Leucodon immersus]]'', ''[[Palamocladium euchloron]]'' i ''[[Pseudoleskeella laxiramea]]'' koje nerijetko u potpunosti prekrivaju [[Deblo|debla]] i grane [[Stablo|stabala]] odnosno [[grm]]lja<ref name="IranicaFloraII"/>. [[Šuma mangrova|Šume mangrova]] javljaju se uz obalu [[Makran]]a i [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] (osobito zapadno od [[Bandar Abas|Bandar-e Abasa]] odnosno između kopna i otoka [[Kešm]]), a među prevladavajuće vrste spadaju ''[[Avicennia marina]]'', ''[[Halocnemum strobilaceum]]'' na većim visinama slanih [[močvara]], te ''[[Rhizophora mucronata]]'' u izoliranim mjestima<ref name="IranicaFloraII"/>. Prorijeđene šume osjetljive na mraz u kojima prevadavaju ''[[Cupressus sempervirens]]'' i ''[[Thuja orientalis]]'' raspoređene su diljem zemlje − od dolina sjevernog masiva [[Alborz]], preko [[Firuzabad]]a u [[Fars]]u, do okoline [[Taftan]]a u [[Sistan i Balučistan|Balučistanu]]. Na svim navedenim područjima rasprostranjena je i ''[[Juniperus excelsa]]'', a djelomično se javlja i u dolinama [[Zagros]]a odnosno planinama u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]. Vrste koje prevladavaju na nižim visinama Zagrosa i u unutrašnjosti su [[hrast]] (''[[Quercus brantii]]'', ''[[Quercus infectoria]]'', ''[[Quercus boissieri]]'', ''[[Quercus libani]]'' i ''[[Quercus brantii]]''), te ''[[Fraxinus rotundifolia]]'', ''[[Acer monspessulanum]]'', ''[[Pistacia khinjuk]]'', ''[[Amygdalus communis]]'' i ''[[Pyrus syriaca]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. <gallery perrow=5 widths=160> Datoteka:VillageA.jpg|<center>Krajolik<br>[[Mazandaran]]a Datoteka:Iran Shomal.JPG|<center>[[Šomal]]ska [[bjelogorica]],<br>[[Alborška pokrajina]] |<center>[[Palme]] u polupustinjskom [[Hormuzgan]]u Datoteka:Saffron Field.JPG|<center>Polja [[šafran]]a kod [[Bihud]]a, [[Južni Horasan]] Datoteka:Cypress of Abarqu - Full view with two school girls in front of it.JPG|<center>[[Sarv-e Abarku]] u [[Jazdska pokrajina|Jazdskoj]], [[čempres]] star 4000 godina </gallery> [[Crnogorica|Zimzeleno]] [[grm]]lje javlja se isključivo u podnožju [[Alborz]]a, dok na njegovim većim visinama i u ostatku zemlje prevladavaju [[Bjelogorica|listopadne]] vrste. U [[Suha klima|sušnim krajevima]] postoji i niz [[Kserofiti|kserofitskih]] vrsta grmova (npr. ''[[Tamarix]]''), među koje se zbog niskih fizionomskih karakteristika ubrajaju i [[Rod (taksonomija)|rodovi]] ''[[Acer]]'' odnosno ''[[Pistacia]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Područja [[Pustinjska klima|pustinjske klime]] uz [[Perzijski zaljev]] obiluju i [[Invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] polupustinjskih grmova iz nubijsko-sindske regije − npr. ''[[Acacia nubica]]'', ''[[Acacia sejal]]'', ''[[Euphorbia larica]]'', ''[[Periploca aphylla]]'', ''[[Stocksia brahuica]]'', ''[[Salvadora persica]]'', te grmoviti ''[[Ziziphus]]''. Ostale rasprostranjene vrste [[Biljke|biljaka]] su razni [[sukulenti]] i [[halofiti]] u unutrašnjim [[#Pustinje|slanim pustinjama]] ili na [[#Mora|morskim obalama]], [[Trava|trave]] i zeljasto bilje (npr. ''[[Aethionema]]'', ''[[Medicago]]'', ''[[Trigonella]]'', ''[[Papaver]]'', ''[[Anthemis]]'', ''[[Senecio]]'', ''[[Gnaphalium]]'', ''[[Lactuca]]'', ''[[Sonchus]]'' i ''[[Plantago]]'') koje se rasprostiru na približno 900.000 [[km²]] [[travnjak]]a odnosno [[pašnjak]]a<ref name="KiyaniHaftlang2003.3745">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 37.-45.</ref>, dok se ograničen broj vrsta nalazi i u [[Pješčana dina|pustinjskim dinama]] (''[[Stipagrostis pennata]]'', ''[[Calligonum stenopterum]]'', ''[[Calligonum bungei]]'') ili na ekstremnim [[#Planine|planinskim]] visinama (''[[Oxytropidetea persicae]]'')<ref name="IranicaFloraII"/>. Diljem [[Iran]]a zabilježeno je više od 1500 [[endem]]skih [[vrsta]]. [[Fitogeografija|Fitogeografske]] značajke zajedno s [[klima]]tskim i [[Pedologija|pedološkim]] predispozicijama odnosno [[Hidrotehničke melioracije|ljudskim djelovanjem]] odigrale su veliku ulogu u razvoju iranske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] koja je prema [[produktivnost]]i jedna od najvećih u [[svijet]]u. Među [[Voće|voća]] po kojima se ističe među deset najvećih proizvođača spadaju [[badem]], [[breskva]], [[datulja]], [[jabuka]], [[Aktinidija|kivi]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[limun]], [[marelica]], [[naranča]], [[pistacija]], [[smokva]], [[trešnja]], [[šljiva]], [[višnja]], a među [[Povrće|povrća]] [[krastavac]], [[leća]], [[lubenica]], [[Luk (biljka)|luk]], [[rajčica]], [[tikva]], [[anis]] i [[slanutak]]. Među [[žitarica]]ma najviše uspjeva [[pšenica]] čija je proizvodnja ravna [[Ukrajina|ukrajinskoj]], a veliku ulogu ima i proizvodnja [[začin]]a poput [[Šafran|šafrana (''Crocus sativus'')]] koji se naziva „iranskim crvenim [[zlato]]m”<ref name="KiyaniHaftlang2003.3745"/>. === Zoogeografija === {{glavni|Fauna Irana}} {{Dvostruka slika|desno|Persicaleo.jpg|150|Extantigerturanianwksciam97.jpg|150|<center>[[Perzijski lav]]ovi i [[Perzijski tigar|tigrovi]] iščezli su s [[iran]]ske teritorije<br>sredinom [[20. vijek]]a}} [[Zoogeografija|Zoogeografsku]] strukturu [[Iran]]a kao u [[Fitogeografija|fitogeografskom]] slučaju karakterizira je pripadnost [[palearktik]]u<ref name="IranicaFaunaI">[[#IranicaFaunaI|Anderson, Steven (15.12.1999.)]]</ref>. Diljem zemlje zabilježeno je oko 800 [[vrsta]] [[Kralježnjaci|kralješnjaka]], deseci hiljada vrsta [[Beskralježnjaci|beskralješnjaka]], oko 500 vrsta [[ptica]], 80 vrsta [[Gmazovi|gmazova]], te niz [[More|morskih]] i slatkovodnih vrsta [[riba]]<ref name="KiyaniHaftlang2003.4952">[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 49.-52.</ref>. [[Glodavci]] su rasprostranjeni u svim dijelovima Irana, primjerice [[zečevi]] u šumskim odnosno [[miševi]] u pustinjskim i polupustinjskim krajevima. [[Šupljorošci]] općenito broje manje vrsta od drugih [[životinja]], ali njihova se brojna stada i [[čopor]]i mogu naći u svim krajevima − [[Vepar|veprovi]] u [[močvara]]ma uz [[Aras]], [[los]]ovi na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Baktrijska deva|baktrijske deve]] u unutrašnjosti, te [[jelen]]i, [[Divlja koza|divlje koze]], [[Kozorog|kozorozi]], [[divokoze]] i [[muflon]]i širom zemlje<ref name="KiyaniHaftlang2003.4952"/>. [[Neparnoprstaši]] osim [[Domesticiranje|domesticiranih]] [[konj]]a uključuju i [[Perzijski kulan|perzijskog kulana]], podvrstu azijskog divljeg magarca koji je [[ugrožena vrsta]]. [[Zvijeri]] uključuju [[Psolike životinje|psolike životinje (''Canoidea'')]] poput [[šakal]]a, [[vuk]]ova, [[Crvena lisica|lisica]] i [[medvjed]]a (na [[Alborz]]u i u [[Sistan i Balučistan|Balučistanu]]), te niz [[Mačke|mačaka]]. [[Iran]] je do sredine [[20. vijek]]a bio jedino svjetsko stanište triju od ukupno četiri vrste [[pantera]] − [[Azijski lav|lavova]] ([[Fars]]), [[Perzijski tigar|tigrova]] ([[Kaspijsko jezero|kaspijska zona]]) i [[leopard]]a ([[Razavi Horasan|Horasan]]), ali danas se očuvala samo posljednja i to u par stotina jedinki. Ostale [[mačke]] uključuju [[Obični ris|evroazijske risove]], manje [[divlje mačke]], te [[Azijski gepard|azijske geparde]] koji su [[kritično ugrožena vrsta]]<ref name="IranicaFaunaI"/>. <!-- Dovoljno, nema smisla sad nabrajati sve ptice, ribe, insekte... --> <gallery perrow=5 widths=160> |<center>[[Kaspijski tuljan]] Datoteka:Persian Leopard sitting.jpg|<center>[[Perzijski leopard]] Datoteka:Two cheetahs together.jpg|<center>[[Iranski gepard]]i Datoteka:Adlerbussard.jpg|<center>[[Bjelorepi škanjac]] Datoteka:HengamDolphins .jpg|<center>[[Dupin]]i </gallery> == Veze == * ''Glavni članak:'' '''[[Iran]]''' * ''Širi relevantni pojmovi:'' '''[[Iranska visoravan]]''' • '''[[Jugozapadna Azija]]''' • '''[[Geografija Azije]]''' * ''Geografije susjednih država:'' '''[[Geografija Afganistana|Afganistan]]''' • '''[[Geografija Armenije|Armenija]]''' • '''[[Geografija Azerbejdžana|Azerbejdžan]]''' • '''[[Geografija Iraka|Irak]]''' • '''[[Geografija Pakistana|Pakistan]]''' • '''[[Geografija Turkmenistana|Turkmenistan]]''' • '''[[Geografija Turske|Turska]]''' * ''Selektivni izbor statističkih podataka:'' '''[[Iran u internacionalnim statistikama#Geografija|Iran u internacionalnim statistikama: Geografija]]''' == Reference == {{refspisak|3}} === Citirana literatura === <div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> ;Atlasi {{div col}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Blaeu1990|last=Blaeu|first=Joan|authorlink=Joan Blaeu|editor=Clark, Peter Kenneth; Goss, John|title=Blaeu’s The Grand Atlas of the 17th Century World|publisher=Royal Geographical Society|location=London|origyear=1662|year=1990|isbn=9781851704002|oclc=498232396}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Brice1981|last=Brice|first=William Charles|title=An Historical Atlas of Islam|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|year=1981|isbn=978-9004061163|oclc=9194288}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Homann1725|last=Homann|first=Johann Baptist|title=Grosser Atlas über die gantze Welt|publisher=Adelbulner für Homann|location=Nürnberg|year=1725|oclc=311495287}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Hourcade1998|last=Hourcade|first=Bernard|title=Atlas d'Iran|publisher=Gip Reclus / La Documentation Française|location=Montpellier/Paris|year=1998|isbn=978-2110040473|oclc=40904341}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Lewis1995|last=Lewis|first=H. A. G.|title=The Times Concise Atlas of The World|edition=VII.|publisher=Times Books|location=London|url=http://www.timesatlas.com/heritage/pages/home.aspx|year=1995|isbn=978-0723007180|oclc=312240273|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20090423130724/http://www.timesatlas.com/Heritage/Pages/Home.aspx|archive-date=23. 4. 2009|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=NabaviHoushmandZadeh1986|last=Nabavi|first=Mohammad Hassan|coauthors=Houshmand-Zadeh, A.|title=Metamorphic map of Iran 1:2 500 000|publisher=[[Geological Survey of Iran]]|location=Tehran|year=1986|oclc=638091557}} * {{la simbol}} {{cite book|ref=Ortelius1570|last=Ortelius|first=Abraham|title=Theatrum orbis terrarum|publisher=Apud Aegid, Coppenium Diesth|location=Antwerpen|url=http://www.archive.org/stream/theatrumorbister00orte#page/n3/mode/2up|year=1570|oclc=53396505}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Purkamal1971|last=Purkamal|first=M.|title=Atlas-e tarihi-je Iran|publisher=[[Teheranski univerzitet|Danešgah-e Tehran]]|location=Tehran|year=1971|oclc=222925945}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Reclus1884|last=Reclus|first=Elisée|title=L’Asie antérieure|series=Nouvelle géographie universelle|volume=IX|publisher=Librairie Hachette et Cie|location=Paris|year=1884|oclc=490343506}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Seutter1730|last=Seutter|first=Georg Mattäus|title=Atlas novus indicibus instructus|publisher=Gedruckt bey Johann Peter v. Ghelen|location=Wien|year=1730|oclc=3520003}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Shupe1992|last=Shupe|first=John F.|title=National Geographic Atlas Of The World|edition=VI.|publisher=[[National Geographic Society]]|location=Washington D. C.|year=1992|isbn=978-0870448348|oclc=26503774}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Smith1874|last=Smith|first=William|title=An atlas of ancient geography, biblical & classical|publisher=John Murray|location=London|year=1874|oclc=222095224}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=NCC1992|author=NCC|title=Atlas-e meli-je Iran|publisher=Sazman-e nakša-bardari-je kešvar|location=Tehran|year=1992|oclc=39716104}} {{div col end}} ;Putopisi {{div col}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Baker1876|last=Baker|first=Valentine|title=Clouds in the East: Travels and Adventures on the Perso-Turkoman Frontier|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.32000|chapter=XV. Merv - Nowhandan - Duringa - Kalkatchinar - Koochan|publisher=Chatto & Windus|location=London|year=1876|oclc=4459749}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Chantre1893|last=Chantre|first=Bellonie|title=A travers l'Arménie russe|publisher=L. Hachette et Cie|location=Paris|year=1893|oclc=27800446}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Chardin1811|last=Chardin|first=Jean|authorlink=Jean Chardin|title=Voyages du chevalier…en Perse et autres lieux de l’Orient|publisher=Le Normant, Imprimeur-libraire|location=Paris|url=http://www.archive.org/stream/voyagesducheval01lenogoog#page/n10/mode/2up|year=1811|oclc=604212059}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Curzon1892b|last=Curzon|first=George Nathaniel|authorlink=George Nathaniel Curzon|title=Persia and the Persian Question|publisher=Longmans, Green & Co.|location=London|url=http://bahai-library.com/pdf/2010_09/curzon_persia_persian_question.pdf|year=1892|oclc=64845134|access-date=20. 5. 2014|archive-date=2. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120302145550/http://bahai-library.com/pdf/2010_09/curzon_persia_persian_question.pdf|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Goldsmid1876|last=Goldsmid|first=Frederic John|title=Eastern Persia: An Account of the Journeys of the Persian Boundary Commission 1870-71-72|publisher=Macmillan Publishers|location=London|url=http://www.archive.org/stream/easternpersiaan00commgoog#page/n9/mode/2up|year=1876|oclc=223562}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Hanway1762|last=Hanway|first=Jonas|title=An Historical Account of the British Trade Over the Caspian Sea: With a Journal of Travels from London Through Russia Into Persia (...)|edition=III.|publisher=Dodsley, Nourse, Millar, Vaillant, Patterson, Waugh & Willock|location=London|url=http://archive.org/stream/anhistoricalacc00shgoog#page/n13/mode/2up|year=1762|oclc=221069236}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Jaubert1821|last=Jaubert|first=Pierre Amédée|title=Voyage en Arménie et en Perse, fait dans les années 1805 et 1806 (...)|publisher=Pélicier|location=Paris|year=1821|oclc=6225995}} {{div col end}} ;Enciklopedije {{div col}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ahmad1978|last=Ahmad|first=S. Maqbul|title=Kharita|series=Encyclopaedia of Islam|volume=IV|edition=II.|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|year=1978|isbn=9789004057456|oclc=758278456}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGeoIVCart|last=Alai|first=Cyrus|title=Geography|chapter=iv. Cartography of Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iv-cartography-of-persia-|date=15. 12. 2000}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaFaunaI|last=Anderson|first=Steven|title=Fauna|chapter=i. Fauna of Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fauna-i|date=15. 12. 1999}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBorIIIAfg|last=Balland|first=Daniel|title=Boundaries|chapter=iii. Boundaries of Afghanistan|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-iii|date=15. 12. 1989}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaAbIII|last=Beaumont|first=Peter|title=Āb|chapter=iii. The hydrology and water resources of the Iranian plateau|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ab-iii-the-hydrology-and-water-resources-of-the-iranian-plateau|date=15. 12. 1982}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaEarthquakes|last=Berberian|first=Manuel|title=Earthquakes|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/earthquakes|date=2. 12. 2011}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaIndVIIIQaj19|last=Bonakdarian|first=Mansour|title=India|chapter=viii. Relations: Qajar Period, the 19th century|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/india-viii-relations-qajar-period-the-19th-century|date=15. 12. 2004}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=BritannicaCartography2011|author=Britannica|title=Cartography|series=[[Encyclopædia Britannica]]|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|location=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/97492/cartography|year=2011|oclc=71783328|isbn=1-59339-292-3}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaClimate|last=Ehlers|first=Eckart|title=Climate|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/climate|date=15. 12. 1992}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaDrainage|last=Ehlers|first=Eckart|title=Drainage|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/drainage|date=15. 12. 1995}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGeology|last=Ehlers|first=Eckart|title=Geology|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geology|date=15. 12. 2001}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaHydrologyII|last=Ehlers|first=Eckart|title=Hydrology|chapter=ii. Southwestern Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/hydrology|date=15. 12. 2004}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaFloraII|last=Frey|first=Wolfgang|coauthors=Kürschner, Harald; Probst, Wilfried|title=Flora|chapter=ii. In Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/flora-ii-in-persia|date=15. 12. 1999}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaAveGeo|last=Gnoli|first=Gherardo|title=Avestan Geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/avestan-geography|date=15. 12. 1987}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaDamavand|last=Hourcade|first=Bernard|coauthors=Tafażżolī, Aḥmad|title=Damāvand|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/damavand|date=15. 12. 1993}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBorIVIraq|last=Kechichian|first=Joseph Albert|title=Boundaries|chapter=iv. With Iraq|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-iv|date=15. 12. 1989}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBorIOto|last=McLachlan|first=Keith Stanley|title=Boundaries|chapter=i. With the Ottoman Empire|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-i|date=15. 12. 1989}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Miquel1971|last=Miquel|first=André|title=Ibn Hawqal|series=Encyclopaedia of Islam|volume=III|edition=II.|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|year=1971|isbn=9789004081185|oclc=769276843}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaCaspIIDip|last=Mirfendereski|first=Guive|title=Caspian Sea|chapter=ii. Diplomatic History in Modern Times|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/caspian-sea-ii-diplomatic-history-in-modern-times|date=20. 7. 2004}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBorIIRus|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Boundaries|chapter=ii. With Russia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-ii|date=15. 12. 1989}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaCaspIGeo|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Caspian Sea|chapter=i. Geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/caspian-sea-i|date=15. 12. 1990}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaCitiesIGeo|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Cities|chapter=i. Geographical Introduction|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/cities-i|date=15. 12. 1991}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaEconomyIEG|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Economy|chapter=i. Economic Geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/economy-i|date=15. 12. 1997}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGeoIEvol|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Geography|chapter=i. Evolution of geographical knowledge|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-i|date=15. 12. 2000}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGeoIIHum|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Geography|chapter=ii. Human geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-ii|date=15. 12. 2000}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGeoIIIPol|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Geography|chapter=iii. Political Geography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iii|date=15. 12. 2000}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBorVTur|last=Schofield|first=Richard N.|title=Boundaries|chapter=v. With Turkey|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/boundaries-v|date=15. 12. 1989}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaHaftKešvar|last=Shapur Shahbazi|first=Ali Reza|title=Haft Kešvar|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/haft-kesvar|date=15. 12. 2002}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaDesert|last=Spooner|first=Brian|title=Desert|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/desert|date=15. 12. 1994}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaBelIGHE|last=Spooner|first=Brian|title=Baluchistan|chapter=i. Geography, History and Ethnography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/baluchistan-i|date=15. 7. 2010}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaNaderShah|last=Tucker|first=Ernest|title=Nāder Shah|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/nader-shah|date=15. 8. 2006}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranicaGBIIOver|last=Wright|first=Denis|title=Great Britain|chapter=ii. An Overview of Relations: Safavid to the Present|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/great-britain-ii|date=15. 12. 2002}} {{div col end}} ;Monografije {{div col}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Adamijat1975|last=Adamijat|first=Ferejdun|title=Amir Kabir va Iran|publisher=Harazmi|location=Tehran|year=1975|oclc=62274019}} * {{ru simbol}} {{cite book|ref=Annenkov1887|last=Annenkov|first=Mihail Nikolajevič|title=Zakaspiĭskaya zheleznaya doroga kak novyĭ put’ dlya sredneaziatskoĭ torgovli|location=Sankt Peterburg|year=1887}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Arfaee2008|last=Arfaee|first=Abdolmajid|title=The geographical background of the Persepolis tablets|publisher=The University of Chicago|location=Chicago|url=http://gradworks.umi.com/3300414.pdf|date=mart 2008.|oclc=213494717}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Bakri1068|last=Bakri|first=Abu-Ubajd|editor=Wüstenfeld, Ferdinand|title=Kitab mudžam ma istadžam (Das geographische Wörterbuch)|publisher=Deuerlich'sche Buchhandlung|location=Göttingen|origyear=1068|year=1876|oclc=494033469}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Barthold1984|last=Barthold|first=Wilhelm|editor=Souček, Svatopluk|title=An Historical Geography of Iran|publisher=Princeton University Press|location=Princeton, New Jersey|year=1984|isbn=9780691054186|oclc=251548900}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Bazin1980|last=Bazin|first=Marcel|title=Le Tâlech: une région ethnique au nord de l'Iran|series=Bibliothèque iranienne|volume=XXIII|publisher=ADPF|location=Paris|year=1980|isbn=9782865380046|oclc=9827128}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Benjamin1887|last=Benjamin|first=Samuel Greene Wheeler|title=Persia and the Persians|publisher=John Murray|location=London|url=http://www.archive.org/stream/persiapersians00benjuoft#page/n1/mode/2up|year=1887|oclc=456938410}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=BiruniHomai1939|last=Biruni|first=Abu-Rajhan|editor=Homai, Džalal|title=Kitab al-tafhim li-avail sinat al-tandžim|publisher=Vizārat-i Farhang|location=Tehran|origyear=1036|year=1939|oclc=34986341}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Bobek1961|last=Bobek|first=Hans|title=Die Salzwüsten Irans als Klimazeugen|series=Sonderabdruck aus dem Anzeiger der phil.-hist. Klasse der Osterreichischen Akademie der Wissenschaften|volume=VIII|publisher=Hermann Böhlaus Nachfolger|location=Wien|year=1961|oclc=492409294}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Bobek1962|last=Bobek|first=Hans|title=Iran: Probleme eines unterentwickelten Landes alter Kultur|publisher=Diesterweg Verlag|location=Frankfurt|year=1962|oclc=9391458}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Bonine1980|last=Bonine|first=Michael Edward|title=Yazd and its Hinterland: A Central Place System of Dominance in the Central Iranian Plateau|series=Marburger Geographischen Schriften|volume=LXXXIII|publisher=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|location=Marburg|year=1980|isbn=9783883530079|oclc=007762359}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Brown1977|last=Brown|first=Lloyd Arnold|title=The Story of Maps|url=https://archive.org/details/storyofmaps0000brow|publisher=Dover Publications|location=New York|year=1977|isbn=9780486238739|oclc=749001973}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Bunbury1879I|last=Bunbury|first=Edward Herbert|title=A History of Ancient Geography among the Greeks and Romans from the Earliest Ages till the Fall of the Roman Empire|volume=I|publisher=John Murray|location=London|url=http://www.archive.org/stream/ahistoryancient02bunbgoog#page/n6/mode/2up|year=1879|oclc=557985655}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Bunbury1879II|last=Bunbury|first=Edward Herbert|title=A History of Ancient Geography among the Greeks and Romans from the Earliest Ages till the Fall of the Roman Empire|volume=II|publisher=John Murray|location=London|url=http://www.archive.org/stream/ahistoryancient04bunbgoog#page/n4/mode/2up|year=1879|oclc=557985655}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Champagne1981|last=Champagne|first=David C.|title=The Afghan-Iranian Conflict over Herat Province and European Intervention, 1796-1863|publisher=University of Texas|location=Austin|year=1981|oclc=320239295}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Chubin1987|last=Chubin|first=Shahram|title=Iran and its neighbours: the impact of the Gulf war|series=Conflict studies|volume=CCIV|publisher=Centre for Security and Conflict Studies|location=London|date=oktobar 1987.|oclc=16973719}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=ChubinTripp1988|last=Chubin|first=Shahram|coauthors=Tripp, Charles|title=Iran and Iraq at War|url=https://archive.org/details/iraniraqatwar0000shah|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colorado|year=1988|isbn=9780813307343|oclc=17677871}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=ChubinZabih1974|last=Chubin|first=Shahram|coauthors=Zabih, Sepehr|title=The Foreign Relations of Iran|publisher=University of California Press|location=Berkeley, California|year=1974|isbn=9780520026834|oclc=1219525|url=https://archive.org/details/foreignrelations0000chub}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Clarke1963|last=Clarke|first=John Innes|title=The Iranian City of Shiraz|series=Research Papers Series|volume=VII|publisher=University of Durham|location=Durham|year=1963|oclc=609645}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=ClarkeClark1969|last=Clarke|first=John Innes|coauthors=Clark, Brian Drummond|title=Kermanshah: an Iranian Provincial City|series=Research Papers Series|volume=X|publisher=University of Durham|location=Durham|year=1969|isbn=9780900974014|oclc=97490}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Cook1990|last=Cook|first=Andrew S.|title=Survey of the shores and islands of the Persian Gulf 1820-1829|publisher=Archive Editions|location=Slough, Berkshire|year=1990|isbn=9781852071905|oclc=24590823}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Cooper2007|last=Cooper|first=Mark|title=Structural style and hydrocarbon prospectivity in fold and thrust belts: A global review|series=Special Publications|volume=CCLXXII|publisher=Geological Society|location=London|url=http://sherwoodgeo.com/assets/cooper_47.pdf|year=2007|isbn=0305-8719|doi=10.1144/GSL.SP.2007.272.01.23|oclc=4648729036|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326121900/http://sherwoodgeo.com/assets/cooper_47.pdf|archive-date=26. 3. 2012|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Cortesao1969|last=Cortesão|first=Armando|title=History of Portuguese Cartography|publisher=Junta de Investigações do Ultramar|location=Lisbon|year=1969|oclc=115041}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Cottam1979|last=Cottam|first=Richard W.|title=Nationalism in Iran|url=https://archive.org/details/nationalisminira0000cott_b5h1|edition=II.|publisher=University of Pittsburgh Press|location=Pittsburgh|year=1979|isbn=9780822952992|oclc=490920265}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Crone1953|last=Crone|first=Gerard Roe|title=Maps and Their Makers: An Introduction to the History of Cartography|publisher=Hutchinson's University Library|location=London, New York|url=http://www.archive.org/stream/mapstheirmakersi00cron#page/n5/mode/2up|year=1953|oclc=895249}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Dimaški1325|last=Dimaški|first=Šams-al-Din|editor=Mehren, August Ferdinand Michael (von)|title=Nukbat al-dahr (Manuel de la Cosmographie du Moyen-Ãge)|publisher=C. A. Reitzel|location=Copenhague|url=http://www.archive.org/stream/manueldelacosmo00dimagoog#page/n6/mode/2up|origyear=1325|year=1874|oclc=490030734}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Ehlers1971|last=Ehlers|first=Eckart|title=Südkaspisches Tiefland (Nordiran) und Kaspisches Meer|series=Tübinger geographische Studien: Sonderband|volume=XLIV|publisher=Selbstverlag des Geographischen Instituts der Universität|location=Mannheim|year=1971|oclc=500604665}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Ehlers1975|last=Ehlers|first=Eckart|title=Traditionelle und moderne Formen der Landwirtschaft in Iran|series=Marburger Geographischen Schriften|volume=LXIV|publisher=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|location=Marburg|year=1975|oclc=631878839}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Ehlers1980|last=Ehlers|first=Eckart|title=Iran: Grundzüge einer geographischen Landeskunde|series=Wissenschaftliche Länderkunden|volume=XVIII|publisher=WBG-Länderkunden|location=Darmstadt|year=1980|isbn=9783534062119|oclc=489654006}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=English1966|last=English|first=Paul Ward|title=City and Village in Iran: Settlement and Economy in the Kirman Basin|url=https://archive.org/details/cityvillageinira0000unse|publisher=University of Wisconsin Press|location=Madison, Wisconsin|year=1966|oclc=00260480}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Faršad1986|last=Faršad|first=Mahdi|title=Tarih-e elm dar Iran|publisher=Muasasah-je Intisharat-e Amir Kabir|location=Tehran|year=1986|oclc=19857901}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ferrier1982|last=Ferrier|first=Ronald W.|title=The History of the British Petroleum Company|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.|year=1982|isbn=9780521246477|oclc=635657701|url=https://archive.org/details/historyofbritish0001ferr}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Fisher1968|last=Fisher|first=William Bayne|title=The Land of Iran|series=The Cambridge History of Iran|volume=I|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.|year=1968|isbn=9780521069359|doi=10.1017/CHOL9780521069359|oclc=489573396}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Gabriel1952|last=Gabriel|first=Alfons|title=Die Erforschung Persiens: die Entwicklung der abendländischen Kenntnis der Geographie Persiens|publisher=A. Holzhausens Nachfolger|location=Wien|year=1952|oclc=6676942}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Gandži1988|last=Gandži|first=Muhamed Hasan|title=Džografija dar Iran az Dar al-fonun ta Enkelab-e eslami|series=Muasasah-je Čap va Intisharat-e Astan-e Kuds-e Razavi|volume=LVII|location=Mašhad|year=1988|oclc=21131905}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=GehrkeMehner1975|last=Gehrke|first=Ulrich|coauthors=Mehner, Harald|title=Iran: Natur, Bevolkerung, Geschichte, Kultur, Staat, Wirtschaft|series=Buchreihe Ländermonographien|volume=V|publisher=Erdmann|location=Tübingen/Basel|year=1975|isbn=9783771101800|oclc=1584960}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Gnoli1980|last=Gnoli|first=Gherardo|title=Zoroaster's time and homeland: a study on the origins of Mazdeism and related problems|publisher=Istituto Universitario Orientale|series=Seminario di Studi Asiatici: Series minor|volume=VII|location=Napoli|year=1980|oclc=7307436}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Gole1989|last=Gole|first=Susan|title=Indian maps and plans: from earliest times to the advent of European surveys|url=https://archive.org/details/indianmapsplansf0000gole|publisher=Manohar Publications|location=New Delhi|year=1989|isbn=9788185054582|oclc=20780619}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Gopalakrishnan1982|last=Gopalakrishnan|first=Rajaneesh|title=The Geography and Politics of Afghanistan|publisher=Prometheus Books|location=Amherst, New York|year=1982|oclc=469595426}} * {{ru simbol}} {{cite book|ref=Gukasov1916|last=Gukasov|first=G. I.|title=Ekonomicheskie i politicheskie interesy Rossii v Persii|publisher=Ministerstva Finansov|location=Sankt Peterburg|year=1916|oclc=38149423}} * {{ru simbol}} {{cite book|ref=Gvozdetski1964|last=Gvozdetski|first=Nikolaj Andrevič|title=Russkie geografičeskie issledovania Kavkaza i Srednei Azii v XIX-načale XX v|location=Moskva|year=1964|oclc=749034947}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Hamavi1228|last=al-Hamavi|first=Jakut|authorlink=Jakut al-Hamavi|editor=Barbier de Meynard, Charles Adrien Casimir|title=Mudžam al-buldan (Dictionnaire géographique, historique et littéraire de la Perse et des contrées adjacentes)|publisher=Imprimerie impériale|location=Paris|url=http://www.archive.org/stream/dictionnairego00yaqu#page/n5/mode/2up|origyear=1228|year=1861|oclc=78269305}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Harari1958|last=Harari|first=Maurice|title=The Turco-Persian boundary question: a case study in the politics of boundary-making in the Near and Middle East|publisher=Columbia University Press|location=New York|year=1958|oclc=12256930}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=HarleyWoodward1987|last=Harley|first=John Brian|coauthors=Woodward, David|title=The History of Cartography|volume=I|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|year=1987|isbn=9780226316338|oclc=244816787}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=HarleyWoodward1992|last=Harley|first=John Brian|coauthors=Woodward, David|title=The History of Cartography|volume=II. 1|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|year=1992|isbn=9780226316352|oclc=473815309}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Harrison1945|last=Harrison|first=John Vernon|coauthors=Oxford|title=Persia|series=Near & Middle East Titles: Middle East Intelligence Handbooks 1943–1946|volume=V|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.|origyear=1945|year=1987|isbn=9781852070601|oclc=159822415}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Harvey1980|last=Harvey|first=Paul Dean Adshead|title=The History of Topographical Maps: Symbols, Pictures and Surveys|url=https://archive.org/details/historyoftopogra0000harv|publisher=Thames & Hudson|location=London|year=1980|isbn=9780500241059|oclc=6601655}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Harvey1991|last=Harvey|first=Paul Dean Adshead|title=Medieval Maps|url=https://archive.org/details/medievalmaps0000pdah|publisher=British Library|location=London|year=1991|isbn=9780712302326|oclc=469942813}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Hedin1910|last=Hedin|first=Sven Anders|title=Zu Land nach Indien durch Persien, Seïstan, Belutschistan|publisher=F. A. Brockhaus|location=Leipzig|year=1910|oclc=457752047}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Hedin1927|last=Hedin|first=Sven Anders|title=Eine Routenaufnahme durch Ostpersien|publisher=Generalstabens Litografiska Anstalt|location=Stockholm|year=1927|oclc=65882817}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Herzfeld1947|last=Herzfeld|first=Ernst|title=Zoroaster and His World|url=https://archive.org/details/in.gov.ignca.7436|publisher=Princeton University Press|location=Princeton, New Jersey|year=1947|oclc=000868097}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Holdich1901|last=Holdich|first=Thomas Hungerford|title=The Indian Borderland, 1880-1900|publisher=Methuen Publishing|location=London|url=http://www.archive.org/stream/indianborderlan00holdgoog#page/n10/mode/2up|year=1901|oclc=10943265}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Hurewitz1979|last=Hurewitz|first=Jacob Coleman|title=The Middle East and North Africa in World Politics: A Documentary Record|publisher=Yale University Press|edition=II.|location=New Haven, Connecticut|year=1979|isbn=9780300022032|oclc=1414974}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ismael1982|last=Ismael|first=Tareq Y.|title=Iraq and Iran: Roots of Conflict|publisher=Syracuse University Press|location=Syracuse, New York|year=1982|isbn=9780815622796|oclc=8667511}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Issawi1971|last=Issawi|first=Charles Philip|title=The Economic History of Iran 1800-1914|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|year=1971|isbn=9780226386065|oclc=447209|url=https://archive.org/details/economichistoryo0000issa}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Justi1870|last=Justi|first=Ferdinand|title=Beiträge zur alten Geographie Persiens|publisher=Typis Academicus N. G. Elwerti|location=Gießen und Marburg|year=1870|oclc=690339410}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Kajhan1932|last=Kajhan|first=Masud|title=Džografija-je mufaṣal-e Iran|publisher=Maṭbaʹat Madžlis|location=Tehran|year=1932|oclc=40069442}} * {{la simbol}} {{cite book|ref=Kamal1933|last=Kamal|first=Yusuf|editor=Sezgin, Fuat|title=Monumenta Cartographica Africae et Aegypti|series=Veröffentlichungen des Institutes für Geschichte der Arabisch-Islamischen Wissenschaften|volume=III. 1.-6|publisher=Johann Goethe-Universität|location=Frankfurt|origyear=1933|year=1987|oclc=762348161}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=KiyaniHaftlang2003|last=Kiyāni Haftlang|first=Kiyānoosh|editor=Rajabi, Azitā|title=A Survey of the Geography of Iran|publisher=Center for International Cultural Studies|location=Tehran|year=2003|isbn=9789649449135|oclc=254565470}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=König1962|last=König|first=Wolfgang|title=Die Achal-Teke|series=Veröffentlichungen des Städtischen Museums für Völkerkunde zu Leipzig|volume=XII|publisher=Akademie-Verlag|location=Berlin|year=1962|oclc=500454754}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Kopp1973|last=Kopp|first=Horst|title=Städte im östlichen iranischen Kaspitiefland|series=Erlanger geographische Arbeiten|volume=XXXIII|publisher=Fränkische Geographische Gesellschaft|location=Erlangen|year=1973|isbn=9783920405322|oclc=1862901}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Kramers1954|last=Kramers|first=Johannes Hendrik|title=Analecta orientalia|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|year=1954|oclc=2684142}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Krausse1899|last=Krausse|first=Alexis Sidney|title=Russia in Asia: A Record and a Study 1558-1899|url=https://archive.org/details/cu31924028462970|publisher=G. Richards|location=London|year=1899|oclc=2947591}} * {{nl simbol}} {{cite book|ref=Laet1633|last=Laet|first=Joannes (de)|title=Persia seu regni Persici status: variaque itinera in atque per Persiam|url=https://archive.org/details/bub_gb_o7Bdk59EbHkC|publisher=Officina Elzeviriana|location=Leiden|year=1633|oclc=631712682}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Lazar1986|last=Lazar|first=M.|editor=Dörflinger, Johannes; Kretschmer, Ingrid; Wawrik, Franz; Tomasi, Elisabeth|title=Lexikon zur Geschichte der Kartographie|publisher=F. Deuticke|location=Wien|year=1986|isbn=9783700545620|oclc=15129923}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=LeStrange1905|last=Le Strange|first=Guy|title=The Lands of the Eastern Caliphate: Mesopotamia, Persia, and Central Asia from the Moslem Conquest to the Time of Timur|publisher=Barnes & Noble|location=New York|url=http://www.archive.org/stream/landsoftheeaster028596mbp#page/n5/mode/2up|year=1905|oclc=1044046}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=LeturmyRobin2010|last=Leturmy|first=Pascale|coauthors=Robin, Cécile|title=Tectonic and stratigraphic evolution of Zagros and Makran during the Mesozoic-Cenozoic|series=Special Publications|volume=CCCXXX|publisher=Geological Society|location=London|year=2010|isbn=9781862392939|doi=10.1144/SP330.1|oclc=709551929}} * {{ru simbol}} {{cite book|ref=Logašova1976|last=Logašova|first=Bibi-Rabiga|title=Turkmeny Irana: istoriko-ėtnograficheskoe issledovanie|publisher=Akademii Nauk SSSR, Institut ėtnografii im. N.N. Miklukho-Makla|location=Moskva|year=1976|oclc=24475011}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Lommel1935|last=Lommel|first=Herman|title=Die alten Arier|series=Religion und Kultur der alten Arier|volume=I|publisher=Vittorio Klostermann|location=Frankfurt|year=1935|oclc=3154510}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Lorimer1915|last=Lorimer|first=John Gordon|title=Gazetteer of the Persian Gulf, Oman, and Central Arabia|publisher=Superintendent Government Printing|location=Calcutta|year=1915|oclc=5255328}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Malhotra1982|last=Malhotra|first=Ravi Inder|title=Afghan Search for Identity: Frontier Settlements, 1872-1893|publisher=GDK Publications|location=Delhi|year=1982|oclc=9306931}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Mans1660|last=Mans|first=Raphaël (du)|editor=Schefer, Charles Henri Auguste|title=Estat de la Perse en 1660|series=Publications de l'Ecole des Langues Orientales Vivantes|volume=XX|publisher=Ernest Leroux|location=Paris|origyear=1660|year=1890|oclc=10789430}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Masse1952|last=Massé|first=Henri|coauthors=Grousset, René|title=La civilisation iranienne: Perse, Afghanistan, Iran extérieur|series=Bibliothèque historique|publisher=Payot|location=Paris|year=1952|oclc=490340711}} * {{ar simbol}}{{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Masudi956|author=Masudi|authorlink=Masudi|editor=Barbier de Meynard, Charles Adrien Casimir; Pavet de Courteille, Abel|title=Murudž adh-dhahab va ma'adin al-džavhar (Les prairies d'or)|series=Collection d'ouvrages orientaux|publisher=Imprimerie impériale|location=Paris|url=http://www.archive.org/stream/lesprairiesdor01masduoft#page/n7/mode/2up|origyear=956|year=1861|oclc=3423718}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=McLachlanJoffe1984|last=McLachlan|first=Keith Stanley|coauthors=Joffe, George H.|title=The Gulf War: A survey of political issues and economic consequences|series=EIU Special Report|volume=CLXXVI|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=1984|oclc=11749817}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Moin1973|last=Moin|first=Muhamed|title=Farhang-e Farsi|publisher=Sazman-e Dehkoda|location=Tehran|year=1973|oclc=66721021}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=MojtahedZadeh2006|last=Mojtahed Zadeh|first=Pirouz|title=Boundary Politics and International Boundaries of Iran|publisher=Universal Publishers|location=Boca Raton, Florida|year=2006|isbn=9781581129335|oclc=182432238}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Mokhber1945|last=Mokhber|first=Mohammad Ali|title=Marzha-je Iran|location=Tehran|year=1945|oclc=56346578}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Morgan1894|last=Morgan|first=Jacques (de)|title=Mission scientifique en Perse. Tome premier, études géographiques|publisher=Ernest Leroux|location=Paris|year=1894|oclc=491393912}} * {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Mostavfi1915|last=Mostavfi|first=Hamd-Alah|editor=Le Strange, Guy|title=The geographical part of the Nuzhat-al-qulub|chapter=2. The English translation, with notes|series=E.J.W. Gibb memorial series|volume=XXIII|publisher=Brill Publishers|location=Leiden|year=1915|oclc=265667626}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Motamed1957|last=Motamed|first=M. Farhad|title=Tarih-e ravabet-e siasi-e Iran o Otmani|publisher=Ibn Sina|location=Tehran|year=1957|oclc=20375543}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Nezafati2006|last=Nezafati|first=Nima|title=Au-Sn-W-Cu-mineralization in the Astaneh-Sarband area, West Central Iran|publisher=University of Tübingen|location=Tübingen|url=http://tobias-lib.uni-tuebingen.de/volltexte/2006/2533/pdf/Nima_Nezafatis_Dissertation.pdf|year=2006|oclc=244011368}}{{Mrtav link}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=PapoliYazdi1991|last=Papoli-Yazdi|first=Mohammad-Hossein|title=Le nomadisme dans le Nord du Khorassan|publisher=Institut français de recherche en Iran|series=Bibliothèque iranienne|volume=XXXIV|location=Paris/Téhéran|year=1991|isbn=0768-0155|oclc=466335224}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Parsadust1986|last=Parsadust|first=Manuchihr|title=Zaminaha-je tarihi-e ehtelafat-e Iran o Erak. Ravabet-e tarihi va hokuki-e Iran. Otmani va Erak (1514-1980)|publisher=Širkat-e Sihami-e Intišar|location=Tehran|year=1986|oclc=159702399}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Planhol1964|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Recherches sur la géographie humaine de l’Iran septentrional|series=Mémoires et Documents de géographie|volume=IX. 4|publisher=Centre National de la Recherche Scientifique|location=Paris|year=1964|isbn=0224-2702|oclc=760929638}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Planhol1993|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=Les Nations du prophète: Manuel géographique de politique musulmane|publisher=Librairie Arthème Fayard|location=Paris|year=1993|isbn=9782213024011|oclc=410731723}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Polak1865|last=Polak|first=Jakob Eduard|title=Persien: Das Land und seine Bewohner: Ethnographische Schilderungen|publisher=J. M. Brodhaus|location=Leipzig|url=http://www.archive.org/stream/persien00polagoog#page/n7/mode/2up|year=1865|oclc=634395210}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=PourFickouiBazin1978|last=Pour-Fickoui|first=Ali|coauthors=Bazin, Marcel|title=Élevage et vie pastoral dans le Guilan (Iran septentrional)|series=Publications du Département de géographie|volume=VII|publisher=Presses de l'Université de Paris-Sorbonne|location=Paris|year=1978|isbn=9782901165071|oclc=6443193}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Prescott1975|last=Prescott|first=John Robert Victor|title=Map of Mainland Asia by Treaty|url=https://archive.org/details/mapofmainlandasi0000pres|publisher=Melbourne University Press|location=Melbourne|year=1975|isbn=9780522840834|oclc=2067213}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PtolemejKnight1990|last=Ptolemej|first=Klaudije|authorlink=Klaudije Ptolemej|editor=Knight, Simon|title=Claudii Ptolemaei Cosmographia tabulae|publisher=Magna Books|location=Wigston, Leicester|origyear=2 vijek|year=1990|isbn=9781854221032|oclc=47807963}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Rabino1917|last=Rabino|first=Hyacinth Louis|title=Les Provinces Caspiennes de la Perse: Le Guílán|series=Revue du Monde Musulman|volume=XXXII|publisher=Editions Ernest Leroux|location=Paris|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k103827t/f472.langFR|year=1917|oclc=16069193}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Rabino1928|last=Rabino|first=Hyacinth Louis|title=Mâzandarân and Astarâbâd|series=Elias John Wilkinson Gibb memorial series|volume=VII|publisher=Luzac Oriental|location=London|year=1928|oclc=601115109}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Radde1886|last=Radde|first=Gustav|title=Reisen an der persisch-russischen Grenze: Talysch und seine Bewohner|url=https://archive.org/details/reisenanderpers00raddgoog|publisher=F. A. Brockhaus|location=Leipzig|year=1886|oclc=6632701}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ramazani1966|last=Ramazani|first=Rouhollah K.|title=The Foreign Policy of Iran, 1500-1941|series=American Association for Middle East Studies|publisher=University Press of Virginia|location=Charlottesville, Virginia|year=1966|oclc=857747}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ramazani1975|last=Ramazani|first=Rouhollah K.|title=Iran's Foreign Policy, 1941-1973|url=https://archive.org/details/iransforeignpoli0000rama|series=American Association for Middle East Studies|publisher=University Press of Virginia|location=Charlottesville, Virginia|year=1975|isbn=9780813905945|oclc=1009697}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Razmara1954|last=Razmara|first=Husein-Ali|title=Farhang-e džografija-je Iran|publisher=Dajirah-e Džografija-je Sitad-i Artiš|location=Tehran|year=1954|oclc=122872247}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Ritter1837|last=Ritter|first=Carl|authorlink=Carl Ritter|title=Uebergang von Ost nach West-Asien|series=Die Erdkunde von Asien|volume=V|publisher=G. Reimer|location=Berlin|year=1837|oclc=247094697}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Ritter1840|last=Ritter|first=Carl|authorlink=Carl Ritter|title=Iranische Welt|series=Die Erdkunde von Asien|volume=VI|publisher=G. Reimer|location=Berlin|year=1840|oclc=602582590}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Safa1998|last=Safa|first=Zabih Alah|title=Tarih-e adabijat-e Iran|publisher=Intišarat-e Dadžarmi|location=Tehran|year=1998|isbn=9789644530166|oclc=61499025}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Sahami1965|last=Sahami|first=Cyrus|title=L'économie rurale et la vie paysanne dans la province sud-caspienne de l'Iran, le Guilân|series=Publications de la Faculté des lettres et sciences humaines de l'Université de Clermont-Ferrand|volume=XXII|publisher=Presses universitaires de France |location=Paris|year=1965|isbn=0397-3352|oclc=25715363}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Saleh1986|last=Saleh|first=G. H. Mirza|title=Asnad-e rasmi dar ravabet-e siasi-e Iran ba Engelis o Rus o Otmani|publisher=Našer-e Tarih-je Iran|location=Tehran|year=1986|oclc=16994095}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=SavageSmith1985|last=Savage-Smith|first=Emilie|coauthors=Belloli, Andrea P. A.|title=Islamicate celestial globes, their history, construction, and use|series=Smithsonian studies in history and technology|volume=XLVI|publisher=Smithsonian Institution Press|location=Washington D.C.|year=1985|oclc=455851583}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Schofield1986|last=Schofield|first=Richard N.|title=Evolution of the Shatt Al-Arab Boundary Dispute|url=https://archive.org/details/evolutionofshatt0000scho|publisher=Kingston University Press|location=London|year=1986|isbn=9780906559253|oclc=16921592}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Schofield1989|last=Schofield|first=Richard N.|title=The Iran-Iraq Border, 1840-1958|publisher=Archive Editions|location=Buckinghamshire|year=1989|isbn=9781852071608|oclc=42457998}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Schweinitz1910|last=Schweinitz|first=Hans-Hermann (von)|title=Orientalische Wanderungen: In Turkestan und im nordöstlichen Persien|publisher=D. Reimer (E. Vohsen)|location=Berlin|year=1910|oclc=6770167}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Schwarz1896|last=Schwarz|first=Paul|title=Iran im Mittelalter nach den arabischen Geographen|publisher=Otto Harrassowitz|location=Leipzig|url=http://www.archive.org/stream/iranimmittelalt00schwgoog#page/n6/mode/2up|year=1896|oclc=6778777}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Schweizer1970|last=Schweizer|first=Günther|editor=Ehlers, Eckart; Scholz, Fred; Schweizer, Günther|chapter=Nordost-Azerbaidschan und Shah Sevan-Nomaden|title=Strukturwandlungen im nomadisch-bäuerlichen Lebensraum des Orients|series=Erkundlisches Wissen|volume=XXVI|publisher=Franz Steiner Verlag|location=Wiesbaden|year=1970|isbn=0425-1741|oclc=2105090}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Seger1978|last=Seger|first=Martin|title=Teheran: Eine stadtgeographische Studie|publisher=Springer-Verlag|location=Wien|year=1978|isbn=9780387813684|oclc=5510054}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Sergent1997|last=Sergent|first=Bernard|title=Genese de l'inde|publisher=Payot|location=Paris|year=1997|isbn=9782228891165|oclc=301581545}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Shirley1984|last=Shirley|first=Rodney W.|title=The Mapping of the World|series=Holland Press cartographica|volume=V. 9|publisher=Holland Press|location=London|year=1984|isbn=9780946323036|oclc=18215913}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Spiegel1878|last=Spiegel|first=Friedrich (von)|title=Erânischen Altertumskunde|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.103474|publisher=W. Engelmann|location=Leipzig|year=1878|oclc=602944634}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Stadelbauer1973|last=Stadelbauer|first=Jörg|title=Bahnbau und kulturgeographischer Wandel in Turkmenien|volume=XXXIV|series=Wirtschaftswissenschaftliche Veröffentlichungen|publisher=Duncker und Humblot|location=Berlin|year=1973|isbn=9783428029488|oclc=1000110}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{cite book|ref=Tavakoli1948|last=Tavakoli|first=Ahmad|title=Ravabeṭ-e siasi-e Iran o Afganestan|location=Tehran|year=1948|oclc=63583281}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Tooley1979|last=Tooley|first=Ronald Vere|title=Tooley’s Dictionary of Mapmakers|url=https://archive.org/details/tooleysdictionar0000tool|publisher=Meridian Publishing|location=Amsterdam|year=1979|isbn=9780845117019|oclc=4933226}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Tooley1982|last=Tooley|first=Ronald Vere|title=Maps and Map-Makers|edition=VI.|publisher=Batsford|location=London|year=1982|isbn=9780713413953|oclc=256212109}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=WallisRobinson1987|last=Wallis|first=Helen|coauthors=Robinson, Arthur Howard|title=Cartographical innovations: an international handbook of mapping terms to 1900|url=https://archive.org/details/cartographicalin0000unse|publisher=Map Collector Publications & International Cartographic Association|location=Tring, Hertfordshire|year=1987|isbn=9780906430040|oclc=16892478}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Weber1976|last=Weber|first=Ekkehard|title=Tabula Peutingeriana: Codex Vindobonensis 324|publisher=Akademischen Druck- u. Verlagsanstalt|location=Graz|year=1976|isbn=9783201009751|oclc=3195710}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Yapp1980b|last=Yapp|first=Malcolm E.|title=Strategies of British India, Britain, Iran and Afghanistan 1798-1850|url=https://archive.org/details/strategiesofbrit0000yapp|publisher=Clarendon Press|location=Oxford|year=1980|isbn=9780198224815|oclc=5352833}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Yapp1980a|last=Yapp|first=Malcolm E.|editor=Cottrell, Alvin J.|chapter=The Nineteenth and Twentieth Centuries|title=The Persian Gulf States: A General Survey|url=https://archive.org/details/persiangulfstate0000unse|publisher=Johns Hopkins University Press|location=Baltimore, Maryland|year=1980|isbn=9780801822049|oclc=5310646}} {{div col end}} ;Periodika {{div col}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Abidi1977|last=Abidi|first=Aqil Hyder Hasan|title=Irano-Afghan Dispute over the Helmand Waters|series=International Studies|volume=XVI. 3|publisher=Jawaharlal Nehru University|location=New Delhi|year=1977|doi=10.1177/002088177701600304}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Alai1992|last=Alai|first=Cyrus|title=Oriental Medieval Maps of the Persian Gulf|series=The Map Collector|volume=LX|publisher=Map Collector Publications|location=Tring, Hertfordshire|year=1992|issn=0140-427X}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Alai1993|last=Alai|first=Cyrus|title=The World Map of Qazwini|series=IMCoS journal|volume=LII|publisher=International Map Collectors Society|location=London|year=1993}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Alai1995|last=Alai|first=Cyrus|title=Iran or Persia? What do the Maps Say?|series=The Map Collector|volume=LXX|publisher=Map Collector Publications|location=Tring, Hertfordshire|year=1995|issn=0140-427X}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Bagrow1951|last=Bagrow|first=Leo|title=Die Geschichte der Kartographie|publisher=Safari-Verlag|location=Berlin|year=1951|oclc=655144013}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=BazinHübner1969|last=Bazin|first=D.|coauthors=Hübner, H.|title=Copper Deposits in Iran|publisher=[[Geological Survey of Iran]]|volume=XIII|location=Tehran|year=1969|issn=0075-0484|oclc=1177415}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Bazin1973|last=Bazin|first=Marcel|title=Qom, ville de pèlerinage et centre régional|series=Revue Géographique de l'Est|volume=XIII. 1.-2|publisher=Université de Nancy II. Institut de géographie|location=Nancy|year=1973|issn=0035-3213|oclc=612112670}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Burgess1893|last=Burgess|first=James|title=The New Map of Persia|series=The Scottish Geographical Magazine|volume=IX|publisher=Royal Scottish Geographical Society|location=Edinburgh|year=1893|issn=0036-9225|oclc=43717134}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Campbell1989|last=Campbell|first=Tony|title=Understanding Engraved Maps|series=The Map Collector|volume=XLVI|publisher=Map Collector Publications|location=Tring, Hertfordshire|year=1989|issn=0140-427X}} * {{it simbol}} {{cite book|ref=Castiglioni1960|last=Castiglioni|first=Giovanni Battista|title=Appunti geografici sul Balucistan Iraniano|series=Rivista Geografica Italiana|volume=LXVII|publisher=Società di studi geografici|location=Firenze|year=1960|oclc=555027184}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Crone1938|last=Crone|first=Gerard Roe|title=The Turkish-Iranian Boundary|series=The Geographical Journal|volume=XCII. 2|publisher=Royal Geographical Society|location=London|year=1938|issn=0016-7398|oclc=482508488}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Curzon1892a|last=Curzon|first=George Nathaniel|authorlink=George Nathaniel Curzon|title=Memorandum on the Society’s New Map of Persia|series=The Geographical Journal|volume=XIV. 2|publisher=Royal Geographical Society|location=London|year=1892|issn=0266-626X|oclc=486485830}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Dimitrijević1973|last=Dimitrijević|first=Milorad D.|title=Geology of Kerman Region|publisher=[[Geological Survey of Iran]]|volume=LII|location=Tehran|year=1973|issn=0075-0484|oclc=8699834}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Dissanayake582005|last=Dissanayake|first=Chandrasekara|title=Of Stones and Health: Medical Geology in Sri Lanka|series=Science|volume=CCCIX. 5736|publisher=American Association for the Advancement of Science|location=Washington D.C.|url=http://www.sciencemag.org/content/309/5736/883.1.full|date=5. 8. 2005|issn=0036-8075|doi=10.1126/science.1115174|oclc=111262783}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Dresch1975|last=Dresch|first=Jean|title=Bassins Arides Iraniens|series=Bulletin de l'Association de Géographes Français|volume=CDXXX|publisher=Centre national de la recherche scientifique|location=Paris|year=1975|issn=0004-5322|oclc=1514506}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Edmonds1975|last=Edmonds|first=Cecil John|title=The Iraqi-Persian Frontier: 1639-1938|series=Asian Affairs|volume=LXII. 2|publisher=Routledge|location=London|date=juni 1975.|issn=0306-8374}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=EslamiRadSarpoulaki2004|last=Eslami Rad|first=Ali|coauthors=Sarpoulaki, Mohammad|title=Islamic Republic of Iran National Report for Photogrammetry and Remote Sensing 2000-2004|publisher=National Cartographic Center|location=Tehran|url=http://www.isprs.org/proceedings/XXXV/congress/comm6/papers/714.pdf|year=2004|issn=1682-1750|oclc=203330625}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Förster1974|last=Förster|first=Hansgeorg|title=Magmentypen und Erzlagerstätten im Iran|series=Geologische Rundschau|volume=LXIII. 1|publisher=Ferdinand Enke Verlag|location=Stuttgart|year=1974|issn=0016-7835|doi=10.1007/BF01820987|oclc=4652075142}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Gnoli1989|last=Gnoli|first=Gherardo|title=The Idea of Iran: An Essay on Its Origin|publisher=Istituto italiano per il Medio ed Estremo Oriente|series=Serie Orientale Roma|volume=LXII|location=Rome|year=1989|issn=0582-7906|oclc=22066108}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Greaves1986|last=Greaves|first=Ross L.|title=Sistan in British Indian Frontier Policy|series=Bulletin of the School of Oriental and African Studies|volume=IL. 1|publisher=University of London|location=London|year=1986|doi=10.1017/S0041977X00042518|issn=0041-977X|oclc=486769662}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Irons1975|last=Irons|first=William|title=The Yomut Turkmen: A Study of Social Organization Among a Central Asian Turkic Speaking Population|series=Anthropological Papers|volume=LVIII|publisher=University of Michigan Museum of Anthropology|location=Ann Arbor, Michigan|year=1975|issn=0076-8367|oclc=605500665}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Krumsiek1976|last=Krumsiek|first=Klaus|title=Zur Bewegung der Iranisch-Afghanischen Platte (Paläomagnetische Ergebnisse)|series=Geologische Rundschau|volume=LXV. 1|publisher=Ferdinand Enke Verlag|location=Stuttgart|year=1976|issn=0016-7835|doi=10.1007/BF01808504|oclc=4652080552}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Maleki2912009|last=Maleki|first=Abbas|chapter=Iran's Islamic Revolution and Its Future|title=Viewpoints: The Iranian Revolution at 30|series=The Middle East Journal|volume=s.p.|publisher=Middle East Institute|location=Washington D.C.|url=http://belfercenter.ksg.harvard.edu/publication/18954/irans_islamic_revolution_and_its_future.html|date=29. 1. 2009|issn=0026-3141|access-date=20. 5. 2014|archive-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110802090530/http://belfercenter.ksg.harvard.edu/publication/18954/irans_islamic_revolution_and_its_future.html|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=McMahon1906|last=McMahon|first=Arthur Henry|title=Recent Survey and Exploration in Seistan|series=The Geographical Journal|volume=XXVIII|publisher=Royal Geographical Society|location=London|year=1906|issn=0016-7398|oclc=482045761}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Melamid1959|last=Melamid|first=Alexander|title=The Russian-Iranian Boundary|series=[[Geographical Review]]|volume=IL|publisher=[[American Geographical Society]]|location=New York|year=1959|issn=0016-7428|oclc=300175053}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Miller1931|last=Miller|first=Konrad|title=Mappae Arabicae: Arabische Welt und Landerkarten des 9-13 Jahrhunderts in arabischer Urschaft|volume=V|publisher=Selbstverlag|location=Stuttgart|year=1931|oclc=313209085}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Miquel1967|last=Miquel|first=André|title=La géographie humaine du monde musulman jusqu'au milieu du XIe siècle: géographie et géographie humaine dans la littérature arabe (des origines à 1050)|publisher=Mouton|location=Paris|year=1967|oclc=410333415}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=MojtahedZadeh2342004|last=Mojtahed Zadeh|first=Pirouz|title=The Persian Gulf in the Geographical Views of the Ancient World|series=International Seminar on the Historical Cartography of the Persian Gulf in 16 to 18 centuries|publisher=Persian Gulf Online|location=Tehran|url=http://www.persiangulfonline.org/research/An%20Historical%20Geography%20of%20The%20Persian%20Gulf.pdf|date=23. 4. 2004}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Momeni1976|last=Momeni|first=Mostafa|title=Malayer und sein Umland: Entwicklung, Struktur und Funktionen einer Kleinstadt in Iran|series=Marburger Geographischen Schriften|volume=LXVIII|publisher=Selbstverlag des Geographischen Institutes der Universität Marburg|location=Marburg|year=1976|issn=0341-9290|oclc=74319167}} * {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=Planhol1958|last=Planhol|first=Xavier (de)|title=La vie de montagne dans le Sahend|series=Bulletin de l'Association de géographes français|volume=CCLXXI. 2|publisher=Institut de Géographie|location=Paris|year=1958|issn=0004-5322}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Rosen1969|last=Rosen|first=Norman C.|title=Bibliography of Geology of Iran|publisher=[[Geological Survey of Iran]]|volume=II. s.p|location=Tehran|year=1969|issn=0075-0484|oclc=30769405}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Scharlau1958|last=Scharlau|first=Kurt|title=Zum Problem der Pluvialzeiten in Nordost-Iran|series=Zeitschrift für Geomorphologie|volume=II|publisher=E. Schweizerbart|location=Stuttgart|year=1958|issn=0372-8854}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Sevian1968|last=Sevian|first=Vahe J.|editor=Fisher, Charles Alfred|chapter=Evolution of the Boundary between Iran and Iraq|title=Essays in Political Geography|publisher=Methuen Publishing|location=London|year=1968|oclc=772751915}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=SjerpIssakhanianBrants1969|last=Sjerp|first=N.|coauthors=Issakhanian, V.; Brants, A.|title=The Geological Development of the Chahar Gonbad Copper Mine: A Study in Tertiary Copper Mineralization|publisher=[[Geological Survey of Iran]]|volume=XVI|location=Tehran|year=1969|issn=0075-0484|oclc=38697978}} * {{Simboli jezika|de|njemački}} {{cite book|ref=Stein1882|last=Stein|first=F. (von)|title=Die neue russisch-persische Grenze im Osten des Kaspischen Meeres und die Merw-Oase|series=Petermanns Geographische Mitteilungen|volume=XXVIII|publisher=Ernst Klett Verlag|location=Gotha|year=1882|issn=0031-6229}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Stöcklin71968|last=Stöcklin|first=Jovan|title=Structural History and Tectonics of Iran: A Review|series=AAPG Bulletin|volume=LII. 7|publisher=American Association of Petroleum Geologists|location=Tulsa, Oklahoma|date=juli 1968.|issn=0149-1423|oclc=56325748}} {{div col end}} ;Mediji {{div col}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Payvand3052010|last=Ahamdi|first=Maryam|title=For Security and Admnistrative Reasons: Plan to Move Capital From Tehran Finalized|publisher=Payvand Iran News|location=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html|date=30. 5. 2010|access-date=20. 5. 2014|archive-date=3. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100603033101/http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=BBC5112009|author=BBC|title=World's barriers: Pakistan-Iran|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8343138.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=5. 11. 2009}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=EarthObservatory2006|last=Allen|first=Jesse|title=Where is the hottest place on Earth?|publisher=Earth Observatory|location=Greenbelt, Maryland|url=http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=7149|year=2006}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=NOAA13121999|author=NOAA|title=NOAA'S Top Global Weather, Water and Climate Events of the 20th century|publisher=National oceanic and Atmospheric Administration|location=Silver Spring, Maryland|url=http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm|date=13. 12. 1999|access-date=20. 5. 2014|archive-date=19. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111019080450/http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Reuters1742010|last=Motevalli|first=Golnar|title=Iranian engineer brings roads, rail to Afghan west|publisher=[[Reuters]]|location=London|url=http://www.reuters.com/article/2010/04/17/us-afghanistan-railroad-idUSTRE63G0LF20100417|date=17. 4. 2010|access-date=20. 5. 2014|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826034152/http://www.reuters.com/article/2010/04/17/us-afghanistan-railroad-idUSTRE63G0LF20100417|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=FarsNews1742012|author=Fars News|title=Iran Launches Ambitious Project to Bring Caspian Sea Water to Central Desert|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|url=http://english.farsnews.ir/newstext.php?nn=9101142191|date=17. 4. 2012}}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV2982007|author=PressTV|title=Iran & Turkmenistan Friendship Dam|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/21134.html|date=29. 8. 2007|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310161236/http://edition.presstv.ir/detail/21134.html|archive-date=10. 3. 2016|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV20112008|author=PressTV|title=Iran ups worldwide dam construction|url=http://edition.presstv.ir/detail/76052.html|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|date=20. 11 2008.|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121229082031/http://edition.presstv.ir/detail/76052.html|archive-date=29. 12. 2012|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV24102010|author=PressTV|title=Iran's dams rise to 538 by 2011|url=http://www.presstv.ir/detail/147941.html|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|date=24. 10. 2010|access-date=20. 5. 2014|archive-date=17. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121017172009/http://www.presstv.ir/detail/147941.html|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV1442011|author=PressTV|title=Iran to build fence at Pakistan border|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/174806.html|date=14. 4. 2011|access-date=20. 5. 2014|archive-date=28. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120828175758/http://www.presstv.ir/detail/174806.html|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV1562011|author=PressTV|title=Iran puts second satellite into orbit|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/184847.html|date=15. 6. 2011}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV8102011|author=PressTV|title=Iran world's third dam builder|url=http://presstv.com/detail/203498.html|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|date=8. 10. 2011|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120312090936/http://presstv.com/detail/203498.html|archive-date=12. 3. 2012|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PressTV7122011|author=PressTV|title=Iran uncompromising in drug fight|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/214412.html|date=7. 12. 2011|access-date=20. 5. 2014|archive-date=10. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120110105718/http://www.presstv.ir/detail/214412.html|url-status=dead}} {{div col end}} ;Dokumentacija {{div col}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=AIHelmand1972|author=Afghan MOIC|title=The Afghan-Iranian Helmand River Water Treaty|publisher=Ministry of Information and Culture|location=Kabul|year=1972}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IRIMO2006|author=IRIMO|title=Data Processing Center (1951-2005)|publisher=Iran Meteorological Organization|location=Tehran|url=http://www.irimo.ir/english/statistics/synopH/index1.htm|year=2006}}{{Mrtav link}} * {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}} {{cite book|ref=LoNTS1922|author=LoNTS|title=Persia and the Russian Socialist Federal Soviet Republic|series=Treaty Series|volume=CCLXVIII|publisher=League of Nations|location=Geneva|url=http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/69.pdf|year=1922}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=LON21935|author=League of Nations|title=Official Journal|publisher=League of Nations|location=Geneva|url=http://www.unog.ch/library|date=februar 1935.|access-date=20. 5. 2014|archive-date=15. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140715004256/http://www.unog.ch/library|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=RMTOSB2011|author=RMTO|title=Road & transportation|publisher=Provincial Transportation and Terminals Department of Sistan & Baluchestan|location=Zahedan|url=http://www.sistan.rmto.ir/NewSite/English/Include/ShowTab.asp?qsTab=2|year=2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=PCGN62003|author=PCGN|title=Iran: Religion, Nationalism and Toponymy|publisher=[[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]]|location=London|url=http://www.pcgn.org.uk/Iran%20-%20Religion,%20Nationalism%20and%20Toponymy%20-%202003.pdf|date=juni 2003.|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003195717/http://www.pcgn.org.uk/Iran%20-%20Religion,%20Nationalism%20and%20Toponymy%20-%202003.pdf|archive-date=3. 10. 2012|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=SCILenIranBord|author=Statistical Centre of Iran|title=Iran Statistical Year Book 1385|chapter=1.1. Length of Iranian Borderlines|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98466&S=TP|year=2006|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210126/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98466&S=TP|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=IranOstan2006|author=Statistical Centre of Iran|title=1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98469&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075229/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98469&s=tp|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=USDOS2061961|author=U.S. Department of State|title=Afghanistan-Iran Boundary|series=International Boundary Study|volume=VI|publisher=The Geographer|location=Washington D.C.|url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/limitsinseas/IBS006.pdf|date=13. 7. 1978|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120919143033/http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS006.pdf|archive-date=19. 9. 2012|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=USDOS1371978|author=U.S. Department of State|title=Iran-Iraq Boundary|series=International Boundary Study|volume=CLXIV|publisher=The Geographer|location=Washington D.C.|url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/limitsinseas/IBS164.pdf|date=13. 7. 1978|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20081001200718/http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS164.pdf|archive-date=1. 10. 2008|url-status=dead}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=UNGEGN442006|author=UNGEGN|title=Historical, Geographical and Legal Validity of the Name: Persian Gulf|series=23rd Session|volume=LXI|publisher=United Nations Group of Experts on Geographical Names|location=Vienna|url=http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/ungegn/docs/23-gegn/wp/gegn23wp61.pdf|date=4. 4. 2006}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=UNOLA422011|author=UN OLA|title=Iran|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm|date=4. 2. 2011}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ward1906a|last=Ward|first=Thomas Robert John|title=Seistan: Irrigation report of the Perso-Afghan Arbitration Commission, 1902-1905|publisher=Government Central Printing Office|location=Simla|year=1906}} * {{Simboli jezika|en|engleski}} {{cite book|ref=Ward1906b|last=Ward|first=Thomas Robert John|title=Seistan: Revenue report and notes of the Perso-Afghan Arbitration Commission, 1902-1905|publisher=Government Central Printing Office|location=Simla|year=1906}} {{div col end}} </div> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20131019034754/http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=category&id=48&Itemid=64 IKC: ''Geografija Irana''] - Iranski kulturni centar u Zagrebu ;Iranske državne organizacije * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20130106210659/http://www.ngo-iran.ir/ngo.htm National Geographical Organization] - [[Iransko geografsko društvo]] * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20140427023430/http://ncc.org.ir/HomePage.aspx?TabID=1&Site=NCCPortal&Lang=en-US National Cartographic Center] - [[Iranski državni kartografski zavod]] * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [http://www.gsi.ir/ Geological Survey of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712201415/http://gsi.ir/Science/Lang_fa/Page_01-03/GroupId_01-03/WebsiteId_4/.html |date=12. 7. 2015 }} - [[Iranski geološki zavod]] * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [http://www.ngdir.ir/ National Geoscience Database of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200603181929/http://www.ngdir.ir/ |date=3. 6. 2020 }} - Državna geonaučna baza podataka ;Vodeći iranski univerzitetski odsjeci i instituti: * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [http://aram.ut.ac.ir/en/faculties/geography/background.htm Faculty of Geography at University of Tehran]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} - geografski odsjek [[Teheranski univerzitet|Teheranskog univerziteta]] * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20140517120035/http://gitashenasi.com/ Geographic and Cartographic Institute Gitashenasi] - [[Geografsko-kartografski institut Gitašenasi]] * {{Simboli jezika|fa|perzijski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20140304031134/http://sahabmap.com/index.htm Sahab Geographic and Drafting Institute] - [[Geografsko-kartografski institut Sahab]] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Geography of Iran |commonscathr = Geografija Irana |wikiatlas = Iran |wikiatlashr = Irana }} {{Geografski popisi Irana}} {{Geografija Azije}} [[Kategorija:Geografija Irana| ]] rdmkvdbut6ts5l4qogows6qow9etxki 0 361243 3671856 3556154 2024-12-09T09:14:10Z Makenzis 98619 3671856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000040 | Ime kluba = '''FC Dinamo Tbilisi''' | Puno ime = Football Club Dinamo Tbilisi | Grb = Logo FC Dinamo Tbilisi.svg | Nadimak = ''Blue-White'' | Osnovan = [[1925.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Minsk]]<br>[[Gruzija]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Gruzije|GFF]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Gruzije|Premijer liga]] | Stadion = [[Dinamo Arena]] <ref>* http://www.thefootballstadiums.com/dinamo-arena-tbilisi</ref> | Kapacitet = 54.549 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Roman Pipia | Menadžer = {{ZD|GRU}} [[Kakhaber Gogichaishvili]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Gruzije 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fcdinamo.ge/ fcdinamo.ge] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 000040 | tijelo1 = 000040 | desna ruka1 = 000040 | šorc1 = 000040 | čarape1 = 000040 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = ffffff | tijelo2 = ffffff | desna ruka2 = ffffff | šorc2 = ffffff | čarape2 = ffffff | }} '''Dinamo Tbilisi''', ([[gruzijski]]: თბილისის დინამო) je gruzijski profesionalni nogometni klub, smješten u [[Tbilisi]]u, glavnom gradu [[Gruzija|Gruzije]]. Dinamo je bio jedan najistaknutijih klubova u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]]. U prvom rangu sovjetskog nogometa nastupali su od samog osnivanja. Najvećim uspjehom kluba može se smatrati osvajanje [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] [[1981.]] godine, kada su u finalu bili bolji od [[FC Carl Zeiss Jena|Carl Zeiss Jene]] sa 2-1. Kroz svoju historiju Dinamo je proizveo nekoliko poznatih sovjetskih igrača: [[Boris Paichadze]], [[Avtandil Gogoberidze]], [[Shota Iamanidze]], [[Tengiz Sulakvelidze]], [[Vitali Daraselia]], [[Vladimir Gutsaev]], [[David Kipiani]], [[Mikheil Meskhi]], [[Ramaz Shengelia]], [[Alexandre Chivadze]], [[Slava Metreveli]], [[Murtaz Khurtsilava]]. Nakon raspada [[Sovjetski savezSSSR-a]] Dinamo je i dalje nastavio da razvija mlade i talentovane igrače. Među njima se može izdvojiti nekoliko igrača koji su ostavili dubok trag u gruzijskom nogometu: [[Temuri Ketsbaia]], [[Kakha Kaladze]], [[Shota Arveladze]], [[Giorgi Kinkladze]]. Dinamo je jedan od nekolicine klubova koji nikada nisu ispali iz prve sovjetske lige. Njihov najpoznatiji trener je [[Nodar Akhalkatsi]], koji je vodio klub do naslova prvaka SSSR-a [[1978.]] godine, dva naslova kupa [[1976.]] i [[1979.]] godine, te do trofeja [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] [[1981.]] godine. Također je bio i pomoćni trener reprezentacije SSSR-a na svjetskom prvenstvu [[1982.]] godine. Dinamo Tbilisi je također bio i prvak [[Gruzija|Gruzije]] 14 puta a kup su osvajali 10 puta. == Historija == === Počeci: 1920-ih === Historija kluba počinje u proljeće [[1925.]] godine kada sportsko društvo Dinamo formira nogometni klub, u to vrijeme [[nogomet]] postaje jedan od najpopularnijih sportova u svijetu. [[1927.]] godine Dinamo je uspostavio juniorski klub ''Norchi Dinamoeli''. U ovom klubu se razvilo mnogo igrača koji su kasnije nastupali za Dinamo Tbilisi, uključujući prvog golmana koji je igrao za Dinamo u prvoj ligi SSSR-a, prvog kapitena (Shota Savgulidze), defanzivca (Mikhail Minaev), napadača (Vladimer Berdzenishvili) i još mnogo poznatih igrača. U tom periodu u [[Gruzija|Gruziji]] nije postojalo prvenstvo tako da su klubovi međusobno igrali prijateljske utakmice. Dinamo je prvu utakmicu igra protiv [[azerbejdžan]]ske ekipe [[Dinamo Baku]], [[26. januar]]a [[1926.]] godine. Utakmicu su izgubil isa 1-0. U tom meči Dinamo je nastupao u sastavu: D.Tsomaia, A.Pochkhua, M.Blackman, I.Foidorov, N.Anakin, A.Gonel, A.Pivovarov, O.Goldobin, A.Galperin, S.Maslenikov, V.Tsomaia. Tri dana kasnije Dinamo je igrao protiv još jedne ekipe [[FC Progress|Progress]] također iz [[Azerbejdžan]]a. === Drugi svjetski rat: 1930-ih i 1940-ih === Dinamo je odigrao 1424 utakmice u prvoj ligi SSSR-a. Prvi meč su igrali protiv [[FK Dinamo Kijev|Dynamo Kijeva]], utakmica je završla 2-2, golovima Nikolas Somova i Borisa Paichadza. U tom meču za Dinamo su nastupali: A.Dorokhov, S.Shavgulidze (E.Nikolaishvili), B.Berdzenishvili, N.Anakin, V.Jorbenadze, G.Gagua, I.Panin, M.Berdzenishvili, B.Paichadze, M.Aslamazov i N.Somov. Prvu pobjedu u prvoj ligi SSSR-a su ostvarili protiv [[FC Spartak Moscow|Spartak Moskve]], [[25. septembar|25. septembra]] kada je Mikheil Berdzenishvili postigao pobjedonosni gol. Te sezone Dinamo je završio na trećem mjestu. Do samog kraja su se borili za titulu međutim nakom poraza od Krasnie iz Lenjingrada su ostali bez šansi. Dinamo je također igrao nezaboravan meč u [[Moskva|Moskvi]] protiv [[FC Spartak Moscow|Spartaka]] u okviru kupa SSSR-a, kada je Dinamo postigao 3 gola u sudijskoj nadoknadi, te tako slavili sa 6-3. U finalu su poraženi od [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotive]] iz [[Moskva|Moskve]] sa 2-0. Prvu internacionalnu utakmicu Dinamo je igrao protiv [[CD Basconia|Baskonie]] iz [[Španija|Španije]], poraženi su sa 2-0. Između [[1930.]] i [[1940.]] godine Dinamo je bio jedan od najboljih sovjetskih klubova, iako do tada nisu osvojili titulu. === 1950-ih === 1950-ih klub je predvodio [[Avtandil Ghoghoberidze]] koji je sa Dinamom proveo 14 godina. On i dalje drži rekod odigranih utakmica i postignutih golova za Dinamo, sa 341 takmicom i 127 golova. U tom periodu Dinamo je nastupao u sastavu: G.Antadze, V.Marghania, N.Dziapshipa, M.Minaev, A.Zazroev, V.Eloshvili, A.Chkuaseli. Istakmuto mjesto u Dinamo zauzima i [[Andro Zhordania]], trener kojije označen kao jedna od najbitnijih ličnosti u historiji kluba. === Prvi uspjesi u Sovjetskom savezu: 1960-ih === Prvi veliki uspjeh kluba je bilo osvajanje lige [[1964.]] godine, posljednjih 15 utakmica prvenstva su odigrali bez poraza. U šampionskoj sezoni za klub su nastupali: Sergo Kotrikadze, Giorgi Sichinava, Guram Petriashvili, Jemal Zeinklishvili, Guram Tskhovrebov, Vladimer Rekhviashvili, Shota Iamanidze, Slava Metreveli, Vladimir Barkaya, Mikheil Meskhi, Ilia Datunashvili, Alexander Apshiev. Kasnih 60-ih i ranih 70-ih Dinamo je pojačan sa nekolko iskusnih igrača, kao što su: legedarni [[Mikheil Meskhi]], [[Slava Metreveli]], kapiten sovjetskog nacionalnog tima [[Murtaz Khurtsilava]], [[Revaz Dzodzuashvili]], [[Kakhi Asatiani]], [[Gocha Gavasheli]], [[Guram Petriashvili]], [[Piruz Kanteladze]] i braća Nodia ([[Givi Nodia|Givi]] i [[Levan Nodia|Levan]]). === Evropske godine: 1970-ih === Prvi nastup u evropskim takmičenjima Dinamo je imao [[1972.]] godine protiv [[Holandija|holandske]] ekipe [[FC Twente|Twente]] u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]]. Dinamo je pobijedio 3-2, sa dva gola Givi Nodia i jednim Davida Kipiania. U ovoj historijskoj utakmici za Dinamo su nastupili: D.Gogia, R.Dzodzuashvili, V.Chelidze, M.Khurtsilava, S.Khinchagashvili, G.Petriashvili, M.Machaidze, K.Asatiani, V.Gutsaev, L.Nodia, G.Nodia, D.Kipiani. [[1973.]] godine Dinamo je osvojio svoj prvi internacionalni trofej, nakon što su bili bolji od [[Atlético Madrid|Atletico Madrida]] i [[SL Benfica|Benfice]] u Columbus Carneval kupu. [[1976.]] godine [[Nodar Akhalkatsi]] je imenovan kao trener kluba. Pod njegovim vodstvom Dinamo je ostvario najveće uspjehe. U ovom periodu Dinamo je osvojio kup SSSR-a, pobijedivši [[FC Ararat Yerevan|Ararat]] iz [[Erevan]]a sa 3-0. [[1979.]] godine su ponovili uspjeh nakon što su bilo bolji od [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskve]], pobijedili su 5-4 na penale. Također su [[1978.]] godine po drugi put osvojili ligu SSSR-a. [[1979.]] godine ostvarili su prvi nastup u UEFA evropskm kup (sadašnja [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]), u prvom kolu su eliminisali [[Liverpool FC|Liverpool]], međutim u narednoj rundi po ispali od [[Hamburger SV|HSV-a]]. === Posljednji sovjetski dani: 1980-ih === Veliki historijski dan za Dinamo bio je [[3. maj]] [[1981.]] godine kada su bili bolji od [[FC Carl Zeiss Jena|Carl Zeiss Jene]] u finalu [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]]. To nije bio samo veliki uspjeh za klub, već i za cijelu [[Gruzija|Gruziju]]. Golove u finalu su postigli Vitaly Daraselia i Vladimir Gutsaev. Posljednju utakmicu u ligi SSSR-a Dinamo je odigrao [[27. oktobar|27. oktobra]] [[1989.]] godine protiv [[FK Dinamo Kijev|Dynamo Kijeva]], utakmica je završena 2-2. '''Imena kluba kroz historiju:''' * 1925: Dinamo Tbilisi * 1990: Iberija Tbilisi * 1992: Iberija-Dinamo * 1993: Dinamo Tbilisi == Uspjesi == * '''Sovjetska liga''' ** prvak (2): 1964., 1978. ** doprvak (5): 1939., 1940., 1951., 1953., 1977. * '''Gruzijska liga''' ** prvak (19): 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2003., 2005., 2008., 2013., 2014., 2016., 2019., 2020., 2022. ** doprvak (6): 2004., 2006., 2007., 2009., 2010., 2011. * '''Sovjetska 2. liga''' ** prvak (1): 1935. * '''Sovjetski nogometni kup''' ** pobjednik (2): 1976., 1979. ** finalist (6): 1936., 1937., 1946., 1960., 1970., 1980. * '''Gruzijski nogometni kup''': ** pobjednik (10): 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 2003., 2004., 2009., 2013. ** finalist (2): 1998., 2010. * '''Gruzijski superkup''' ** pobjednik (5): 1996., 1997., 1999., 2005., 2008. ** finalist (2): 1998., 2009. * '''Kup pobjednika kupova''' ** pobjednik (1): 1981. * '''Kup ZND-a''' ** pobjednik (1): 2004. ** finalist (1): 1995. == Evropski nastupi == {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost |- |[[Kup UEFA 1972/1973.|1972–73]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|HOL}} |[[FC Twente]] |'''3–2''' |0–2 |- |[[Kup UEFA 1973/1974.|1973–74]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|BUG}} |[[PFK Slavija Sofija]] |'''4–1''' |0–2 |- | | |1/16 |{{ZD|JUG}} |[[OFK Beograd]] |'''3–0''' |5–1 |- | | |1/8 |{{ZD|ENG}} |[[Tottenham Hotspur F.C.]] |'''1–1''' |1–5 |- |[[Kup pobjednika kupova 1976/1977.|1976–77]] |[[Kup pobjednika kupova]] |1/16 |{{ZD|Vels}} |[[Cardiff City F.C.]] |'''3–0''' |0–1 |- | | |1/8 |{{ZD|MAĐ}} |[[MTK Budapest FC]] |'''1–4''' |0–1 |- |[[Kup UEFA 1977–1978.|1977–78]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|ITA}} |[[F.C. Internazionale Milano|FC Inter]] |'''0–0''' |1–0 |- | | |1/16 |{{ZD|DAN}} |[[Kjøbenhavns Boldklub|KB]] |'''2–1''' |4–1 |- | | |1/8 |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich]] |'''1–0''' |0–4 |- |[[Kup UEFA 1978/1979.|1978–79]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|ITA}} |[[S.S.C. Napoli]] |'''2–0''' |1–1 |- | | |1/16 |{{ZD|NJE}} |[[Hertha BSC]] |'''1–0''' |0–2 |- |[[Evropski kup 1979/1980.|1979–80]] |[[Evropski kup]] |1/16 |{{ZD|ENG}} |[[Liverpool F.C.]] |'''3–0''' |1–2 |- | | |1/8 |{{ZD|NJE}} |[[Hamburger SV|Hamburg]] |'''2–3''' |1–3 |- |[[Kup pobjednika kupova 1980/1981.|1980–81]] |[[Kup pobjednika kupova]] |1/16 |{{ZD|GRČ}} |[[Kastoria F.C.]] |'''2–0''' |0–0 |- | | |1/8 |{{ZD|IRS}} |[[Waterford FC]] |'''4–0''' |1–0 |- | | |1/4 |{{ZD|ENG}} |[[West Ham United]] |'''0–1''' |4–1 |- | | |1/2 |{{ZD|HOL}} |[[Feyenoord Rotterdam]] |'''3–0''' |0–2 |- | | |Final |{{ZD|NJE}} |[[FC Carl Zeiss Jena]] |X |[[1981 European Cup Winners' Cup Final|2–1]] |- |[[Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981–82]] |[[Kup pobjednika kupova]] |1/16 |{{ZD|AUT}} |[[Grazer AK]] |'''2–0''' |2–2 |- | | |1/8 |{{ZD|FRA}} |[[SC Bastia]] |'''3–1''' |1–1 |- | | |1/4 |{{ZD|POLJ}} |[[Legia Varšava]] |'''1–0''' |1–0 |- | | |1/2 |{{ZD|BEL}} |[[Standard Liège]] |'''0–1''' |0–1 |- |[[Kup UEFA 1982/1983.|1982–83]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|ITA}} |[[S.S.C. Napoli]] |'''2–1''' |0–1 |- |[[Kup UEFA 1987/1988.|1987–88]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|BUG}} |[[PFK Lokomotiv Sofija]] |'''3–0''' |1–3 |- | | |1/16 |{{ZD|RUM}} |[[Victoria Bucureşti]] |'''2–1''' |0–0 |- | | |1/8 |{{ZD|NJE}} |[[Werder Bremen]] |'''1–1''' |1–2 |- |[[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993–94]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|SJI}} |[[Linfield F.C.]] |'''2–1''' |1–1 |- |[[Kup UEFA 1994–95|1994–95]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|RUM}} |[[FC Universitatea Craiova]] |'''2–0''' |2–1 |- | | |1/32 |{{ZD|AUT}} |[[FC Tirol Innsbruck]] |'''1–0''' |1–5 |- |[[Kup UEFA 1995/1996.|1995–96]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|BUG}} |[[PFK Botev Plovdiv]] |'''0–1''' |0–1 |- |[[Kup UEFA 1996–97|1996–97]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|LUX}} |[[CS Grevenmacher]] |'''4–0''' |2–2 |- | | |2Q |{{ZD|NOR}} |[[Molde F.K.]] |'''2–1''' |0–0 |- | | |1/32 |{{ZD|RUS}} |[[FK Torpedo Moskva]] |'''1–1''' |1–0 |- | | |1/16 |{{ZD|POR}} |[[Boavista FC]] |'''1–0''' |0–5 |- |[[UEFA Liga prvaka 1997/1998.|1997–98]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|SJI}} |[[Crusaders F.C.|Crusaders]] |'''5–1''' |3–1 |- | | |2Q |{{ZD|NJE}} |[[Bayer Leverkusen]] |'''1–0''' |1–6 |- |[[Kup UEFA 1997–1998.|1997–98]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|BJE}} |[[FK Slavja Mozir|Mozir]] |'''1–0''' |1–1 |- | | |1/16 |{{ZD|POR}} |[[SC Braga]] |'''0–1''' |0–4 |- |[[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|1998–99]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|ALB}} |[[KS Vllaznia Shkodër|Vllaznia Shkodër]] |'''3–0''' |1–3 |- | | |2Q |{{ZD|ŠPA}} |[[Athletic Bilbao]] |'''2–1''' |0–1 |- |[[Kup UEFA 1998–1999.|1998–99]] |[[Kup UEFA]] |1/32 |{{ZD|HOL}} |[[Willem II (football club)|Willem II]] |'''0–3''' |0–3 |- |[[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999–00]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|MOL}} |[[FC Zimbru Chişinău|Zimbru Chişinău]] |'''2–1''' |0–2 |- |[[UEFA Intertoto kup 2000.|2000]] |[[UEFA Intertoto kup]] |1Q |{{ZD|BEL}} |[[Standard Liege|Standard Liège]] |'''2–2''' |1–1 |- |[[Kup UEFA 2001/2002.|2001–02]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|BJE}} |[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] |'''2–1''' |0–4 |- |[[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|EST}} |[[FC TVMK Tallinn|TVMK Tallinn]] |'''4–1''' |1–0 |- | | |2Q |{{ZD|ČEŠ}} |[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] |'''0–1''' |2–3 |- |[[UEFA Liga prvaka 2003/2004.|2003–04]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|ALB}} |[[KF Tirana]] |'''3–0''' |0–3 |- |[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|BJE}} |[[FC BATE|Bate Borisov]] |'''1–0''' |3–2 |- | | |2Q |{{ZD|ČEŠ}} |[[SK Slavia Praha|Slavia Prag]] |'''2–0''' |1–3 |- | | |3Q |{{ZD|POLJ}} |[[Wisła Kraków]] |'''2–1''' |3–4 |- | | |Group |{{ZD|FRA}} |[[FC Sochaux|Sochaux]] |'''0–2''' |X |- | | |Group |{{ZD|ENG}} |[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |X |0–2 |- | | |Group |{{ZD|POR}} |[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] |'''0–4''' |X |- | | |Group |{{ZD|GRČ}} |[[Panionios NFC|Panionios]] |X |2–5 |- |[[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005–06]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|EST}} |[[FC Levadia Tallinn|Levadia]] |'''2–0''' |0–1 |- | | | 2Q |{{ZD|DAN}} |[[Brøndby IF]] |'''0–2''' |1–3 |- |[[UEFA Intertoto kup 2006.|2006]] |[[UEFA Intertoto kup]] |1Q |{{ZD|ARM}} |[[Kilikia FC|Kilikia]] |'''3–0''' |5–1 |- | | |2Q |{{ZD|AUT}} |[[SV Ried|Ried]] |'''0–1''' |1–3 |- |[[Kup UEFA 2007/2008.|2007–08]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|LIH}} |[[FC Vaduz|Vaduz]] |'''2–0''' |0–0 |- | | | 2Q |{{ZD|AUT}} |[[Rapid Wien]] |'''0–3''' |0–5 |- |[[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008–09]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1Q |{{ZD|FAR}} |[[NSÍ Runavík]] |'''3–0''' |0–1 |- | | | 2Q |{{ZD|GRČ}} |[[Panathinaikos FC]] |'''0–0''' |0–3 |- |[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009/10]] |[[UEFA Evropska liga]] | 2Q |{{ZD|LAT}} |[[FK Liepājas Metalurgs]] |'''3–1''' |1–2 |- | | | 3Q |{{ZD|SRB}} |[[FK Crvena zvezda]] |'''2–0''' |2–5 |- | [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q |{{ZD|EST}} |[[FC Flora Tallinn]] |'''2–1''' |0–0 |- | | | 2Q |{{ZD|ŠVE}} |[[Gefle IF]] |'''2–1''' |2–1 |- | | | 3Q |{{ZD|AUT}} |[[SK Sturm Graz]] |'''1–1''' |0–2 |- | [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q |{{ZD|MOL}} |[[FC Milsami]] |'''2–0''' |3–1 |- | | | 2Q |{{ZD|Vels}} |[[Llanelli A.F.C.]] |'''5–0''' |1–2 |- | | | 3Q |{{ZD|ISL}} |[[Knattspyrnufélag Reykjavíkur|KR]] |'''2–0''' |4–1 |- | | | Play Off |{{ZD|GRČ}} |[[AEK Atina F.C.|AEK Atina]] |'''1–1''' |0–1 |- |[[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]] |[[UEFA Liga prvaka]] |2Q |{{ZD|FAR}} |[[EB/Streymur]] |'''6–1''' |3–1 |- | | | 3Q |{{ZD|RUM}} |[[FC Steaua București|Steaua București]] |'''0–2''' |1–1 |- |[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013-14]] |[[UEFA Evropska liga]] |Play Off |{{ZD|ENG}} |[[Tottenham Hotspur F.C.]] |'''0–5''' |0–3 |- |[[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014-15]] |[[UEFA Liga prvaka]] |2Q |{{ZD|KAZ}} |[[FK Aktobe]] |'''–''' |– |- |} == Poznati igrači == {{col-begin}} {{col-break}} * {{ZD|SSSR}} [[Kakhi Asatiani]] * {{ZD|SSSR}} [[Aleksandr Chivadze]] * {{ZD|SSSR}} [[Avtandil Chkuaseli]] * {{ZD|SSSR}} [[Vitaly Daraselia]] * {{ZD|SSSR}} [[Revaz Dzodzuashvili]] * {{ZD|SSSR}} [[Otari Gabelia]] * {{ZD|SSSR}} [[Valery Gazzaev]] * {{ZD|SSSR}} [[Vladimir Gutsaev]] * {{ZD|SSSR}} [[Anzor Kavazashvili]] * {{ZD|SSSR}} [[Shota Khinchagashvili]] * {{ZD|SSSR}} [[Nodar Khizanishvili]] * {{ZD|SSSR}} [[Murtaz Khurtsilava]] * {{ZD|SSSR}} [[David Kipiani]] * {{ZD|SSSR}} [[Vakhtang Koridze]] * {{ZD|SSSR}} [[Tamaz Kostava]] * {{ZD|SSSR}} [[Sergei Kutivadze]] * {{ZD|SSSR}} [[Manuchar Machaidze]] {{col-break}} * {{ZD|SSSR}} [[Mikheil Meskhi]] * {{ZD|SSSR}} [[Slava Metreveli]] * {{ZD|SSSR}} [[Givi Nodia]] * {{ZD|SSSR}} [[Ramaz Shengelia]] * {{ZD|SSSR}} [[Tengiz Sulakvelidze]] * {{ZD|SSSR}} [[Guram Tskhovrebov]] * {{ZD|SSSR}} [[Ramaz Urushadze]] * {{ZD|SSSR}}{{ZD|RUS}} [[Omari Tetradze]] * {{ZD|SSSR}}{{ZD|UKR}}{{ZD|RUS}} [[Akhrik Tsveiba]] * {{ZD|GRU}} [[Kakhaber Tskhadadze]] * {{ZD|GRU}} [[Shota Arveladze]] * {{ZD|GRU}} [[Giorgi Demetradze]] * {{ZD|GRU}} [[Alexander Iashvili]] * {{ZD|GRU}} [[Kakhaber Kaladze]] * {{ZD|GRU}} [[Temuri Ketsbaia]] * {{ZD|GRU}} [[Georgi Kinkladze]] * {{ZD|GRU}} [[Levan Kobiashvili]] {{col-end}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fcdinamo.ge/ Službena stranica] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gruziji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1925.]] [[Kategorija:Sport u Tbilisiju|Dinamo]] 4zvtlmeu9d56w9eu05danib45v4ck7h 0 371241 3671733 3671546 2024-12-08T16:15:51Z KWiki 9400 3671733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Stefan Kraft | slika = FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Stefan Kraft 1.jpg | veličina_slike = 250px | puno_ime = | datum_rođenja = 13. maj 1993. | mjesto_rođenja = [[Schwarzach im Pongau]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 170 cm <!-- ** Karijera ** --> | klub = SV Schwarzach | skije = <!-- ''[[Fischer (kompanija)|Fischer]]'' --> | takmiči_se_za = {{ZD|AUT}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 253,5 m {{WR}} ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 2017) <!-- ** Svjetski kup ** --> | sezone = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011]]– | pobjede = 43 (+ 14 ekipno + 1 mješovito) | pobjednička_postolja = 121 (+ 40 ekipno + 4 mješovito) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – ekipno|Ekipno]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Falun 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Falun 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (ekipno)|Ekipno (v)]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Seefeld 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Tauplitz 2016.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Tauplitz 2016.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|Otepää 2011.]]|Ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|Otepää 2011.]]|Mala}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2012.|Erzurum 2012.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Liberec 2013.]]|Mala}} | aktualizirano = 8. 12. 2024. }} '''Stefan Kraft''' [[Austrija|austrijski]] je [[skijaš-skakač]] i aktualni [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|svjetski rekorder]]. == Karijera == Nekoliko sezona takmičio se u [[FIS kup u skijaškim skokovima|FIS kupu]] i [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]], a u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom]] je debitirao 6. januara 2012. u [[Bischofshofen]]u, na posljednjoj stanici [[Turneja 4 skakaonice 2011/2012.|Novogodišnje turneje]]. [[Turneja 4 skakaonice 2012/2013.|Godinu kasnije]] u [[Innsbruck]]u plasmanom na 23. mjesto osvojio je svoje prve bodove u Svjetskom kupu. Samo dva dana kasnije, tačno na godišnjicu svog debija (ponovo u Bischofshofenu), došao je i do prvog pobjedničkog postolja, osvojivši treće mjesto.<ref>{{cite web | title = Schlierenzauer siegt in Finalkrimi - sport.ORF.at | url = http://sport.orf.at/stories/2159806/2159805/ | access-date=7. 1. 2013}} {{de simbol}}</ref> Nakon još dva dana, u kvalifikacijama za takmičenje u [[Wisła (mjesto)|Wisłi]], skokom od 139 m postavio je rekord skakaonice [[Malinka (skakaonica)|Malinke]].<ref>{{cite web |title= Kraft in Wisla-Quali mit Schanzenrekord |url= http://sport.orf.at/stories/2160184/2160183/ |access-date= 8. 1. 2013}} {{de simbol}}</ref> Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2013.]] u [[Liberecu]] osvojio je bronzanu medalju iza [[Slovenac|Slovenca]] [[Jaka Hvala|Jake Hvale]] i [[Poljaci|Poljaka]] [[Klemens Murańka|Klemensa Murańke]]. U [[Skijaški skokovi#Skijaški letovi|letovima]] je debitirao 16. februara 2013. na [[Skakaonica "Heini Klopfer"|letaonici "Heini Klopfer"]] i osvojio solidno 11. mjesto.<ref>[http://www.skispringen.com/news,id2888,richard-freitag-holt-heimsieg-oberstdorf.html Richard Freitag holt Heimsieg in Oberstdorf / Kraft mit gelungenem Debüt], ''skispringen.com''; pristupljeno: 16. 2. 2013 {{de simbol}}</ref> Dan kasnije, u ekipnim letovima, postavio je svoj trenutni lični rekord od 208 m. Dana 29. decembra 2014. ostvario je svoju prvu pobjedu u karijeri, i to na otvaranju [[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|Novogodišnje turneje]] u [[Oberstdorf]]u. Na ostala tri takmičenja bio je šesti, drugi i treći, što mu je bilo dovoljno da osvoji turneju, čime je ostvario najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Falun]]u došao je i do prve pojedinačne seniorske medalje u karijeri osvojivši bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – mala skakaonica (muškarci)|maloj skakaonici]]. Na istom prvenstvu osvojio je i srebrnu medalju u ekipnim skokovima na velikoj skakaonici. Najbolju sezonu u karijeri završio je na trećem mjestu u ukupnom poretku Svjetskog kupa iako je jedno vrijeme bio vodeći i imao dobre šanse za ukupnu pobjedu. U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|sezoni 2015/16.]] osvojio je još dvije bronzane medalje (jednu pojedinačnu i jednu ekipnu), ovog puta na domaćem terenu na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Svjetskom prvenstvu u letovima]] održanom na letaonici [[Kulm (letaonica)|Kulm]] u [[Tauplitz]]u. === 2016/17 – zlatna sezona === Prvi dio sezone proveo je u traženju prave forme. [[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|Novogodišnju turneju]] završio je na "tek" šestom mjestu u ukupnom poretku, uprkos pobjedi u [[Oberstdorf]]u i trećem mjestu u [[Garmisch-Partenkirchen]]u, ali kako je sezona više odmicala, postajao je sve bolji, izbivši na prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju postao je svjetski prvak na maloj skakaonici, što mu je prva zlatna pojedinačna medalja na velikim takmičenjima. Tome je dodao srebrnu medalju u mješovitim ekipnim skokovima već sljedećeg dana, a na velikoj skakaonici osvojio je i drugu zlatnu medalju, čime je postao najuspješniji skijaš-skakač na tom prvenstvu, a svemu je dodao i bronzanu u ekipnim skokovima, osvojivši tako medalju u svim nastupima na tom prvenstvu. I nakon Svjetskog prvenstva nastavio je nizati uspjehe. Postao je pobjednik [[Raw Air 2017.|inauguralnog izdanja]] turneje [[Raw Air]] (doslovno "Sirovi zrak"), održane na četiri skakaonice u [[Norveška|Norveškoj]]. U okviru te turneje, u ekipnim letovima u [[Vikersund]]u 18. marta 2017, postavio je novi svjetski rekord doletjevši na 253,5 m, pritom jedva izbjegavši da dodirne snijeg (u tom slučaju rekord ne bi važio), samo nekoliko minuta nakon što je Norvežanin [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] za pola metra popravio dotad aktualni rekord svog zemljaka [[Anders Fannemel|Andersa Fannemela]] (251,5 m). Sezonu je zaključio dvjema pobjedama u [[Planica|Planici]], čime je potvrdio prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa, ali i u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|Svjetskom kupu u letovima]]. === Nakon zlatne sezone === Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019.]] u domaćem [[Seefeld]]u osvojio je ekipnu srebrnu medalju na velikoj skakaonici i u mješovitom ekipnom takmičenju, a na velikoj i maloj skakaonici nije uspio odbraniti titule, ali je osvojio bronzanu medalju na maloj. U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/20]], čija su posljednja dva takmičenja (koja su bila i dio turneje [[Raw Air 2020.|Raw Air]]) otkazana zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije]] [[COVID-19|COVID-a 19]], vratio se na pobjedničke staze, osvojivši drugi veliki "Kristalni globus", ostvarivši, između ostalog, pet pobjeda, osam drugih i dva treća mjesta. Također je osvojio drugi mali "Kristalni globus" u poretku letača. U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|sljedećoj sezoni]] uslijedio je pad forme, uz samo jedan plasman na postolje (treće mjesto u [[Titisee-Neustadt]]u), ali ju je spasio na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Svjetskom prvenstvu]] u Oberstdorfu, gdje je ponovo postao svjetski prvak na velikoj skakaonici, a tome je dodao i srebrnu medalju u ekipnim skokovima na velikoj skakaonici te bronzanu u mješovitom takmičenju. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u osvojio je jedino što mu je nedostajalo u karijeri – olimpijsku medalju, i to zlatnu, u [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – ekipno|ekipnom takmičenju]]. Do kraja sezone drugi put u karijeri osvojio je turneju Raw Air, kao i još jednu pojedinačnu letačku bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Svjetskom prvenstvu]] u Vikersundu. U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/23.]] ponovio je uspjeh iz "zlatne sezone", kada se na postolje plasirao također 17 puta, ali je u ukupnom poretku bio drugi iza [[Halvor Egner Granerud|Halvora Egnera Graneruda]], koga je u posljednjem takmičenju sezone ipak uspio preteći u [[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|poretku letača]], osvojivši treći put mali Kristalni globus. U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|sljedeću sezonu]] ušao je u top-formi, što mu, ipak, nije bilo dovoljno da osvoji [[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|Novogodišnju turneju]], na kojoj je završio treći. No, pobjedom u [[Zakopane|Zakopanima]] 21. januara 2024. postao je skakač s najviše plasmana na pobjedničko postolje u historiji, nadmašivši [[Janne Ahonen|Ahonenovih]] 108. Samo sedmicu kasnije [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|postao je]] i svjetski prvak u letovima na domaćem terenu u Tauplitzu, dodavši tome i ekipno srebro. Kontinuitet dobrih rezultata zadržao je i u nastavku sezone, osvojivši turneju [[Raw Air 2024.|Raw Air]] treći put u karijeri, pritom osiguravši i treći veliki "Kristalni globus". dok je onaj u letovima izgubio za tri boda na posljednjem takmičenju u sezoni od svog sunarodnjaka [[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniela Hubera]]. == Rezultati u Svjetskom kupu == === Pobjednička postolja === {| width=95% style="font-size: 100%; text-align:center" class=wikitable |- ! Br. ! Datum ! Mjesto ! Skakaonica ! [[Kritična tačka|K-tačka]] ! [[Veličina skakaonice|HS]] ! Skok 1 ! Skok 2 ! Bodovi ! Plasman ! Pobjednik |- |1. |align=center|6. 1. 2013. |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Bischofshofen]] |align=left|[[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] |K-125 |HS 142 |131 m |131 m |261,3 |3. |[[Gregor Schlierenzauer]] |- |2. |align=center|28. 2. 2014. |align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |125 m |134 m |265,6 |2. |[[Severin Freund]] |- |3. |align=center|23. 11. 2014. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Vogtland Arena]] |K-125 |HS 140 |142 m |136 m |274,1 |2. |[[Roman Koudelka]] |- |4. |align=center|14. 12. 2014. |align=left| {{ZD|Rusija}} [[Nižnji Tagil]] |align=left| [[Roda (skakaonica)|Roda]] |K-120 |HS 134 |138 m |—{{note|1}} |141,1 |3. |[[Severin Freund]] |- |5. |align=center|29. 12. 2014. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] |K-120 |HS 137 |136,5 m |129 m |291,9 |'''1.''' |colspan=2|— |- |6. |align=center|4. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] |K-120 |HS 130 |137 m |127 m |273,5 |2. |[[Richard Freitag]] |- |7. |align=center|6. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Bischofshofen]] |align=left|[[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] |K-125 |HS 142 |133,5 m |132 m |271,3 |3. |[[Michael Hayböck]] |- |8. |align=center|10. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Tauplitz]] |align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]] |K-200 |HS 225 |224 m |197,5 m |394,4 |2. |[[Severin Freund]] |- |9. |align=center|15. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |129,5 m |—{{note|1}} |136,7 |'''1.''' |colspan=2|— |- |10. |align=center|18. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Poljska}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-120 |HS 134 |133 m |133,5 m |273,9 |2. |[[Kamil Stoch]] |- |11. |align=center|24. 1. 2015. |align=left|{{ZD|Japan}} [[Sapporo]] |align=left|[[Ōkurayama]] |K-120 |HS 134 |127,5 m |131 m |271,3 |2. |[[Peter Prevc]] |- |12. |align=center|7. 2. 2015. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Titisee-Neustadt]] |align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]] |K-125 |HS 142 |134 m |139 m |288,0 |2. |[[Severin Freund]] |- |13. |align=center|8. 3. 2015. |align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |127 m |133,5 m |284,5 |'''1.''' |colspan=2|— |- |14. |align=center|10. 3. 2015. |align=left|{{ZD|Finska}} [[Kuopio]] |align=left|[[Puijo]] |K-92 |HS 100 |99 m |—{{note|1}} |132,5 |3. |[[Severin Freund]] |- |15. |align=center|20. 3. 2015. |align=left|{{ZD|Slovenija}} [[Planica]] |align=left|[[Letalnica]] |K-200 |HS 225 |240 m |238,5 m |461,8 |3. |[[Peter Prevc]] |- |16. |align=center|24. 1. 2016. |align=left|{{ZD|Poljska}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-120 |HS 134 |133 m |133 m |307,3 |'''1.''' |colspan=2|— |- |17. |align=center|10. 2. 2016. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-124 |HS 140 |135 m |131,5 m |273,2 |2. |rowspan=2|[[Peter Prevc]] |- |18. |align=center|14. 2. 2016. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] |K-200 |HS 225 |238 m |231 m |461,6 |2. |- |19. |align=center|23. 2. 2016. |align=left|{{ZD|Finska}} [[Kuopio]] |align=left|[[Puijo]] |K-120 |HS 127 |122 m |128 m |245,2 |3. |[[Michael Hayböck]] |- |20. |align=center|4. 12. 2016. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Vogtland Arena]] |K-125 |HS 140 |138 m |140 m |284,8 |3. |rowspan=3|[[Domen Prevc]] |- |21. |align=center|10. 12. 2016. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Lillehammer]] |align=left|[[Lysgårdsbakken]] |K-123 |HS 138 |137 m |135,5 m |286,5 |3. |- |22. |align=center|18. 12. 2016. |align=left|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]] |align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] |K-125 |HS 140 |138,5 m |138 m |283,1 |3. |- |23. |align=center|30. 12. 2016. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] |K-120 |HS 137 |139 m |134,5 m |308,0 |'''1.''' |colspan=2|— |- |24. |align=center|1. 1. 2017. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Garmisch-Partenkirchen]] |align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]] |K-125 |HS 140 |137 m |140 m |282,4 |3. |[[Daniel-André Tande]] |- |25. |align=center|14. 1. 2017. |align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |133 m |117 m |251,7 |2. |[[Kamil Stoch]] |- |26. |align=center|29. 1. 2017. |align=left|{{ZD|Njemačka}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] |align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] |K-130 |HS 145 |148,5 m |135,5 m |242,0 |2. |[[Andreas Wellinger]] |- |27. |align=center|4. 2. 2017. |align=left rowspan=2|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]] |align=left rowspan=2|[[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 225 |227,5 m |218 m |439,9 |'''1.''' |rowspan=2|— |- |28. |align=center|5. 2. 2017. |235,5 m |—{{note|1}} |232,6 |'''1.''' |- |29. |align=center|11. 2. 2017. |align=left rowspan=2|{{ZD|Japan}} [[Sapporo]] |align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]] |rowspan= 2|K-123 |rowspan=2|HS 137 |137 m |139 m |257,5 |3. |[[Maciej Kot]] i <br>[[Peter Prevc]] |- |30. |align=center|12. 2. 2017. |132 m |144 m |249,6 |3. |[[Kamil Stoch]] |- |31. |align=center|15. 2. 2017. |align=left rowspan=2|{{ZD|Južna Koreja}} [[Pyeongchang]] |align=left rowspan=2|[[Alpensia (skakaonica)|Alpensia]] |K-125 |HS 140 |138 m |137,5 m |293,5 |'''1.''' |colspan=2|— |- |32. |align=center|16. 2. 2017. |K-103 |HS 109 |106 m |107 m |252,2 |2. |[[Maciej Kot]] |- |33. |align=center|12. 3. 2017. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |130 m |132 m |267,5 |'''1.''' |rowspan=4|— |- |34. |align=center|16. 3. 2017. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-124 |HS 140 |138 m |142,5 m |302,0 |'''1.''' |- |35. |align=center|24. 3. 2017. |align=left rowspan=2|{{ZD|Slovenija}} [[Planica]] |align=left rowspan=2|[[Letalnica]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 225 |243 m |240,5 m |490,2 |'''1.''' |- |36. |align=center|26. 3. 2017. |250 m |—{{note|1}} |244,3 |'''1.''' |- |37. |align=center|19. 11. 2017. |align=left|{{ZD|Poljska}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |126,5 m |124,5 m |257,7 |3. |[[Junshirō Kobayashi]] |- |38. |align=center|3. 12. 2017. |align=left|{{ZD|Rusija}} [[Nižnji Tagil]] |align=left|[[(Roda (skakaonica)|Roda]] |K-120 |HS 134 |128 m |133,5 m |263,5 |3. |[[Andreas Wellinger]] |- |39. |align=center|17. 12. 2017. |align=left|{{ZD|Švicarska}} [[Engelberg]] |align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] |K-125 |HS-140 |137 m |134,5 m |274,7 |3. |[[Richard Freitag]] |- |40. |align=center|4. 3. 2018. |align=left|{{ZD|Finska}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |124 m |128,5 m |285,9 |3. |[[Kamil Stoch]] |- |41. |align=center|11. 3. 2018. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |129,5 m |124,5 m |256,7 |2. |[[Daniel-André Tande]] |- |42. |align=center|15. 3. 2018. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-124 |HS 140 |141,5 m |138 m |268,4 |2. |rowspan=3|[[Kamil Stoch]] |- |43. |align=center|23. 3. 2018. |align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]] |align=left rowspan=2|[[Letalnica]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 240 |238 m |234,5 m |443,0 |3. |- |44. |align=center|25. 3. 2018. |243 m |236 m |440,1 |2. |- |45. |align=center|30. 12. 2018. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] |K-120 |HS 137 |131 m |134,5 m |280,5 |3. |rowspan=3|[[Ryōyū Kobayashi]] |- |46. |align=center|4. 1. 2019. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] |K-120 |HS 130 |129,5 m |130,5 m |254,2 |2. |- |47. |align=center|6. 1. 2019. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] |align=left|[[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] |K-125 |HS 142 |134 m |131,5 m |267,5 |3. |- |48. |align=center|13. 1. 2019. |align=left|{{ZD|ITA}} [[Predazzo]] |align=left|[[Skakaonica "Giuseppe Dal Ben"|"Giuseppe Dal Ben"]] |K-120 |HS 135 |124,5 m |122,5 m |257,2 |2. |[[Dawid Kubacki]] |- |49. |align=center|20. 1. 2019. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-125 |HS 140 |133,5 m |132,5 m |278,3 |'''1.''' |rowspan=3|— |- |50. |align=center|26. 1. 2019. |align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]] |rowspan=2|K-123 |rowspan=2|HS 137 |132 m |137 m |270,1 |'''1.''' |- |51. |align=center|27. 1. 2019. |135 m |128,5 m |248,2 |'''1.''' |- |52. |align=center|2. 2. 2019. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |K-200 |HS 235 |213 m |230 m |421,7 |3. |[[Ryōyū Kobayashi]] |- |53. |align=center|10. 3. 2019. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |134 m |126 m |258,3 |2. |[[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] |- |54. |align=center|12. 3. 2019. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left|[[Lysgårdsbakken]] |K-123 |HS 140 |139 m |141 m |285,7 |'''1.''' |colspan=2|— |- |55. |align=center|14. 3. 2019. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-124 |HS 138 |136,5 m |135 m |280,5 |3. |[[Ryōyū Kobayashi]] |- |56. |align=center|17. 3. 2019. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] |K-200 |HS 240 |236,5 m |229,5 m |443,2 |3. |[[Domen Prevc]] |- |57. |align=center|8. 12. 2019. |align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] |align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]] |K-120 |HS 134 |140 m |134,5 m |277,6 |'''1.''' |colspan=2|— |- |58. |align=center|15. 12. 2019. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Vogtland Arena]] |K-125 |HS 140 |134 m |134,5 m |274,0 |2. |[[Ryōyū Kobayashi]] |- |59. |align=center|21. 12. 2019. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] |align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] |K-125 |HS 140 |134,5 m |137,5 m |287,0 |2. |[[Kamil Stoch]] |- |60. |align=center|11. 1. 2020. |align=left rowspan=2|{{ZD|ITA}} [[Predazzo]] |align=left rowspan=2|[[Skakaonica "Giuseppe Dal Ben"|"Giuseppe Dal Ben"]] |rowspan=2|K-95 |rowspan=2|HS 104 |102 m |103 m |286,9 |2. |rowspan=2|[[Karl Geiger]] |- |61. |align=center|12. 1. 2020. |103,5 m |101 m |280,5 |2. |- |62. |align=center|18. 1. 2020. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] |align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]] |K-125 |HS 142 |135,5 m |140,5 m |283,7 |2. |[[Dawid Kubacki]] |- |63. |align=center|26. 1. 2020. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-125 |HS 140 |136 m |138 m |290,6 |2. |[[Kamil Stoch]] |- |64. |align=center|1. 2. 2020. |align=left rowspan=2|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left rowspan=2|[[Ōkurayama]] |rowspan=2|K-123 |rowspan=2|HS 137 |138 m |125 m |234,1 |2. |[[Yukiya Satō]] |- |65. |align=center|2. 2. 2020. |139 m |139 m |268,5 |'''1.''' |colspan=2|— |- |66. |align=center|15. 2. 2020. |align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] |align=left rowspan=2|[[Kulm (letaonica)|Kulm]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 235 |224,5 m |214,5 m |414,6 |3. |[[Piotr Żyła]] |- |67. |align=center|16. 2. 2020. |230 m |—{{note|1}} |232,6 |'''1.''' |colspan=2|— |- |68. |align=center|21. 2. 2020. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]] |align=left rowspan=2|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 97 |98 m |97,5 m |264,5 |3. |[[Karl Geiger]] |- |69. |align=center|22. 2. 2020. |103 m |97,5 m |270,3 |'''1.''' |rowspan=2|— |- |70. |align=center|28. 2. 2020. |align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left rowspan=2|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |rowspan=2|K-116 |rowspan=2|HS 130 |129,5 m |129,5 m |284,1 |'''1.''' |- |71. |align=center|1. 3. 2020. |119,5 m |126 m |260,5 |2. |[[Karl Geiger]] |- |72. |align=center|10. 1. 2021. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] |align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]] |K-125 |HS 142 |138 m |136 m |291,3 |3. |rowspan=2|[[Halvor Egner Granerud]] |- |73. |align=center|21. 11. 2021. |align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] |align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]] |K-120 |HS 134 |121,5 m |127 m |223,8 |3. |- |74. |align=center|5. 12. 2021. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |120 m |123 m |253,6 |3. |[[Jan Hörl]] |- |75. |align=center|11. 12. 2021. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Vogtland Arena]] |K-125 |HS 140 |138 m |130 m |267,0 |'''1.''' |rowspan=2|— |- |76. |align=center|25. 2. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left rowspan=2|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |rowspan=2|K-116 |rowspan=2|HS 130 |124,5 m |131 m |283,1 |'''1.''' |- |77. |align=center|27. 2. 2022. |124 m |128 m |271,3 |3. |[[Halvor Egner Granerud]]<br/>i [[Ryōyū Kobayashi]] |- |78. |align=center|3. 3. 2022. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left|[[Lysgårdsbakken]] |K-123 |HS 140 |135 m |137 m |294,1 |'''1.''' |colspan=2|— |- |79. |align=center|6. 3. 2022. |align=left|{{ZD|Norveška}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |131 m |128,5 m |266,9 |3. |[[Daniel-André Tande]] |- |80. |align=center|19. 3. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]] |align=left rowspan=2|[[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 235 |232 m |207 m |413,0 |'''1.''' |colspan=2|— |- |81. |align=center|20. 3. 2022. |212 m |222,5 m |399,8 |3. |[[Timi Zajc]] |- |82. |align=center|5. 11. 2022. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (miasto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |125 m |133,5 m |258,0 |3. |[[Dawid Kubacki]] |- |83. |align=center|26. 11. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] |align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]] |rowspan=2|K-120 |rowspan=2|HS 142 |141,5 m |144 m |311,5 |2. |[[Anže Lanišek]] |- |84. |align=center|27. 11. 2022. |140 m |147 m |304,5 |'''1.''' |colspan=2|podijelio pobjedu <br/>s [[Halvor Egner Granerud|Granerudom]] |- |85. |align=center|11. 12. 2022. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] |align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]] |K-125 |HS 142 |131 m |141,5 m |283,1 |3. |[[Dawid Kubacki]] |- |86. |align=center|15. 1. 2023. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-125 |HS 140 |134 m |145,5 m |278,5 |3. |[[Halvor Egner Granerud]] |- |87. |align=center|21. 1. 2023. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Ōkurayama]] |K-123 |HS 137 |139 m |135,5 m |283,5 |'''1.''' |colspan=2|— |- |88. |align=center|28. 1. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] |align=left rowspan=2|[[Kulm (letaonica)|Kulm]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 235 |232,5 m |234 m |431,9 |2. |rowspan=3|[[Halvor Egner Granerud]] |- |89. |align=center|29. 1. 2023. |233 m |229 m |455,5 |3. |- |90. |align=center|12. 2. 2023. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] |K-115 |HS 128 |123,5 m |130 m |275,3 |3. |- |91. |align=center|11. 3. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left rowspan=2|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |rowspan=2|K-120 |rowspan=2|HS 134 |129,5 m |128,5 m |254,4 |2. |[[Anže Lanišek]] |- |92. |align=center|12. 3. 2023. |130,5 m |131,5 m |266,1 |'''1.''' |colspan=2|— |- |93. |align=center|14. 3. 2023. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left|[[Lysgårdsbakken]] |K-123 |HS 140 |138,5 m |132 m |255,4 |2. |rowspan=2|[[Halvor Egner Granerud]] |- |94. |align=center|18. 3. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left rowspan=2|[[Vikersundbakken]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 240 |239,5 m |227,5 m |418,8 |2. |- |95. |align=center|19. 3. 2023. |246,5 m |235,5 m |497,4 |'''1.''' |colspan=2|— |- |96. |align=center|26. 3. 2023. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |130 m |—{{note|1}} |141,8 |2. |[[Ryōyū Kobayashi]] |- |97. |align=center|1. 4. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]] |align=left rowspan=2|[[Letalnica]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 225 |239,5 m |—{{note|1}} |240,5 |'''1.''' |colspan=2|— |- |98. |align=center|2. 4. 2023. |238,5 m |235 m |445,1 |3. |[[Timi Zajc]] |- |99. |align=center|25. 11. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] |align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]] |rowspan=2|K-120 |rowspan=2|HS 142 |144 m |143 m |326,2 |'''1.''' |rowspan=4|— |- |100. |align=center|26. 11. 2023. |148,5 m |148,5 m |363,5 |'''1.''' |- |101. |align=center|2. 12. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left rowspan=2|[[Lysgårdsbakken]] |K-90 |HS 98 |104 m |92,5 m |296,7 |'''1.''' |- |102. |align=center|3. 12. 2023. |K-123 |HS 140 |134 m |141,5 m |318,2 |'''1.''' |- |103. |align=center|9. 12. 2023. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Vogtland Arena]] |K-125 |HS 137 |140 m |144,5 m |273,5 |2. |[[Karl Geiger]] |- |104. |align=center|16. 12. 2023. |align=left rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] |align=left rowspan=2|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] |rowspan=2|K-125 |rowspan=2|HS 137 |131 m |132,5 m |313,3 |3. |[[Pius Paschke]] |- |105. |align=center|17. 12. 2023. |135 m |142 m |327,9 |'''1.''' |colspan=2|— |- |106. |align=center|29. 12. 2023. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] |K-120 |HS 137 |132,5 m |125 m |298,9 |3. |[[Andreas Wellinger]] |- |107. |align=center|6. 1. 2024. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] |align=left|[[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] |K-125 |HS 142 |136,5 m |140 m |288,9 |'''1.''' |colspan=2|— |- |108. |align=center|14. 1. 2024. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |132 m |129,5 m |264,3 |2. |[[Ryōyū Kobayashi]] |- |109. |align=center|21. 1. 2024. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] |align=left|[[Wielka Krokiew]] |K-120 |HS 140 |137 m |134 m |332,3 |'''1.''' |rowspan=3|— |- |110. |align=center|11. 2. 2024. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] |K-115 |HS 128 |130,5 m |126 m |281,6 |'''1.''' |- |111. |align=center|17. 2. 2024. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Ōkurayama]] |K-123 |HS 137 |129 m |139 m |263,0 |'''1.''' |- |112. |align=center|24. 2. 2024. |align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] |align=left rowspan=2|[[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 235 |222 m |225,5 m |440,3 |3. |[[Timi Zajc]] |- |113. |align=center|25. 2. 2024. |224 m |217 m |433,5 |'''1.''' |rowspan=2|— |- |114. |align=center|9. 3. 2024. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |132 m |133 m |255,0 |'''1.''' |- |115. |align=center|10. 3. 2024. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |132 m |124 m |254,9 |3. |[[Johann André Forfang]] |- |116. |align=center|13. 3. 2024. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-124 |HS 138 |137,5 m |134 m |291,8 |'''1.''' |rowspan=2|— |- |117. |align=center|17. 3. 2024. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left rowspan=2|[[Vikersundbakken]] |rowspan=2|K-200 |rowspan=2|HS 240 |244,5 m |—{{note|1}} |256,0 |'''1.''' |- |118. |align=center|17. 3. 2024. |230 m |240 m <br /> <hr>232,5 m¹</hr> |671,9 |2. |[[Daniel Huber (ski-skakač)|Daniel Huber]] |- |119. |align=center|30. 11. 2024. |align=left rowspan=2|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] |align=left rowspan=2|[[Rukatunturi]] |rowspan=2|K-120 |rowspan=2|HS 142 |135,0 m |147,0 m |315,2 |3. |[[Pius Paschke]] |- |120. |align=center|1. 12. 2024. |145 m |–{{note|1}} |138,0 |2. |[[Andreas Wellinger]] |- |121. |align=center|8. 12. 2024. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |134 m |129 m |286,1 |3. |[[Pius Paschke]] |} {{note|1}} – održana samo jedna serija zbog lošeg vremena<br/> ¹ – održane tri serije {{col-begin}} {{col-break}} === Po sezonama === {|class=wikitable style="text-align: center" |-bgcolor=cccccc |Sezona||1. mjesto||2. mjesto||3. mjesto||Ukupno |-bgcolor=efefef |2012/2013.||–||–||1||1 |- |2013/2014.||–||1||–||1 |-bgcolor=efefef |2014/2015.||3||6||4||13 |- |2015/2016.||1||2||1||4 |-bgcolor=efefef |2016/2017.||8||3||6||17 |- |2017/2018.||–||3||5||8 |-bgcolor=efefef |2018/2019.||4||3||5||12 |- |2019/2020.||5||8||2||15 |-bgcolor=efefef |2020/2021.||–||–||1||1 |- |2021/2022.||4||–||5||9 |-bgcolor=efefef |2022/2023.||5||6||6||17 |- |2023/2024.||13||3||4||20 |-bgcolor=efefef |2024/2025.||–||1||2||3 |- |-bgcolor=cccccc |Zbir||'''43'''||'''36'''||'''42'''||'''121''' |} {{col-break}} === Ekipne pobjede === {| class="wikitable" ! width="25px" | Br. !! width="125px" | Datum !! width="150px" | Mjesto !! width="135px" | Skakaonica |- | style="text-align:center" | 1. || style="text-align:center" | 1. 3. 2014. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |- | style="text-align:center" | 2. || style="text-align:center" | 22. 3. 2014. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Bloudekova velikanka]] |- | style="text-align:center" | 3. || style="text-align:center" | 11. 3. 2017. || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |- | style="text-align:center" | 4. || style="text-align:center" | 9. 2. 2019. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |- | style="text-align:center" | 5. || style="text-align:center" | 23. 11. 2019. || rowspan=3|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] || rowspan=3|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |- | style="text-align:center" | 6. || style="text-align:center" | 21. 11. 2020. |- | style="text-align:center" | 7. || style="text-align:center" | 4. 12. 2021. |- | style="text-align:center" | 8. || style="text-align:center" | 26. 2. 2022. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |- | style="text-align:center" | 9. || style="text-align:center" | 14. 1. 2023. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] |- | style="text-align:center" | 10. || style="text-align:center" | 25. 3. 2023. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |- | style="text-align:center" | 11. || style="text-align:center" | 1. 4. 2023. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]] |- | style="text-align:center" | 12. || style="text-align:center" | 20. 1. 2024. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]] |- | style="text-align:center" | 13. || style="text-align:center" | 10. 2. 2024{{note||}} || {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] || [[MacKenzie Intervale]] |- | style="text-align:center" | 14. || style="text-align:center" | 23. 3. 2024. || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || [[Letalnica]] |} {{note||}} – takmičenje supertimova (dvojica skakača po timu) === Mješovito === {| class="wikitable" ! width="25px" | Br. !! width="125px" | Datum !! width="150px" | Mjesto !! width="125px" | Skakaonica |- | style="text-align:center" | 1. || style="text-align:center" | 10. 12. 2022. || {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] || [[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]] |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} === Ukupni poredak === {| class=wikitable style="text-align: center" width=300 |- !Sezona !Plasman |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011/2012.]] |bez plasmana |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]] |31. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]] |10. |-bgcolor=cc9966 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]] |3. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]] |6. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]] |'''1.''' |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]] |4. |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]] |'''1.''' |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]] |17. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]] |5. |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]] |'''1.''' |} === [[Novogodišnja turneja]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=250 |- ! Sezona ! Plasman |- |[[Turneja 4 skakaonice 2011/2012.|2011/2012.]] |67. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2012/2013.|2012/2013.]] |40. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2013/2014.|2013/2014.]] |27. |-bgcolor=gold |[[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|2014/2015.]] |'''1.''' |- |[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.|2015/2016.]] |5. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]] |6. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]] |20. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]] |17. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]] |5. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]] |8. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]] |26. |- |[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]] |6. |-bgcolor=cc9966 |[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]] |3. |} === [[Raw Air]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |-bgcolor=gold |[[Raw Air 2017.|2017.]] |'''1.''' |- |[[Raw Air 2018.|2018.]] |4. |-bgcolor=silver |[[Raw Air 2019.|2019.]] |2. |- |[[Raw Air 2020.|2020.]] |8. |- |2021. |''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]'' |-bgcolor=gold |[[Raw Air 2022.|2022.]] |'''1.''' |-bgcolor=silver |[[Raw Air 2023.|2023.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Raw Air 2024.|2024.]] |'''1.''' |} {{col-2}} === [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u ski-letovima]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=250 |- ! Sezona ! Plasman |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2012/2013.|2012/2013.]] |32. |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2013/2014.|2013/2014.]] |29. |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2014/2015.|2014/2015.]] |7. |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2015/2016.|2015/2016.]] |7. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]] |'''1.''' |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2017/2018.|2017/2018.]] |4. |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]] |8. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]] |'''1.''' |- |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]] |22. |-bgcolor=cc9966 |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]] |3. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]] |'''1.''' |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]] |2. |} === [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=300 |- !Sezona !Plasman |- |[[Ljetni Grand Prix 2011 (skijaški skokovi)|2011.]] |84. |- |[[Ljetni Grand Prix 2012 (skijaški skokovi)|2012.]] |61. |- |[[Ljetni Grand Prix 2013 (skijaški skokovi)|2013.]] |75. |- |[[Ljetni Grand Prix 2014 (skijaški skokovi)|2014.]] |26. |- |[[Ljetni Grand Prix 2015 (skijaški skokovi)|2015.]] |7. |- |[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]] |'''4.''' |- |[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]] |24. |- |[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]] |21. |- |[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]] |30. |- |[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]] |nije nastupao |- |[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]] |19. |- |[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]] |12. |- |[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]] |20. |-bgcolor=silver |[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]] |'''2.''' |} === [[Willingen Six]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |- |[[Willingen Five 2019.|2019.]] |7. |-bgcolor=silver |[[Willingen Five 2020.|2020.]] |'''2.''' |- |[[Willingen Six 2021.|2021.]] |15. |} === [[Planica 7]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |- |[[Planica 7 2018.|2018.]] |4. |- |[[Planica 7 2019.|2019.]] |12. |- |2020. |''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]'' |- |[[Planica 7 2021.|2021.]] |17. |- |[[Planica 7 2022.|2022.]] |6. |-bgcolor=gold |[[Planica 7 2023.|2023.]] |'''1.''' |- |[[Planica 7 2024.|2024.]] |4. |} {{col-end}} == Rekordi skakaonica == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! width="150px" | Mjesto!! width="125px" | Skakaonica !! width="125px" | Dužina (m) !! width="125px" | Postavljen !! width="125px" | Trajanje |- | style="text-align:left" | {{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] || style="text-align:left" | [[Malinka (skakaonica)|Malinka]] || 139<br />(HS 134) || 8. 1. 2013. || '''aktualni''' |- | style="text-align:left" | {{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] || style="text-align:left" | [[Roda (skakaonica)|Roda]] || 138<br />(HS 134) || 14. 12. 2014. || 13. 12. 2015. |- | style="text-align:left" | {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] || style="text-align:left" | [[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] || 137<br />(HS 130) || 4. 1. 2015. || 4. 1. 2015. |- | style="text-align:left" | {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] || style="text-align:left" | [[Ōkurayama]] || 144<br />(HS 137) || 12. 2. 2017. || 26. 1. 2019. |- | style="text-align:left" | {{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]] || style="text-align:left" | [[Alpensia (skakaonica)|Alpensia]] || 113,5<br />(HS 109) || 16. 2. 2017. || '''aktualni''' |- | style="text-align:left" | {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || style="text-align:left" | [[Vikersundbakken]] || 253,5 [[Datoteka:World record icon.svg|20px]]<br />(HS 240) || 18. 3. 2017. || '''aktualni''' |- | style="text-align:left" | {{ZD|SLO}} [[Planica]] || style="text-align:left" | [[Letalnica]] || 251<br />(HS 240) || 25. 3. 2017. || 25. 3. 2017. |- | style="text-align:left" | {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || style="text-align:left" | [[Rukatunturi]] || 147,5<br />(HS 142) || 25. 11. 2017. || '''aktualni''' |- | style="text-align:left" | {{ZD|RUM}} [[Râșnov]] || style="text-align:left" | [[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] || 103<br />(HS 97) || 22. 2. 2020. || '''aktualni''' |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Stefan Kraft}} * [https://web.archive.org/web/20141220072956/http://www.kraft-stefan.com/ Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20141225233803/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&listid=&competitorid=128286 Profil] na [[FIS]]-u {{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici - ekipno}} {{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici}} {{Svjetski prvaci na maloj skakaonici}} {{Svjetski prvaci u ski-letovima}} {{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}} {{Osvajači Svjetskog kupa u ski-letovima}} {{Pobjednici Turneje 4 skakaonice}} {{Pobjednici skokova na Ski-festivalu Holmenkollen}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{DEFAULTSORT:Kraft, Stefan}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci]] [[Kategorija:Biografije, Schwarzach im Pongau]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Austrija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] d3foq2jlps3qpqhgspbv9uaj75wmqiw 0 386071 3671858 3556146 2024-12-09T10:08:35Z Makenzis 98619 3671858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #800000 | Ime kluba = '''FC Dila Gori''' | Puno ime = Football Club Dila Gori | Grb = FC Dila Gori (grb).jpg | Nadimak = | Osnovan = [[1949.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Gori (Gruzija)|Gori]]<br>[[Gruzija]] | Boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|skyblue}} | Federacija = [[Nogometni savez Gruzije|GFF]] | Konfederacija = | Liga = [[Erovnuli liga]] | Stadion = [[Stadion Tengiz Burjanadze|Tengiz Burjanadze]] <ref>* http://www.worldstadiums.com/middle_east/countries/georgia.shtml</ref> | Kapacitet = 5.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = {{ZD|GRU}} [[Ucha Sosiashvili]] | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = 2024. | Webstranica = [http://www.fcdila.ge/ fcdila.ge] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = 6699CC | tijelo2 = 6699CC | desna ruka2 = 6699CC | šorc2 = 6699CC | čarape2 = 6699CC | }} '''FC Dila Gori''' je profesionalni nogometni klub iz grada [[Gori]], [[Gruzija]]. Takmiči se u [[Premijer liga Gruzije|Premijer ligi Gruzije]]. Klub je osnovan 1949. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje Premijer lige u sezoni 2014/2015. Tradicionalne boje su bordo i plava. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Tengiz Burjanadze|Tengiz Burjanadze]]. ==Uspjesi== *'''[[Premijer liga Gruzije|Premijer liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2014–15 *'''[[Kup Gruzije u nogometu|Nacionalni kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2012 ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost |- | [[UEFA Intertoto kup 2004.|2004]] | [[UEFA Intertoto kup]] | 1R | {{flagicon|BUG}} [[PFK Marek Dupnitsa|Marek Dupnitsa]] | style="text-align:center;"| '''0–2''' | style="text-align:center;"| 0–0 |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 2Q | {{flagicon|DAN}} [[Aarhus Gymnastikforening|AGF Aarhus]] | style="text-align:center;"| '''3–1''' | style="text-align:center;"| 2–1 |- | 3Q | {{flagicon|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] | style="text-align:center;"| '''0–1''' | style="text-align:center;"| 3–0 |- | Play-off | {{flagicon|POR}} [[CS Marítimo|Marítimo]] | style="text-align:center;"| '''0–2''' | style="text-align:center;"| 0–1 |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 2Q | {{flagicon|DAN}} [[AaB Fodbold]] | style="text-align:center;"| '''3–0''' | style="text-align:center;"| 0–0 |- | 3Q | {{flagicon|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | style="text-align:center;"| '''1–0''' | style="text-align:center;"| 1–0 |- | Play-off | {{flagicon|AUT}} [[SK Rapid Beč|Beč]] | style="text-align:center;"| '''0–3''' | style="text-align:center;"| 0–1 |- | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015-16]] | [[UEFA Liga prvaka]] | 2Q | | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |- |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fcdila.ge/ Službena stranica] * [http://www.soccerway.com/teams/georgia/fc-dila-gori/952/ Dila Gori na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/fc-dila-gori/stadion/verein/32017 Dila Gori na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64467/profile/index.html Dila Gori na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gruziji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1949.]] 27jyq5ttrm7d056hfcj4mq4i642hc1x 0 409430 3671766 3501333 2024-12-08T21:17:40Z Bdx 30879 + slika 3671766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bunica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Spring of Bunica river, Bosnia and Herzegovina.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 6 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = kod [[Buna (Mostar)|Bune]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u= [[Buna (rijeka)|Bunu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = }} '''Bunica''' je rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine. Posljednje istraživanje je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Evropi. Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u [[Dinaridi|dinarskom]] kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67&nbsp;cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Realizacijom prokekta  [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]], graditi će se brana „Pošćenje“ na oko 3&nbsp;km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}</ref> Na ušću Bunice u rijeku Bunu u mjestu Hodbina je napravljen Rekreacioni centar Bunica koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je zapušten. == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica] * [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara] * [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&id=3&lang=hr&option=com_content&view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3&Itemid=6&lang=hr |date=30. 3. 2016 }} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] 8qk3dsym97qvfgbsx31h9dwf2starlj 0 412424 3671792 3506448 2024-12-09T02:21:42Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Finale Kupa evropskih šampiona 1960. | slika = | događaj = [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|Kup evropskih šampiona 1959/60.]] | ekipa1 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | ekipa1asocijacija = [[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|30px]] | ekipa1rezultat = 7 | ekipa2 = [[Eintracht Frankfurt]] | ekipa2asocijacija = {{ZD|NJE|veličina=30px}} | ekipa2rezultat = 3 | detalji = | datum = 18. maj 1960. | stadion = [[Hampden Park]] | grad = [[Glasgow]] | sudija = {{ZD|ŠKO}} Jack Mowat | gledalaca = 127.621 | vrijeme = | prethodna = [[Finale Kupa evropskih šampiona 1959.|1959.]] | sljedeća = [[Finale Kupa evropskih šampiona 1961.|1961.]] }} '''Finale Kupa evropskih šampiona 1960.''' bilo je 5. finale u historiji [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]. Smatra se jednom od najboljih utakmica u historiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/2317064/The-greatest-matches-of-all-time.html|title=The greatest matches of all time|last=|first=|date=|website=The Telegraph|publisher=|language=en|access-date=24. 12. 2020}}</ref> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] je slavio 7–3 pred 127.000 ljudi na [[Glasgow|glazgovškom]] [[Hampden Park]]u. [[Eintracht Frankfurt|Frankfurt]] je do finala došao preko [[Škotska|škotskog]] prvaka [[Rangers FC|Rangersa]], dok je Real u dvije utakmice ukupnim rezultatom 6–2 pobijedio [[El Clasico|rivale]] [[FC Barcelona|Barcelonu]].<ref>{{cite web |title=1959/60: Dazzling Madrid crush Frankfurt |url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/history/season=1959/index.html |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=21. 5. 2016}}</ref> Finale se umalo nije odigralo jer je [[Nogometni savez Njemačke]] zabranio njemačkim klubovima da igraju protiv bilo koje ekipe za koju nastupa [[Ferenc Puskás]], zbog toga što je Mađar optužio [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentaciju Zapadne Njemačke]] za uzimanje nedozvoljenih supstanci na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|Svjetskom prvenstvu 1954]]. Puskás je morao napisati pismo izvinjenja prije utakmice.<ref>{{cite book |last=Hesse-Lichtenburger |first=Ulrich |title=Tor! The Story of German Football |url=https://archive.org/details/torstoryofgerman0000hess |year=2003 |page=[https://archive.org/details/torstoryofgerman0000hess/page/n142 141] |isbn= 978-0-9540134-5-5}}</ref> Puskás i [[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] su, uz [[AC Milan|Milanovog]] [[Pierino Prati|Pratija]] [[Finale Kupa evropskih šampiona 1969.|1969]], jedini igrači u historiji koji su postigli het-trik u finalu Kupa evropskih šampiona. Puskás je bio strijelac het-trika i u finalu [[Finale Kupa evropskih šampiona 1962.|1962]]. ==Detalji== {{Sklopiva nogometna kutija |nobars=1 |datum = 18. maj 1960. |vrijeme = 19:30 [[Zapadnoevropsko vrijeme|WET]] |tim1 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{ZD|ŠPA|1945}} |rezultat = 7–3 |izvještaj = [http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1959/matches/round=914/match=61542/postmatch/lineups/index.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |golovi1 = [[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] {{gol|27||30||73}}<br />[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{gol|45+1||56|pen.|60||71}} |golovi2 = [[Richard Kress|Kress]] {{gol|18}}<br />[[Erwin Stein|Stein]] {{gol|72||75}} |stadion = [[Hampden Park]], [[Glasgow]] |gledalaca = 127.621 |sudac = {{ZD|ŠKO}} [[Jack Mowatt]] }} {| width=92% | |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = | uzorak_dr = | lijevaruka = FFFFFF | tijela = FFFFFF | desnaruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Real Madrid }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = | uzorak_dr = | lijevaruka = FFFFFF | tijelo = FF0000 | desnaruka = FFFFFF | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = Eintracht Frankfurt }} |} {| style="width:100%" |- |style="vertical-align:top; width:40%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||{{ZD|ARG}} [[Rogelio Domínguez]] |- |RB||'''2''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} [[Marcos Alonso Imaz|Marquitos]] |- |CD ||'''5''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} {{ZD|URU}} [[José Santamaría]] |- |LB ||'''3''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} [[Pachín]] |- |MF ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} [[José María Vidal]] |- |MF ||'''6''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} [[José María Zárraga]] {{kapiten}} |- |RW ||'''7''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} {{ZD|BRA}} [[Canário]] |- |FW ||'''8''' ||{{ZD|ŠPA|1945}} [[Luis del Sol]] |- |FW ||'''9''' ||{{ZD|ARG}} {{ZD|ŠPA|1945}} [[Alfredo Di Stéfano]] |- |FW ||'''10'''||{{ZD|MAĐ|1957}} {{ZD|ŠPA|1945}} [[Ferenc Puskás]] |- |LW ||'''11'''||{{ZD|ŠPA|1945}} [[Francisco Gento]] |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Miguel Muñoz]] |} |valign="top"|[[File:Real Madrid-Eintracht Frankfurt 1960-05-18.svg|300px]] |style="vertical-align:top; width:50%"| {| cellspacing="0" cellpadding="0" style="font-size:90%; margin:auto" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||{{ZD|NJE}} [[Egon Loy]] |- |DF ||'''2''' ||{{ZD|NJE}} [[Friedel Lutz]] |- |DF ||'''3''' ||{{ZD|NJE}} [[Hermann Höfer]] |- |MF ||'''4''' ||{{ZD|NJE}} [[Hans Weilbächer]] {{kapiten}} |- |DF ||'''5''' ||{{ZD|NJE}} [[Hans-Walter Eigenbrodt]] |- |MF ||'''6''' ||{{ZD|NJE}} [[Dieter Stinka]] |- |FW ||'''7''' ||{{ZD|NJE}} [[Richard Kress]] |- |FW ||'''8''' ||{{ZD|NJE}} [[Dieter Lindner]] |- |FW ||'''9''' ||{{ZD|NJE}} [[Erwin Stein]] |- |FW ||'''10'''||{{ZD|NJE}} [[Alfred Pfaff]] |- |FW ||'''11'''||{{ZD|NJE}} [[Erich Meier]] |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{ZD|NJE}} [[Paul Oßwald]] |} |} ==Reference== {{reference}} {{UEFA Liga prvaka}} {{Utakmice Real Madrida}} [[Kategorija:Finala UEFA Lige prvaka|1960.]] [[Kategorija:1960. u nogometu]] [[Kategorija:Kup evropskih šampiona 1959/60.]] [[Kategorija:Utakmice Real Madrida]] [[Kategorija:Utakmice Eintracht Frankfurta]] lhewk319j3uie48p3q5hpbqjs2mldfx 0 414469 3671809 3589653 2024-12-09T04:17:39Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671809 wikitext text/x-wiki {{Genetička genealogija}} '''Genetička genealogija''' je upotreba analize [[DNK]] u kombinaciji s [[Genealogija|tradicijskom analizom rodoslova]] i tradicijskim genealoškim i historijskim zapisima po kojima se mogu zaključiti odnosi između pojedinaca. Genetička genealogija uključuje upotrebu [[genealoški test DNK|genealoškog testiranja DNK]] da se utvrdi razina i pravac [[genetička distanca (jedinke)|genetičkih odnosa]] između uključenih osoba. Ova aplikacija genetike postala je popularna među porodičnim historičarima, u prvoj dekadi 21. stoljeća, kada su testovi postali pristupačni. Testove su promovirale amaterske grupe, kao što su [[Projekt DNK prezimena|prezimena studiranih grupa]] ili regionalne genealoške grupe, te istraživački projekti, kao što je [[Genografski projekt]]. Od [[2013]]. godine, bilo je testirano na stotine hiljada ljudi. Kako se ovo polje razvijalo, ciljevi praktičara su prošireni, sa traženjem mnogih podataka o precima, izvan proteklog stoljeća za koje se može rekonstruirati tradicijski [[analiza rodoslova|pedigre]].<ref>{{cite book | isbn = 978-0-9664027-1-1 | title = How to DNA Test Our Family Relationships | last1 = Carmichael | first1 = Terrence | author2 = Alexander Ivanof Kuklin; Ed Grotjan | year=2000 | publisher = AceN Press | location = Mountain View, CA | pages = | url = https://archive.org/details/howtodnatestourf00terr }} ''Early book on adoptions, paternity and other relationship testing. Carmichael is a founder of GeneTree.''</ref><ref>{{cite book | isbn = 978-0-691-08750-4 | title = The History and Geography of Human Genes | url = https://archive.org/details/historygeography0000cava_g9l7 | last1 = Cavalli-Sforza | first1 = Luigi Luca |author2=Paolo Menozzi; Alberto Piazza | year=1994 | publisher = Princeton University Press | location = Princeton, N.J. | pages = }}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|3}} *[[Alel]] *[[Frekvencija alela]] *[[Elektroferogram]] *[[Prezime]] *[[Genealoški test DNK]] *[[Analiza rodoslova]] *[[Genetička rekombinacija]] *[[Haplogrupa]] *[[Haplotip]] *[[Mitohondrijska DNK]] *[[Najbliži drevni zajednički predak]] *[[STR]] *[[SNP]] {{div col end}} ==Dopunska literatura== <ref name=ISOGG2006>{{cite web|author=International Society of Genetic Genealogy|year=2006|title=Y-DNA Haplogroup Tree 2006, Version: 1.24, Date: 7 June 2007|url=http://www.isogg.org/tree/Main06.html|access-date=1. 7. 2013}}</ref> <ref name=Y-STRFAQ>{{cite web|title=Understanding Results: Y-DNA Short Tandem Repeat (STR)|url=http://www.familytreedna.com/faq/answers.aspx?id=9|publisher=Gene by Gene|author=Family Tree DNA Editorial Team|year=2013|access-date=1. 7. 2013}}</ref> <ref name=Y-SNPFAQ>{{cite web|title=Understanding Results: Y-DNA Single Nucleotide Polymorphism (SNP)|url=http://www.familytreedna.com/faq/answers.aspx?id=26|publisher=Gene by Gene|author=Family Tree DNA Editorial Team|year=2013|access-date=1. 7. 2013}}</ref> <ref name=mtDNAFAQ>{{cite web|url=http://www.familytreedna.com/faq/answers.aspx?id=10|title=Understanding Results: mtDNA (mitochondrial DNA)|author=Family Tree DNA Editorial Team|publisher=Gene by Gene|year=2013|access-date=1. 7. 2013}}</ref> <ref name=ISOGG>{{cite web |url=http://www.isogg.org|title=The International Society of Genetic Genealogy|access-date=1. 7. 2013}}</ref> <ref name=Jefferson>[http://americanhistory.si.edu/exhibitions/exhibition.cfm?key=38&exkey=1669 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530094318/http://americanhistory.si.edu/exhibitions/exhibition.cfm?key=38&exkey=1669 |date=30. 5. 2013 }} ''Slavery at Jefferson's Monticello: The Paradox of Liberty,'' 27 January 2012 – 14 October 2012, Smithsonian Institution, accessed 23 March 2012. Quote: "The [DNA] test results show a genetic link between the Jefferson and Hemings descendants: A man with the Jefferson Y chromosome fathered Eston Hemings (born 1808). While there were other adult males with the Jefferson Y chromosome living in Virginia at that time, most historians now believe that the documentary and genetic evidence, considered together, strongly support the conclusion that [Thomas] Jefferson was the father of Sally Hemings's children."</ref> <ref name=NatGeo>{{cite web|url=https://www3.nationalgeographic.com/genographic/|title=The Genographic Project: A Landmark Study of the Human Journey|publisher=National Geographic|access-date=19 Feb 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20061113233323/https://www3.nationalgeographic.com/genographic/|archive-date=13. 11. 2006|url-status=dead}}</ref> <ref name=Deboeck>{{cite web|url=http://www.bellaonline.com/articles/art12474.asp|author=Deboeck, Guido|title=Genetic Genealogy Becomes Mainstream|publisher=BellaOnline|access-date=19 Feb 2009}}</ref> <ref name=Genebase>{{cite web|url=http://www.genebase.com/in/dnaClansPopulation.php|title=DNA Clans (Y-Clan) - DNA Ancestry Analysis|publisher=Genebase|access-date=19 Feb 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090203150950/http://www.genebase.com/in/dnaClansPopulation.php|archive-date=3. 2. 2009|url-status=dead}}</ref> <ref name=Franklin-Barbajosa>{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0410/feature2/online_extra.html|first=Cassandra|last=Franklin-Barbajosa|title=In the Wake of the Phoenicians: DNA study reveals a Phoenician-Maltese link|publisher=National Geographic Online|date=Oct 2004|access-date=19 Feb 2009|archive-date=26. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071226113843/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0410/feature2/online_extra.html|url-status=dead}}</ref> <ref name=Blaine2006>{{cite web|url=http://www.thegeneticgenealogist.com/2007/11/06/how-big-is-the-genetic-genealogy-market/|title=How Big Is the Genetic Genealogy Market?|publisher=The Genetic Genealogist|access-date=19 Feb 2009}}</ref> <!--Press Releases--> <ref name=SMGF2012>{{cite press release|url=http://corporate.ancestry.com/press/press-releases/2012/05/ancestry.com-dna-launches/|archive-date=26. 5. 2013|access-date=1. 7. 2013|title=Ancestry.com Launches new AncestryDNA Service: The Next Generation of DNA Science Poised to Enrich Family History Research|archive-url=https://web.archive.org/web/20130526104607/http://corporate.ancestry.com/press/press-releases/2012/05/ancestry.com-dna-launches/|url-status=dead}}</ref> <!--Journals--> <ref name=KingJobling>{{cite journal|last=King|first=TE|author2=Jobling, MA|title=What's in a name? Y chromosomes, surnames and the genetic genealogy revolution|journal=Trends in Genetics|year=2009|volume=25|pages=351–360|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952509001334|doi=10.1016/j.tig.2009.06.003|issue=8|pmid=19665817}}</ref> <ref name=Sykes>{{cite journal|doi=10.1086/302850|title=Surnames and the Y Chromosome|year=2000|last1=Sykes|first1=Bryan|last2=Irven|first2=Catherine|journal=The American Journal of Human Genetics|volume=66|issue=4|pages=1417–1419|pmid=10739766|pmc=1288207}}</ref> <ref name=Wayne2006>{{cite journal|url=http://www.med.wayne.edu/news_media/scribe/PDF/Alum-06-SpringScribe%5B1%5D.pdf|title=CMMG alum launches multi-million dollar genetic testing company - Alum notes|publisher=Wayne State University, School of Medicine's alumni journal|volume=17|date=Spring 2006|page=1|access-date=24 Jan 2013|issue=2|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20170809053626/http://www2.med.wayne.edu/news_media/scribe/PDF/Alum-06-SpringScribe%5b1%5d.pdf|archive-date=9. 8. 2017|url-status=dead}}</ref> <ref name=Darwin1875>{{cite journal|first=George H.|last=Darwin|title=Note on the Marriages of First Cousins|journal=Journal of the Statistical Society of London|volume=38|date=Sep 1875|pages=344–348|doi=10.2307/2338771|issue=3}}</ref> <ref name=Jobling2003>{{cite journal|last1=Jobling|doi=10.1038/nrg1124|title=The human Y chromosome: An evolutionary marker comes of age|year=2003|first1=Mark A.|last2=Tyler-Smith|first2=Chris|journal=Nature Reviews Genetics|volume=4|issue=8|pages=598–612|pmid=12897772}}</ref> <ref name=NGSQ2005>{{cite journal|title=National Genealogical Society Quarterly|volume=93|issue=1–4|publisher=National Genealogical Society|year=2005|page=248|quote=Businessman Bennett Greenspan hoped that the approach used in the Jefferson and Cohen research would help family historians. After reaching a brick wall on his mother's surname, Nitz, he discovered and Argentine researching the same surname. Greenspan enlisted the help of a male Nitz cousin. A scientist involved in the original Cohen investigation tested the Argentine's and Greenspan's cousin's Y chromosomes. Their haplotypes matched perfectly.}}</ref> <ref name=Athey>{{cite journal|last=Athey|first=Whit|title=Editor's Corner: A New Y-Chromosome Phylogenetic Tree|journal=Journal of Genetic Genealogy|year=2008|volume=4|issue=1|pages=i–ii|url=http://www.jogg.info/41/Editorial.pdf|access-date=8. 7. 2013|quote=Meanwhile, new SNPs are being announced or published almost every month. ISOGG’s role will be to maintain a tree that is as up-to-date as possible, allowing us to see where each new SNP fits in.|archive-date=5. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140305213347/http://www.jogg.info/41/Editorial.pdf|url-status=dead}}</ref> <!--News--> <ref name=Belli>{{cite news|last=Belli|first=Anne|title=Moneymakers: Bennett Greenspan|url=http://www.chron.com/business/article/Moneymakers-Bennett-Greenspan-1657195.php|access-date=14. 6. 2013|newspaper=Houston Chronicle|date=18. 1. 2005|quote=Years of researching his family tree through records and documents revealed roots in Argentina, but he ran out of leads looking for his maternal great-grandfather. After hearing about new genetic testing at the University of Arizona, he persuaded a scientist there to test DNA samples from a known cousin in California and a suspected distant cousin in Buenos Aires. It was a match. But the real find was the idea for Family Tree DNA, which the former film salesman launched in early 2000 to provide the same kind of service for others searching for their ancestors.}}</ref> <ref name=Lomax>{{cite news|last=Lomax|first=John Nova|title=Who's Your Daddy?|url=http://www.houstonpress.com/2005-04-14/news/who-s-your-daddy/|access-date=14. 6. 2013|newspaper=Houston Press|date=14. 4. 2005|quote=A real estate developer and entrepreneur, Greenspan has been interested in genealogy since his preteen days.|archive-date=28. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141028043401/http://www.houstonpress.com/2005-04-14/news/who-s-your-daddy/|url-status=dead}}</ref> <ref name=Capper>{{cite news|last=Capper|first=Russ|title=Bennett Greenspan of FamilyTreeDNA.com|date=15. 11. 2008|url=http://www.thebusinessmakers.com/episodes/shows/2008/november/episode-180/bennett-greenspan-familytreedna-com.html|publisher=The BusinessMakers Radio Show|access-date=14. 6. 2013|archive-date=14. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214014643/http://www.thebusinessmakers.com/episodes/shows/2008/november/episode-180/bennett-greenspan-familytreedna-com.html|url-status=dead}}</ref> <ref name=Dardashti>{{cite news|last=Dardashti|first=Schelly Talalay|title=When oral history meets genetics|url=http://www.jpost.com/Features/In-Thespotlight/When-oral-history-meets-genetics|access-date=14. 6. 2013|newspaper=The Jerusalem Post|date=30. 3. 2008|quote=Greenspan, born and raised in Omaha, Nebraska, has been interested in genealogy from a very young age; he drew his first family tree at age 11.}}</ref> <ref name=Gibbens>{{cite news|last=Gibbens|first=Pam|title=Talk of The Town&nbsp;– At Familytree DNA, it's all Relative|access-date=15. 2. 2012|publisher=Greater Houston Weekly / Houston Chronicle|date=april 2006|url=http://www.boone-dna.com/FTDNA.htm|archive-date=31. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130831081938/http://boone-dna.com/FTDNA.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name=HBJ2008>{{cite news|last=Bradford|first=Nicole|title=Riding the 'genetic revolution'|newspaper=Houston Business Journal|date=24 Feb 2008|url=http://www.bizjournals.com/houston/stories/2008/02/25/smallb1.html?page=all|access-date=19. 6. 2013}}</ref> <!-- <ref name=Skorecki1997>{{cite journal|last1=Skorecki|first1=Karl|title=Y chromosomes of Jewish priests|journal=Nature|date=1. 1. 1997|volume=385|issue=6611|pages=32|doi=10.1038/385032a0|pmid=8985243|last2=Selig|first2=Sara|last3=Blazer|first3=Shraga|last4=Bradman|first4=Robert|last5=Bradman|first5=Neil|last6=Waburton|first6=P. J.|last7=Ismajlowicz|first7=Monica|last8=Hammer|first8=Michael F.}}</ref> --> <!-- Books --> <ref name=Larmuseau>{{cite journal|last1=Larmuseau|first1=Maarten|title=Towards a consensus Y-chromosomal phylogeny and Y-SNP set in forensics in the next-generation sequencing era|journal=Forensic Science International: Genetics|date=In press|doi=10.1016/j.fsigen.2014.11.012|volume=15|pages=39–42}}</ref> ==Preporuka za dalje čitanje== '''Knjige''' *{{cite book | isbn = 978-0-201-44231-1 | title = The Great Human Diasporas : The History of Diversity and Evolution | last1 = Cavalli-Sforza | first1 = Luigi L. | author2 = Francesco Cavalli-Sforza; Heather Mimnaugh; Lynn Parker | year=1996 | publisher = Addison-Wesley | location = Reading, MA | pages = | url = https://archive.org/details/greathumandiaspo00luig }} *{{cite book | isbn = 978-0-9767160-1-3 | title = DNA and Genealogy | last1 = Fitzpatrick | first1 = Colleen | author2 = Andrew Yeiser | year=2005 | publisher = Rice Book Press | location = Fountain Valley, CA | pages = | url = https://archive.org/details/dnagenealogy00coll }} *{{cite book | isbn = 978-0-674-89203-3 | title = Timewalkers : The Prehistory of Global Colonization | last1 = Gamble | first1 = Clive | year=1996 | publisher = Harvard University Press | location = Cambridge, MA | pages = | url = https://archive.org/details/timewalkersprehi0000gamb_f9t1 }} *{{cite book | isbn = 978-0-8153-4185-7 | title = Human Evolutionary Genetics : Origins, Peoples and Disease | url = https://archive.org/details/humanevolutionar0000jobl | last1 = Jobling | first1 = Mark |author2=Matthew Hurles; Chris Tyler-Smith | year=2003 | publisher = Garland Science | location = New York, NY | pages = }} *{{cite book | isbn = 978-0-618-35210-4 | title = Mapping Human History : Genes, Race, and Our Common Origins | last1 = Olson | first1 = Steve | year=2003 | publisher = Houghton Mifflin | location = Boston, MA | pages = | url = https://archive.org/details/mappinghumanhist00stev }} ''Survey of major populations.'' *{{cite book | isbn = 978-0-7867-1192-5 | title = The Real Eve : Modern Man's Journey Out of Africa | url = https://archive.org/details/realevemodernman0000oppe | last1 = Oppenheimer | first1 = Stephen | year=2003 | publisher = Carroll & Graf | location = New York, NY | pages = }} *{{cite book | isbn = 978-1-59486-006-5 | title = Trace Your Roots with DNA : Using Genetic Tests to Explore Your Family Tree | last1 = Smolenyak | first1 = Megan | author2 = Ann Turner | year=2004 | publisher = Distributed to the trade by Holtzbrinck Publishers | location = Emmaus, PA; Rodale, NY | pages = | url = https://archive.org/details/traceyourrootswi00smol }} ''Out of date but still worth reading.'' *{{cite book | isbn = 978-1-5500-2536-1 | title = DNA and Family History : How Genetic Testing Can Advance Your Genealogical Research | url = https://archive.org/details/dnafamilyhistory0000pome | last1 = Pomery | first1 = Chris |author2=Steve Jones | year=2004 | publisher = Dundurn Group | location = Toronto, Ontario, Canada | pages = }} ''Early guide for do-it-yourself genealogists.'' *{{cite book | isbn = 978-1-905615-12-4 | title = Family History in the Genes : Trace Your DNA and Grow Your Family Tree | url = https://archive.org/details/familyhistorying0000pome | last1 = Pomery | first1 = Chris | year=2007 | publisher = National Archives | location = Kew, UK | pages = }} *{{cite book | isbn = 978-1-4016-0144-7 | title = Unlocking Your Genetic History : A Step-by-Step Guide to Discovering Your Family's Medical and Genetic Heritage | url = https://archive.org/details/unlockingyourgen0000shaw | last1 = Shawker | first1 = Thomas H. | year=2004 | publisher = Rutledge Hill Press | location = Nashville, TN | pages = }} ''Guide to the subject of family medical history and genetic diseases.'' *{{cite book | isbn = 978-0-393-32314-6 | title = The Seven Daughters of Eve : The Science That Reveals Our Genetic Ancestry | last1 = Sykes | first1 = Bryan | year=2002 | publisher = Norton | location = New York, NY | pages = | url = https://archive.org/details/sevendaughtersof00brya }} ''Names the founders of Europe’s major female haplogroups [[Haplogroup H (mtDNA)|Helena]], [[Haplogroup J (mtDNA)|Jasmine]], [[Haplogroup K (mtDNA)|Katrine]], [[Haplogroup T (mtDNA)|Tara]], [[Velda]], [[Haplogroup X (mtDNA)|Xenia]], and [[Haplogroup U (mtDNA)|Ursula]].'' *{{cite book | isbn = 978-0-393-05896-3 | title = Adam's Curse : A Future Without Men | url = https://archive.org/details/adamscursefuture0000syke | last1 = Sykes | first1 = Bryan | year=2004 | publisher = W.W. Norton | location = New York, NY | pages = }} *{{cite book | isbn = 978-0-02-863586-6 | title = Complete Idiot's Guide to Decoding Your Genes | url = https://archive.org/details/completeidiotsgu0000tagl | last1 = Tagliaferro | first1 = Linda |author2=Mark Vincent Bloom | year=1999 | publisher = Alpha Books | location = New York, NY | pages = }} *{{cite book | isbn = 978-0-8129-7146-0 | title = The Journey of Man : A Genetic Odyssey | last1 = Wells | first1 = Spencer | year=2004 | publisher = Random House Trade Paperbacks | location = New York, NY | pages = }} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi == *[http://www.isogg.org/wiki/ International Society of Genetic Genealogy] *[http://www.msnbc.msn.com/id/3038411/ MSNBC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040201205832/http://www.msnbc.msn.com/id/3038411/ |date=1. 2. 2004 }} – Genetic genealogy links from MSN * [https://web.archive.org/web/20160310041352/http://www.senseaboutscience.org/resources.php/119/sense-about-genetic-ancestry-testing Guide to ancestry testing from Sense about Science] * [http://www.telegraph.co.uk/news/science/science-news/9912822/DNA-ancestry-tests-branded-meaningless.html "Debunking Genetic Astrology" a set of webpages at University College London] {{Genetika}} {{DEFAULTSORT:Genetic Genealogy}} [[Kategorija:Projekt genetičke genealogije]] [[Kategorija:Populacijska genetika čovjeka]] [[Kategorija:DNK]] ssjdthedx2xlwsi778ns7t2jitdkmfq 0 415207 3671812 3557240 2024-12-09T05:01:40Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671812 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Planes_of_Body.jpg|mini|right|400px|Anatomske ravni čovjeka]] [[Datoteka:Human Body.jpg|mini|350px|Standardne anatomske pozicije]] '''[[Kretanje (fizika)|Kretanje]]''' je proces pomjeranja nekog tijela ili tačke sa jednog na drugo mjesto. U kretanju [[organizam]]a, njihovih organa i/ili dijelova i struktura opisuje se upotrebom posebnih [[anatomska terminologija|anatomskih l termina]]. Kretanje, dakle, uključuje pomjeranje [[Organ (anatomija)|organa]], [[zglob]]ova, [[eksremitet]]a i specifičnih dijelova tijela. Terminologija koja se koristi zasnovana je na opisu pokreta, prema smjeru u odnosu na [[anatomski položaj]] [[zglob]]ova. U [[Anatomija|anatomiji]] se koristi jedinstven izbor pojmove koji opisuju većinu pokreta, jer su za njihovo usaglašeno opisivanje, kao što su oni [[ruka|ruku]], [[noga|nogu]], [[oko|očiju]] drugih, potrebni specijalizirani uvjeti i široko razumljivi, a lahko poredivi termini.<ref name="Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadži-Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref><ref name="Hadži-Maslić">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}</ref> Općenito, kretanje je klasificirano u skladu s [[anatomska ravan|anatomskim ravnima]] koje se javljeju u datim okolnostima. '''[[Fleksija]]''', [[savijanje]] ili pregibanje i '''[[ekstenzija]]''' ([[istezanje]]) su primjeri uglovnih pokreta, u kojima se dvije osi zgloba približavaju zajedno ili dodatno posebno premještaju. [[Rotacija|Rotacijsko]] (obrtajuće) kretanje se može pojaviti na drugim [[zglob]]ovima, naprimjer, [[rame]]nskom i opisano je kao '''unutrašnje''' ili '''vanjsko'''. Ostale odredbe, kao što su elevacija [[uzdizanje]] i [[depresija]], odnose se na kretanje iznad ili ispod horizontalne ravnine. Mnogi anatomski termini proizlaze iz latinskih, sa istim značenjem. ==Definicije== Prema pravcu djelovanja mišići mogu biti *'''savijači''' (pregibači) (fleksori) ili *'''ispružači''' (ekstenzori), *'''primicači''' (aduktori) ili *'''odmicači''' (abduktori), *'''obrtači''' (rotatori), *'''podizači''' (levatori). Među kružni mišićima razlikuju se *'''stezači''' (sfinkteri, konstriktori) i *'''rastezači''' (dilatatori). Antagonistički odnos djelovanja imaju parovi pregibač – ispružač, primicač – odmicač, stezač – rastezač i drugi. Postoje i funkcijski osobeni mišići kao što su * '''mišići mimike''' (mijenjaju izgled i izraz lica), *'''žvačni mišići''', *'''dišni mišići''' (šire grudni koš) i dr. == Klasifikacija == Pokreti su klasificirani prema anatomskoj ravni. Iako je pokret je češće kombinacija različitih kretanja koja se javljaju istovremeno u nekoliko ravnina, mogu se podijeliti u kategorije koje se odnose na prirodu uključenih [[zglob]]ova: *'''Klizno kretanje''' se javljaju između ravnih površina, kao što je kod [[međupršljenski disk|međupršljenskih diskova]] ili između karpalnih i metakarpalnih kostiju ruke. *'''Ugaona kretanja''' se odvijaji i preko [[sinovijski zglob|sinovijskih zglobova]] (sa specijalnom tekučinom), a ne izazivaju ni povećanje ni smanjenje uglova između kostiju. *'''Rotacijsko kretanje''' pokreće strukture u [[obrtanje]] duž uzdužne osi, kao što je okretanje glave, pri gledanju na bilo koju stranu. Osim toga, kretanje se možepodijeliti na: *''Linearno kretanje''' (ili ''translatorno''), koji se odvija u liniji između dvije tačke. '' pravolinijsko'' se odnosi na kretanje u ravnoj liniji između dvije tačke, dok ee '' krivolinijsko'' kretanje zakrivljenom putanjom. *''Ugaona kretanja''' (ili ''rotacijski'' pokreti) javljaju se kada se jedan objekt kreće oko drugog, sa povećanjem ili smanjenjem ugla. Različiti dijelovi objekta ne kreću se na istoj udaljenosti. Primjeri uključuju pokret koljena, gdje potkoljenica mijenja ugau u odnosu na femur, ili pokrete gležnja. Nauka o kretanju je poznata kao '''[[kineziologija]]'''. ===Nenormalno kretanje=== Prefiks ''hiper-'' se ponekad dodaje ispred normalnih granica, kao u ''hipermobililnosi'' [[zglob]]ova, ''hiperfleksija'' iliu ''hiperekstenzija''. Raspon kretanja opisuje ukupnu širinu moguće pokretljivosi zgloba. Na primjer, ako je preopterećen dio tijela, kao što su zglobovi ili "savijanje unazad" zbog pretjeranog istezanje, onda se to može opisati kao '' hiperekstenzija''. Hiperekstenzija povećava [[stres]] za [[ligament]]e zgloba i ne javlja se uvijek zbog dobrovoljnog pokreta. To može biti posljedica nesreća, pada, ili drugih uzroka traume. Također se može koristiti u operacijama, kao što je u privremena dislokacija zglobova za hirurške zahvate. ==Opće kretanje== [[Datoteka:Body Movements I.jpg|thumb|right|400px|Kretanje tijela]] Ovaj opći termin se može koristiti za opisivanje najčešćih tjelesnih pokreta. Većina termina imaju jasnu suprotnost, tako da se tretiraju u parovima.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology ">{{cite web | url=http://cnx.org/content/col11496/latest/ | title=Anatomy & Physiology | publisher=Openstax college at Connexions | access-date=16. 11. 2013}}</ref> ===Fleksija i ekstenzija=== Fleksija i ekstenzija i opisuju pokrete koji utječu na kut između dva dijela tijela. Ovi termini dolaze iz latinskih riječi s istim značenjem = savijanje i ispružanje. [[Spisak fleksora ljudskog tijela]] opisuje pokrete savijanja koji ''smanjuju'' ugao između datog segmenta i njegovog proksimalnog dijela, naprimjer, savijanje [[lakat|lakta]] ili stezanje ruku u pesnicu. Kada se sjedi, koljena su savijena. Kada zglob može krenuti naprijed i nazad, kao što su vrat i trup, fleksija se odnosi na kretanje prema naprijed. ''[[Spisak ekstenzora ljudskog tijela]]'' oisuje suprotne pokrete od fleksije, za ispravljanje ugla, koji'raste' između dijelova tijela, kada zglob može djelovati naprijed i nazad, kao što su vrat i trup, izduživanje se odnosi na kretanje u pravcu zadnjeg. Naprimjer, kada se stoji, koljena su ispružena. Istezanje kuka ili pomjeranje ramena ruku ili unazad nogu. Kada je brada suprotno grudi, glava je u fleksiji, a trup je u fleksiji kada se osoba naginje naprijed.{{sfn|Kendall|2005|p=56}} ===Abdukcija and addukcija=== Abdukcija i addukcija se odnose na pokrete koji pokreću strukturu od ili prema centru tijela. Središte tijela definira se kao sredina [[sagitalna ravan|sagitalne ravni]] (leđno-trbušna ravan). Ovi termini dolaze od latinskih riječi s istim značenjem = privoditi i odvoditi. Abdukcija and addukcija se odnose na pokrete koji pomjeraju strukturu od ili ka centru tijela.{{sfn|Swartz|2010|pp=590–591}} ''[[Addukcija]]'' se odnosa se na zahtjev dase vuče objekat ili dio ''prema'' srednjoj liniji tijela ili prema srednjoj liniji ekstremiteta. U slučaju prstiju na rukama i nogama, to se odnosi na dovođenje prstiju zajedno, prema centru ruku ili nogu. Adukcija zgloba se zove ''ulnarno odstupanje''. Padanje ruke sa strane, ili dovođenje koljena zajedno, su primjeri adukcije.{{sfn|Swartz|2010|pp=590–591}} Ulnarno odstupanje je kretanje ruke prema ulnarnoj izboćini (ili, prema [[mali prst|malom prstu]]. Radial odstupanje je ruka kreće prema radijalne styloid (ili, prema palca / prve cifre). ===Elevacija i depresija=== Termini elevacija i depresija se odnose na kretanje iznad i ispod horizontale. Oni proizlaze iz latinskih odnosa sa istim značenjem = podizanje i padanje. ''[[:wikt:Elevacija|Elevacija]]'' se odnosi na smjer prema gore.{{sfn|OED|1989|loc="elevation"}} Naprimjer, slijeganje ramenima je primjer promjene visine [[lopatice]]. {{sfn | Kendall | 2005 | p = 303}} '' [[: Wikt:Depresija|Depresija]]'' se odnosi se na kretanje u smjeru ispod horizontale, suprotno od uspona.{{sfn|OED|1989|loc="depression"}} ===Rotacija=== Rotacija dijelova tijela se udnosi na pokrete ptrema unutra ili vani, rotirajući u pravcu ili od centra tijela.{{sfn|Swartz|2010|pp=590-1}} ''Unutrašnja rotacija'' (ili ''medijalna rotacija'') je ona prema tjelesnoj osovini, a ''vanjska rotacija'' ili ''lateralna rotacija'' se odnosi na rotaciju od centra tijela.{{sfn|Swartz|2010|pp=590-1}} <gallery> Datoteka:Babaji.jpg|Položaj [[lotos]]a u [[joga|jogi]], demonstrira ''vanjsku rotaciju'' nogu i kuka. Datoteka:Cable-internal-rotation-2.png|Rotiranje ruku od tijela je primjer ''vanjske rotacije''. Datoteka:Cable-internal-rotation-1.png|Rotatiranje ruke prema tijelu je primjer ''unutrašnje rotacije''. </gallery> ===Pronacija i supinacija=== Pronacija i supinacija se odnose, više generalno, pozicije [[ležeći stav|uklona]] ili otklona, ali često se koriste u određenom smislu za rotaciju podlaktice ili nogu, kada su u standardnom anatomskom položaju dlaa ili suočavanja sprijeda (supinacija) ili pozadi (pronacija).{{sfn|Swartz|2010|pp=591–592}} ''[[:wikt:pronacija|Pronacija]]'' [[podlaktice]] je rotacijski pokret gdje su šaka i [[nadlaktica]] gurnute prema unutra. Pronacija stopala se odnosi na okretanje stopala prema vani, tako da se težinu snosi medijalni dio stopala. ''[[: Wikt:supinacija|Supinacija]]'' podlaktice nastaje kada se ona ili dlan rotiraju prema vani. Supinaciji stopala odnosi na okretanje đona stopala prema unutra.{{sfn|OED|1989|loc="supination"}} <gallery> Datoteka:Braus 1921 306.png|Supinacija i pronacija stopala; Datoteka:Pronation and supination.jpg|Supinacija i pronacija ruke. </gallery> ===Ostali pokreti=== *''Anterogradni'' i ''retrogradni'' tok, odnosi se na kretanje krvi ili drugih tekućina u normalnom (anterogradnom) ili nenormalnom (retrogradnom) pravcu.{{sfn|OED|1989|loc="anterograde", "retrograde"}} *''[[Circumdukcija]]'' je konusni pokret jednog dijela tijela, kao što je [[lopta-i-zglob]] ili [[loko]]. Circumdukcija je kombinacija fleksije, ekstenzija, addukcije i abdukcije. Circumdukcija se najbolje može izvršiti na lopti i zglobovima, kao što je [[kuk]] i [[rame]], a mogu je obavljati i drugi dijelovi tijela, kao što su [[prst]]i, [[ruke]], [[noge]] i [[glava]]. Naprimjer, circumdukcija nastaje kada se vrti ruka prilikom spinovanja u [[tenis]]u ili na kuglanju [[kriket]]ne lopte.{{sfn|Saladin|2010|p=300}}{{sfn|Kendall|2005|p=304}} * ''[[Redukcija]]'' odnosi se na pokret vraćanja kosti u prvobitno stanje, kao što su redukcija ramena nakon [[Iščašenje ramena|dislokacije ramena]] ili od [[hernija|hernije]] <gallery> Datoteka:Heather Watson Serve.jpg| Akcija ljuljanja je u toku [[tenis]]kog servisa je primjer circumdukcije. </gallery> ==Specijalni pokreti== ===Specijalni pokreti šake i stopala=== ====Fleksija i ekstenzija stopala==== Dorzifleksija i ekstenzija stopala i dlanova se odnose kretnje u gležnjevima. Ovi termini opisuju fleksiju između stopala i leđne tjelesne površine, smatra se pred noge, i fleksije između stopala i tijela, pri čemu se misli na zadnji dio noge ("plantarna fleksija", "dorzifleksija"). Ovi termini se koriste za rješavanje konfuzije, kao tehnička ''ekstenzija'' leđnog dijela globa (dorzifleksija), koja bi se kontra-intuitivno mogla smatrati kao kretanje koje smanjuje ugao između stopala i nogu.{{sfn|OED|1989|loc="plantar flexion", "dorsiflexion"}}{{sfn|Kendall|2005|p=371}} ''[[:wikt:dorziffleksija|Dorziflekija]]'' podrazumijeva da se prsti približe tibiji. To smanjuje ugao između leđa stopala i [[noga|noge]]. Naprimjer, kada se hoda na [[peta]]ma, gležnj je u dorzifleksiji.{{sfn|Kyung|2005|p=123}}{{sfn|Kendall|2005|p=371}} ''[[:wikt:fleksija tabana|Tabanska fleksija]]'' je pokret koji smanjuje ugao između tabana i stražnjeg dijela nogu. Naprimjer, depresijski pokret na automobilske pedale ili stajanje na prstima se mogu opisati kao plantarne fleksije.{{sfn|Kendall|2005|p=371}} <gallery> Datoteka:017 'Ballerina' 18x24 oil on linen.jpg|[[balet|Balerina]], demonstrira ''plantarnu fleksiju'' stopala Datoteka:Dorsiplantar.jpg|Dorzifleksija i plantarna fleksija stopala </gallery> ====Fleksija i ekstenzija šake==== Palmarna ili dlanska fleksija i dorzifleksija se odnose na pokret fleksije (palmarne fleksije) ili ekstenzije (dorzifleksije) šaked u [[zglob]]u. Ovi termini se odnose na savijanje između ruku i ''leđne'' površine tijela, što je sa zadnje strane ruke i fleksije između ''plantarne '' površine šake i tijela, koja se u [[anatomski položaj|anatomskom položaju]] smatra prednjom stranom ruke. ''[[:wikt:palmarna fleksika|Palmarna fleksija]]'' uključuje smenjenje ugla između dlana i prednjeg dijela [[podlaktica|podlaktice]].{{sfn|Swartz|2010|pp=591-593}} <gallery> Datoteka:Albrecht Dürer Betende Hände.jpg|''"Moleće šake"'' [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]], demonstriraju ''dorzifleksiju'' šaka. </gallery> ====Inverzija i everzija==== Inverzija i everzija se odnose na pokrete koji naginju tabane od (everzija) ili prema (inverzija) centralnoj liniji tijela.{{sfn|Swartz|2010|p=591}} ''[[:wikt:everzija|Everzija]]'' je pokret tabana dalje od [[srednja ravan|srednje ravni]].{{sfn|Kyung|2005|p=108}} ''[[:wikt:inverzija|Inverzija]]'' je pokret tabana prema srednjoj ravni. Naprimjer, inverzija opisuje pokret kada je uvrnut [[gležanj]].{{sfn|Kyung|2005|p=123}} <gallery> Datoteka:Eversion_and_inversion.jpg|Primjeri inverzije i everzije stopala Datoteka:Éversion du pied.jpg|Everzija desnog stopala Datoteka:Inversion du pied.jpg|Inverzija desnog stopala </gallery> ===Specijalni pokreti očiju=== Jedinstvena terminologija se koristi za opisivanje pokreta oka. Na primjer: * ''[[wikt:verzija|Verzija]]'' je pokret oka kojio uključuje i sinhrono simetrično kretanje [[oko|očiju]] u istom pravcu.{{sfn|DMD|2012|loc="version"}} * ''[[wikt:torzija|Torzija]]'' se odnosi se na kretanje oka koje utiče na vertikalnu os oka, kao što je kretanje kada se gleda u [[nos]].{{sfn|Taber|2001|loc="torsion"}} ===Specijalni pokreti vilica I zuba=== *''[[Okluzija]]'' se odnosi na pokrete [[mandibula|mandibule]] prema [[maksila|maksili]] čineći kontakt između [[zub]]a.{{sfn|Taber|2001|loc="occlusion"}} * ''[[:wikt:protruzija|Protruzija]]'' i ''[[:wikt:retruzija|retruzija]]'' su termini koji se ponekad koriste za opisivanje kretanje vilice prema naprijed (protruzija) i nazad (retruzija).{{sfn|Taber|2001|loc="protrusion", "retrusion"}} <gallery> Datoteka:Protrusion_and_retrusion.jpg|Priomjeri protruzije I retruzije Datoteka:Elevation_and_Depression.jpg|Elevacija i depresija vilice </gallery> ===Ostali termini=== Osim pomenutih, ostali termini uključuju: * ''[[:wikt:nutacija|Nutacija]]'' i ''kontranutacija''{{efn|"to nod" ({{lang-la|Nutare}}){{sfn|OED|1989|loc="nutation"}}}} se odnose na pokrete [[sakrum|krstačne kosti]] definirane rotacijom njenog vrha prema dolje i sprijeda, kao i slabinskog produžetka (njihanje); ili prema gore i pozadi, kao i slabinska fleksija (kontranutacija).{{sfn|Houglum|2012|p=333}} *''[[Palac#Opozicija i apozicija|Oppozicija]]'' je izraz koji opisuje pokret koji je uključen u međusobno opiranje hvatanja palca i ostalih prstiju.{{sfn|Taber|2001|loc="opposition"}} *''[[:wikt:Protrakcija|Protrakcija]]'' i ''[[:wikt:retrakcija|retrakcija]]'' se odnose na pokrete naprjed (protrakcija) ili unazad (retrakcija) pokret, kao što su ruke na ramena, iako su ovi termini kritikovani kao nespecifični.{{sfn|OED|1989|loc="protraction", "retraction"}}{{sfn|Kendall|2005|p=302}} *''[[Recipročni pokret]]'' je alternativni pokret u opoziciji sa njegovim usmjeravanjima {{sfn|Taber|2001|loc="reciprocation"}} *''Repozicija'' je vraćanje predmeta u njihovo prirodno stanje.{{sfn|OED|1989|loc="resposition"}} <gallery> Datoteka:Braus 1921 231.png|Nutacija (lijevo) i kontranutacija Datoteka:Ok sign.jpg|Primjer ''opozicije'' Datoteka:Opposition_CMX.jpg|Primjer ''opozicije'' palca </gallery> == Također pogledajte == * [[Anatomski termili i mjesta]] *[[Mišić]]i *[[Mišićni sistem]] ==Reference== {{reflist|30em}} ==Dodatna literatura== * {{cite book|last1 = Albert|first1=Daniel|title=Dorland's Illustrated Medical Dictionary.|date=2012|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=978-1416062578|edition=32nd | ref={{harvid|DMD|2012}} }} * {{cite book | last = Chung |first = Kyung Won|title=Gross Anatomy (Board Review) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |isbn=0-7817-5309-0 |ref = {{harvid|Kyung|2005}} }} * {{cite book | last=Cook | first=Chad E. | title=Orthopedic Manual Therapy: An Evidence Based Approach | year=2012 | publisher=Pearson Education | location=Upper Saddle River, NJ | isbn=978-0-13-802173-3 | edition=2nd | ref={{harvid|Cook|2012}} }} * {{cite book | last1=Houglum | first1=Peggy A. | last2=Bertoli | first2=Dolores B. | title=Brunnstrom's Clinical Kinesiology | url=https://archive.org/details/brunnstromsclini0000houg | publisher=F. A. Davis Company | year=2012 | isbn=978-0-8036-2352-1 |ref={{harvid|Houglum|2012}} }} * {{cite book|last1 = Kendall | first1=Florence Peterson | last2 = [et al.]|title=Muscles : testing and function with posture and pain|url = https://archive.org/details/musclestestingfu0000unse |date=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Baltimore, MD|isbn=0-7817-4780-5|edition=5th| ref={{harvid|Kendall|2005}} | display-authors=etal }} * {{cite book | last=Lippert | first=Lynn S. | title=Clinical Kinesiology and Anatomy | url=https://archive.org/details/pkgclinkinesanat0000fada | edition=5th | publisher=F. A. Davis Company | year=2011 | isbn=978-0-8036-2363-7 |ref = {{harvid|Lippert|2011}} }} * {{cite book | title=Human Anatomy | publisher=Pearson | last1 = Marieb | first1 = Elaine N. | last2 = Wilhelm | first2 = Patricia B. | last3 = Mallat | first3 = Jon | year=2010 | isbn=978-0-321-61611-1 |ref = {{harvid|Marieb|2010}} }} * {{cite book | last=Saladin |first=Kenneth S. |title=Anatomy & Physiology The Unity of Form and Function | url=https://archive.org/details/anatomyphysiolog0005sala |year=2010 |edition=5th |publisher=McGraw Hill |ref = {{harvid|Saladin|2010}} }} * {{cite book |last1=Seeley |first1=Rod R. |last2=Stephens |first2=Trent D. |last3=Tate |first3=Philip |title=Anatomy & Physiology |url=https://archive.org/details/anatomyphysiolog0000seel |edition=4th |publisher=WCB/McGraw-Hill |year=1998 |isbn=0-697-41107-9 |ref = {{harvid|Seeley|1998}} }} * {{cite book | last1 = Simpson | first1 = John A. | last2 = Weiner | first2 = Edmung | title = The Oxford English Dictionary. | url = https://archive.org/details/oxfordenglishdic20imp | year = 1989 | publisher=Clarendon Press | location=Oxford | isbn=9780198611868 | ref={{harvid|OED|1989}} }} * {{cite book | last=Swartz | first=Mark H. |title=Textbook of Physical Diagnosis: History and Examination | url=https://archive.org/details/textbookofphysic06edswar_f6f9 | year=2010 | publisher=Saunders/Elsevier | isbn=978-1-4160-6203-5 | edition=6th | ref={{harvid|Swartz|2010}} }} *{{cite book | authors=Venes, Donald (Editor); Thomas, Clayton L. (Editor); Egan, Elizabeth J. (Managing Editor); Morelli, Nancee A. (Assistant Editor); Nell, Alison D. (Assistant Editor); Matkowski, Joy | title=Taber's Cyclopedic Medical Dictionary | year=2001 | publisher=F.A.Davis Co. | location=Philadelphia | isbn=0-8036-0655-9 | edition=illustrated in full color 19th | ref={{harvid|Taber|2001}} | url=https://archive.org/details/taberscyclopedic19vene }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Anatomical terms of motion}} {{Commons|Motion}} * [http://www.med.umich.edu/lrc/Hypermuscle/Hyper.html Hypermuscle: Muscles in Action at med.umich.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729021958/http://www.med.umich.edu/lrc/Hypermuscle/Hyper.html |date=29. 7. 2016 }} [[Kategorija:Anatomski termini pokreta]] [[Kategorija:Anatomija]] be3zetm0k3akcvqb0qeyj5mg9mcd61u 0 426346 3671764 3482587 2024-12-08T20:01:48Z Pjetër Guli 141239 Aded photo of flag 3671764 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Ilirida | izvorno_ime = Republika e Iliridës | genitiv = Republika Iliride | razdoblje = | država_prije1 = SFRJ | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Makedonija | država_poslije_zastava1 = Flag_of_the_Republic_of_Macedonia.svg | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Flag of the Republic Ilirida.png | grb = Coat of arms of Republic of Ilirida.png | uzrečica = | himna = | karta = Europe-Republic of North Macedonia-Republic of Ilirida.svg | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Albanski jezik|Albanski]], [[Makedonski jezik|makedonsk]], [[Turski jezik|turski]], [[Bosanski jezik|bosanski]] i [[Srpski jezik|srpski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = Republika | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = [[Nevzat Halili]] | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 509.083<ref>http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf</ref> | stanovnika_godina = 2002 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = službeno [[makedonski denar]], u upotrebi [[njemačka marka]] | vremenska_zona = [[CET]] | internetski_nastavak = | pozivni_broj = +389 | komentar = }} '''Republika Ilirida''' ({{jez-sq|Republika e Iliridës}}) je politički projekat [[Albanski nacionalizam|albanskih nacionalista]] u sklopu [[Makedonija|Sjeverne Makedonije]], koja je 6. aprila 1992. izrasla iz [[Albanski nacionalni pokret Ilirida|Albanskog nacionalnog pokreta Ilirida]] utemeljen nakon [[Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji Albanaca u Makedoniji|Referenduma Albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Sjevernoj Makedoniji]] održanog 11-12. januara 1992., kao politička, kulturna, ekonomska i područna cjelina [[Albanci|Albanaca u Sjevernoj Makedoniji]].<ref>[https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true/ Referendum albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u makedoniji 11 i 12 januar 1992 godine]</ref> == Geografija == == Historija == Referendum o statusu Albanaca u [[Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] proglašen ilegalnim od Sjevernomakedonske vlade, održan je u januaru 11-12. 1992 godine. 74% od 92% onih koji imaju pravo glasa, glasalo je za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca.<ref>[https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false/ Referendum]</ref> 31. marta 1992. godine, oko 40.000 Albanaca protestirali na ulicama Skoplja tražili da [[Makedonija|Sjeverna Makedonija]] bude imenovana kao zemlja koja ne priznaje prava etničkih Albanaca.<ref>[https://books.google.ba/books?id=5RtM_MZlgVcC&pg=PA68&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true/ Protesti u Skopju]</ref> 6 dana kasnije, 6. aprila 1992. godine, Republika Ilirida, proglašena je od strane albanskih aktivista u [[Struga|Strugi]], glavni organizator bio bivši član [[Narodna demokratska partija|Narodne demokratske partije]] (PDP), [[Nevzat Halili]], pred grupom aktivista i građana od 2.500 ljudi.<ref>{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true/ |title=Proglašenje Republike Ilirida |access-date=1. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103165511/https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true/ |archive-date=3. 1. 2017 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Nevzat Halili and Joseph DioGuardi.png|thumb|Nevzat Halili i Joseph J. DioGuardi]] [[Datoteka:The ballot referendum to declare territorial autonomy of the Albanians in Ilirida (Fyrom,Macedonia) year 1992.jpeg|thumb|Glasački listić za referendum [[Albanci|Albanaca]] iz 1992 godine]] == Administrativna podjela == [[Albanci]] su najbrojniji u Pološkom regionu, [[Tetovo]] i [[Gostivar]] su veći gradovi Pološkog Regiona. [[Datoteka:Polog statistical region en.svg|350px|right|thumb|Pološki Region]] [[Datoteka:Map of the municipalities of the Polog Statistical Region en.svg|right|350px|thumb|Općine u Pološkom Regionu]] == Politika == == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz 2002 godine u [[Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], Albanaca živi 509.083 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf/ |title=Popis stanovništva iz 2002 godine |access-date=1. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151107044504/http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf |archive-date=7. 11. 2015 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Macedonia ethnic2002 03.png|thumb|Etnički sastav [[Makedonija|Makedoniji]] iz popisa iz 2002 godine]] [[Datoteka:Albanians in macedonia2002 03.png|thumb|Albanska većčina u smeđoj boji]] [[Datoteka:Makedonija - Etnicki sastav po naseljima 2002.gif|thumb|Etnički sastav po naseljima iz popisa 2002 godine]] == Privreda == == Kultura == [[Datoteka:Albanians of Skopje (1910).jpg|thumb|Albanska obitelj iz Skopja katoličke vjeroispovijesti]] == Sport == == Simboli == === Zastava === [[File:Flamuri i REPUBLIKËS SË ILIRIDËS në një festim të pamvarsisë së Shqipërisë.jpg|thumb|Zastava '''Republike Ilirida''']] Zastava Republike Ilirida se sastoji od dvije boje: crvene, i bijele, s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 6 : 9. Boje zastave su položene vertikalno i to ovim redom s lijeve strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[crvena]]. Grb Iliride je smješten u sredini zastave. Zastava se za vrijeme konflikta u 2001 godini počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima albanskog naroda u Sjevernoj Makedoniji. == Galerija == <gallery> Datoteka:Mother Teresa.jpg|thumb|Majka Tereza Datoteka:Aladja Moschee01.JPG|thumb|Aladža Džamija Datoteka:AlbaniansOutsideAlbania.png|thumb|Karta Albanaca van Albanije Datoteka:A traditional male folk group from Skrapar.JPG|thumb|Tradicionalna nošnja </gallery> == Također pogledajte == * [[Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji Albanaca u Makedoniji]] * [[Albanci]] == Reference == {{reference}} {{Iredentizam}} [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2014.]] [[Kategorija:Separatizam u Makedoniji]] [[Kategorija:Predložene države i teritorije]] iu9ar69cznl7klzp6itnwxy5qqpocq8 0 430392 3671864 3671186 2024-12-09T11:32:42Z Panasko 146730 3671864 wikitext text/x-wiki '''Borivoj Čović''' (24. oktobar 1927 - 1995.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[arheolog]] i humanist. Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti bosne i Hercegovine]]. == Biografija == Rođen je 24. oktobra 1927. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovao je u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkoj borbi]] u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Studij arheologije završio je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] Univerziteta u [[Beograd]]u 1954, a na istom univerzitetu je 1965. promovisan za doktora nauka. Kao apsolvent počeo je 1953. raditi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]], a u toj ustanovi ostao je do penzionisanja 1992. U Zemaljskom muzeju bio je biran za [[kustos]]a, zatim naučnog saradnika, višeg naučnog saradnika i najzad naučnog savjetnika. Od 1957. do 1967. bio je načelnik Arheološkog odjeljenja, a zatim od 1967. do 1973. i direktor Zemaljskog muzeja. Od 1974. do proljeća 1992. , obavljao je i poslove odgovornog urednika arheološke sveske Glasnika Zemaljskog muzeja. Bio je jedan od pokretača ponovnog izdavanja, a od 1974. do 1979. i odgovorni urednik ''Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseum'', časopisa koji je izlazio na više svjetskih jezika i koji je rezultate istraživanja Zemaljskog muzeja iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]] i prirodnih nauka učinio dostupnim široj svjetskoj naučnoj javnosti. === Naučni rad === Čovićevo primarno naučno opredjeljenje je [[Bronzano doba|bronzano]] i [[željezno doba]]. Uz to se povremeno bavio i istraživanjem [[neolit]]a (višeslojno naselje [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]) i [[eneolit]]a, odnosno bakarnog doba. Rukovodio je brojnim arheološkim terenskim istraživanjima prahistorijskih nalazišta u Bosni i Hercegovini, naročito [[Gradina|gradinskih]] naselja. Identifikovao je i definisao do tada nepoznatu [[Posuška kultura|Posušku kulturu]] koja je obilježila razvoj bronzanog doba na prostoru Hercegovine, jugozapadne Bosne i dijela Dalmacije. Uradio je monografijame posvećena [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]] u kojima je, zajedno sa [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]], obradio obimni, davno iskopani, ali u nauci do tada slabo pristupačan, materijal iz [[Tumuli|tumula]] sa [[Glasinac|glasinačke visoravni]]. Tom prilikom je taj veoma vrijedni materijal sistematizovan kulturno i hronološki, što je pružilo osnovu i oslonac za opredjeljivanje brojnih sličnih nalaza sa susjednih područja, kao i modernije i potpunije sagledavanje Glasinačke kulture u cjelini. Borivoj Čović je 1978. izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je član Njemačkog arheološkog instituta u [[Berlin]]u. Odlikovan [[Orden rada|Ordenom rada]] sa srebrnim vijencem 1971, a Ordenom rada sa zlatnim vijencem 1985. Godine 1977. dodjeljena mu je 27-julska nagrada SR Bosne i Hercegovine. Umro je u [[Bihać|Bihaću]] 1995. == Djela == * Glasinac 1 - bronzano doba * Glasinac 2 - željezno doba * Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni * Mlađi praistorijski periodi (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine) - Koautor<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Mlađi praistorijski periodi (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine) |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> * Metalno doba prethistorije (Topografski pregled) - Koautor * Od Butmira do Ilira<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> * Eneolitski supstrat * Regionalne grupe ranog bronzanog doba * [[Cetinska kultura]] - koautor * Srednje bosansko doba u Istri * Prelazna zona * Glasinačka kulturna grupa * [[Srednjobosanska kulturna grupa]] * Posuška kultura<ref name="Posuška kultura">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/183795572/Posu%C5%A1ka-kultura-Borivoj-%C4%8Covi%C4%87 |title= Posuška kultura |work= ANUBiH, Sarajevo. 2012 |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> * Bakteno, bronzano i željezno doba - visoko i okolina kroz historiju * Grupa Donja dolina - Sanski most * Srednjodalmatinska grupa Pod kod Bugojna == Literatura == * [[Branka Raunig]], [[Blagoje Govedarica]] – Borivoje Čović 1927-1995, GODIŠNJAK Knjiga 32, Centar za Balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 2005 == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Čović, Borivoj}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 1995.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Bihać]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada]] 826ecvr3llngrfha5dzmr86xf28obgg 0 451431 3671819 3531147 2024-12-09T05:44:29Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671819 wikitext text/x-wiki '''Lepa Mlađenović''' je feministkinja i antiratna aktivistkinja koja je poznata kao jedna od pionirki drugog talasa feminističkog pokreta u Srbiji.<ref>{{Cite book|title=From Gender to Nation|last=Iveković|first=Rada|last2=Mostov|first2=Julie|publisher=Longo|year=2002|isbn=8880633414|location=|pages=122}}</ref><ref>{{Cite book|title=Feminists Under Fire: Exchanges Across War Zones|url=https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse|last=Giles|first=Wenona Mary|last2=Women in Conflict Zones Network|first2=|publisher=Between The Lines|year=2003|isbn=9781896357782|editor-last=|editor-first=|location=Toronto|pages=[https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse/page/n243 226]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/index.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Introduction|last=Nestle|first=Joan|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276893|title=Short Portrait: Lepa Mlađenović {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Zaharijević|first=Adriana|date=27. 10. 2016|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276886|title=Anne Klein Women’s Award 2013: Lepa Mlađenović, Serbian Women’s and Human Rights Activist {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Press Release|first=|date=|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.dw.com/sr/%C5%BEiveti-sa-svojim-izborima/a-16434746|title=Živeti sa svojim izborima {{!}} Politika {{!}} DW {{!}} 07.12.2012|last=Petrović|first=Ivica|date=30. 10. 2017|website=Deutsche Welle|language=Serbian|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Ona je feministička savjetnica za žene preživjele muško nasilje ili lezbofobiju, facilitatorka radionica, spisateljica, predavačica i aktivna članica nekoliko internacionalnih odbora i mreža vezanih za lezbejska prava i nasilje nad ženama.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|title=Lecturers - Women's Studies Center|website=www.zenskestudie.edu.rs|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=16. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216203106/http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|url-status=dead}}</ref> Lepa Mlađenović predstavlja simbol ženskog aktivizma u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name=":0" /> Rođena je u [[Beograd|Beogradu,]] u Jugoslaviji. Svoje djetinjstvo i ljetne praznike je provodila u Sarajevu i na [[Jadransko more|Jadranskome moru]]. Živi u Beogradu.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepa02bosnia.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Sarajevo 1995-1996|last=Mladjenovic|first=Lepa|date=2000|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref> == Rad u polju ljudskih prava == === Alternativa psihijatriji === Lepa Mlađenović je diplomirala na Filozoskom fakultetu na Odsjeku za Psihologiju na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1980. godine. Tokom studija usprotivila se rigidnom obrazovnom sistemu pišući protestna pisma profesorima, kritizirajući konzervativna pravila koja nisu služila u svhu osnaživanja studenata i studentkinja.<ref name=":0" /> Prvi društveni pokret u kojemu aktivno učestvuje je Mreža Alternativa psihijatriji, čiji je cilj bio da se psihijatrija deinstitucionalizuje kao institucija nasilja i isključivanja. Odlazila je na njihove sastanke u Trst, Rim, Bremen i Sevilju stopirajući.<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/10/lepa-mlaenovic-anti-psihologistkinja.html|title=Lepa Mlađenović, (anti) psihologistkinja: Menjati odnos prema ljudima koji pate (1987)|last=Obradović|first=Milka|date=1987|website=www.yugopapir.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> 1983. godine Lepa Mlađenović je bila inicijatorka i jedna od organizatorki trodnevne Međunarodne konferencije "Psihijatrija i društvo" održane u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu.<ref name=":0" /> Poslije je volontirala u centrima za Mentalno zdravlje u Trstu i pisala o demokratskoj psihijatriji u Italiji<ref name=":8" />, kao i u terapijskim centrima organizacije [http://www.arboursassociation.org/ Arbours] u Londonu koja je proizašla iz antipsihijatrijskog pokreta.<ref>{{Cite news|url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|title=MLAĐENOVIĆ: ZATVORIMO BOLNICE KOJE NE LIJEČE VEĆ PONIŽAVAJU|last=Kotor|first=Radio|work=Lokalni javni emiter Radio Kotor - www.radiokotor.com|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111045/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|url-status=dead}}</ref> === Feministički i antiratni aktivizam === Feministički aktivizam Lepe Mlađenović počeo je 1978. kada je učestvovala na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji "DRUG-ca Žena"<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=2015|isbn=9780822315483|location=|pages=49}}</ref><ref>{{Cite book|title=Women, Activism and Social Change: Stretching Boundaries|last=Mikula|first=Maja|publisher=Routledge|year=2006|isbn=9781136782718|location=|pages=87}}</ref>, organizovanoj od strane feministkinja Jugoslavije i održanoj u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu. Skup je bio prekretnica za feministkinje i historiju civilnog društva u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{Cite book|url=https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|title=Remembering the conference «Drugarica Zena. Zensko Pitanje – Novi Pristup?»/ «Comrade Woman.The Women’s Question: A New Approach?» thirty years after|last=Chiara|first=Bonfiglioli|publisher=Universiteit Utrecht|year=2008|isbn=|location=Utrecht|pages=54-55, 86|oclc=428113304|access-date=27. 1. 2019|archive-date=4. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604122525/https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.academia.edu/2042022/Žarana_Papić._Tekstovi_1977-2002?auto=download|title=Žarana Papić. Tekstovi 1977-2002|last=|first=|publisher=Centar za studije roda i politike, Rekonstrukcija Ženski fond, Žene u crnom|year=2012|isbn=978-86-84031-54-1|editor-last=Zaharijevic|editor-first=Adriana|location=Beograd|pages=11-12, 31|editor-last2=Ivanovic|editor-first2=Zorica|editor-last3=Duhacek|editor-first3=Dasa}}</ref> 1982. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa Sonjom Drljević, Sofijom Trivunac, Linom Vuškovič, Verom Smiljanić, Nadeždom Ćetković, Ljiljanom Gaković, Žaranom Papić, Radom Iveković, Borkom Pavićević i [[Jasmina Tešanović|Jasminom Tešanović]] u Beogradu osnovala feminističku grupu "Žena i društvo".<ref>{{Cite journal|last=Hughson (Blagojevic)|first=Marina|date=novembar 2016|title=Unpacking Silence and Distortion: Mapping Misogyny in Serbia|url=https://www.academia.edu/29844123/Marina_Hughson_Blagojevic_Unpacking_Silence_and_Distortion_Mapping_Misogyny_in_Serbia|journal=Academia edu|volume=|pages=5|via=Academia edu}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.womenngo.org.rs/zenski-pokret/istorija-zenskog-pokreta/216-feministicka-grupa-zena-i-drustvo|title=Feministička grupa "Žena i društvo" - Autonomni ženski centar|last=Vušković|first=Lina|last2=Trivunac|first2=Sofia|date=|website=Autonomni Ženski Centar Beograd|language=sr-yu|access-date=27. 2. 2018}}</ref> 1986. godine je Lepa Mlađenović organizovala feminističku grupu samo za žene u sklopu feminističke grupe "Žena i društvo" koja se bazirala na modelu samosvjesnosti.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Social Currents in Eastern Europe: The Sources and Consequences of the Great Transformation|url=https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame|last=Ramet|first=Sabrina P.|publisher=Duke University Press|year=1995|isbn=9780822315483|location=|pages=[https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame/page/225 225]}}</ref> Lepa Mlađenović je bila jedna od učesnica prvog jugoslovenskog feminističkog susreta u Ljubljani 1987. koji su organizovale feministička organizacija LILIT i lezbejska organizacija LILIT LL iz Slovenije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/The_Last_Yugoslav_Generation.html?id=vDjADgAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Last Yugoslav Generation: The Rethinking of Youth Politics and Cultures in Late Socialism|last=Spasovska|first=Ljubica|publisher=Oxford University Press|year=April 18, 2017|isbn=9781526106315|location=|pages=136}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|title=Jaz, ti, one...Za nas: dokumenti jugoslavenskih feminističkih susreta 1987-1991|last=|first=|publisher=Društvo Vita Activa, Ljubljana; Centar za žene žrtve rata / ROSA - Zagreb|year=2009|isbn=978-961-92800-0-3|editor-last=Dobnikar|editor-first=Mojca|location=|pages=14|language=Slovenian|format=Print book|editor-last2=Pamuković|editor-first2=Nela|access-date=27. 1. 2019|archive-date=10. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180210120943/http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|url-status=dead}}</ref> Skup je podstakao sestrinstvo, razmjenu, podršku za ženski aktivizam, diskusiju o nasilju nad ženama, žensko reproduktivno zdravlje, žensku umjetnost i kulturu te su se javile i prve inicijative o lezbejskom organizovanju.<ref name=":2">{{Cite book|url=https://rs.boell.org/sites/default/files/feminizam_2_gesamt_v3.pdf|title=Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na Žene XXI veka|last=Mima|first=Rašić|publisher=Heinrich Böll Stiftung|year=January 1, 2008|isbn=|editor-last=Zaharijević|editor-first=Adriana|location=Belgrade|pages=208, 233|chapter=Lezbejska egzistencija, lezbejska vidljivost}}</ref> 1990. godine Lepa Mlađenović je u Beogradu zajedno s drugim feministkinjama iz feminističke grupe "Žena i društvo" osnovala SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja gdje je radila kao koordinatorica i savjetnica ženama koje su preživjele muško nasilje, a poslije je također radila i sa ženama žrtvama rata.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37|title=Demanding accountability: the global campaign and Vienna Tribunal for women's human rights|last=Bunch|first=Charlotte|last2=Reilly|first2=Niamh|last3=Douglass College. Center for Women's Global Leadership|last4=United Nations Development Fund for Women|publisher=Rutgers University, Center for Women's Global Leadership|year=1994|isbn=9780912917290|location=|pages=[https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37 37]}}</ref> Staša Zajović i još nekoliko žena koje su bile feministkinje i antiratne aktivistkinje 1991. su osnovale Žene u crnom. Lepa Mlađenović im se također pridružila prvoga dana.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=zU6HCwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PR7&dq=Globalization+and+militarism:+Feminists+make+the+link.&ots=F28Kx0p4yR&sig=vXooQN5g9B7oSr8vocI1BtA27Y4&redir_esc=y#v=onepage&q=Globalization%20and%20militarism%3A%20Feminists%20make%20the%20link.&f=false|title=Globalization and Militarism: Feminists Make the Link|last=Enloe|first=Cynthia|publisher=Rowman & Littlefield|year=2016|isbn=9781442265455|location=|pages=134}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.juditharmatta.com/works/vaw.aspx|title=Living in War Zones: Thoughts on War and Domestic Violence|last=|first=|date=9. 3. 2001|website=Judith Armatta|type=Presented at the Conference on “INTEGRATING DOMESTIC VIOLENCE EDUCATION INTO LAW SCHOOLS,” sponsored by the American Bar Association Committee on Domestic violence|format=PDF|access-date=28. 10. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.abc.net.au/radionational/programs/europeans/women-in-black/3618882|title=Women in Black|last=Presented by : Keri Phllips|first=|date=3. 12. 2001|website=Radio National|language=en-AU|access-date=28. 2. 2018}}</ref><ref name=":3">{{Cite book|title=Mothers of Adult Children|url=https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse|last=Tesanović|first=Jasmina|publisher=Lexington Books|year=2013|isbn=9780739183014|editor-last=Guzman Bouvard|editor-first=Marguerite|location=|pages=[https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse/page/n133 110]|chapter=Mothering in War}}</ref> Žene u crnom kao antiratna i feministička organizacija iz Beograda su se svake sedmice stajanjima na ulicama Beograda suprotstavljale srpskom režimu i poslije su postale dio internacionalne mreže Žena u crnom. Prvo stajanje Žena u crnom se desilo 9. oktobra 1991.<ref name=":3" /> U periodu od 1992. do 2012. Lepa Mlađenović je radila kao edukatorica za žensko savjetovanje u radu sa ženama koje su preživjele muško nasilje u Bosni i Hercegovini , Hrvatskoj i Mađarskoj. Lepa Mlađenović je skupa sa drugim feministkinjama volonterkama SOS telefona 1993. godine osnovala Autonomni ženski centar<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=-wUtCgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=Gender+Politics+and+Security+Discourse:+Personal-Political+Imaginations+and+Feminism+in+%27Post-conflict%27+Serbia&ots=a1hoWG2B3Y&sig=8vLmBUCz14UlZVqE8NpU7VeT8AU&redir_esc=y#v=onepage&q=Gender%20Politics%20and%20Security%20Discourse%3A%20Personal-Political%20Imaginations%20and%20Feminism%20in%20'Post-conflict'%20Serbia&f=false|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=July 16, 2015|isbn=9781317635628|location=|pages=52}}</ref> u kome je do 2011. godine djelovala kao psihološka savjetnica i koordinatorica savjetodavnog tima te članica koordinacijskog odbora. Lepa Mlađenović je od 2000. do danas bila učesnica i facilitatorka nekoliko desetina radionica za žene i grupa podrške za žene preživjele muško nasilje.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.boell.de/en/navigation/awards-short-biography-lepa-mladjenovic-16215.html|title=Short biography: Lepa Mladjenovic|last=|first=|date=6. 12. 2012|website=Heinrich Boell Foundation|access-date=28. 10. 2017}}</ref> Također je facilitatorka radionica o iskustvima za emocionalnu pismenost aktivista i aktivistkinja a naročito lezbejki na Balkanu. === Lezbejski aktivizam === Lepa Mlađenović je bila jedna od dvije učesnice iz Jugoslavije na ILIS (Internacionalni lezbejski informacijski servis) konferenciji koja se održala 1986. godine u Ženevi. Druga učesnica iz Jugoslavije bila je Suzana Tratnik. Lepa Mlađenović, [[:sh:Dejan Nebrigić|Dejan Nebrigić]] i još nekoliko aktivista i aktivistkinja su 1990- godine osnovali/e prvu gej i lezbejsku organizaciju Arkadija - gej i lezbejski lobi koja je bila aktivna do 1997. godine.<ref name=":4" /><ref name=":5">{{Cite book|url=http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2011/12/Citanka-lezbejskih-i-gej-ljudskih-prava_FINAL.pdf|title=Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava|last=Savić|first=Marija|publisher=Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll|year=2011|isbn=978-9958-9959-3-4|editor-last=Gavrić|editor-first=Saša|location=Sarajevo|pages=102-103|chapter=Istorija LGBT aktivizma u Srbiji|type=PDF|editor-last2=Huremović|editor-first2=Lejla|editor-last3=Savić|editor-first3=Marija}}</ref> Lepa Mlađenović je prva osoba koja se javno deklarisala kao lezbejka na nacionalnom TV servisu 1994. godine kada je predstavljala lezbejsku i gej organizaciju Arkadija.<ref>{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/story/1995/one-step-forward|title=One Step Forward|last=Mertus|first=Julie|date=1. 3. 1995|website=War Resisters International|access-date=28. 10. 2017}}</ref> 1995. Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko lezbejskih aktivistkinja iz gej i lezbejske organizacije Arkadija osnovala lezbejsku organizaciju Labris.<ref name=":2" /><ref name=":5" /> Lepa Mlađenović je 2001. godine o iskustvu i svome radu rekla:<ref>Lepa Mladjenovic, 2001 "Notes of a Feminist Lesbian during Wartime", ''European Journal of Women's Studies'' Vol 8, Issue 3, pp. 381 - 391.</ref> ''Napisala bih pismo solidarnosti i poslala ga u paketu nepoznatoj ženi u Sarajevu znajući da je pod opsadom i mecima svakodnevno i brinula bih o tome da li bi je bilo sramota da jednog dana vidi lezbejku koja joj je pisala pismo pred svojim vratima? Zašto je uvijek bilo teško reći da je pojedina humanitarna pomoć stizala od lezbejki?'' Lepa Mlađenović je ispred Labrisa bila jedna od organizatorki i učesnica Prve lezbejske nedjelje održane u Sloveniji 1997. u organizaciji feminističke lezbejske grupe Kasandra iz Slovenije.<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|title=Prva lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=Croatian|access-date=28. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111046/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref> Učestvovalo je ukupno 45 osoba iz Novog Sada, Beograda, Maribora, Skopja, Zagreba, Prištine, Splita i Ljubljane. Ovaj događaj je bio prekretnica i početak kontinuirane regionalne feminističke saradnje. Lezbejska nedjelja je okupila lezbejske aktivistkinje i lezbejke oko zajedničkih tema značajnih za lezbejsko postojanje. Druga lezbejska nedjelja održala se u Somboru, u Vojvodini 2000. u organizaciji Labrisa. Treća lezbejska nedjelja je bila u Novom Sadu 2004. godine također u organizaciji Labrisa<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|title=Treća lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=en-US|access-date=28. 2. 2018|archive-date=2. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191002145532/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://labris.org.rs/en/our-network-our-strength-third-lesbian-week-2004|title=Our network, our strength: The Third Lesbian Week 2004 {{!}} Labris|last=|first=|date=8. 2. 2017|website=Labris|language=English|access-date=28. 2. 2018}}</ref>, i četvrta lezbejska nedjelja je bila organizovana 2011. Lepa Mlađenović je bila jedna od organizatorki prve Povorke ponosa u Beogradu 2001. godine. 2012. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko savjetnica za lezbejke pokrenula SOS telefon za lezbejke gdje radi kao facilitatorka radionica i psihološka savjetnica. == Nagrade i priznanja == Lepa Mlađenović je dobitnica međunarodne nagrade Felipa de Souza koju joj je 1994. dodijelila organizacija OutRight Action International za njen doprinos i aktivistički rad u polju LGBT ljudskih prava.<ref>{{Cite web|url=https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|title=Human rights Awards, The Felipa de Souza Award|last=|first=|date=|website=OutRight Action International|access-date=28. 10. 2017|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017141157/https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|url-status=dead}}</ref> Nagrada joj je uručena 1994. godine na obilježavanju prajda (Pride Celebration) u New Yorku.<ref name=":5" /> Na ceremoniji dodjele Lepa je rekla: Mjesto iz kojeg sam došla, nije nacija u kojoj sam rođena, već izgubljena lezbejska zemlja koju nikada nisam imala - ali uspjet ću da je stvorim, nekako.<ref name=":0" /> 2011. godine novosadska lezbejska organizacija (NLO) otvorila je lezbejsku, feminističku i radikalnu antifašističku čitaonicu koja je dobila naziv "Lepa Mlađenović". Lezbejsku čitaonicu pokrenule/i su feministkinja, aktivistkinja i profesorica Isabel Markus iz Sjedinjenih Američkih Država i aktivisti i aktivistkinje novosadske lezbejske organizacije (NLO) želeći time odati priznanje Lepoj Mlađenović za njen doprinos i rad u lezbejskoj i feminističkoj zajednici u Novom sadu i šire.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|url=https://www.libela.org/vijesti/2119-u-novom-sadu-otvorena-citaonica-lepa-mladjenovic/|title=U Novom Sadu otvorena Čitaonica Lepa Mlađenović — Vijesti — Libela|website=Libela|language=hr-HR|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Lepa Mlađenović je 2013. dobila Nagradu za žene - Anne Klein<ref name=":1" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276889|title=Lepa Mladjenovic, Serbia, Wins 2013 Anne Klein Women’s Award - Statement by the jury|last=|first=|date=6. 12. 2012|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111038/https://www.boell.de/de/node/276889|archive-date=9. 8. 2019|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|title=Lesbian Activist Lepa Mladjenovic Selected For Ann Klein Award|last=Domi|first=Tanya|date=9. 12. 2012|work=The New Civil Rights Movement|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921142825/http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|archive-date=21. 9. 2016|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref>, koju joj je uručila Fondacija Heinrich Böll. Dodjela nagrada održana je iste godine u Berlinu,<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=mTBqJ8VM_Es&t=1166s|title=Lepa Mladjenovic - Speech on the Anne Klein Award|last=Roy|first=Jodie|date=26. 11. 2013|access-date=6. 3. 2018}}</ref> što je Lepa iskoristila i kao priliku da organizuje lezbejsku studijsku posjetu došavši u Berlin sa 22 lezbejke i aktivistkinje iz cijelog regiona.<ref>{{Cite web|url=http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|title=Anne Klein Frauenpreis Award Ceremony for Lepa Mladjenovic {{!}} Vi på Kvinna till Kvinna|website=vipa.kvinnatillkvinna.se|language=en-GB|access-date=6. 3. 2018|archive-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328010943/http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|url-status=dead}}</ref> == Rad i publikacije == Od 1992. do 2012. godine Lepa Mlađenović aktivna članica i predavačica u Centru za ženske studije u Beogradu.<ref name=":7" /><ref name=":4" /> Autorka je nekoliko eseja o ratnim silovanjima, nasilju nad ženama, lezbejskim pravima, lezbejkama u ratu, femicidu, feminističkom pristupu tranzicijskoj pravdi, ženskoj solidarnosti i emocionalnoj pismenosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html|title=At-Home with Lepa Mladjenovic: Publications|last=Nestle|first=Joan|date=|website=www.joannestle.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> U svome kratkom manifestu "Politika ženske solidarnosti"<ref>{{Cite news|url=https://www.onebillionrising.org/37605/politics-of-womens-solidarity-by-lepa-mladjenovic/|title="POLITICS OF WOMEN'S SOLIDARITY" by Lepa Mladjenovic (Belgrade) - One Billion Rising Revolution|date=18. 9. 2016|work=One Billion Rising Revolution|language=en-US|access-date=6. 3. 2018}}</ref>, ona kaže: ''Ženska solidarnost je početak defašizacije svake od nas. Zbog toga što biramo razumijevanje a ne osuđivanje, mi biramo empatiju a ne mržnju. Biramo da budemo odgovorne za svoja djela, emocije i misli, umjesto da uzimamo uloge žrtvi. Ženska solidarnost je politika antifašizma zbog toga što biramo da nas zanima ona Druga, drukčija od mene. Kada posmatramo djecu očima solidarnosti onda naša djeca nisu nužno bolja niti ljepša od djece drugih.'' == Vanjski linkovi == * http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html == Reference == {{refspisak|3}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske feministice]] [[Kategorija:Queer]] dgqaazskweicxkmdkwirv2q2qkf7stk 0 453432 3671813 3665414 2024-12-09T05:06:14Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671813 wikitext text/x-wiki '''Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju''' obuhvata sve laureate u periodu od 1969. do danas.<ref>{{Cite web|url=http://www.riksbank.se/en/The-Riksbank/Economics-prize/|title=The Riksbank’s Prize in Economic Sciences|last=Riksbanken|website=www.riksbank.se|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130305075529/http://www.riksbank.se/en/The-Riksbank/Economics-prize/|archive-date=5. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> Iako nije jedna od pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] osnovana testamentom [[Alfred Nobel|Alfreda Nobela]] 1895,<ref name=":1">{{cite web |title=Nomination and selection of economic sciences laureates |url=https://www.nobelprize.org/nomination/economic-sciences/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200510012450/https://www.nobelprize.org/nomination/economic-sciences/ |archive-date=10. 5. 2020 |access-date=5. 11. 2021 |website=NobelPrize.org |date=4. 7. 2018 |publisher=The Nobel Foundation |quote=Not a Nobel Prize[:] The prize in economic sciences is not a Nobel Prize. In 1968, Sveriges Riksbank (Sweden’s central bank) instituted 'The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel', and it has since been awarded by the Royal Swedish Academy of Sciences according to the same principles as for the Nobel Prizes that have been awarded since 1901. |location=Stockholm}}</ref> obično se naziva [[Nobelova nagrada za ekonomiju]]<ref>{{cite book |first=John A. |last=Hird. |title=Power, Knowledge, and Politics |url=https://archive.org/details/powerknowledgepo0000hird |year=2005 |publisher=Georgetown University Press |isbn=978-1-58901-048-2 |page=[https://archive.org/details/powerknowledgepo0000hird/page/n50 33] |quote=the Bank of Sweden Prize in Economic Science in Memory of Alfred Nobel, commonly referred to as the 'Nobel Prize in Economics' |oclc=231997210 |series=American governance and public policy}}</ref> i njome upravlja zajedno sa Nobelovim nagradama [[Nobelova fondacija]].<ref>{{cite web |title=Organization Structure: Spreading Information About the Nobel Prize |url=https://www.nobelprize.org/nobel_organizations/org_structure.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170106040247/https://www.nobelprize.org/nobel_organizations/org_structure.html |archive-date=6. 1. 2017 |access-date=26. 11. 2014 |publisher=[[The Nobel Foundation]]}}</ref> Dobitnici nagrade za ekonomiju biraju se na sličan način kao i za ostale Nobelove nagrade. Nagradu za ekonomiju također dodjeljuje [[Kraljevska švedska akademija nauka]] na ceremoniji dodjele pet Nobelovih nagrada.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |title=Winners of the Nobel Prize for Economics |url=https://www.britannica.com/topic/Winners-of-the-Nobel-Prize-for-Economics-1856936 |access-date=16. 9. 2021 |website=Encyclopedia Britannica |language=en |archive-date=15. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515081012/https://www.britannica.com/topic/Winners-of-the-Nobel-Prize-for-Economics-1856936 |url-status=live}}</ref> Dodjeljuje se istraživačima u oblasti ekonomskih nauka a finansira je Sveriges Riksbank.<ref name="NobelPrizeSelectionProcess">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nomination/economics/process.html|title=Nomination and Selection of the Laureates in Economics|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 10. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080715233344/http://nobelprize.org/nomination/economics/process.html |archive-date = 15. 7. 2008}}</ref> Nagrada je ustanovljena u sjećanje na Alfreda Nobela. Prva nagrada dodijeljena je 1969. [[Ragnar Frisch|Ragnaru Frischu]] i [[Jan Tinbergen|Janu Tinbergenu]].<ref name="Winners1969">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1969/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1969|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080706171620/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1969/|archive-date=6. 7. 2008|url-status=live}}</ref> Svaki primalac dobija medalju, diplomu i novčanu nagradu koja je varirala tokom godina.<ref name="NobelPrizeDescription">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/|title=The Nobel Prize|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081015012957/http://nobelprize.org/nobel_prizes/|archive-date=15. 10. 2008|url-status=live}}</ref> Frisch i Tinbergen su 1969. dobili ukupno 375.000 švedskih kruna, što je ekvivalentno 2.871.041 švedskih kruna u decembru 2007. == Dobitnici nagrade == U sljedećoj tabeli data su imena laureata sa nekim osnovnim podacima. {| class="wikitable" |+ !Godina !Slika !Laureat !Država !Obrazloženje !Referenca |- | rowspan="2" |1969. | [[File:Uio frisch 2006 0025.jpg|75px]] | [[Ragnar Frisch]] | {{ZID|Norveška}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1969"/> |- | [[File:Jan Tinbergen 1982.jpg|75px]] | [[Jan Tinbergen]] | {{ZID|Nizozemska}} | |- |1970. | [[File:Paul Samuelson.gif|75px]] | [[Paul A. Samuelson]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1970">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1970/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1970|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080611232721/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1970/|archive-date=11. 6. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1971. | [[File:Simon Kuznets 1971b.jpg|75px]] | [[Simon Kuznets]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1971">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1971/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1971|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081019011527/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1971/|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1972. | [[File:John Hicks 1972.jpg|75px]] | [[John Hicks]] | {{ZID|Velika Britanija}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1972">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1972/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1972|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081022071633/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1972/|archive-date=22. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Kenneth Arrow, Stanford University.jpg|75px]] | [[Kenneth Arrow]] | {{ZID|SAD}} | |- |1973. | [[File:Wassily Leontief 1973.jpg|75px]] | [[Wassily Leontief]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1973">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1973/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1973|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080923030640/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1973/|archive-date=23. 9. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1974. | [[File:Gunnar Myrdal - Sveriges styresmän.jpg|75px]] | [[Gunnar Myrdal]] | {{ZID|Švedska}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1974">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1974/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1974|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080928060653/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1974/|archive-date=28. 9. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Friedrich Hayek portrait.jpg|75px]] | [[Friedrich August von Hayek|Friedrich Hayek]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |- | rowspan="2" |1975. | [[File:Leonid Kantorovich 1975.jpg|75px]] | [[Leonid Kantorovich]] | [[SSSR|{{ZID|Sovjetski Savez}}]] | | rowspan="2" |<ref name="Winners1975">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1975/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1975|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081220073908/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1975/|archive-date=20. 12. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:TjallingKoopmans1967.jpg|75px]] | [[Tjalling Koopmans]] | {{ZID|SAD}} | |- |1976. | [[File:Portrait of Milton Friedman.jpg|75px]] | [[Milton Friedman]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1976">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1976/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1976|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080412092230/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1976/|archive-date=12. 4. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1977. | [[File:Bertil Ohlin.jpg|75px]] | [[Bertil Ohlin]] | {{ZID|Švedska}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1977">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1977/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1977|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215306/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1977/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:James Meade Nobel.jpg|75px]] | [[James Meade]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |- |1978. | [[File:Herbert Simon, RIT NandE Vol13Num11 1981 Mar19 Complete.jpg|75px]] | [[Herbert Simon]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1978">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1978/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1978|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081104054739/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1978/|archive-date=4. 11. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1979. | [[File:Theodore W. Schultz.jpg|75px]] | [[Theodore Schultz]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1979">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1979/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1979|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080917102928/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1979/|archive-date=17. 9. 2008|url-status=live}}</ref> |- | | [[Arthur Lewis]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |- |1980. | [[File:Lawrence Robert Klein (cropped).jpg|75px]] | [[Lawrence Klein]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1980">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1980/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1980|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207012951/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1980/|archive-date=7. 12. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1981. | [[File:James Tobin.png|75px]] | [[James Tobin]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1981">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1981/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1981|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224193503/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1981/|archive-date=24. 12. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1982. | | [[George Stigler]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1982">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1982/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1982|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081104054750/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1982/|archive-date=4. 11. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1983. | [[File:Debreu, Gérard (1921-2004).jpeg|75px]] | [[Gerard Debreu]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1983">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1983/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1983|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215316/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1983/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1984. | | [[Richard Stone]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |<ref name="Winners1984">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1984/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1984|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081104054754/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1984/|archive-date=4. 11. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1985. | [[File:Franco Modigliani.jpg|75px]] | [[Franco Modigliani]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1985">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1985/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1985|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215321/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1985/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1986. | [[File:James Buchanan by Atlas network.jpg|75px]] | [[James Buchanan Jr.]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1986">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1986/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1986|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081012162515/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1986|archive-date=12. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1987. | [[File:Robert Solow by Olaf Storbeck.jpg|75px]] | [[Robert Solow]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1987">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1987/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1987|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215331/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1987/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1988. | [[File:ALLAIS PN Maurice-24x30-2001b.jpg|75px]] | [[Maurice Allais]] | {{ZID|Francuska}} | |<ref name="Winners1988">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1988/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1988|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215336/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1988/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1989. | [[File:Trygve Haavelmo.jpg|75px]] | [[Trygve Haavelmo]] | {{ZID|Norveška}} | |<ref name="Winners1989">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1989/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1989|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081022203907/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1989/|archive-date=22. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="3" |1990. | | [[Harry Markowitz]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners1990">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1990/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1990|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081011111627/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1990/|archive-date=11. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | | [[Merton Miller]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:William sharpe 2007.jpg|75px]] | [[William Sharpe]] | {{ZID|SAD}} | |- |1991. | [[File:Coase scan 10 edited.jpg|75px]] | [[Ronald Coase]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |<ref name="Winners1991">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1991/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1991|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215346/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1991/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- |1992. | [[File:GaryBecker-May24-2008.jpg|75px]] | [[Gary Becker]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1992">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1992/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1992|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215351/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1992/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1993. | [[File:Robert William Fogel.jpg|75px]] | [[Robert Fogel]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1993">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1993/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1993|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081019180827/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1993/|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Douglass North.jpg|75px]] | [[Douglass North]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |1994. | | [[John Harsanyi]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners1994">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1994/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1994|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017212643/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1994/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:John f nash 20061102 3.jpg|75px]] | [[John Forbes Nash Jr.]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Reinhard Selten2.jpg|75px]] | [[Reinhard Selten]] | {{ZID|Njemačka}} | |- |1995. | [[File:La Revolución Industrial Pasado y Futuro, Robert E. Lucas Jr. screenshot (cropped).jpg|75px]] | [[Robert Lucas Jr.]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners1995">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1995/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1995|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081007222950/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1995/|archive-date=7. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |1996. | [[File:Sir James Mirrlees.jpg|75px]] | [[James Mirrlees]] | {{ZID|Velika Britanija}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1996">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1996/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1996|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081028215401/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1996/|archive-date=28. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | | [[William Vickrey]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |1997. | [[File:Robert C. Merton.jpg|75px]] | [[Robert Merton]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners1997">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1997/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1997|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081021033954/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1997/|archive-date=21. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Myron Scholes 2008 in Lindau.png|75px]] | [[Myron Scholes]] | {{ZID|SAD}} | |- |1998. | [[File:Amartya Sen 20071128 cologne.jpg|75px]] | [[Amartya Sen]] | {{ZID|Indija}} | |<ref name="Winners1998">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1998/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1998|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011195928/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/1998/|archive-date=11. 10. 2014|url-status=live}}</ref> |- |1999. | [[File:Rmundell.jpg|75px]] | [[Robert Mundell]] | {{ZID|Kanada}} | |<ref name="Winners1999">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1999/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1999|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081019180832/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1999/|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |2000. | [[File:James Heckman.jpg|75px]] | [[James Heckman]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2000">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2000/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2000|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081019023407/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2000/|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Daniel McFadden 01 (cropped).JPG|75px]] | [[Daniel McFadden]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |2001. | [[File:George Akerlof.jpg|75px]] | [[George A. Akerlof]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners2001">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2001/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017151104/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2001/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:A Michael Spence.jpg|75px]] | [[Michael Spence]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Joseph Stiglitz.jpg|75px]] | [[Joseph E. Stiglitz]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |2002. | [[File:Daniel Kahneman (3283955327) (cropped).jpg|75px]] | [[Daniel Kahneman]] | {{ZID|Izrael}}<br />{{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2002">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2002/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2002|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017212659/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2002/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Vernon L. Smith 2011.jpg|75px]] | [[Vernon L. Smith]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |2003. | [[File:Robert F. Engle.jpg|75px]] | [[Robert F. Engle]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2003">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2003/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2003|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017151110/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2003/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Clive Granger by Olaf Storbeck.jpg|75px]] | [[Clive W. J. Granger]] | {{ZID|Velika Britanija}} | |- | rowspan="2" |2004. | [[File:Kydland.jpg|75px]] | [[Finn E. Kydland]] | {{ZID|Norveška}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2004">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2004/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2004|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081019180847/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2004/|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Edward C. Prescott.jpg|75px]] | [[Edward C. Prescott]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |2005. | [[File:ישראל אומן 2010.jpg|75px]] | [[Robert J. Aumann]] | {{ZID|Izrael}}<br />{{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2005">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2005/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2005|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017151115/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2005/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Thomas Schelling.jpg|75px]] | [[Thomas Schelling]] | {{ZID|SAD}} | |- |2006. | [[File:Edmund Phelps 2008-01-23.jpg|75px]] | [[Edmund Phelps]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners2006">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2006/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2006|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081017151125/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2006/|archive-date=17. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="3" |2007. | [[File:Leonid Hurwicz.jpg|75px]] | [[Leonid Hurwicz]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners2007">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2007/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2007|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081016023623/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2007/|archive-date=16. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Eric Maskin at UCI.jpg|75px]] | [[Eric Maskin]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Myerson roger b print.jpg|75px]] | [[Roger Myerson]] | {{ZID|SAD}} | |- |2008. | [[File:Paul Krugman-press conference Dec 07th, 2008-8.jpg|75px]] | [[Paul Krugman]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners2008">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2008/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2008|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014114055/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2008/|archive-date=14. 10. 2008|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |2009. | [[File:Nobel Prize 2009-Press Conference KVA-30.jpg|75px]] | [[Elinor Ostrom]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2009">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2009/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2009|publisher=Nobel Foundation|access-date=12. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015061925/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2009/|archive-date=15. 10. 2009|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Nobel Prize 2009-Press Conference KVA-42.jpg|75px]] | [[Oliver E. Williamson]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |2010. | [[File:Peter Diamond cropped.jpg|75px]] | [[Peter A. Diamond]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners2010">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2010/|title=The Prize in Economic Sciences &nbsp;2010|publisher=Nobel Foundation|access-date=11. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101008040447/http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2010/|archive-date=8. 10. 2010|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Dale Mortensen.jpg|75px]] | [[Dale Mortensen]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Christopher Pissarides.jpg|75px]] | [[Christopher Pissarides]] | {{ZID|UK}}<br />{{ZID|Kipar}} | |- | rowspan="2" |2011. | [[File:Nobel Prize 2011-Press Conference KVA-DSC 7770.jpg|75px]] | [[Thomas J. Sargent]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2011">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2011/|title=The Prize in Economic Sciences &nbsp;2011|publisher=Nobel Foundation|access-date=10. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111006172048/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2011/|archive-date=6. 10. 2011|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Nobel Prize 2011-Press Conference KVA-DSC 7720.jpg|75px]] | [[Christopher A. Sims]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |2012. | [[File:Al Roth, Sydney Ideas lecture 2012d.jpg|75px]] | [[Alvin E. Roth]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref>{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2012/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2012|publisher=Nobel Foundation|access-date=1. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517131421/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2012/|archive-date=17. 5. 2013|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Shapley, Lloyd (1980) crop.jpg|75px]] | [[Lloyd S. Shapley]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |2013. | [[File:Eugene Fama at Nobel Prize, 2013.jpg|75px]] | [[Eugene Fama]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref>{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2013/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2013|publisher=Nobel Foundation|access-date=1. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602022022/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2013/|archive-date=2. 6. 2017|url-status=dead}}</ref> |- | [[File:Nobel Prize laureate Lars Peter Hansen at press conference 2013 2 (cropped).jpg|75px]] | [[Lars Peter Hansen]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Robert J. Shiller 2017.jpg|75px]] | [[Robert J. Shiller]] | {{ZID|SAD}} | |- |2014. | [[File:Jean Tirole (cropped).jpg|75px]] | [[Jean Tirole]] | {{ZID|Francuska}} | |<ref name="Winners2014">{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2014/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2014|publisher=Nobel Foundation|access-date=13. 10. 2014|archive-date=26. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226095626/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2014/summary/|url-status=live}}</ref> |- |2015. | [[File:Angus Deaton 0182.jpg|75px]] | [[Angus Deaton]] | {{ZID|UK}}<br />{{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners2015">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2015/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2015|publisher=Nobel Foundation|access-date=12. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005163219/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2015/|archive-date=5. 10. 2015|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |2016. | [[File:Nobel Laureates 0983 (31117127490).jpg|75px]] | [[Oliver Hart]] | {{ZID|UK}}<br />{{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2016">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2016/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2016|publisher=Nobel Foundation|access-date=10. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161010213504/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2016/|archive-date=10. 10. 2016|url-status=dead}}</ref> |- | [[File:Bengt Holmström.jpg|75px]] | [[Bengt R. Holmström]] | {{ZID|Finska}} | |- |2017. | [[File:Richard Thaler Chatham.jpg|75px]] | [[Richard Thaler]] | {{ZID|SAD}} | |<ref name="Winners2017">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2017/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2017|publisher=Nobel Foundation|access-date=9. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171002233110/https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2017/|archive-date=2. 10. 2017|url-status=dead}}</ref> |- | rowspan="2" |2018. | [[File:William_Nordhaus_EM1B6043_(46234132921).jpg|75px]] | [[William Nordhaus]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2018">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2018/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2018|publisher=Nobel Foundation|access-date=8. 10. 2018}}</ref> |- | [[File:Paul Romer in 2005.jpg|75px]] | [[Paul Romer]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |2019. | [[File:FT Goldman Sachs Business Book of the Year Award 2011 (6310827426) (cropped).jpg|75px]] | [[Abhijit Banerjee]] | {{ZID|Indija}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners2019">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2019/summary/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2019|publisher=Nobel Foundation|access-date=7. 10. 2021|archive-date=21. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200521001229/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2019/summary/|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Nobel 9 Dec 2019 Esther Duflo.jpg|75px]] | [[Esther Duflo]] | {{ZID|Francuska}}<br />{{ZID|SAD}} | |- | [[File:Kremer bio (cropped).jpg|75px]] | [[Michael Kremer]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="2" |2020. | [[File:Paul_Milgrom_Headshot.jpg|75px]] | [[Paul Milgrom]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="2" |<ref name="Winners2020">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2020/summary/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2020|publisher=Nobel Foundation|access-date=14. 10. 2020|archive-date=12. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201012144107/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2020/summary//|url-status=live}}</ref> |- | | [[Robert B. Wilson]] | {{ZID|SAD}} | |- | rowspan="3" |2021. | [[File:David Card - Nobel prize interview screenshot (cropped, portrait).png|75px]] | [[David Card]] | {{ZID|Kanada}}<br />{{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref name="Winners2021">{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2021|publisher=Nobel Foundation|access-date=11. 10. 2021|archive-date=11. 10. 2021|archive-url=https://archive.today/20211011095600/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2021/summary/|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Joshua Angrist - 2011 (cropped).jpg|75px]] | [[Joshua Angrist]] | {{ZID|SAD}}<br />{{ZID|Izrael}} | |- | [[File:Guido Imbens Lemley Lecture 1.jpg|75px]] | [[Guido Imbens]] | {{ZID|SAD}}<br />{{ZID|Nizozemska}} | |- | rowspan="3" |2022. | [[File:Ben Bernanke official portrait.jpg|75px]] | [[Ben Bernanke]] | {{ZID|SAD}} | | rowspan="3" |<ref>{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2022/summary/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2022|publisher=Nobel Foundation|access-date=10. 10. 2022|archive-date=10. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221010110522/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2022/summary/|url-status=live}}</ref> |- | [[File:Douglas Diamond.jpg|75px]] | [[Douglas Diamond]] | {{ZID|SAD}} | |- | [[File:Philip Dybvig - Nobel 2022 Group - 52637857287 (cropped).jpg|75px]] | [[Philip H. Dybvig]] | {{ZID|SAD}} | |- |2023. | [[File:Claudia Goldin Headshot (cropped).jpg|94x94px]] | [[Claudia Goldin]] | {{ZID|SAD}} | |<ref>{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2023/summary/|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2023|publisher=Nobel Foundation|date=9. 10. 2023|access-date=9. 10. 2023|archive-date=9. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231009104259/https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2023/summary/|url-status=live}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Nobelova nagrada]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za hemiju]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za književnost]] * [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za mir]] {{Nobelova nagrada}} [[Kategorija:Nagrade]] [[Kategorija:Nobelova nagrada]] 5i7im8d77qgnxtbcury8cdijq33b64b 10 455021 3671653 3490303 2024-12-08T12:54:50Z Nerko65 55647 3671653 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Muzički instrumenti |naslov = [[Muzički instrument]]i |grupastil = padding:0.35em 1.00; line-height:1.1em; <!--reduces gap between wrapped groupname lines--> width:9.0em; text-align:left; |podaciklasa = hlist |grupa1 = [[Žičani instrumenti|Žičani]] |podaci1 = * [[Adungu]] * [[Balalajka]] * [[Bendžo]] * [[Chapmanov štap]] * [[Citra]] * [[Džanzi (muzički instrument)|Džanzi]] * [[Gitara]] ** [[Akustična gitara]] ** [[Bas-gitara]] ** [[Klasična gitara]] ** [[Električna gitara]] ** ''[[Guitarra de golpe]]'' ** [[Meksički gitaron|Gitaron]] ** [[Bas-pojačalo]] ** [[Gitarsko pojačalo]] * [[Gudačka sekcija]] ** [[Violina]] ** [[Viola]] ** [[Violončelo]] ** [[Kontrabas]] * [[Harfa]] * [[Kavakinjo]] * [[Lavor-bas]] * [[Lutnja]] * [[Mandolina]] * [[Muzički luk]] * [[Ražao]] * [[Sitar]] * [[Teorba]] * [[Timple]] * [[Ukulele]] * [[Vergl]] * [[Viol]] * [[Meksička viuela|Viuela]] |grupa2 = [[Limeni puhački instrumenti|Limeni]] |podaci2 = * [[Alpski rog]] * [[Baritonski rog]] * [[Bečki rog]] * [[Bukcina]] * [[Cink (instrument)|Cink]] * [[Dord (instrument)|Dord]] * [[Eufonij]] * [[Karniks]] * [[Kontrabas-vojnička truba]] * [[Konjička truba]] * [[Kornet]] * [[Kornu (rog)|Kornu]] * [[Krilnica]] * [[Melofon]] * [[Nabal (instrument)|Nabal]] * [[Njele]] * [[Njemački rog]] * [[Ofikleid]] * [[Poštanski rog]] * [[Rog (instrument)|Rog]] * [[Sakshorn]] * [[Serpent (instrument)|Serpent]] * [[Sringa]] * [[Suzafon]] * [[Šofar]] * [[Tenorski rog]] * [[Tibetanski rog]] * [[Trombon]] * [[Truba]] * [[Tuba]] * [[Vojnička truba]] * [[Wagnerova tuba]] |grupa3 = [[Drveni puhački instrumenti|Drveni]] |podaci3 = * [[Blok-flauta]] * [[Engleski rog]] * [[Fagot]] * [[Flauta]] * [[Gajde]] * [[Klarinet]] * [[Muzeta]] * [[Nosna flauta]] * [[Oboa]] * [[Pikolo]] * [[Saksofon]] * [[Sring]] * [[Taragot]] |grupa4 = [[Klavijaturni instrumenti|Klavijaturni]] |podaci4 = * [[Čelesta]] * [[Čembalo]] * [[Harmonika]] * [[Kaliopa (instrument)|Kaliopa]] * [[Karijon]] * [[Klavikord]] * [[Melotron]] * [[Orgulje]] ** [[Hammondove orgulje]] ** [[Harmonij]] ** [[Pedalna klavijatura]] * [[Klavir]] ** [[Digitalni klavir]] ** [[Električni klavir]] ** [[Elektronički klavir]] * [[Sintisajzer]] |grupa5 = [[Udaraljke]] |podaci5 = * [[Bubanj]] ** [[Bas-bubanj]] ** [[Doboš]] ** [[Tenor-bubanj]] * [[Bubnjevi]] * [[Cimbal]] * [[Činele]] * [[Def]] * [[Džembe]] * [[Gong]] * [[Kahon]] * [[Kortinilja]] * [[Ksilofon]] * [[Marake]] * [[Marimba]] * [[Peraća daska (muzički instrument)|Peraća daska]] * [[Timpan]] * [[Triangl]] * [[Vibrafon]] * [[Zvončići (instrument)|Zvončići]] * [[Zvono]] <!-- * [[Bell tree]] --> |grupa6 = [[Frikcijski idiofoni|Frikcijski]] |podaci6 = * [[Frikcijski bubanj]] ** [[Lavlja rika (instrument)|Lavlja rika]] * [[Kristal-baše]] * [[Muzička pila]] * [[Staklena harmonika]] * [[Verofon]] * [[Violina s ekserima]] |grupa7 = [[Ritam-sekcija]] |podaci7 = * [[Akustična gitara]] * [[Bas-gitara]] * [[Bubanj-mašina]] * [[Bubnjevi]] * [[Električna gitara]] ** [[Gitarsko pojačalo]] * [[Električni klavir]] * [[Hammondove orgulje]] ** [[Lesliejev zvučnik]] * [[Klavir]] * [[Kontrabas]] * [[Sintisajzer]] |grupa8 = Razno |podaci8 = * [[Didžeridu]] * [[Eksperimentalni muzički instrument]] * [[Gramofonska ploča|Gramofonske ploče korištene kao instrument]] * [[Melodika]] * [[Muzički studio kao instrument|Studio kao instrument]] * [[Usna harmonika]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za muzičke instrumente]] [[Kategorija:Šabloni za klasičnu muziku|Instrumenti]] </noinclude> o1a5q5q1gvl7agtsquhy0ty6djjhf41 2 462514 3671825 3671116 2024-12-09T07:13:08Z Panasko 146730 3671825 wikitext text/x-wiki :''Ažurirano:'' '''9. novembar 2024.''' Ovo je '''spisak 1000 članaka koje bi svaka Wikipedija trebala imati''' poredanih po veličini od najmanjeg do najvećeg i podijeljenih u grupe (stub, članci i dugi članci) po kojima se određuje [https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias_by_sample_of_articles Spisak wikipedija po uzorku članaka]. Prema ovom spisku težina bosanskog jezika isnosi 1.3, tako da se članci dijele u sljedeće grupe: * Nepostojeći članci (0k) * Stub članci (<7.693) * Članci (7.693-23.077) * Dugi članci (>23.077) ''Pozicija bs.wiki na spisku wikipedija po uzorku članka na dan: 5. novembar 2024.'' {|class="wikitable sortable" |- !Rang !Prosječna veličina<br>članka !Srednja vrijednost<br>veličine članka !Nepostojeći<br>(0k) !Stub<br>(< 7,7k) !Članci<br>(7,7-23k) !Dugi članci<br>(> 23k) !Bodovi !Povećanje |- | 39. {{nema promjena}}0 | 22.179 | 13.946 | 0 | 286 | 438 | 276 | 50,24 | +1,51 |} ''(Spisak koristi članke iz [[Wikipedia:1000 članaka]] koji je ažuriran 15. juli 2024)'' ;Stub članci (<7.693) # [[Fonem]] - [{{PAGESIZE:Fonem}}] # [[Vino]] - [{{PAGESIZE:Vino}}] # [[Slaba interakcija]] - [{{PAGESIZE:Slaba interakcija}}] # [[Mač]] - [{{PAGESIZE:Mač}}] # [[Latinica]] - [{{PAGESIZE:Latinica}}] # [[Imperijalizam]] - [{{PAGESIZE:Imperijalizam}}] # [[Kineski jezik]] - [{{PAGESIZE:Kineski jezik}}] # [[San u crvenom paviljonu]] - [{{PAGESIZE:San u crvenom paviljonu}}] # [[Pravo]] - [{{PAGESIZE:Pravo}}] # [[Kilogram]] - [{{PAGESIZE:Kilogram}}] # [[Teorija skupova]] - [{{PAGESIZE:Teorija skupova}}] # [[Inženjerstvo]] - [{{PAGESIZE:Inženjerstvo}}] # [[Hebrejski jezik]] - [{{PAGESIZE:Hebrejski jezik}}] # [[Vakuum]] - [{{PAGESIZE:Vakuum}}] # [[Programski jezik]] - [{{PAGESIZE:Programski jezik}}] # [[Međunarodni sud pravde]] - [{{PAGESIZE:Međunarodni sud pravde}}] # [[Bronzano doba]] - [{{PAGESIZE:Bronzano doba}}] # [[Moda]] - [{{PAGESIZE:Moda}}] # [[Rijeka]] - [{{PAGESIZE:Rijeka}}] # [[So]] - [{{PAGESIZE:So}}] # [[Vrsta (biologija)]] - [{{PAGESIZE:Vrsta (biologija)}}] # [[Imunološki sistem]] - [{{PAGESIZE:Imunološki sistem}}] # [[Max Planck]] - [{{PAGESIZE:Max Planck}}] # [[Pismenost]] - [{{PAGESIZE:Pismenost}}] # [[Komunikacija]] - [{{PAGESIZE:Komunikacija}}] # [[Brzina]] - [{{PAGESIZE:Brzina}}] # [[Koordinatni sistem]] - [{{PAGESIZE:Koordinatni sistem}}] # [[Socijalizam]] - [{{PAGESIZE:Socijalizam}}] # [[Luk (arhitektura)]] - [{{PAGESIZE:Luk (arhitektura)}}] # [[Euklid]] - [{{PAGESIZE:Euklid}}] # [[El Niño]] - [{{PAGESIZE:El Niño}}] # [[Gravitacija]] - [{{PAGESIZE:Gravitacija}}] # [[Tranzistor]] - [{{PAGESIZE:Tranzistor}}] # [[Broj]] - [{{PAGESIZE:Broj}}] # [[Truba]] - [{{PAGESIZE:Truba}}] # [[Igor Stravinski]] - [{{PAGESIZE:Igor Stravinski}}] # [[Sljepoća]] - [{{PAGESIZE:Sljepoća}}] # [[UNESCO]] - [{{PAGESIZE:UNESCO}}] # [[Atletika]] - [{{PAGESIZE:Atletika}}] # [[Šećer]] - [{{PAGESIZE:Šećer}}] # [[Neil Armstrong]] - [{{PAGESIZE:Neil Armstrong}}] # [[Robovlasništvo]] - [{{PAGESIZE:Robovlasništvo}}] # [[Masa]] - [{{PAGESIZE:Masa}}] # [[Lao Tse]] - [{{PAGESIZE:Lao Tse}}] # [[Otto von Bismarck]] - [{{PAGESIZE:Otto von Bismarck}}] # [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec]] - [{{PAGESIZE:Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec}}] # [[Qin Shi Huang]] - [{{PAGESIZE:Qin Shi Huang}}] # [[Francisco Goya]] - [{{PAGESIZE:Francisco Goya}}] # [[Niger (rijeka)]] - [{{PAGESIZE:Niger (rijeka)}}] # [[Thomas Edison]] - [{{PAGESIZE:Thomas Edison}}] # [[Raž]] - [{{PAGESIZE:Raž}}] # [[Max Weber]] - [{{PAGESIZE:Max Weber}}] # [[Metar]] - [{{PAGESIZE:Metar}}] # [[Geologija]] - [{{PAGESIZE:Geologija}}] # [[Etika]] - [{{PAGESIZE:Etika}}] # [[Sergej Ejzenštejn]] - [{{PAGESIZE:Sergej Ejzenštejn}}] # [[Tuberkuloza]] - [{{PAGESIZE:Tuberkuloza}}] # [[Samba]] - [{{PAGESIZE:Samba}}] # [[Hronična opstruktivna bolest pluća]] - [{{PAGESIZE:Hronična opstruktivna bolest pluća}}] # [[Ljubav]] - [{{PAGESIZE:Ljubav}}] # [[Kalendar]] - [{{PAGESIZE:Kalendar}}] # [[Kilimanjaro]] - [{{PAGESIZE:Kilimanjaro}}] # [[Termodinamika]] - [{{PAGESIZE:Termodinamika}}] # [[Civilizacija]] - [{{PAGESIZE:Civilizacija}}] # [[Giacomo Puccini]] - [{{PAGESIZE:Giacomo Puccini}}] # [[Film]] - [{{PAGESIZE:Film}}] # [[Moždani udar]] - [{{PAGESIZE:Moždani udar}}] # [[Elektronska muzika]] - [{{PAGESIZE:Elektronska muzika}}] # [[Mačka]] - [{{PAGESIZE:Mačka}}] # [[Radio]] - [{{PAGESIZE:Radio}}] # [[Južni okean]] - [{{PAGESIZE:Južni okean}}] # [[Liberalizam]] - [{{PAGESIZE:Liberalizam}}] # [[Okeanija]] - [{{PAGESIZE:Okeanija}}] # [[Jetra]] - [{{PAGESIZE:Jetra}}] # [[Njemački jezik]] - [{{PAGESIZE:Njemački jezik}}] # [[Diferencijalna jednačina]] - [{{PAGESIZE:Diferencijalna jednačina}}] # [[Marksizam]] - [{{PAGESIZE:Marksizam}}] # [[Kupola]] - [{{PAGESIZE:Kupola}}] # [[Diego Velázquez]] - [{{PAGESIZE:Diego Velázquez}}] # [[Hindski jezik]] - [{{PAGESIZE:Hindski jezik}}] # [[Igračka]] - [{{PAGESIZE:Igračka}}] # [[Gustav Mahler]] - [{{PAGESIZE:Gustav Mahler}}] # [[Kaspijsko jezero]] - [{{PAGESIZE:Kaspijsko jezero}}] # [[Novac]] - [{{PAGESIZE:Novac}}] # [[Peter Paul Rubens]] - [{{PAGESIZE:Peter Paul Rubens}}] # [[Sport]] - [{{PAGESIZE:Sport}}] # [[Lijek]] - [{{PAGESIZE:Lijek}}] # [[Piramida (arhitektura)]] - [{{PAGESIZE:Piramida (arhitektura)}}] # [[Jacques Cartier]] - [{{PAGESIZE:Jacques Cartier}}] # [[Johannes Gutenberg]] - [{{PAGESIZE:Johannes Gutenberg}}] # [[Republika]] - [{{PAGESIZE:Republika}}] # [[René Descartes]] - [{{PAGESIZE:René Descartes}}] # [[Tektonika ploča]] - [{{PAGESIZE:Tektonika ploča}}] # [[Svahili (jezik)]] - [{{PAGESIZE:Svahili (jezik)}}] # [[Galen]] - [{{PAGESIZE:Galen}}] # [[John Locke]] - [{{PAGESIZE:John Locke}}] # [[Revolucija Meiji]] - [{{PAGESIZE:Revolucija Meiji}}] # [[Radioaktivnost]] - [{{PAGESIZE:Radioaktivnost}}] # [[Tenk]] - [{{PAGESIZE:Tenk}}] # [[Dijamant]] - [{{PAGESIZE:Dijamant}}] # [[Krompir]] - [{{PAGESIZE:Krompir}}] # [[Arktički okean]] - [{{PAGESIZE:Arktički okean}}] # [[Gramatika]] - [{{PAGESIZE:Gramatika}}] # [[Nikola Kopernik]] - [{{PAGESIZE:Nikola Kopernik}}] # [[Jednačina]] - [{{PAGESIZE:Jednačina}}] # [[Johann Wolfgang von Goethe]] - [{{PAGESIZE:Johann Wolfgang von Goethe}}] # [[Flauta]] - [{{PAGESIZE:Flauta}}] # [[Louis Pasteur]] - [{{PAGESIZE:Louis Pasteur}}] # [[Molekula]] - [{{PAGESIZE:Molekula}}] # [[Alan Turing]] - [{{PAGESIZE:Alan Turing}}] # [[Most]] - [{{PAGESIZE:Most}}] # [[Carl Friedrich Gauß]] - [{{PAGESIZE:Carl Friedrich Gauß}}] # [[Alpe]] - [{{PAGESIZE:Alpe}}] # [[Dječija paraliza]] - [{{PAGESIZE:Dječija paraliza}}] # [[Pamuk]] - [{{PAGESIZE:Pamuk}}] # [[Nairobi]] - [{{PAGESIZE:Nairobi}}] # [[Trgovina]] - [{{PAGESIZE:Trgovina}}] # [[Epilepsija]] - [{{PAGESIZE:Epilepsija}}] # [[Pjotr Čajkovski]] - [{{PAGESIZE:Pjotr Čajkovski}}] # [[Sila]] - [{{PAGESIZE:Sila}}] # [[Ovca]] - [{{PAGESIZE:Ovca}}] # [[Ferdinand Magellan]] - [{{PAGESIZE:Ferdinand Magellan}}] # [[Smrt]] - [{{PAGESIZE:Smrt}}] # [[Telefon]] - [{{PAGESIZE:Telefon}}] # [[Sima Qian]] - [{{PAGESIZE:Sima Qian}}] # [[Biološka klasifikacija]] - [{{PAGESIZE:Biološka klasifikacija}}] # [[Sindrom stečene imunodeficijencije]] - [{{PAGESIZE:Sindrom stečene imunodeficijencije}}] # [[Vatra]] - [{{PAGESIZE:Vatra}}] # [[Adam Smith]] - [{{PAGESIZE:Adam Smith}}] # [[Tropski ciklon]] - [{{PAGESIZE:Tropski ciklon}}] # [[Spolno prenosiva bolest]] - [{{PAGESIZE:Spolno prenosiva bolest}}] # [[Fikcija]] - [{{PAGESIZE:Fikcija}}] # [[Kometa]] - [{{PAGESIZE:Kometa}}] # [[Sahara]] - [{{PAGESIZE:Sahara}}] # [[Niccolò Machiavelli]] - [{{PAGESIZE:Niccolò Machiavelli}}] # [[Obnovljiva energija]] - [{{PAGESIZE:Obnovljiva energija}}] # [[Petar I, car Rusije]] - [{{PAGESIZE:Petar I, car Rusije}}] # [[Tanganjika (jezero)]] - [{{PAGESIZE:Tanganjika (jezero)}}] # [[Malijsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Malijsko Carstvo}}] # [[Charles de Gaulle]] - [{{PAGESIZE:Charles de Gaulle}}] # [[Propaganda]] - [{{PAGESIZE:Propaganda}}] # [[Borilačke vještine]] - [{{PAGESIZE:Borilačke vještine}}] # [[Umjetnost]] - [{{PAGESIZE:Umjetnost}}] # [[Ludwig Wittgenstein]] - [{{PAGESIZE:Ludwig Wittgenstein}}] # [[Koža]] - [{{PAGESIZE:Koža}}] # [[Ajkula]] - [{{PAGESIZE:Ajkula}}] # [[Energija]] - [{{PAGESIZE:Energija}}] # [[Nogomet]] - [{{PAGESIZE:Nogomet}}] # [[Dante Alighieri]] - [{{PAGESIZE:Dante Alighieri}}] # [[Porodica]] - [{{PAGESIZE:Porodica}}] # [[Ernest Rutherford]] - [{{PAGESIZE:Ernest Rutherford}}] # [[Henri Matisse]] - [{{PAGESIZE:Henri Matisse}}] # [[Albrecht Dürer]] - [{{PAGESIZE:Albrecht Dürer}}] # [[Britansko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Britansko Carstvo}}] # [[Japanski jezik]] - [{{PAGESIZE:Japanski jezik}}] # [[Grnčarija]] - [{{PAGESIZE:Grnčarija}}] # [[Bazilika svetog Petra]] - [{{PAGESIZE:Bazilika svetog Petra}}] # [[Šuma]] - [{{PAGESIZE:Šuma}}] # [[Ingmar Bergman]] - [{{PAGESIZE:Ingmar Bergman}}] # [[Šahname]] - [{{PAGESIZE:Šahname}}] # [[Roald Amundsen]] - [{{PAGESIZE:Roald Amundsen}}] # [[Mitraljez]] - [{{PAGESIZE:Mitraljez}}] # [[Emocija]] - [{{PAGESIZE:Emocija}}] # [[Velika jezera]] - [{{PAGESIZE:Velika jezera}}] # [[Dijalektika]] - [{{PAGESIZE:Dijalektika}}] # [[Baltičko more]] - [{{PAGESIZE:Baltičko more}}] # [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] - [{{PAGESIZE:Gottfried Wilhelm Leibniz}}] # [[Enrico Fermi]] - [{{PAGESIZE:Enrico Fermi}}] # [[Kriket]] - [{{PAGESIZE:Kriket}}] # [[Prosvjetiteljstvo]] - [{{PAGESIZE:Prosvjetiteljstvo}}] # [[Galaksija]] - [{{PAGESIZE:Galaksija}}] # [[Temperatura]] - [{{PAGESIZE:Temperatura}}] # [[Karipsko more]] - [{{PAGESIZE:Karipsko more}}] # [[Vijak]] - [{{PAGESIZE:Vijak}}] # [[Simón Bolívar]] - [{{PAGESIZE:Simón Bolívar}}] # [[Velika depresija]] - [{{PAGESIZE:Velika depresija}}] # [[More]] - [{{PAGESIZE:More}}] # [[Anarhizam]] - [{{PAGESIZE:Anarhizam}}] # [[Antonín Dvořák]] - [{{PAGESIZE:Antonín Dvořák}}] # [[Roman]] - [{{PAGESIZE:Roman}}] # [[Šangaj]] - [{{PAGESIZE:Šangaj}}] # [[Anatomija]] - [{{PAGESIZE:Anatomija}}] # [[Ugljikohidrati]] - [{{PAGESIZE:Ugljikohidrati}}] # [[Stanley Kubrick]] - [{{PAGESIZE:Stanley Kubrick}}] # [[Muzika]] - [{{PAGESIZE:Muzika}}] # [[Sjeverna Amerika]] - [{{PAGESIZE:Sjeverna Amerika}}] # [[Fundamentalizam]] - [{{PAGESIZE:Fundamentalizam}}] # [[Informacija]] - [{{PAGESIZE:Informacija}}] # [[Volga]] - [{{PAGESIZE:Volga}}] # [[Svinja]] - [{{PAGESIZE:Svinja}}] # [[Pandemija]] - [{{PAGESIZE:Pandemija}}] # [[Čokolada]] - [{{PAGESIZE:Čokolada}}] # [[Domaći pas]] - [{{PAGESIZE:Domaći pas}}] # [[Konzervativizam]] - [{{PAGESIZE:Konzervativizam}}] # [[Jean-Paul Sartre]] - [{{PAGESIZE:Jean-Paul Sartre}}] # [[Videoigra]] - [{{PAGESIZE:Videoigra}}] # [[Slog]] - [{{PAGESIZE:Slog}}] # [[Mojsije]] - [{{PAGESIZE:Mojsije}}] # [[Andy Warhol]] - [{{PAGESIZE:Andy Warhol}}] # [[Molière]] - [{{PAGESIZE:Molière}}] # [[Pablo Picasso]] - [{{PAGESIZE:Pablo Picasso}}] # [[Marko Polo]] - [{{PAGESIZE:Marko Polo}}] # [[Džez]] - [{{PAGESIZE:Džez}}] # [[Dinosauri]] - [{{PAGESIZE:Dinosauri}}] # [[Ciudad de México]] - [{{PAGESIZE:Ciudad de México}}] # [[Bicikl]] - [{{PAGESIZE:Bicikl}}] # [[E-mail]] - [{{PAGESIZE:E-mail}}] # [[Sjeverni pol]] - [{{PAGESIZE:Sjeverni pol}}] # [[Centralna procesorska jedinica]] - [{{PAGESIZE:Centralna procesorska jedinica}}] # [[Kokoška]] - [{{PAGESIZE:Kokoška}}] # [[Papir]] - [{{PAGESIZE:Papir}}] # [[Metal]] - [{{PAGESIZE:Metal}}] # [[Washington, D.C.]] - [{{PAGESIZE:Washington, D.C.}}] # [[Ekologija]] - [{{PAGESIZE:Ekologija}}] # [[Poplava]] - [{{PAGESIZE:Poplava}}] # [[Trimurti]] - [{{PAGESIZE:Trimurti}}] # [[Li Po]] - [{{PAGESIZE:Li Po}}] # [[Beskonačnost]] - [{{PAGESIZE:Beskonačnost}}] # [[Hladni rat]] - [{{PAGESIZE:Hladni rat}}] # [[Brzina svjetlosti]] - [{{PAGESIZE:Brzina svjetlosti}}] # [[Violina]] - [{{PAGESIZE:Violina}}] # [[Mašina]] - [{{PAGESIZE:Mašina}}] # [[Ubrzanje]] - [{{PAGESIZE:Ubrzanje}}] # [[Mlijeko]] - [{{PAGESIZE:Mlijeko}}] # [[Walt Disney]] - [{{PAGESIZE:Walt Disney}}] # [[Mao Zedong]] - [{{PAGESIZE:Mao Zedong}}] # [[Immanuel Kant]] - [{{PAGESIZE:Immanuel Kant}}] # [[Nuklearna energija]] - [{{PAGESIZE:Nuklearna energija}}] # [[Protisti]] - [{{PAGESIZE:Protisti}}] # [[James Clerk Maxwell]] - [{{PAGESIZE:James Clerk Maxwell}}] # [[Ruski jezik]] - [{{PAGESIZE:Ruski jezik}}] # [[Vincent van Gogh]] - [{{PAGESIZE:Vincent van Gogh}}] # [[Fotografija]] - [{{PAGESIZE:Fotografija}}] # [[Južni pol]] - [{{PAGESIZE:Južni pol}}] # [[Građanski rat]] - [{{PAGESIZE:Građanski rat}}] # [[Historija]] - [{{PAGESIZE:Historija}}] # [[Elektricitet]] - [{{PAGESIZE:Elektricitet}}] # [[Algebra]] - [{{PAGESIZE:Algebra}}] # [[Vrijeme (meteorologija)]] - [{{PAGESIZE:Vrijeme (meteorologija)}}] # [[Krstaški ratovi]] - [{{PAGESIZE:Krstaški ratovi}}] # [[Boja]] - [{{PAGESIZE:Boja}}] # [[Algoritam]] - [{{PAGESIZE:Algoritam}}] # [[Vjerovatnoća]] - [{{PAGESIZE:Vjerovatnoća}}] # [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] - [{{PAGESIZE:Georg Wilhelm Friedrich Hegel}}] # [[São Paulo]] - [{{PAGESIZE:São Paulo}}] # [[Teorija brojeva]] - [{{PAGESIZE:Teorija brojeva}}] # [[Atlantski okean]] - [{{PAGESIZE:Atlantski okean}}] # [[Frédéric Chopin]] - [{{PAGESIZE:Frédéric Chopin}}] # [[Grožđe]] - [{{PAGESIZE:Grožđe}}] # [[Ugao]] - [{{PAGESIZE:Ugao}}] # [[Strip]] - [{{PAGESIZE:Strip}}] # [[Monarhija]] - [{{PAGESIZE:Monarhija}}] # [[Nobelova nagrada]] - [{{PAGESIZE:Nobelova nagrada}}] # [[Kondenzator]] - [{{PAGESIZE:Kondenzator}}] # [[Zvuk]] - [{{PAGESIZE:Zvuk}}] # [[Johannes Brahms]] - [{{PAGESIZE:Johannes Brahms}}] # [[Šintoizam]] - [{{PAGESIZE:Šintoizam}}] # [[Komunizam]] - [{{PAGESIZE:Komunizam}}] # [[Varenje]] - [{{PAGESIZE:Varenje}}] # [[Latinski jezik]] - [{{PAGESIZE:Latinski jezik}}] # [[Skulptura]] - [{{PAGESIZE:Skulptura}}] # [[Matematička analiza]] - [{{PAGESIZE:Matematička analiza}}] # [[Sankt Peterburg]] - [{{PAGESIZE:Sankt Peterburg}}] # [[Zavojnica]] - [{{PAGESIZE:Zavojnica}}] # [[Inka]] - [{{PAGESIZE:Inka}}] # [[Klavir]] - [{{PAGESIZE:Klavir}}] # [[Španski jezik]] - [{{PAGESIZE:Španski jezik}}] # [[Pitagorina teorema]] - [{{PAGESIZE:Pitagorina teorema}}] # [[Timur Lenk]] - [{{PAGESIZE:Timur Lenk}}] # [[Korejski jezik]] - [{{PAGESIZE:Korejski jezik}}] # [[Raffaello Santi]] - [{{PAGESIZE:Raffaello Santi}}] # [[Flamenko]] - [{{PAGESIZE:Flamenko}}] # [[Simetrija]] - [{{PAGESIZE:Simetrija}}] # [[Dioda]] - [{{PAGESIZE:Dioda}}] # [[Jaka interakcija]] - [{{PAGESIZE:Jaka interakcija}}] # [[Nuklearna fisija]] - [{{PAGESIZE:Nuklearna fisija}}] # [[Diktatura]] - [{{PAGESIZE:Diktatura}}] # [[Električna struja]] - [{{PAGESIZE:Električna struja}}] # [[Diskriminacija]] - [{{PAGESIZE:Diskriminacija}}] # [[Golf]] - [{{PAGESIZE:Golf}}] # [[Sir]] - [{{PAGESIZE:Sir}}] # [[Dinastija Qing]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Qing}}] # [[Točak]] - [{{PAGESIZE:Točak}}] # [[Moskva]] - [{{PAGESIZE:Moskva}}] ;Članci (7.693-23.077) # [[Kwame Nkrumah]] - [{{PAGESIZE:Kwame Nkrumah}}] # [[Franklin D. Roosevelt]] - [{{PAGESIZE:Franklin D. Roosevelt}}] # [[Pobačaj]] - [{{PAGESIZE:Pobačaj}}] # [[Porez]] - [{{PAGESIZE:Porez}}] # [[Dezoksiribonukleinska kiselina]] - [{{PAGESIZE:Dezoksiribonukleinska kiselina}}] # [[Um]] - [{{PAGESIZE:Um}}] # [[Budizam]] - [{{PAGESIZE:Budizam}}] # [[Vulkan]] - [{{PAGESIZE:Vulkan}}] # [[Konfucije]] - [{{PAGESIZE:Konfucije}}] # [[Ruska revolucija]] - [{{PAGESIZE:Ruska revolucija}}] # [[Hljeb]] - [{{PAGESIZE:Hljeb}}] # [[Klasična mehanika]] - [{{PAGESIZE:Klasična mehanika}}] # [[Biologija]] - [{{PAGESIZE:Biologija}}] # [[Trigonometrija]] - [{{PAGESIZE:Trigonometrija}}] # [[Sofokle]] - [{{PAGESIZE:Sofokle}}] # [[Marcel Proust]] - [{{PAGESIZE:Marcel Proust}}] # [[Tornado]] - [{{PAGESIZE:Tornado}}] # [[Pjesma]] - [{{PAGESIZE:Pjesma}}] # [[Čanakja]] - [{{PAGESIZE:Čanakja}}] # [[Ustav]] - [{{PAGESIZE:Ustav}}] # [[Kontinent]] - [{{PAGESIZE:Kontinent}}] # [[Deva]] - [{{PAGESIZE:Deva}}] # [[Agregatno stanje]] - [{{PAGESIZE:Agregatno stanje}}] # [[Rimokatoličanstvo]] - [{{PAGESIZE:Rimokatoličanstvo}}] # [[Mišić]] - [{{PAGESIZE:Mišić}}] # [[Vodozemci]] - [{{PAGESIZE:Vodozemci}}] # [[Hormon]] - [{{PAGESIZE:Hormon}}] # [[Biotehnologija]] - [{{PAGESIZE:Biotehnologija}}] # [[Panamski kanal]] - [{{PAGESIZE:Panamski kanal}}] # [[Franz Kafka]] - [{{PAGESIZE:Franz Kafka}}] # [[Martin Luther]] - [{{PAGESIZE:Martin Luther}}] # [[Ultraljubičasto zračenje]] - [{{PAGESIZE:Ultraljubičasto zračenje}}] # [[Kršćanstvo]] - [{{PAGESIZE:Kršćanstvo}}] # [[Portugalski jezik]] - [{{PAGESIZE:Portugalski jezik}}] # [[Gluhoća]] - [{{PAGESIZE:Gluhoća}}] # [[Površina]] - [{{PAGESIZE:Površina}}] # [[Ekonomija]] - [{{PAGESIZE:Ekonomija}}] # [[Bengalski jezik]] - [{{PAGESIZE:Bengalski jezik}}] # [[Dinastija Ming]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Ming}}] # [[Poezija]] - [{{PAGESIZE:Poezija}}] # [[Lingvistika]] - [{{PAGESIZE:Lingvistika}}] # [[Isus]] - [{{PAGESIZE:Isus}}] # [[Matematički dokaz]] - [{{PAGESIZE:Matematički dokaz}}] # [[Winston Churchill]] - [{{PAGESIZE:Winston Churchill}}] # [[Richard Wagner]] - [{{PAGESIZE:Richard Wagner}}] # [[Statistika]] - [{{PAGESIZE:Statistika}}] # [[Robot]] - [{{PAGESIZE:Robot}}] # [[Marilyn Monroe]] - [{{PAGESIZE:Marilyn Monroe}}] # [[Brod]] - [{{PAGESIZE:Brod}}] # [[Malarija]] - [{{PAGESIZE:Malarija}}] # [[Partenon]] - [{{PAGESIZE:Partenon}}] # [[Sisari]] - [{{PAGESIZE:Sisari}}] # [[Neuhranjenost]] - [{{PAGESIZE:Neuhranjenost}}] # [[Konj]] - [{{PAGESIZE:Konj}}] # [[Aleksandar Puškin]] - [{{PAGESIZE:Aleksandar Puškin}}] # [[Oktavijan August]] - [{{PAGESIZE:Oktavijan August}}] # [[Uho]] - [{{PAGESIZE:Uho}}] # [[Kongo (rijeka)]] - [{{PAGESIZE:Kongo (rijeka)}}] # [[World Wide Web]] - [{{PAGESIZE:World Wide Web}}] # [[Krv]] - [{{PAGESIZE:Krv}}] # [[Dinastija Tang]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Tang}}] # [[Zglavkari]] - [{{PAGESIZE:Zglavkari}}] # [[Materijalizam]] - [{{PAGESIZE:Materijalizam}}] # [[Ilijada]] - [{{PAGESIZE:Ilijada}}] # [[Disanje]] - [{{PAGESIZE:Disanje}}] # [[Plin]] - [{{PAGESIZE:Plin}}] # [[Lagos]] - [{{PAGESIZE:Lagos}}] # [[Fosilna goriva]] - [{{PAGESIZE:Fosilna goriva}}] # [[Leonardo da Vinci]] - [{{PAGESIZE:Leonardo da Vinci}}] # [[Marlene Dietrich]] - [{{PAGESIZE:Marlene Dietrich}}] # [[Satyajit Ray]] - [{{PAGESIZE:Satyajit Ray}}] # [[Platon]] - [{{PAGESIZE:Platon}}] # [[Proza]] - [{{PAGESIZE:Proza}}] # [[Ivana Orleanska]] - [{{PAGESIZE:Ivana Orleanska}}] # [[Operativni sistem]] - [{{PAGESIZE:Operativni sistem}}] # [[Podmornica]] - [{{PAGESIZE:Podmornica}}] # [[Ragbi]] - [{{PAGESIZE:Ragbi}}] # [[Nekropola u Gizi]] - [{{PAGESIZE:Nekropola u Gizi}}] # [[Književnost]] - [{{PAGESIZE:Književnost}}] # [[Toranj]] - [{{PAGESIZE:Toranj}}] # [[John Maynard Keynes]] - [{{PAGESIZE:John Maynard Keynes}}] # [[Amazon]] - [{{PAGESIZE:Amazon}}] # [[Michael Jackson]] - [{{PAGESIZE:Michael Jackson}}] # [[Frekvencija]] - [{{PAGESIZE:Frekvencija}}] # [[Damask]] - [{{PAGESIZE:Damask}}] # [[Razmnožavanje]] - [{{PAGESIZE:Razmnožavanje}}] # [[Michael Faraday]] - [{{PAGESIZE:Michael Faraday}}] # [[Reproduktivni sistem]] - [{{PAGESIZE:Reproduktivni sistem}}] # [[Trudnoća]] - [{{PAGESIZE:Trudnoća}}] # [[Okus]] - [{{PAGESIZE:Okus}}] # [[Klasična muzika]] - [{{PAGESIZE:Klasična muzika}}] # [[Kalidasa]] - [{{PAGESIZE:Kalidasa}}] # [[Sekunda]] - [{{PAGESIZE:Sekunda}}] # [[Animacija]] - [{{PAGESIZE:Animacija}}] # [[Gastroenteritis]] - [{{PAGESIZE:Gastroenteritis}}] # [[Go]] - [{{PAGESIZE:Go}}] # [[Aritmetika]] - [{{PAGESIZE:Aritmetika}}] # [[SI sistem]] - [{{PAGESIZE:SI sistem}}] # [[Nauka]] - [{{PAGESIZE:Nauka}}] # [[Frank Lloyd Wright]] - [{{PAGESIZE:Frank Lloyd Wright}}] # [[Slobodna volja]] - [{{PAGESIZE:Slobodna volja}}] # [[Sredozemno more]] - [{{PAGESIZE:Sredozemno more}}] # [[Perzijski jezik]] - [{{PAGESIZE:Perzijski jezik}}] # [[Etanol]] - [{{PAGESIZE:Etanol}}] # [[Mjerenje]] - [{{PAGESIZE:Mjerenje}}] # [[Politeizam]] - [{{PAGESIZE:Politeizam}}] # [[Charles Dickens]] - [{{PAGESIZE:Charles Dickens}}] # [[Feminizam]] - [{{PAGESIZE:Feminizam}}] # [[Tim Berners-Lee]] - [{{PAGESIZE:Tim Berners-Lee}}] # [[Medicina]] - [{{PAGESIZE:Medicina}}] # [[Tvrdi disk]] - [{{PAGESIZE:Tvrdi disk}}] # [[Pauk]] - [{{PAGESIZE:Pauk}}] # [[Marie Curie]] - [{{PAGESIZE:Marie Curie}}] # [[Upala pluća]] - [{{PAGESIZE:Upala pluća}}] # [[Mongolsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Mongolsko Carstvo}}] # [[Saturn]] - [{{PAGESIZE:Saturn}}] # [[Pozorište]] - [{{PAGESIZE:Pozorište}}] # [[Eiffelov toranj]] - [{{PAGESIZE:Eiffelov toranj}}] # [[Dan]] - [{{PAGESIZE:Dan}}] # [[Odjeća]] - [{{PAGESIZE:Odjeća}}] # [[Viktorijino jezero]] - [{{PAGESIZE:Viktorijino jezero}}] # [[Nos]] - [{{PAGESIZE:Nos}}] # [[Angkor Vat]] - [{{PAGESIZE:Angkor Vat}}] # [[Grčki jezik]] - [{{PAGESIZE:Grčki jezik}}] # [[Svjetska zdravstvena organizacija]] - [{{PAGESIZE:Svjetska zdravstvena organizacija}}] # [[Hernán Cortés]] - [{{PAGESIZE:Hernán Cortés}}] # [[Tanko crijevo]] - [{{PAGESIZE:Tanko crijevo}}] # [[Svjetska trgovinska organizacija]] - [{{PAGESIZE:Svjetska trgovinska organizacija}}] # [[Prevođenje]] - [{{PAGESIZE:Prevođenje}}] # [[Jorge Luis Borges]] - [{{PAGESIZE:Jorge Luis Borges}}] # [[Glavobolja]] - [{{PAGESIZE:Glavobolja}}] # [[Cvijet]] - [{{PAGESIZE:Cvijet}}] # [[Kaligrafija]] - [{{PAGESIZE:Kaligrafija}}] # [[Virus (biologija)]] - [{{PAGESIZE:Virus (biologija)}}] # [[Navodnjavanje]] - [{{PAGESIZE:Navodnjavanje}}] # [[Sok]] - [{{PAGESIZE:Sok}}] # [[Televizija]] - [{{PAGESIZE:Televizija}}] # [[Debelo crijevo]] - [{{PAGESIZE:Debelo crijevo}}] # [[Lav Tolstoj]] - [{{PAGESIZE:Lav Tolstoj}}] # [[Singapur]] - [{{PAGESIZE:Singapur}}] # [[Litar]] - [{{PAGESIZE:Litar}}] # [[Voz]] - [{{PAGESIZE:Voz}}] # [[Magnet]] - [{{PAGESIZE:Magnet}}] # [[Slikarstvo]] - [{{PAGESIZE:Slikarstvo}}] # [[Arhitektura]] - [{{PAGESIZE:Arhitektura}}] # [[Hidrološki ciklus]] - [{{PAGESIZE:Hidrološki ciklus}}] # [[Krvotok]] - [{{PAGESIZE:Krvotok}}] # [[Akira Kurosawa]] - [{{PAGESIZE:Akira Kurosawa}}] # [[Bolest]] - [{{PAGESIZE:Bolest}}] # [[The Beatles]] - [{{PAGESIZE:The Beatles}}] # [[Kostur]] - [{{PAGESIZE:Kostur}}] # [[Crna rupa]] - [{{PAGESIZE:Crna rupa}}] # [[Galileo Galilei]] - [{{PAGESIZE:Galileo Galilei}}] # [[Holokaust]] - [{{PAGESIZE:Holokaust}}] # [[Ovidije]] - [{{PAGESIZE:Ovidije}}] # [[Planina]] - [{{PAGESIZE:Planina}}] # [[Ples]] - [{{PAGESIZE:Ples}}] # [[Umm Kulthum]] - [{{PAGESIZE:Umm Kulthum}}] # [[Voltaire]] - [{{PAGESIZE:Voltaire}}] # [[Charles Darwin]] - [{{PAGESIZE:Charles Darwin}}] # [[Che Guevara]] - [{{PAGESIZE:Che Guevara}}] # [[Nagarđuna]] - [{{PAGESIZE:Nagarđuna}}] # [[Judaizam]] - [{{PAGESIZE:Judaizam}}] # [[Kinesko pismo]] - [{{PAGESIZE:Kinesko pismo}}] # [[Rajna]] - [{{PAGESIZE:Rajna}}] # [[Međunarodni monetarni fond]] - [{{PAGESIZE:Međunarodni monetarni fond}}] # [[Arapski alfabet]] - [{{PAGESIZE:Arapski alfabet}}] # [[Metalurgija]] - [{{PAGESIZE:Metalurgija}}] # [[Kuća]] - [{{PAGESIZE:Kuća}}] # [[Antarktik]] - [{{PAGESIZE:Antarktik}}] # [[Endokrini sistem]] - [{{PAGESIZE:Endokrini sistem}}] # [[Vasco da Gama]] - [{{PAGESIZE:Vasco da Gama}}] # [[Sikizam]] - [{{PAGESIZE:Sikizam}}] # [[Louis Armstrong]] - [{{PAGESIZE:Louis Armstrong}}] # [[Aristotel]] - [{{PAGESIZE:Aristotel}}] # [[Enciklopedija]] - [{{PAGESIZE:Enciklopedija}}] # [[Brahmagupta]] - [{{PAGESIZE:Brahmagupta}}] # [[Željezno doba]] - [{{PAGESIZE:Željezno doba}}] # [[Kameno doba]] - [{{PAGESIZE:Kameno doba}}] # [[Vakcina]] - [{{PAGESIZE:Vakcina}}] # [[Srce]] - [{{PAGESIZE:Srce}}] # [[Umijeće ratovanja (knjiga)]] - [{{PAGESIZE:Umijeće ratovanja (knjiga)}}] # [[Bakterija]] - [{{PAGESIZE:Bakterija}}] # [[Riječ]] - [{{PAGESIZE:Riječ}}] # [[Stomatologija]] - [{{PAGESIZE:Stomatologija}}] # [[Rosa Luxemburg]] - [{{PAGESIZE:Rosa Luxemburg}}] # [[Sokrat]] - [{{PAGESIZE:Sokrat}}] # [[Plivanje]] - [{{PAGESIZE:Plivanje}}] # [[Michelangelo Buonarroti]] - [{{PAGESIZE:Michelangelo Buonarroti}}] # [[Kinshasa]] - [{{PAGESIZE:Kinshasa}}] # [[Salvador Dalí]] - [{{PAGESIZE:Salvador Dalí}}] # [[Simone de Beauvoir]] - [{{PAGESIZE:Simone de Beauvoir}}] # [[Gripa]] - [{{PAGESIZE:Gripa}}] # [[Friedrich Nietzsche]] - [{{PAGESIZE:Friedrich Nietzsche}}] # [[Hrana]] - [{{PAGESIZE:Hrana}}] # [[Rok-muzika]] - [{{PAGESIZE:Rok-muzika}}] # [[Priroda]] - [{{PAGESIZE:Priroda}}] # [[Kapital]] - [{{PAGESIZE:Kapital}}] # [[Pripitomljavanje]] - [{{PAGESIZE:Pripitomljavanje}}] # [[Albert Einstein]] - [{{PAGESIZE:Albert Einstein}}] # [[Boginje]] - [{{PAGESIZE:Boginje}}] # [[Oblak]] - [{{PAGESIZE:Oblak}}] # [[Uran]] - [{{PAGESIZE:Uran}}] # [[Euro]] - [{{PAGESIZE:Euro}}] # [[Misao]] - [{{PAGESIZE:Misao}}] # [[Buenos Aires]] - [{{PAGESIZE:Buenos Aires}}] # [[Infracrveno zračenje]] - [{{PAGESIZE:Infracrveno zračenje}}] # [[Tanzanija]] - [{{PAGESIZE:Tanzanija}}] # [[Poluprovodnik]] - [{{PAGESIZE:Poluprovodnik}}] # [[Plod]] - [{{PAGESIZE:Plod}}] # [[Religija]] - [{{PAGESIZE:Religija}}] # [[Afrička unija]] - [{{PAGESIZE:Afrička unija}}] # [[Internet]] - [{{PAGESIZE:Internet}}] # [[Sumer]] - [{{PAGESIZE:Sumer}}] # [[Hans Christian Andersen]] - [{{PAGESIZE:Hans Christian Andersen}}] # [[Frida Kahlo]] - [{{PAGESIZE:Frida Kahlo}}] [[Korisnik:Semso98/1000 članaka po veličini - 2. dio|-> 2. dio spiska]] izqh4g5r35os3ezjosjw2h93i615q5a 2 462515 3671826 3664523 2024-12-09T07:13:12Z Panasko 146730 3671826 wikitext text/x-wiki [[Korisnik:Semso98/1000 članaka po veličini - 1. dio|<- 1. dio spiska]] ;Članci (7.693-23.077) - ''nastavak'' # [[Kuba]] - [{{PAGESIZE:Kuba}}] # [[Bluz]] - [{{PAGESIZE:Bluz}}] # [[Respiratorni sistem]] - [{{PAGESIZE:Respiratorni sistem}}] # [[Merkur]] - [{{PAGESIZE:Merkur}}] # [[Le Corbusier]] - [{{PAGESIZE:Le Corbusier}}] # [[Taoizam]] - [{{PAGESIZE:Taoizam}}] # [[Čovjek]] - [{{PAGESIZE:Čovjek}}] # [[Giovanni Pierluigi da Palestrina]] - [{{PAGESIZE:Giovanni Pierluigi da Palestrina}}] # [[Industrijska revolucija]] - [{{PAGESIZE:Industrijska revolucija}}] # [[Stjenovite planine]] - [{{PAGESIZE:Stjenovite planine}}] # [[Peking]] - [{{PAGESIZE:Peking}}] # [[Reptili]] - [{{PAGESIZE:Reptili}}] # [[Sirak]] - [{{PAGESIZE:Sirak}}] # [[Meksiko]] - [{{PAGESIZE:Meksiko}}] # [[Sarah Bernhardt]] - [{{PAGESIZE:Sarah Bernhardt}}] # [[Džainizam]] - [{{PAGESIZE:Džainizam}}] # [[Neptun]] - [{{PAGESIZE:Neptun}}] # [[James Joyce]] - [{{PAGESIZE:James Joyce}}] # [[Komarac]] - [{{PAGESIZE:Komarac}}] # [[Demokratska Republika Kongo]] - [{{PAGESIZE:Demokratska Republika Kongo}}] # [[Klima]] - [{{PAGESIZE:Klima}}] # [[Zdravlje]] - [{{PAGESIZE:Zdravlje}}] # [[Sat (instrument)]] - [{{PAGESIZE:Sat (instrument)}}] # [[Globalizacija]] - [{{PAGESIZE:Globalizacija}}] # [[Znanje]] - [{{PAGESIZE:Znanje}}] # [[Jane Austen]] - [{{PAGESIZE:Jane Austen}}] # [[Ibn-Batuta]] - [{{PAGESIZE:Ibn-Batuta}}] # [[Antibiotik]] - [{{PAGESIZE:Antibiotik}}] # [[Rak (bolest)]] - [{{PAGESIZE:Rak (bolest)}}] # [[Zoroastrizam]] - [{{PAGESIZE:Zoroastrizam}}] # [[Beč]] - [{{PAGESIZE:Beč}}] # [[Bog]] - [{{PAGESIZE:Bog}}] # [[Svjetlost]] - [{{PAGESIZE:Svjetlost}}] # [[Alge]] - [{{PAGESIZE:Alge}}] # [[Bruxelles]] - [{{PAGESIZE:Bruxelles}}] # [[Mitologija]] - [{{PAGESIZE:Mitologija}}] # [[Južnoafrička Republika]] - [{{PAGESIZE:Južnoafrička Republika}}] # [[Buda]] - [{{PAGESIZE:Buda}}] # [[Domaće govedo]] - [{{PAGESIZE:Domaće govedo}}] # [[Victor Hugo]] - [{{PAGESIZE:Victor Hugo}}] # [[Obrazovanje]] - [{{PAGESIZE:Obrazovanje}}] # [[Vatikan]] - [{{PAGESIZE:Vatikan}}] # [[George Gordon Byron]] - [{{PAGESIZE:George Gordon Byron}}] # [[Karlo Veliki]] - [{{PAGESIZE:Karlo Veliki}}] # [[Automobil]] - [{{PAGESIZE:Automobil}}] # [[Geografija]] - [{{PAGESIZE:Geografija}}] # [[Engleski jezik]] - [{{PAGESIZE:Engleski jezik}}] # [[Oružje]] - [{{PAGESIZE:Oružje}}] # [[Astronomija]] - [{{PAGESIZE:Astronomija}}] # [[Alzheimerova bolest]] - [{{PAGESIZE:Alzheimerova bolest}}] # [[Tavla]] - [{{PAGESIZE:Tavla}}] # [[Vojska]] - [{{PAGESIZE:Vojska}}] # [[Crno more]] - [{{PAGESIZE:Crno more}}] # [[Psihologija]] - [{{PAGESIZE:Psihologija}}] # [[Tečnost]] - [{{PAGESIZE:Tečnost}}] # [[Biohemija]] - [{{PAGESIZE:Biohemija}}] # [[Lipidi]] - [{{PAGESIZE:Lipidi}}] # [[Madrid]] - [{{PAGESIZE:Madrid}}] # [[Nagib Mahfuz]] - [{{PAGESIZE:Nagib Mahfuz}}] # [[Država]] - [{{PAGESIZE:Država}}] # [[Knjiga]] - [{{PAGESIZE:Knjiga}}] # [[Karachi]] - [{{PAGESIZE:Karachi}}] # [[Mehkušci]] - [{{PAGESIZE:Mehkušci}}] # [[Reggae]] - [{{PAGESIZE:Reggae}}] # [[Mississippi (rijeka)]] - [{{PAGESIZE:Mississippi (rijeka)}}] # [[Prirodna katastrofa]] - [{{PAGESIZE:Prirodna katastrofa}}] # [[Kahva]] - [{{PAGESIZE:Kahva}}] # [[Čulni sistem]] - [{{PAGESIZE:Čulni sistem}}] # [[Plazma (fizika)]] - [{{PAGESIZE:Plazma (fizika)}}] # [[Staklo]] - [{{PAGESIZE:Staklo}}] # [[Infarkt miokarda]] - [{{PAGESIZE:Infarkt miokarda}}] # [[Živac]] - [{{PAGESIZE:Živac}}] # [[Adolf Hitler]] - [{{PAGESIZE:Adolf Hitler}}] # [[Berlin]] - [{{PAGESIZE:Berlin}}] # [[Nacionalizam]] - [{{PAGESIZE:Nacionalizam}}] # [[Kolumbija]] - [{{PAGESIZE:Kolumbija}}] # [[Genji Monogatari]] - [{{PAGESIZE:Genji Monogatari}}] # [[Organizam (biologija)]] - [{{PAGESIZE:Organizam (biologija)}}] # [[Konfucijanizam]] - [{{PAGESIZE:Konfucijanizam}}] # [[Arhimed]] - [{{PAGESIZE:Arhimed}}] # [[Vlada]] - [{{PAGESIZE:Vlada}}] # [[Asteroidi]] - [{{PAGESIZE:Asteroidi}}] # [[Nacistička Njemačka]] - [{{PAGESIZE:Nacistička Njemačka}}] # [[Sydney]] - [{{PAGESIZE:Sydney}}] # [[Matsuo Basho]] - [{{PAGESIZE:Matsuo Basho}}] # [[Grčko pismo]] - [{{PAGESIZE:Grčko pismo}}] # [[Gojaznost]] - [{{PAGESIZE:Gojaznost}}] # [[Cunami]] - [{{PAGESIZE:Cunami}}] # [[Arapski jezik]] - [{{PAGESIZE:Arapski jezik}}] # [[Med]] - [{{PAGESIZE:Med}}] # [[Hip-hop muzika]] - [{{PAGESIZE:Hip-hop muzika}}] # [[Kockanje]] - [{{PAGESIZE:Kockanje}}] # [[Botanika]] - [{{PAGESIZE:Botanika}}] # [[Ptice]] - [{{PAGESIZE:Ptice}}] # [[Pivo]] - [{{PAGESIZE:Pivo}}] # [[Martin Luther King Jr.]] - [{{PAGESIZE:Martin Luther King Jr.}}] # [[Gupta Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Gupta Carstvo}}] # [[Francuski jezik]] - [{{PAGESIZE:Francuski jezik}}] # [[Reinkarnacija]] - [{{PAGESIZE:Reinkarnacija}}] # [[Tehnologija]] - [{{PAGESIZE:Tehnologija}}] # [[Probavni sistem čovjeka]] - [{{PAGESIZE:Probavni sistem čovjeka}}] # [[Ponašanje]] - [{{PAGESIZE:Ponašanje}}] # [[Aurelije Augustin]] - [{{PAGESIZE:Aurelije Augustin}}] # [[Toma Akvinski]] - [{{PAGESIZE:Toma Akvinski}}] # [[Eksploziv]] - [{{PAGESIZE:Eksploziv}}] # [[Dijete]] - [{{PAGESIZE:Dijete}}] # [[Kvantna mehanika]] - [{{PAGESIZE:Kvantna mehanika}}] # [[Nil]] - [{{PAGESIZE:Nil}}] # [[Tihi okean]] - [{{PAGESIZE:Tihi okean}}] # [[Josif Staljin]] - [{{PAGESIZE:Josif Staljin}}] # [[Franz Schubert]] - [{{PAGESIZE:Franz Schubert}}] # [[Brak]] - [{{PAGESIZE:Brak}}] # [[Ljepota]] - [{{PAGESIZE:Ljepota}}] # [[Žitarice]] - [{{PAGESIZE:Žitarice}}] # [[Etiopija]] - [{{PAGESIZE:Etiopija}}] # [[Tokio]] - [{{PAGESIZE:Tokio}}] # [[Pčela]] - [{{PAGESIZE:Pčela}}] # [[George Washington]] - [{{PAGESIZE:George Washington}}] # [[Povrće]] - [{{PAGESIZE:Povrće}}] # [[Vatreno oružje]] - [{{PAGESIZE:Vatreno oružje}}] # [[Orah (plod)]] - [{{PAGESIZE:Orah (plod)}}] # [[Nigerija]] - [{{PAGESIZE:Nigerija}}] # [[Samoubistvo]] - [{{PAGESIZE:Samoubistvo}}] # [[Vijetnamski rat]] - [{{PAGESIZE:Vijetnamski rat}}] # [[Matematika]] - [{{PAGESIZE:Matematika}}] # [[Umjetna inteligencija]] - [{{PAGESIZE:Umjetna inteligencija}}] # [[Zvijezda]] - [{{PAGESIZE:Zvijezda}}] # [[Duševna bolest]] - [{{PAGESIZE:Duševna bolest}}] # [[Si Ču]] - [{{PAGESIZE:Si Ču}}] # [[Zemlja (planeta)]] - [{{PAGESIZE:Zemlja (planeta)}}] # [[Vergilije]] - [{{PAGESIZE:Vergilije}}] # [[Menstruacija]] - [{{PAGESIZE:Menstruacija}}] # [[Fizikalna hemija]] - [{{PAGESIZE:Fizikalna hemija}}] # [[Rim]] - [{{PAGESIZE:Rim}}] # [[Hinduizam]] - [{{PAGESIZE:Hinduizam}}] # [[Zmija]] - [{{PAGESIZE:Zmija}}] # [[Vremenska zona]] - [{{PAGESIZE:Vremenska zona}}] # [[Južna Amerika]] - [{{PAGESIZE:Južna Amerika}}] # [[Empire State Building]] - [{{PAGESIZE:Empire State Building}}] # [[Martin Heidegger]] - [{{PAGESIZE:Martin Heidegger}}] # [[Luj XIV, kralj Francuske]] - [{{PAGESIZE:Luj XIV, kralj Francuske}}] # [[Stijena]] - [{{PAGESIZE:Stijena}}] # [[Reformacija]] - [{{PAGESIZE:Reformacija}}] # [[Sigmund Freud]] - [{{PAGESIZE:Sigmund Freud}}] # [[Julije Cezar]] - [{{PAGESIZE:Julije Cezar}}] # [[Delhi]] - [{{PAGESIZE:Delhi}}] # [[Svemir]] - [{{PAGESIZE:Svemir}}] # [[Kip slobode]] - [{{PAGESIZE:Kip slobode}}] # [[Mark Twain]] - [{{PAGESIZE:Mark Twain}}] # [[James Watt]] - [{{PAGESIZE:James Watt}}] # [[Ašoka Veliki]] - [{{PAGESIZE:Ašoka Veliki}}] # [[Dunav]] - [{{PAGESIZE:Dunav}}] # [[Kolonijalizam]] - [{{PAGESIZE:Kolonijalizam}}] # [[Terorizam]] - [{{PAGESIZE:Terorizam}}] # [[Muškarac]] - [{{PAGESIZE:Muškarac}}] # [[Monoteizam]] - [{{PAGESIZE:Monoteizam}}] # [[Geometrija]] - [{{PAGESIZE:Geometrija}}] # [[Politika]] - [{{PAGESIZE:Politika}}] # [[Nelson Mandela]] - [{{PAGESIZE:Nelson Mandela}}] # [[Gabriel García Márquez]] - [{{PAGESIZE:Gabriel García Márquez}}] # [[New York City]] - [{{PAGESIZE:New York City}}] # [[Jean-Jacques Rousseau]] - [{{PAGESIZE:Jean-Jacques Rousseau}}] # [[Filipini]] - [{{PAGESIZE:Filipini}}] # [[Poljoprivreda]] - [{{PAGESIZE:Poljoprivreda}}] # [[Filozofija]] - [{{PAGESIZE:Filozofija}}] # [[Ječam]] - [{{PAGESIZE:Ječam}}] # [[Izrael]] - [{{PAGESIZE:Izrael}}] # [[Oko]] - [{{PAGESIZE:Oko}}] # [[Veliki koralni greben]] - [{{PAGESIZE:Veliki koralni greben}}] # [[Gregorijanski kalendar]] - [{{PAGESIZE:Gregorijanski kalendar}}] # [[Letjelica]] - [{{PAGESIZE:Letjelica}}] # [[Sovjetski Savez]] - [{{PAGESIZE:Sovjetski Savez}}] # [[Ljudska prava]] - [{{PAGESIZE:Ljudska prava}}] # [[Ćirilica]] - [{{PAGESIZE:Ćirilica}}] # [[Ep o Gilgamešu]] - [{{PAGESIZE:Ep o Gilgamešu}}] # [[Ludwig van Beethoven]] - [{{PAGESIZE:Ludwig van Beethoven}}] # [[Kairo]] - [{{PAGESIZE:Kairo}}] # [[Isaac Newton]] - [{{PAGESIZE:Isaac Newton}}] # [[Japan]] - [{{PAGESIZE:Japan}}] # [[Johannes Kepler]] - [{{PAGESIZE:Johannes Kepler}}] # [[Golubovi]] - [{{PAGESIZE:Golubovi}}] # [[Erwin Schrödinger]] - [{{PAGESIZE:Erwin Schrödinger}}] # [[Džudo]] - [{{PAGESIZE:Džudo}}] # [[Mjesec (satelit)]] - [{{PAGESIZE:Mjesec (satelit)}}] # [[Mliječni put]] - [{{PAGESIZE:Mliječni put}}] # [[Jupiter]] - [{{PAGESIZE:Jupiter}}] # [[Giuseppe Verdi]] - [{{PAGESIZE:Giuseppe Verdi}}] # [[Džingis-kan]] - [{{PAGESIZE:Džingis-kan}}] # [[Manufaktura]] - [{{PAGESIZE:Manufaktura}}] # [[Funkcija (matematika)]] - [{{PAGESIZE:Funkcija (matematika)}}] # [[Francuska revolucija]] - [{{PAGESIZE:Francuska revolucija}}] # [[Kanal (građevina)]] - [{{PAGESIZE:Kanal (građevina)}}] # [[Kukuruz]] - [{{PAGESIZE:Kukuruz}}] # [[Jurij Gagarin]] - [{{PAGESIZE:Jurij Gagarin}}] # [[Duhan (proizvod)]] - [{{PAGESIZE:Duhan (proizvod)}}] # [[Kultura]] - [{{PAGESIZE:Kultura}}] # [[Nizozemska]] - [{{PAGESIZE:Nizozemska}}] # [[Srednji vijek]] - [{{PAGESIZE:Srednji vijek}}] # [[Teheran]] - [{{PAGESIZE:Teheran}}] # [[Rimsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Rimsko Carstvo}}] # [[Motor s unutrašnjim sagorijevanjem]] - [{{PAGESIZE:Motor s unutrašnjim sagorijevanjem}}] # [[Mravi]] - [{{PAGESIZE:Mravi}}] # [[Šećerna bolest]] - [{{PAGESIZE:Šećerna bolest}}] # [[Gitara]] - [{{PAGESIZE:Gitara}}] # [[Valuta]] - [{{PAGESIZE:Valuta}}] # [[Bogotá]] - [{{PAGESIZE:Bogotá}}] # [[Pustinja]] - [{{PAGESIZE:Pustinja}}] # [[Baza (hemija)]] - [{{PAGESIZE:Baza (hemija)}}] # [[Transformator]] - [{{PAGESIZE:Transformator}}] # [[Sveto Rimsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Sveto Rimsko Carstvo}}] # [[Portugal]] - [{{PAGESIZE:Portugal}}] # [[Sunčev sistem]] - [{{PAGESIZE:Sunčev sistem}}] # [[Rasizam]] - [{{PAGESIZE:Rasizam}}] # [[Otpornik]] - [{{PAGESIZE:Otpornik}}] # [[Homer]] - [{{PAGESIZE:Homer}}] # [[Zakon očuvanja energije]] - [{{PAGESIZE:Zakon očuvanja energije}}] # [[Abu Nuvas]] - [{{PAGESIZE:Abu Nuvas}}] # [[Asteci]] - [{{PAGESIZE:Asteci}}] # [[Igra]] - [{{PAGESIZE:Igra}}] ;Dugi članci (>23.077) # [[Ujedinjene nacije]] - [{{PAGESIZE:Ujedinjene nacije}}] # [[Hafiz (pjesnik)]] - [{{PAGESIZE:Hafiz (pjesnik)}}] # [[Poljska]] - [{{PAGESIZE:Poljska}}] # [[Mineral]] - [{{PAGESIZE:Mineral}}] # [[Nuklearno oružje]] - [{{PAGESIZE:Nuklearno oružje}}] # [[Simfonija]] - [{{PAGESIZE:Simfonija}}] # [[Soli (hemijski spojevi)]] - [{{PAGESIZE:Soli (hemijski spojevi)}}] # [[Softver]] - [{{PAGESIZE:Softver}}] # [[Posebna teorija relativnosti]] - [{{PAGESIZE:Posebna teorija relativnosti}}] # [[Prehlada]] - [{{PAGESIZE:Prehlada}}] # [[Rembrandt]] - [{{PAGESIZE:Rembrandt}}] # [[Kiseline]] - [{{PAGESIZE:Kiseline}}] # [[Mezopotamija]] - [{{PAGESIZE:Mezopotamija}}] # [[Ibn-Haldun]] - [{{PAGESIZE:Ibn-Haldun}}] # [[Indijski okean]] - [{{PAGESIZE:Indijski okean}}] # [[Hemijski spoj]] - [{{PAGESIZE:Hemijski spoj}}] # [[Godina]] - [{{PAGESIZE:Godina}}] # [[Šiizam]] - [{{PAGESIZE:Šiizam}}] # [[Prahistorija]] - [{{PAGESIZE:Prahistorija}}] # [[Meso]] - [{{PAGESIZE:Meso}}] # [[Ugrožena vrsta]] - [{{PAGESIZE:Ugrožena vrsta}}] # [[Kompleksan broj]] - [{{PAGESIZE:Kompleksan broj}}] # [[Sjeverno more]] - [{{PAGESIZE:Sjeverno more}}] # [[Bejzbol]] - [{{PAGESIZE:Bejzbol}}] # [[Vrijeme (fizika)]] - [{{PAGESIZE:Vrijeme (fizika)}}] # [[Apartheid]] - [{{PAGESIZE:Apartheid}}] # [[Argentina]] - [{{PAGESIZE:Argentina}}] # [[Islam]] - [{{PAGESIZE:Islam}}] # [[Periodni sistem elemenata]] - [{{PAGESIZE:Periodni sistem elemenata}}] # [[Hemijski element]] - [{{PAGESIZE:Hemijski element}}] # [[Drvo (stablo)]] - [{{PAGESIZE:Drvo (stablo)}}] # [[James Prescott Joule]] - [{{PAGESIZE:James Prescott Joule}}] # [[Mekka]] - [{{PAGESIZE:Mekka}}] # [[Štamparstvo]] - [{{PAGESIZE:Štamparstvo}}] # [[Nervni sistem]] - [{{PAGESIZE:Nervni sistem}}] # [[Magnetno polje]] - [{{PAGESIZE:Magnetno polje}}] # [[Okean]] - [{{PAGESIZE:Okean}}] # [[Kristofor Kolumbo]] - [{{PAGESIZE:Kristofor Kolumbo}}] # [[Mahabharata]] - [{{PAGESIZE:Mahabharata}}] # [[Elektromagnetizam]] - [{{PAGESIZE:Elektromagnetizam}}] # [[Georg Friedrich Händel]] - [{{PAGESIZE:Georg Friedrich Händel}}] # [[Stvarnost]] - [{{PAGESIZE:Stvarnost}}] # [[Dmitrij Mendeljejev]] - [{{PAGESIZE:Dmitrij Mendeljejev}}] # [[Kina]] - [{{PAGESIZE:Kina}}] # [[Parna mašina]] - [{{PAGESIZE:Parna mašina}}] # [[Salahudin]] - [{{PAGESIZE:Salahudin}}] # [[Elektronika]] - [{{PAGESIZE:Elektronika}}] # [[El-Gazali]] - [{{PAGESIZE:El-Gazali}}] # [[Nematoda]] - [{{PAGESIZE:Nematoda}}] # [[Kiša]] - [{{PAGESIZE:Kiša}}] # [[Soja]] - [{{PAGESIZE:Soja}}] # [[Drvo (materijal)]] - [{{PAGESIZE:Drvo (materijal)}}] # [[Neorganska hemija]] - [{{PAGESIZE:Neorganska hemija}}] # [[Organska hemija]] - [{{PAGESIZE:Organska hemija}}] # [[Amsterdam]] - [{{PAGESIZE:Amsterdam}}] # [[Tajland]] - [{{PAGESIZE:Tajland}}] # [[Yangtze]] - [{{PAGESIZE:Yangtze}}] # [[Australija]] - [{{PAGESIZE:Australija}}] # [[Barut]] - [{{PAGESIZE:Barut}}] # [[Pšenica]] - [{{PAGESIZE:Pšenica}}] # [[Veliki kineski zid]] - [{{PAGESIZE:Veliki kineski zid}}] # [[Švicarska]] - [{{PAGESIZE:Švicarska}}] # [[Plug]] - [{{PAGESIZE:Plug}}] # [[Mimar Sinan]] - [{{PAGESIZE:Mimar Sinan}}] # [[Hiljadu i jedna noć]] - [{{PAGESIZE:Hiljadu i jedna noć}}] # [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] - [{{PAGESIZE:Ujedinjeno Kraljevstvo}}] # [[Drugi svjetski rat]] - [{{PAGESIZE:Drugi svjetski rat}}] # [[Diplomatija]] - [{{PAGESIZE:Diplomatija}}] # [[Miguel de Cervantes]] - [{{PAGESIZE:Miguel de Cervantes}}] # [[Životinje]] - [{{PAGESIZE:Životinje}}] # [[Čaj]] - [{{PAGESIZE:Čaj}}] # [[London]] - [{{PAGESIZE:London}}] # [[Turski jezik]] - [{{PAGESIZE:Turski jezik}}] # [[Mars]] - [{{PAGESIZE:Mars}}] # [[Irak]] - [{{PAGESIZE:Irak}}] # [[Mediji]] - [{{PAGESIZE:Mediji}}] # [[Svemirski letovi]] - [{{PAGESIZE:Svemirski letovi}}] # [[Ideologija]] - [{{PAGESIZE:Ideologija}}] # [[Rio de Janeiro]] - [{{PAGESIZE:Rio de Janeiro}}] # [[Kisik]] - [{{PAGESIZE:Kisik}}] # [[Dušik]] - [{{PAGESIZE:Dušik}}] # [[David Hilbert]] - [{{PAGESIZE:David Hilbert}}] # [[Indonezija]] - [{{PAGESIZE:Indonezija}}] # [[Sunce]] - [{{PAGESIZE:Sunce}}] # [[Srednji istok]] - [{{PAGESIZE:Srednji istok}}] # [[Muhammed]] - [{{PAGESIZE:Muhammed}}] # [[Kalaj]] - [{{PAGESIZE:Kalaj}}] # [[Sunitski islam]] - [{{PAGESIZE:Sunitski islam}}] # [[Duša]] - [{{PAGESIZE:Duša}}] # [[Plastika]] - [{{PAGESIZE:Plastika}}] # [[Politička stranka]] - [{{PAGESIZE:Politička stranka}}] # [[Novinarstvo]] - [{{PAGESIZE:Novinarstvo}}] # [[Hong Kong]] - [{{PAGESIZE:Hong Kong}}] # [[Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi]] - [{{PAGESIZE:Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi}}] # [[Antonio Vivaldi]] - [{{PAGESIZE:Antonio Vivaldi}}] # [[Anton Čehov]] - [{{PAGESIZE:Anton Čehov}}] # [[Ugljik]] - [{{PAGESIZE:Ugljik}}] # [[Smrtna kazna]] - [{{PAGESIZE:Smrtna kazna}}] # [[Dinastija Han]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Han}}] # [[Pakistan]] - [{{PAGESIZE:Pakistan}}] # [[Commonwealth nacija]] - [{{PAGESIZE:Commonwealth nacija}}] # [[Spol]] - [{{PAGESIZE:Spol}}] # [[Himalaji]] - [{{PAGESIZE:Himalaji}}] # [[Aluminij]] - [{{PAGESIZE:Aluminij}}] # [[Brana]] - [{{PAGESIZE:Brana}}] # [[NATO]] - [{{PAGESIZE:NATO}}] # [[Alkohol]] - [{{PAGESIZE:Alkohol}}] # [[Novine]] - [{{PAGESIZE:Novine}}] # [[Svjetska banka]] - [{{PAGESIZE:Svjetska banka}}] # [[Linearna algebra]] - [{{PAGESIZE:Linearna algebra}}] # [[Logaritam]] - [{{PAGESIZE:Logaritam}}] # [[Grad]] - [{{PAGESIZE:Grad}}] # [[Jabuka]] - [{{PAGESIZE:Jabuka}}] # [[Leonhard Euler]] - [{{PAGESIZE:Leonhard Euler}}] # [[Bangkok]] - [{{PAGESIZE:Bangkok}}] # [[Arapska liga]] - [{{PAGESIZE:Arapska liga}}] # [[Bagdad]] - [{{PAGESIZE:Bagdad}}] # [[Jezik]] - [{{PAGESIZE:Jezik}}] # [[Gljive]] - [{{PAGESIZE:Gljive}}] # [[Ind]] - [{{PAGESIZE:Ind}}] # [[Fjodor Dostojevski]] - [{{PAGESIZE:Fjodor Dostojevski}}] # [[Saudijska Arabija]] - [{{PAGESIZE:Saudijska Arabija}}] # [[Koloseum]] - [{{PAGESIZE:Koloseum}}] # [[Riža]] - [{{PAGESIZE:Riža}}] # [[Srebro]] - [{{PAGESIZE:Srebro}}] # [[Žena]] - [{{PAGESIZE:Žena}}] # [[Mount Everest]] - [{{PAGESIZE:Mount Everest}}] # [[Kanada]] - [{{PAGESIZE:Kanada}}] # [[ASEAN]] - [{{PAGESIZE:ASEAN}}] # [[Pismo (jezik)]] - [{{PAGESIZE:Pismo (jezik)}}] # [[Andi]] - [{{PAGESIZE:Andi}}] # [[Fizika]] - [{{PAGESIZE:Fizika}}] # [[Omer ibnul-Hattab]] - [{{PAGESIZE:Omer ibnul-Hattab}}] # [[Wolfgang Amadeus Mozart]] - [{{PAGESIZE:Wolfgang Amadeus Mozart}}] # [[Dhaka]] - [{{PAGESIZE:Dhaka}}] # [[Cetacea]] - [{{PAGESIZE:Cetacea}}] # [[Sun Yat-sen]] - [{{PAGESIZE:Sun Yat-sen}}] # [[Vjetar]] - [{{PAGESIZE:Vjetar}}] # [[Bubanj]] - [{{PAGESIZE:Bubanj}}] # [[Geoffrey Chaucer]] - [{{PAGESIZE:Geoffrey Chaucer}}] # [[Vikinzi]] - [{{PAGESIZE:Vikinzi}}] # [[William Shakespeare]] - [{{PAGESIZE:William Shakespeare}}] # [[Rat]] - [{{PAGESIZE:Rat}}] # [[Epistemologija]] - [{{PAGESIZE:Epistemologija}}] # [[Siromaštvo]] - [{{PAGESIZE:Siromaštvo}}] # [[Analitička hemija]] - [{{PAGESIZE:Analitička hemija}}] # [[Bajkalsko jezero]] - [{{PAGESIZE:Bajkalsko jezero}}] # [[Venera]] - [{{PAGESIZE:Venera}}] # [[Banana]] - [{{PAGESIZE:Banana}}] # [[Informacijska tehnologija]] - [{{PAGESIZE:Informacijska tehnologija}}] # [[OPEC]] - [{{PAGESIZE:OPEC}}] # [[James Cook]] - [{{PAGESIZE:James Cook}}] # [[Bakar]] - [{{PAGESIZE:Bakar}}] # [[Mumbai]] - [{{PAGESIZE:Mumbai}}] # [[Jerusalem]] - [{{PAGESIZE:Jerusalem}}] # [[Evropska unija]] - [{{PAGESIZE:Evropska unija}}] # [[Vodik]] - [{{PAGESIZE:Vodik}}] # [[Veliki prasak]] - [{{PAGESIZE:Veliki prasak}}] # [[Johann Sebastian Bach]] - [{{PAGESIZE:Johann Sebastian Bach}}] # [[Charlie Chaplin]] - [{{PAGESIZE:Charlie Chaplin}}] # [[Evolucija]] - [{{PAGESIZE:Evolucija}}] # [[Južna Koreja]] - [{{PAGESIZE:Južna Koreja}}] # [[Napoléon Bonaparte]] - [{{PAGESIZE:Napoléon Bonaparte}}] # [[Sudan]] - [{{PAGESIZE:Sudan}}] # [[Jawaharlal Nehru]] - [{{PAGESIZE:Jawaharlal Nehru}}] # [[Atina]] - [{{PAGESIZE:Atina}}] # [[Archaea]] - [{{PAGESIZE:Archaea}}] # [[Citrus]] - [{{PAGESIZE:Citrus}}] # [[Invalidnost]] - [{{PAGESIZE:Invalidnost}}] # [[Zlato]] - [{{PAGESIZE:Zlato}}] # [[Američki dolar]] - [{{PAGESIZE:Američki dolar}}] # [[Istina]] - [{{PAGESIZE:Istina}}] # [[Rabindranath Tagore]] - [{{PAGESIZE:Rabindranath Tagore}}] # [[Žuta rijeka]] - [{{PAGESIZE:Žuta rijeka}}] # [[Metabolizam]] - [{{PAGESIZE:Metabolizam}}] # [[Afganistan]] - [{{PAGESIZE:Afganistan}}] # [[Sulejman I]] - [{{PAGESIZE:Sulejman I}}] # [[Ribe]] - [{{PAGESIZE:Ribe}}] # [[Abasidski halifat]] - [{{PAGESIZE:Abasidski halifat}}] # [[Mir]] - [{{PAGESIZE:Mir}}] # [[Cape Town]] - [{{PAGESIZE:Cape Town}}] # [[Kacušika Hokusaj]] - [{{PAGESIZE:Kacušika Hokusaj}}] # [[Alfred Hitchcock]] - [{{PAGESIZE:Alfred Hitchcock}}] # [[Primat]] - [{{PAGESIZE:Primat}}] # [[Azija]] - [{{PAGESIZE:Azija}}] # [[Pi]] - [{{PAGESIZE:Pi}}] # [[Tenis]] - [{{PAGESIZE:Tenis}}] # [[Željezo]] - [{{PAGESIZE:Željezo}}] # [[Osmansko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Osmansko Carstvo}}] # [[Demokratija]] - [{{PAGESIZE:Demokratija}}] # [[Zheng He]] - [{{PAGESIZE:Zheng He}}] # [[Ćelija (biologija)]] - [{{PAGESIZE:Ćelija (biologija)}}] # [[Italija]] - [{{PAGESIZE:Italija}}] # [[Društvo]] - [{{PAGESIZE:Društvo}}] # [[Ibn-Sina]] - [{{PAGESIZE:Ibn-Sina}}] # [[Zemljotres]] - [{{PAGESIZE:Zemljotres}}] # [[Vladimir Lenjin]] - [{{PAGESIZE:Vladimir Lenjin}}] # [[Fotosinteza]] - [{{PAGESIZE:Fotosinteza}}] # [[Stari Egipat]] - [{{PAGESIZE:Stari Egipat}}] # [[Transport]] - [{{PAGESIZE:Transport}}] # [[Iran]] - [{{PAGESIZE:Iran}}] # [[Abraham Lincoln]] - [{{PAGESIZE:Abraham Lincoln}}] # [[Numerička analiza]] - [{{PAGESIZE:Numerička analiza}}] # [[Sjedinjene Američke Države]] - [{{PAGESIZE:Sjedinjene Američke Države}}] # [[Jakarta]] - [{{PAGESIZE:Jakarta}}] # [[Karl Marx]] - [{{PAGESIZE:Karl Marx}}] # [[Abraham]] - [{{PAGESIZE:Abraham}}] # [[Bangladeš]] - [{{PAGESIZE:Bangladeš}}] # [[Turska]] - [{{PAGESIZE:Turska}}] # [[Francuska]] - [{{PAGESIZE:Francuska}}] # [[Dubai]] - [{{PAGESIZE:Dubai}}] # [[Brana Tri sutjeske]] - [{{PAGESIZE:Brana Tri sutjeske}}] # [[Čvrsto stanje]] - [{{PAGESIZE:Čvrsto stanje}}] # [[Kapitalizam]] - [{{PAGESIZE:Kapitalizam}}] # [[Ganges]] - [{{PAGESIZE:Ganges}}] # [[Sueski kanal]] - [{{PAGESIZE:Sueski kanal}}] # [[Akbar Veliki]] - [{{PAGESIZE:Akbar Veliki}}] # [[Olimpijske igre]] - [{{PAGESIZE:Olimpijske igre}}] # [[Renesansa]] - [{{PAGESIZE:Renesansa}}] # [[Antička Grčka]] - [{{PAGESIZE:Antička Grčka}}] # [[Afrika]] - [{{PAGESIZE:Afrika}}] # [[Carl von Linné]] - [{{PAGESIZE:Carl von Linné}}] # [[Elizabeta I, kraljica Engleske]] - [{{PAGESIZE:Elizabeta I, kraljica Engleske}}] # [[Biljke]] - [{{PAGESIZE:Biljke}}] # [[Istanbul]] - [{{PAGESIZE:Istanbul}}] # [[Mozak]] - [{{PAGESIZE:Mozak}}] # [[Mahatma Gandhi]] - [{{PAGESIZE:Mahatma Gandhi}}] # [[Košarka]] - [{{PAGESIZE:Košarka}}] # [[Američki građanski rat]] - [{{PAGESIZE:Američki građanski rat}}] # [[Aja Sofija]] - [{{PAGESIZE:Aja Sofija}}] # [[Opera]] - [{{PAGESIZE:Opera}}] # [[Ovisnost]] - [{{PAGESIZE:Ovisnost}}] # [[Čelik]] - [{{PAGESIZE:Čelik}}] # [[Federico Fellini]] - [{{PAGESIZE:Federico Fellini}}] # [[Insekti]] - [{{PAGESIZE:Insekti}}] # [[Logika]] - [{{PAGESIZE:Logika}}] # [[Kir Veliki]] - [{{PAGESIZE:Kir Veliki}}] # [[Joseph Haydn]] - [{{PAGESIZE:Joseph Haydn}}] # [[Izraelsko-arapski sukob]] - [{{PAGESIZE:Izraelsko-arapski sukob}}] # [[Hemija]] - [{{PAGESIZE:Hemija}}] # [[Šah]] - [{{PAGESIZE:Šah}}] # [[Kolkata]] - [{{PAGESIZE:Kolkata}}] # [[Fašizam]] - [{{PAGESIZE:Fašizam}}] # [[Austrija]] - [{{PAGESIZE:Austrija}}] # [[Brazil]] - [{{PAGESIZE:Brazil}}] # [[Računar]] - [{{PAGESIZE:Računar}}] # [[Mustafa Kemal Atatürk]] - [{{PAGESIZE:Mustafa Kemal Atatürk}}] # [[Bizantijsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Bizantijsko Carstvo}}] # [[Konstantin Veliki]] - [{{PAGESIZE:Konstantin Veliki}}] # [[Elektromagnetno zračenje]] - [{{PAGESIZE:Elektromagnetno zračenje}}] # [[Enzim]] - [{{PAGESIZE:Enzim}}] # [[Taj Mahal]] - [{{PAGESIZE:Taj Mahal}}] # [[Život]] - [{{PAGESIZE:Život}}] # [[Prvi svjetski rat]] - [{{PAGESIZE:Prvi svjetski rat}}] # [[Indija]] - [{{PAGESIZE:Indija}}] # [[Aleksandar Veliki]] - [{{PAGESIZE:Aleksandar Veliki}}] # [[Glodari]] - [{{PAGESIZE:Glodari}}] # [[Sanskrt]] - [{{PAGESIZE:Sanskrt}}] # [[Seoul]] - [{{PAGESIZE:Seoul}}] # [[Rusija]] - [{{PAGESIZE:Rusija}}] # [[Alžir]] - [{{PAGESIZE:Alžir}}] # [[Ukrajina]] - [{{PAGESIZE:Ukrajina}}] # [[Nanotehnologija]] - [{{PAGESIZE:Nanotehnologija}}] # [[Egipat]] - [{{PAGESIZE:Egipat}}] # [[Opća teorija relativnosti]] - [{{PAGESIZE:Opća teorija relativnosti}}] # [[Španija]] - [{{PAGESIZE:Španija}}] # [[Maje]] - [{{PAGESIZE:Maje}}] # [[Nikola Tesla]] - [{{PAGESIZE:Nikola Tesla}}] # [[Bjelančevine]] - [{{PAGESIZE:Bjelančevine}}] # [[Voda]] - [{{PAGESIZE:Voda}}] # [[Snijeg]] - [{{PAGESIZE:Snijeg}}] # [[Henry Ford]] - [{{PAGESIZE:Henry Ford}}] # [[Atom]] - [{{PAGESIZE:Atom}}] # [[Njemačka]] - [{{PAGESIZE:Njemačka}}] # [[Los Angeles]] - [{{PAGESIZE:Los Angeles}}] # [[Pariz]] - [{{PAGESIZE:Pariz}}] # [[Evropa]] - [{{PAGESIZE:Evropa}}] # [[Planeta]] - [{{PAGESIZE:Planeta}}] # [[Vijetnam]] - [{{PAGESIZE:Vijetnam}}] # [[Ateizam]] - [{{PAGESIZE:Ateizam}}] # [[Globalno zatopljenje]] - [{{PAGESIZE:Globalno zatopljenje}}] kjy6mlebdjj9izja2p6iwk2owgnhyae 0 465778 3671772 3504602 2024-12-08T22:59:44Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671772 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen |raspon_fosila=[[Silur]], prije 428 miliona godina<ref name=KenrCran97>{{cite book | last1=Kenrick | first1=Paul | last2=Crane | first2=Peter R. | year=1997 | title=The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study | url=https://archive.org/details/originearlydiver0000kenr | location=Washington, D. C. | publisher=Smithsonian Institution Press | isbn=978-1-56098-730-7 | pages =[https://archive.org/details/originearlydiver0000kenr/page/339 339]–340 }}</ref> → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv =Lycopodiophyta | slika = Lycopodium hickeyi.JPG | slika_širina =300px | slika_opis =''[[Lycopodium hickeyi]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio ='''''Lycopodiophyta''''' | divisio_autorstvo =<small> D.H. Scott</small> | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = |razdiba_siepen=Grupe |razdioba=*[[Lycopodiopsida]] *†[[Zosterophyll]]opsida }} [[datoteka:Lepidodendron reconstrucción.jpg|thumb|250px| Rekonstrukcija oblika ''[[Lepidodendron]]'']] '''''Lycopodiophyta''''' je nekadašnja [[divizija (biologija)|divizija]] [[paprati]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> Imenovana je po [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Lycopodium]]'', u [[porodica (biologija)|porodici]] [[Lycopodiaceae]], [[red (biologija)|red]] [[Lycopodiales]]. Danas su reklasificirane u od [[razred (biologija)|razred]] [[Lycopodiopsida]]. Ponekad su smešteni u diviziju Lycopodiophyta ili Lycophyta ili u poddiviziju Lycopodiophytina. One su jedna od najstarijih linija [[postojeći takson|postojećih]] (živih) vaskularnih biljaka; grupa uključuje izumrle biljke koje su datiraju iz [[silur]]a, od prije otprilike 425 miliona godina.<ref>{{cite journal|last1=Rickards|first1=R.B.|title=The age of the earliest club mosses: the Silurian Baragwanathia flora in Victoria, Australia|url=https://archive.org/details/sim_geological-magazine_2000-03_137_2/page/207|journal=Geological Magazine|date=2000|volume=137|issue=2|pages=207–209|doi=10.1017/s0016756800003800|bibcode=2000GeoM..137..207R}}</ref><ref name="isbn0-19-850065-3">{{cite book |author1=McElwain, Jenny C. |author2=Willis, K. G. |author3=Willis, Kathy |author4=McElwain, J. C. | title = The evolution of plants |url=https://archive.org/details/evolutionofplant0000will | publisher = Oxford University Press | location = Oxford [Oxfordshire] | year = 2002 | pages = | isbn = 978-0-19-850065-0 | oclc = | doi = | access-date = }}</ref> Likofite su neke od dominantnih biljnih vrsta [[karbon]]skog perioda, a uključivale su drvolike vrste, iako su postojeće relativno male biljke.<ref>{{Cite book|title=Biology and evolution of ferns and lycophytes|last=Ranker|first=T. A.|last2=Hauler|first2=C. H.|publisher=Cambridge University Press|year=2008|isbn=|location=Cambridge|pages=}}</ref> == Opis == Likofite se razmnožavaju [[spora]]ma i imaju [[smjena generacija|smjenu generacija]] u kojoj (kao i druge vaskularne biljke) dominira generacija [[sporofit]]a. Neke su homosporne, dok su drugi [[Spora|heterosporne]].<ref name="Eichhorn">Eichhorn, Evert, and Raven (2005). ''Biology of Plants'', Seventh Edition. 381-388.</ref> Kada se široko obuhvate, likofite predstavljaju evolucijsku liniju različitu od one koja vodi do svih ostalih [[vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], [[eufilolofita]], kao što su [[paprati]] , [[golosjemenjače]] i [[cvjetnice]]. Definiraju ih dvije [[sinapomorfija|sinapomorfije]]: bočne, a ne terminalne [[sporangije]] (često u obliku bubrega ili reniforma) i [[egzarh]]ne [[protostele]], u kojima je [[protoksilem]] izvan metaksilema, a ne obrnuto. Izumrli [[zosterofili]] imali su najviše samo ekstenzije stabljike u obliku zakrilca ("enacije"), a ne listove, dok postojeće vrste likofita imaju [[mikrofil]]e, listove koji imaju samo jedan vaskularni trag (venu), a ne mnogo složenije [[megafil]] kao kod drugih vaskularnih biljaka. Izumrli rod ''[[Asteroxylon]]'' predstavlja prelaz između ove dvije grupe: ima vaskularni trag koji izlazi iz centralne protostele, ali se proteže samo na bazu izrasline na površini datog dijela biljke. Svi zosterofili i postojeće likofite su relativno male biljke, ali neke izumrle vrste, poput [[Lepidodendrales]], bile su poput drveća i formirale su prostrane šume koje su dominirale u pejzažu i pridonijele stvaranju [[ugalj|uglja]]. ==Taksonomija i filogenija== U najširem opsegu likofita, grupa uključuje izumrle [[zosterofili|zoosterofile]], kao i postojeće (žive) likofite i njihove najbliže izumrle srodnike. Imena i redovi koji se koriste u ovoj grupi znatno se razlikuju. Neki izvori koriste imena "Lycopodiophyta" ili kraće "Lycophyta" da bi obuhvatali zosterofile kao i postojeće likofite i njihove najbliže izumrle srodnike,<ref name=Dowe17>{{Citation |mode=cs1 |last1=Doweld |first1=Alexander B. |date=2017 |title=(2499) Proposal to conserve the name Zosterophyllaceae against Sciadophytaceae (Fossil Lycopodiophyta: Zosterophyllopsida) |journal=Taxon |volume=66 |issue=1 |pages=207–208 |doi=10.12705/661.27 |doi-access=free }}</ref> a ostali nazivi isključuju zosterofile.<ref name=TaylTaylKrin09/><ref name=Maus14/> Ime "Lycopodiophytina" također je ih je uključivalo. Konsenzusna klasifikacija [[PPG|Grupe za filogeniju pteridofita]], 2016 (PPG&nbsp;I) smješta sve sadašnje likofite u razred [[Lycopodiopsida]],<ref name=PPGI/> koji ima 1.290 do 1,340 vrsta.<ref name=PPGI/><ref name=CallCook99/><ref name=ChriByng16/> Više informacija o klasifikaciji likofita može se naći na linku {{section link|Lycopodiopsida|Classification}}. Glavnu [[kladistika|kladističku]] studiju na kopnenim biljakama publicirali su Kenrick i Crane, 1997.<ref name=KenrCran97/> U 2004, Crane et al. objavili su nešto pojednostavljene [[kladogram]]e, utemeljene na brojnim ranijim slikama Kenricka i Cranea (1997). Njihov kladogram za likofite reproduciran je dolje (bez nekih grana za 'baze grupe' da bi se smanjila veličina dijagrama).<ref name=CranHereFrii04>{{Citation |mode=cs1 |last1=Crane |first1=P.R. |last2=Herendeen |first2=P. |last3=Friis |first3=E.M. |date=2004 |title=Fossils and plant phylogeny |journal=American Journal of Botany |volume=91 |issue=10 |pages=1683–1699 |doi=10.3732/ajb.91.10.1683 |pmid=21652317 |lastauthoramp=yes |url=https://semanticscholar.org/paper/a4b2ece71a27bea51259bf2609a788e2436add0d }}</ref> U ovom pogledu, zosterofili sadrže [[parafilija|parafiletsku]] grupu, u rasponu od oblika poput ''[[Hicklingia]]'', koji su imali gole stabljike,<ref name = Edwa76 /> do oblika kao što su ''[[Sawdonia]]'' i ''[[Nothia]]'', čija su stabljika prekrivena neskulariziranim bodljicama ili urezima. {{sfn| Taylor | Taylor | Krings | 2009 | p = 253}}<ref name = KerpHassMosb01 /> Rod ''[[Renalia]]'' ilustrira probleme u klasifikaciji ranih kopnenih biljaka. Ima karakteristike i nelikofitnihriniofita - sa terminalnim, a ne bočnim sporangijama - i zosterofila - sporangije u obliku bubrega koji se otvaraju duž distalne granice. Prilično različito gledište predstavljeno je u analizi koju su 2013. izvršili Hao i Xue. Njihov preferirani kladogram pokazuje zosterofil i pridružene rodove baznih i likopodiopsidnih eufilofitnih, tako da ne postoji kladus koji odgovara široko definiranoj grupi likofita koju koriste drugi autori.<ref name=HaoXue13/><ref name=KenrCran97a/><ref name=KenrCran97b/> {{clade|style=line-height:100% |label1=[[Tracheophyta]] |1={{clade |state1=double |1=Bazne grupe |2={{clade |1={{clade |1=''[[Adoketophyton]]''|barbegin1=green |2=Zosterophyllopsida|bar2=green }} |2={{clade |1=Lycopsida|barend1=green |2={{clade |state1=double |1=Bazne grupe (''[[Yunia]]'', ''[[Dibracophyton]]'') |2=Euphyllophyte }} }} }} }} }} Neki izumrli redovi likofita spadaju u istu skupinu kao i postojeći redovi. Različiti izvori koriste različite brojeve i nazive izumrlih redovaa. Sljedeći filogram prikazuje vjerovatnu vezu između nekih predloženih redovaLycopodiopsida. {{clade|style=line-height:100% |label1=Lycopodiopsida |1={{clade |1={{clade |1=[[Lycopodiales]] |2=†[[Drepanophycales]] }} |2={{clade |1=[[Selaginellales]] |2={{clade |1=†[[Lepidodendrales]] |2={{clade |1=†[[Pleuromeia]]les |2=[[Isoetales]] }} }} }} }} }} ==Galerija== <gallery> LepidodendronOhio.jpg|Površina ''[[Lepidodendron]]'' iz [[gornji karbon|gornjeg karbona]], [[Ohio]]. Lycopod bark.jpg|Likopodna kora sa ljuskama, srednji devon, Wisconsin. Lycopsid joggins mcr1.JPG|''[[In situ]]'' likopsidni fosil, vjerovartno ''[[Sigillaria]]'', sa stigmarijskim korijenom Lycopsid mcr2.jpg|Baza likopsidnogh fosila sa vezom za stigmarijsko korjenje Zosterophyllum sp. - MUSE cropped.jpg|Rekonstrukcija [[silur]]skog oblika ''[[Zosterophyllum]]'' Nothia.png|Rekonstrukcija ''[[Nothia|Nothia aphylla]]'' Lepidodendron.png|Rekonstrukcija fosila ''[[Lepidodendron]]'' Lycopod axis.jpg|Likopodna os (grana) iz srednjeg devona, Wisconsin. Lycopodium dendroideum.JPG|''[[Lycopodium dendroideum]]'', moderni predstavnik reda [[Lycopodiales]] Closeup of Black-spored Quillwort (Isoetes melanospora).jpg|''[[Isoetes melanospora]]'', moderna vrsta reda [[Isoetales]] </gallery> == Reference == {{Reflist|refs= <ref name=CallCook99>{{Citation |mode=cs1 |last1=Callow |first1=R.S. |last2=Cook |first2=Laurence Martin |date=1999 |title=Genetic and evolutionary diversity: the sport of nature |location=Cheltenham |publisher=S. Thornes |isbn=978-0-7487-4336-0 |page=8 |lastauthoramp=yes }}</ref> <ref name=ChriByng16>{{Citation |mode=cs1 |last1=Christenhusz, M. J. M. |first1=M.J.M. |last2=Byng |first2=J.W. |date=2016 |title=The number of known plants species in the world and its annual increase |journal=Phytotaxa |volume=261 |issue=3 |pages=201–217 |doi=10.11646/phytotaxa.261.3.1 |lastauthoramp=yes |doi-access=free }}</ref> <ref name=Edwa76>{{Citation |mode=cs1 |last1=Edwards |first1=D. |date=1976 |title=The systematic position of ''Hicklingia edwardii'' Kidston and Lang |journal= New Phytologist|volume=76 |pages=173–181 |doi=10.1111/j.1469-8137.1976.tb01449.x }}</ref> <ref name=HaoXue13>{{Citation |mode=cs1 |last1=Hao |first1=Shougang |last2=Xue |first2=Jinzhuang |date=2013 |title=The early Devonian Posongchong flora of Yunnan: a contribution to an understanding of the evolution and early diversification of vascular plants |location=Beijing |publisher=Science Press |isbn=978-7-03-036616-0 |at=Fig. 6.8, p. 246 |lastauthoramp=yes }}</ref> <ref name=KenrCran97a>{{Citation |mode=cs1 |last1=Kenrick |first1=Paul |last2=Crane |first2=Peter R. |date=1997a |title=The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study |location=Washington, D.C. |publisher=Smithsonian Institution Press |isbn=978-1-56098-730-7 |lastauthoramp=yes |ref=harv}}</ref> <ref name=KenrCran97b>{{Citation |mode=cs1 |last1=Kenrick |first1=Paul |last2=Crane |first2=Peter R. |date=1997b |title=The origin and early evolution of plants on land |journal=Nature |volume=389 |issue=6646 |pages=33–39 |url=https://www.researchgate.net/publication/242879569 |doi=10.1038/37918 |lastauthoramp=yes |bibcode=1997Natur.389...33K }}</ref> <ref name=KerpHassMosb01>{{Citation |mode=cs1 |last1=Kerp |first1=H. |last2=Hass |first2=M.H. |last3=Mosbrugger |first3=V. |date=2001 |editor1-last=Gensel |editor1-first=P.G. |editor2-last=Edwards |editor2-first=D. |contribution=New Data on ''Nothia aphylla'' Lyon 1964 ex El-Saadawy et Lacey 1979, a Poorly Known Plant from the Lower Devonian Rhynie Chert |title=Plants invade the Land : Evolutionary & Environmental Perspectives |pages=52–82 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-11161-4 |lastauthoramp=yes }}</ref> <ref name=Maus14>{{Citation |mode=cs1 |last1=Mauseth |first1=James D. |date=2014 |title=Botany : An introduction to Plant Biology |edition=5th |location=Burlington, MA |publisher=Jones & Bartlett Learning |isbn=978-1-4496-6580-7 }}</ref> <ref name=PPGI>{{Citation |mode=cs1 |author=PPG I |year=2016 |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229}}</ref> <ref name=TaylTaylKrin09>{{Citation |mode=cs1 |last1=Taylor |first1=T.N. |last2=Taylor |first2=E.L. |last3=Krings |first3=M. |date=2009 |title=Paleobotany : The Biology and Evolution of Fossil Plants |edition=2nd |location=Amsterdam; Boston |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373972-8 |lastauthoramp=yes |url={{GBurl|_29tNNeQKeMC}} |ref=harv}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Wikivrste|Lycopodiophyta}} {{commonscatLycopodiophyta}} *[http://www.ucmp.berkeley.edu/IB181/VPL/Lyco/LycoTitle.html Lycophytes] *[http://www.glasgowmuseums.com/venue/faq.cfm?venueid=2 Fossil Groves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312055603/http://www.glasgowmuseums.com/venue/faq.cfm?venueid=2 |date=12. 3. 2009 }} *[https://web.archive.org/web/20050115164952/http://www.palaeos.com/Plants/Lycophytes/ Paleo Plants] {{klasifikacija biljaka|state=collapsed}} [[Kategorija:Lycopodiophyta]] [[Kategorija:Fosili]] 51o2e8cu9zhnkebj67ehfhlxs8zkmgu 0 468706 3671845 3643645 2024-12-09T08:35:31Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671845 wikitext text/x-wiki {{kiseline i baze}} '''Kiselinsko–bazna homeostaza''' je [[homeostaza | homeostatska]] regulacija [[pH]] [[tjelesna tečnost|tjelesne]] [[vanćelijska tečnost|vanćelijske tečnosti]] (ECF).<ref name="CJASN">{{cite journal|last1=Hamm|first1=LL|last2=Nakhoul|first2=N|last3=Hering-Smith|first3=KS|title=Acid-Base Homeostasis.|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|date=7 December 2015|volume=10|issue=12|pages=2232–42|doi=10.2215/CJN.07400715|pmid=26597304|pmc=4670772}}</ref> Pravilna ravnoteža između [[kiselina]] i [[baza (hemija) |baza]] (tj. pH) u ECF-u presudna je za normalne [[fiziologija|funkcije]] tijela i [[ćelija (biologija )|ćelijski]] [[metabolizam]]. <ref name = "CJASN" />Zato pH [[unutarćelijska tečnost|unutarćelijske]] i vanćelijske tečnosti treba održavati na konstantnoj razini.<ref>{{Cite book|title=Principles of anatomy & physiology.|last=J.|first=Tortora, Gerard|date=2012|publisher=Wiley|others=Derrickson, Bryan.|isbn=9780470646083|edition=13th|location=Hoboken, NJ|pages=42–43|oclc=698163931}}</ref> Mnogi vanćelijski proteini kao što su [[proteini plazme]] i [[membranski proteini]] u tjelesnim [[ćelija (biologija)|ćelijama]] su vrlo osetljivi zbog svoje [[tercijarna struktura| trodimenzijskih struktura]] na vanćrlijski pH.<ref name=macefield>{{cite journal|last1=Macefield|first1=Gary|last2=Burke|first2=David|title=Paraesthesiae and tetany induced by voluntary hyperventilation: increased excitability of cutaneous and motor axons|journal=Brain|volume= 114|issue= 1|pages=527–540|date=1991|doi=10.1093/brain/114.1.527|pmid=2004255}}</ref><ref>{{cite book |last1= Stryer |first1= Lubert | title= Biochemistry. |url= https://archive.org/details/biochemistry0000stry |edition= Fourth |location= New York |publisher= W.H. Freeman and Company|date= 1995 |pages= [https://archive.org/details/biochemistry0000stry/page/347 347], 348 |isbn= 0-7167-2009-4 }}</ref> Stoga postoje strogi mehanizmi za održavanje pH u vrlo uskim granicama. Izvan prihvatljivog raspona pH, [[protein]] s su [[denaturacija (biokemija) | denaturirani]] (tj. Njihova 3-D struktura je poremećena), uzrokujući poremećaje [[enzim]]a i [[ionski kanal|ionskih kanala]]i (između ostalog). Kod ljudi i mnogih drugih životinja, kiselinsko-bazna homeostaza održava se pomoću višestrukih mehanizama. koji su uključeni u tri linije odbrane:<ref name=silverthorn /><ref>{{Cite journal|last=Adrogué|first=H. E.|last2=Adrogué|first2=H. J.|date=April 2001|title=Acid-base physiology|url=https://archive.org/details/sim_respiratory-care_2001-04_46_4/page/328|journal=Respiratory Care|volume=46|issue=4|pages=328–341|issn=0020-1324|pmid=11345941}}</ref> * Prva linija obrane su razne hemikalije [[puferski rastvor|puferi]], minimizirajući promjene pH koje bi se inače dogodile u njihovom odsustvu. Ne ispravljaju se odstupanja pH, već samo služe za smanjenje opsega promjene koja bi se inače dogodila. Ovi puferi uključuju [[bikarbonatni puferski sistem|bikarbonatni]], fosfatni i [[protein]]ski puferski sistem.<ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=184 26.4 ACID-BASE BALANCE {{!}} Anatomy and Physiology {{!}} OpenStax|url=https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/26-4-acid-base-balance/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917014006/https://opentextbc.ca/anatomyandphysiology/chapter/26-4-acid-base-balance/|archive-date=17. 9. 2020|access-date=2020-07-01|website=openstax.org|language=en}}</ref> * Druga linija obrane pH vanćelijske tečnosti sastoji se u kontroli koncentracije ugljične kiseline u ECF. To se postiže promjenom brzine i dubine [[disanje|disanja]] (tj. [[hiperventilacija|iperventilacijom]] ili [[hipoventilacija|hipoventilacijom]]), koji ispuhuje ili zadržava ugljični dioksid (a time i ugljičnu kiselinu) u krvnoj plazmi kao obavezno.<ref name=silverthorn /><ref name = medline/> * Treća linija obrane je [[Bubrežni sistem | bubrežni sistem]], koji može dodati ili ukloniti bikarbonatne ione u ECF ili iz njega.<ref name=silverthorn /> Bikarbonat je [[Metabolizam|metabolički]] izveden iz [[ugljik-dioksid]]a, koji se enzimski pretvara u ugljičnu kiselinu u [[bubrežna cijev|bubrežne tubulske ćelije]].<ref name=silverthorn/><ref name = tortora2 /><ref name = stryer/> [[Ugljična kiselina]] spontano [[Disocijacija (hemija) | disocira]] na ione vodika i [[bikarbonat]]a.<ref name = silverthorn /> Kada pH u ECF teži padu (tj. postaje kiseliji), vodikovi oni se izlučuju u urin, dok se bikarbonatni zlučuju u krvnu plazmu, što dovodi do porasta pH u plazmi (ispravljanje početnog pada).<ref name =tortora1/> Suprotno se događa ako pH u ECF raste : bikarbonatni ioni se zatim izlučuju u urin, a vodikovi ioni u krvnu plazmu. Fiziološke korektivne mjere čine drugu i treću liniju odbrane. To je zato što djeluju mijenjajući pufere, od kojih se svaki sastoji od dvije komponente: slabe kiseline i njene [[Konjugirana kiselina | konjugirane baze]].<ref name = silverthorn /><ref name = tortora /> To je odnos koncentracije slabe kiseline prema njenoj konjugiranoj bazi, koja određuje pH rastvora.<ref name=Bray1999 /> Dakle, manipulirajući prvo koncentracijom slabe kiseline, a zatim koncentracijom njene konjugirane baze, pH [[vanćelijska tečnost|vanćelijske tečnosti]] (ECF) može se vrlo precizno podesiti na tačnu vrijednost. Bikarbonatni pufer, koji se sastoji od smjese [[uglična kiselina|ugljične kiseline]] (H₂CO₃) i [[bikarbonat]] ({{chem |HCO| 3 | -}}) so u rastvoru je najzastupljeniji pufer u vanćelijskojoj tečnosti, a ujedno je i pufer čiji se omjer kiseline i baze može vrlo lahko i brzo mijenjati.<ref name = garrett/> [[Kiselinsko-bazna neravnoteža]] poznata je kao [[acidaemija]] , kada je kiselost visoka ili [[Alkalemija |alkalemija]] kada je kiselost niska. == Kiselinsko-bazni bilans == Normalni [[pH]] vanćelijske tečnosti, uključujući [[krvn plazma|krvnu plazmu]], je čvrsto reguliran između 7,32 i 7,42,<ref name=ciba>{{cite book |last1=Diem |first1=K. | last2=Lentner |first2=C. | chapter= Blood – Inorganic substances| title= in: Scientific Tables | edition= Seventh |location=Basle, Switzerland |publisher=CIBA-GEIGY Ltd. |date=1970 |page=527}}</ref> putem [[hemijski puferi|hemijskih pufera]], [[respiratorni sistem|dišnog]] i [[mokraćni sistem|mokraćnog sistema]].<ref name="tortora">{{cite book|title=Principles of anatomy and physiology|url=https://archive.org/details/principlesofan1987tort|url-access=registration|last1=Tortora|first1=Gerard J.|last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.|publisher=Harper & Row, Publishers|isbn=0-06-350729-3|edition=Fifth|location=New York|date=1987|pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/698 698–700]}}</ref><ref>{{MedlinePlusEncyclopedia|003855|Blood gases}}</ref><ref>{{cite book|last=Caroline|first=Nancy|title=Nancy Caroline's Emergency care in the streets|url=https://archive.org/details/nancycarolinesem0000caro|edition= 7th|year=2013|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Buffer systems|isbn=978-1449645861|pages=347–349}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hamm|first=L. Lee|last2=Nakhoul|first2=Nazih|last3=Hering-Smith|first3=Kathleen S.|date=2015-12-07|title=Acid-Base Homeostasis|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|volume=10|issue=12|pages=2232–2242|doi=10.2215/CJN.07400715|issn=1555-905X|pmc=4670772|pmid=26597304}}</ref> [[Vodena otopina | Vodene]] [[otopina pufera | puferske otopine]] će reagovati sa [[jake kiseline|jakim kiselinama]] ili [[jaka baza|jakm bazama]] apsorbirajući višak iona [[vodik]]a {{chem| H|+}} ili [[hidroksid]]a {{chem|OH|–}}, zamenjujući jake kiseline i baze sa [[kiselinska snaga|slabim kiselinama]] i [[slaba baza|slabim bazama]].<ref name=tortora/> To ima učinak prigušivanja efekta promjene pH ili smanjenja promjene pH koja bi se inače dogodila. Ali puferi ne mogu ispraviti abnormalne nivoe pH rastvora, bilo da je to u cijevima ili u vanstaničnoj tečnosti. Puferi se obično sastoje od para spojeva u otopini, od kojih je jedan slaba kiselina, a drugi slaba baza.<ref name=tortora /> Najzastupljeniji pufer u ECF sastoji se od rastvora ugljične kiseline (H₂CO₃) i bikarbonatne ({{chem|HCO|3|-}}) soli, obično natrijeve (Na⁺).<ref name=silverthorn>{{cite book |last1= Silverthorn |first1= Dee Unglaub |title= Human physiology. An integrated approach |url= https://archive.org/details/humanphysiologyi0000silv_t3v1 |edition= Seventh, Global |year= 2016 |publisher= Pearson |location=Harlow, England |isbn=978-1-292-09493-9 |pages= [https://archive.org/details/humanphysiologyi0000silv_t3v1/page/607 607]–608, 666–673}}</ref> Dakle, kada u otopini ima viška iona {{chem|OH|–}}, ugljična kiselina ih ''djelimično'' neutralizira stvaranjem iona H₂O i bikarbonata ({{chem|HCO|3|–}}).<ref name=silverthorn /><ref name=garrett>{{cite book |first1=Reginald H. |last1=Garrett |first2=Charles M |last2=Grisham |title=Biochemistry |url=https://books.google.com/books?id=iGPsen3fSOIC&pg=PA43 |year=2010 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-495-10935-8 |page=43}}</ref> Slično tome, višak iona H⁺ ''djelomično'' se neutralizira bikarbonatnom komponentom puferskog rastvora dajući ugljičnu kiselinu (H₂CO<sub>3</ sub>), koja, budući da je slaba kiselina, ostaje uglavnom u nerazdvojenom obliku, oslobađajući u rastvor mnogo manje iona H⁺ nego što bi to učinila izvorna jaka kiselina.<ref name=silverthorn /> Zato pH puferskog rastvora ovisi isključivo o ''omjeru'' koncentracije [[molarna masa|molarnosti]] slabe kiseline prema slaboj bazi. Što je u rastvoru veća koncentracija slabe kiseline (u poređenju sa slabom bazom), niži je rezultirajući pH rastvora. Slično tome, ako prevladava slaba baza, veći je rezultirajući pH. Ovaj princip se koristi za ''reguliranje'' pH vanćelijskih tečnosti (a ne samo za ''puferovanje'' pH). Za [[sistem bikarbonatnog pufera| pufer ugljične kiseline i bikarbonata]], molarni odnos slabe kiseline i slabe baze 1:20 daje pH 7,4 i obrnuto – kada je pH vanstaničnih tečnosti 7,4, tada je odnos ugljične kiseline i bikarbonatnih iona u toj tečnosti 1:20.<ref name=Bray1999>{{Cite book | last1 = Bray | first1 = John J. | title = Lecture notes on human physiology | url = https://archive.org/details/lecturenotesonhu0000unse | year = 1999 |page=[https://archive.org/details/lecturenotesonhu0000unse/page/556 556]| publisher = Blackwell Science | location = Malden, Mass. | isbn = 978-0-86542-775-4 }}</ref> Ovaj odnos matematički opisuje [[Henderson-Hasselbalchova jednadžba]], koja, kada se primjenjuje na [[puferski sistem bikarbonata|puferski sistem ugljična kiselina-bikarbonat]] u vanćelijskim tečnostima, daje:<ref name=Bray1999 /> ::::::<math> \mathrm{pH} = \mathrm{p}K_{\mathrm{a}~\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3} + \log_{10} \left ( \frac{[\mathrm{HCO}_3^-]}{[\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3]} \right ),</math> :::::where: :::::*{{math|pH}} = negativni logaritam (ili [[kologaritam]]) molarne koncentracije vodikovih iona u ECF. Ukazuje na kiselost u ECF-u obrnuto: što je niži pH to je veća kiselost rastvora. :::::*{{math|p''K''_{a H₂CO₃}}} = logaritam [[konstanta kiselinske disocijacije|konstante kiselinske disocijacije]] [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]], koja iznosi 6,1. :::::*{{math|[HCO{{su|b=3|p=−}}]}} = molarna koncentracija [[bikarbonat]] au krvnoj plazmi ::::: :::::*{{math|[H₂CO₃]}} = molarna koncentracija [[ugljična kiselina|ugljičnee kiseline]] u ECF. ::::: Međutim, budući da je koncentracija ugljične kiseline izravno proporcionalna [[parcijalni pritisak|parcijalnom pritisku]] ugljik-dioksida (<math>P_{{\mathrm{CO}}_2}</math>) u vanćelijskoj tečnosti, jednadžba se može preeraditi kako slijedi:<ref name=silverthorn /><ref name=Bray1999/> ::::::<math> \mathrm{pH} = 6.1 + \log_{10} \left ( \frac{[\mathrm{HCO}_3^-]}{0.0307 \times P_{\mathrm{CO}_2}} \right ),</math> :::::GDJE: :::::*{{math|pH}} = negativni logaritam molarne koncentracije iona vodika u ECF, kao i prije; :::::*{{math|[HCO{{su|b=3|p=−}}]}} = molarna koncentracija bikarbonata u plazmi; :*{{math|''P''_CO₂}} = [[parcijalni pritisak]] [[ugljik-dioksid]]a u [[krvna plazma|krvnoj plazmi]]. Tako se pH vanćelijskr tečnosti može kontrolirati odvojenim reguliranjem parcijalnog pritiska ugljik-dioksida (koji određuje koncentraciju ugljične kiseline) i koncentracije iona bikarbonata u vanćelijskim tečnostima. Stoga postoje najmanje dva homeostska [[povretna sprega|sistema negativnih povratnih informacija]] odgovornih za regulaciju pH u plazmi. Prvi je [[Homeostaza| homeostatska kontrola]] parcijalogi pritiska ugljik-dioksida u krvi, koji određuje koncentraciju ugljične kiseline u plazmi i može promijenite pH arterijske plazme u roku od nekoliko sekundi.<ref name=silverthorn/> [[PCO2| Parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] u arterijskoj krvi nadziru [[centralni hemoreceptori]] [[produžena moždina|''medula oblongata'']], i tako su dio [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]].<ref name=silverthorn /><ref name="J. 2010 907">{{Cite book|title=Principles of anatomy and physiology|last=J.|first=Tortora, Gerard|date=2010|publisher=John Wiley & Sons|others=Derrickson, Bryan.|isbn=9780470233474|edition=12th|location=Hoboken, NJ|pages=907|oclc=192027371}}</ref> Ovi hemoreceptori su osjetljivi na [[pH]] i nivo ugljičnog dioksida u [[moždanomoždinska tećnost|cerebrospinalnoj tečnosti]].<ref name=Bray1999 /><ref name="tortora1">{{cite book|title=Principles of anatomy and physiology|url=https://archive.org/details/principlesofanat05tort|url-access=registration|last1=Tortora|first1=Gerard J.|last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.|publisher=Harper & Row, Publishers|isbn=0-06-350729-3|edition=Fifth|location=New York|date=1987|pages=[https://archive.org/details/principlesofanat05tort/page/494 494], 556–582}}</ref><ref name="J. 2010 907"/> ([[Periferni hemoreceptori]] nalaze se u [[aorta|tijelima aorte]] i [[karotidno tijelo| karotidnom tijelima]] uz aortni luk, odnosno u račvi karotidnih arterija. <ref name = "J. 2010 907"/> Ovi hemoreceptori su prvenstveno osjetljivi na promjene parcijalnog pritiska kisika u arterijskoj krvi i stoga nisu izravno uključeni u homeostazu pH.<ref name = "J. 2010 907"/>) Centralni hemoreceptori šalju svoje informacije [[respiratorni sistem|respiratornim centrima]] u produženoj moždini i [[pons]]u [[moždano stablo|moždanog stabla]]. <ref name = tortora1/> Respiratorni centri zatim određuju prosječnu brzinu ventilacije [[pluća|plućnih]] [[Plućna alveola| alveola]], kako bi se održao konstantan [[Homeostaza| parcijalni pritisak ugljik-dioksida u arterijskoj krvi]]. Respiratorni centar to čini putem motornih [[neuron]]a, koji aktiviraju mišiće disanja (posebno [[dijafragma|dijafragme]]).<ref name=silverthorn /><ref name="Levitzky2013_9">{{cite book|last1=Levitzky|first1=Michael G.|title=Pulmonary physiology|url=https://archive.org/details/pulmonaryphysiol0008levi|date=2013|publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0-07-179313-1|page=Chapter 9. Control of Breathing |edition=Eighth}}</ref>Porast parcijalnog pritiska ugljen-dioksida u arterijskoj krvnoj plazmi iznad 5,3&nbsp;kPa (40&nbsp;mmHg) refleksno uzrokuje povećanje brzine i dubine [[disanja|disanja]]. Normalno disanje nastavlja se kada se parcijalni pritisak ugljik-dioksida vrati na 5,3&nbsp; kPa.<ref name= medline>{{MedlinePlusEncyclopedia|000335|Metabolic acidosis}}</ref> Suprotno se događa ako parcijalni pritisak ugljik-dioksida padne ispod normalnog raspona. Disanje se može privremeno zaustaviti ili usporiti kako bi se ugljik-dioksid još jednom akumulirao u plućima i arterijskoj krvi. Senzor za koncentraciju HCO {{su|b=3|p=–}} u plazmi nije pouzdano poznat. Vrlo je vjerovatno da su [[bubreg| bubrežne]] tubulske ćelije [[distalna izuvijana cijev|distalne izuvijana tubule]] same osjetljive na pH plazme. Metabolizam ovih ćelija proizvodi CO₂, koji se brzo pretvara u H⁺ i HCO {{su|b=3|p=–}} delovanjem [[karboanhidraza]].<ref name=silverthorn /><ref name=tortora2>{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofanat05tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofanat05tort/page/581 581]–582, 675–676|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper & Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 0-06-350729-3 }}</ref><ref name=stryer>{{cite book |last1= Stryer |first1= Lubert | title=Biochemistry. |url= https://archive.org/details/biochemistry0000stry |edition= Fourth |location= New York |publisher= W.H. Freeman and Company|date= 1995 |pages=[https://archive.org/details/biochemistry0000stry/page/39 39], 164, 630–631, 716–717|isbn= 0-7167-2009-4 }}</ref> Kada su vanćelijske tečnosti jačee kiselosti, bubrežne tubulske ćelije izlučuju ione H⁺u tubulsku tečnost, odakle izlaze iz tijela putem urina. Ioni HCO {{su|b=3|p=–}} se istovremeno izlučuju u krvnu plazmu, povećavajući tako koncentraciju bikarbonatnih iona u plazmi, snižavajući odnos karbonske kiseline / bikarbonatnih iona, a posljedično pH plazme.<ref name = silverthorn /><ref name = tortora1 /> Suprotno se događa kada pH plazme poraste iznad normalnog: ioni bikarbonata izlučuju se u urin, a vodika u plazmu. Oni se u plazmi kombiniraju s ionima bikarbonata da bi stvorili ugljičnu kiselinu (H⁺ + HCO{{su|b=3|p=−}} = H₂CO₃), čime se podiže omjer karbonska kiselina: bikarbonat u vanćelijskim tečnostima i vraća njegov pH u normalu.<ref name=silverthorn /> Općenito, metabolizam stvara više otpadnih kiselina nego baza.<ref name = silverthorn />Mokraća je stoga uglavnom kisela. Ova mokraćna kiselost se u određenoj mjeri neutralizira amonijakom (NH₃) koji se izlučuje u mokraću kada su [[glutamat]] i [[glutamin]] (nositelji viška, više nisu) potrebne, amino grupe) [[deaminiranje| deaminirani]] u ćelijama [[distalna izuvijana cijev|epitela distalne izuvijane cijevi]] . Tako se u mokraći zadržava dio "kiselinskog sadržaja", rezultirajući sadržajem amonijevih iona (NH₄⁺) u urinu, iako to nema utjecaja na pH homeostazu vanćelijskih tečnosti.<ref name=silverthorn /><ref>{{cite book|author1=Rose, Burton|author2=Helmut Rennke|title=Renal Pathophysiology|location=Baltimore|publisher=Williams & Wilkins|year=1994|isbn=0-683-07354-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/renalpathophysio0000rose}}</ref> == Neravnoteža == [[Datoteka:Acid-base_nomogram.svg|thumb| right| [[Nomogram]] kiselinsko-baznog odnosa u ljudskoj plazmi, koji pokazuje efekte na pH plazme kada se ugljična kiselina (parcijalni pritisak ugljik-dioksida) ili bikarbonat javi ili nedostaje u plazmi]] [[Kiselinsko-bazna neravnoteža]] nastaje kada značajna povreda uzrokuje pomjeranje pH krvi izvan normalnog opsega (7,32 do 7,42 <ref name =ciba/>). Nenormalno nizak pH u ECF-u naziva se [[acidaemija]], a abnormalno visok je [[alkalemija]]. Drugi par izraza koji se koristi u kiselinsko-baznoj patofiziologiji su: "acidoza" i "alkaloza". Često se koriste kao sinonimi za "acidaemija" i "alkalaemija", <ref name = dorland/> iako to može dovesti do zabune. "Acidaemija" se nedvosmisleno odnosi na stvarnu promjenu pH ECF-a, dok se "acidoza", strogo govoreći, odnosi ili na porast količine ugljične kiseline u ECF '' ili '' na smanjenje u iznosu od HCO {{su|b=3|p=–}} u ECF. Bilo koja promjena ''sama po sebi'' (tj. ako ostane nekompenzirana alkalozom) uzrokuje acidaemiju.<ref name=dorland>{{cite book |last1=Andertson |first1=Douglas M. |title=Dorland's illustrated medical dictionary |edition= 30th |year= 2003 |publisher= Saunders |location= Philadelphia PA |pages=17, 49 |isbn= 0-7216-0146-4}}</ref> > Slično tome, alkaloza se odnosi na porast koncentracije bikarbonata u ECF-u, ili na pad parcijalnog pritiska ugljik-dioksida, od kojih bi bilo koje ''samostalno'' podigao pH ECF-a iznad normalne vrijednosti. <ref name = dorland /> Pridjevske termine ''acidoze'' i ''alkaloze'' uvijek treba kvalificirati da označi [[etiologija | uzrok]] poremećaja: "respiratorni" (što ukazuje na promjenu parcijalnog pritiska ugljik-dioksida),<ref>Brandis, Kerry. ''Acid-base physiology'' Respiratory acidosis: definition. http://www.anaesthesiamcq.com/AcidBaseBook/ab4_1.php</ref> ili "metabolički" (što ukazuje na promjenu koncentracije bikarbonata u ECF).<ref name= silverthorn /><ref>Brandis, Kerry. ''Acid-base physiology'' Metabolic acidosis: definition. http://www.anaesthesiamcq.com/AcidBaseBook/ab5_1.php</ref> Stoga postoje četiri različita kiselinsko-bazna problema: [[metabolička acidoza]], [[respiratorna acidoza]], [[metabolička alkaloza]] i [[respiratorna alkaloza]].<ref name = silverthorn /> Jedan ili njihova kombinacija može se pojaviti istovremeno. Na primjer, metabolička acidoza (kao kod nekontroliranog [[šećerna bolest|dijabetes melitus]]) gotovo je uvijek djelomično kompenzirana respiratornom alkalozom ([[hiperventilacija]]), ili respiratorna acidoza može biti u potpunosti ili djelomično [[bubrežna kompenzacija| korigirana metaboličkom alkalozom]]. Hoće li acidoza izazvati acidaemiju ili ne, ovisi o veličini prateće alkaloze. Ako jedna poništi drugu (tj. "omjer" ugljične kiseline prema bikarbonatu vraćen je na 1:20), tada ne postoje ni acidaemija ni alkalemija.<ref name = silverthorn /> Ako prateća alkaloza prevlada acidoza i alkalemija; ako je acidoza veća od alkaloze, tada je acidaemija neizbježan rezultat. Ista razmatranja određuju da li alkaloza rezultira alkalemijom ili ne. Normalni pH [[fetus]]a razlikuje se od pH vrijednosti kod odrasle osobe. U fetusa, pH u [[pupčana vena|pupčanoj veni]] pH je normalno 7,25 do 7,45, a u [[pupčana arterija|pupčanoj arteriji]] obično je 7,18 do 7,38.<ref name="Yeomans">{{cite journal|last=Yeomans|first=ER|author2=Hauth, JC|author3= Gilstrap, LC III|author4= Strickland DM|title=Umbilical cord pH, PCO2, and bicarbonate following uncomplicated term vaginal deliveries (146 infants)|journal=Am J Obstet Gynecol|year=1985|volume=151|issue=6|pages=798–800|pmid=3919587|doi=10.1016/0002-9378(85)90523-x}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Kiselinsko-bazna ravnoteža]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.acidbase.org Stewart's original text at acidbase.org] * [http://www.anaesthesiamcq.com/AcidBaseBook/ABindex.php On-line text at AnaesthesiaMCQ.com] * [https://web.archive.org/web/20061217055347/http://www2.kumc.edu/ki/physiology/course/nine/9_1.htm Overview at kumc.edu] * [http://www.acid-base.com/physiology.php Tutorial at acid-base.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815185053/https://acid-base.com/physiology.php |date=15. 8. 2020 }} * [http://www.anaesthesiamcq.com/AcidBaseBook/ABindex.php Online acid–base physiology text] * [http://www.lakesidepress.com/pulmonary/ABG/MixedAB.htm Diagnoses at lakesidepress.com] * [https://web.archive.org/web/20040618202049/http://www.nda.ox.ac.uk/wfsa/html/u16/u1602_01.htm Interpretation at nda.ox.ac.uk] * Acids and Bases [https://web.archive.org/web/20111204070653/http://www.sky-web.pwp.blueyonder.co.uk/Science/acids.htm - definitions] {{DEFAULTSORT:Acid-base homeostasis}} [[Kategorija:Homeostaza]] [[Kategorija: Kiselinsko-bazna fiziologija]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Respiratorni sistem]] [[Kategorija:Mokraćni sistem]] t0k71cgudvlf9j2n3ga30wq0agkf9s5 0 470910 3671781 3508252 2024-12-09T00:14:31Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671781 wikitext text/x-wiki '''Usnuli Kupid''' bila je skulptura koju je uradio [[italija]]nski [[Renesansa|renesansni]] umjetnik [[Michelangelo Buonarroti]], a koju je umjetno načinio starijom da bi izgledala poput [[Antika|antičkih]] skulptura po savjetu [[Lorenzo di Pierfrancesco de' Medici|Lorenza de' Medicija]]. Upravo je ova skulptura prvi put skrenula pažnju pokrovitelja umjetnosti u [[Rim]]u i pomogla je pokrenuti karijeru jednog od najpoznatijih umjetnika u historiji. Skulptura Usnulog Kupida smatra se i jednom od najpoznatijih krivotvorina u historiji umjetnosti.<ref>Entry on "Cupid," ''The Classical Tradition'' (Harvard University Press, 2010), p. 245; Stefania Macioe, "Caravaggio and the Role of Classical Models," in ''The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist'' (Collegium Hyperboreum, 2003), str. 437–438.</ref><ref name="VN">{{Cite web|url=https://www.thevintagenews.com/2017/12/11/michelangelo-forgery/|title=Umjetnički falsifikat koji je pomogao Michelangelu da započne karijeru umjetnika|work=thevintagenews.com|access-date= 9. 1. 2021}}</ref> == Usnuli Kupid == [[Datoteka:Giulio romano, giove, national gallery di londra, forse copia del cupido di michelangelo.jpg|thumb|250px|desno|Mladi Jupiter, djelo italijanskog renesansnog slikara [[Giulio Romano|Giulia Romana]], [[Nacionalna galerija]], [[London]], možda sadrži citat Michelangelovog "Usnulog Kupida"]] Unatoč talentu i ugledu koji su bili daleko iznad njegovih godina i iskustva, Michelangelo je bio samo još jedan izgladnjeli umjetnik koji je pokušavao pronaći načine za finansiranje svoje umjetnosti. U 21. godini života imao je talent i strast, ali ne i ime neophodno za prodaju svojih umjetničkih djela po isplativoj cijeni. Radio je u Firenci na početku renesanse, kada su mnogi kolekcionari umjetnosti bili više zainteresirani idejom posjedovanja nekih klasičnih skulptura (koje su se u to vrijeme tek počele otkrivati), nego stjecanjem savremene umjetnosti. Suočen s ovom dilemom, odlučio se za naizgled logično rješenje: napravio je klasičnu skulpturu koristeći tehniku umjetnog starenja. U tinejdžerskim godinama bio je štićenik Lorenza de' Medicija, koji mu je i predložio da uradi skulpturu Kupida.<ref name="AO">{{Cite web|url=https://www.atlasobscura.com/articles/how-a-forged-sculpture-boosted-michelangelos-early-career|title=Kako je krivotvorena skulptura podstakla Michelangelovu ranu karijeru|work=atlasobscura.com|access-date= 9. 1. 2021}}</ref> Godine 1495. Michelangelo je započeo rad na svom poznatom djelu Usnuli Kupid, neposredno nakon povratka u [[Firenca|Firencu]] iz [[Bologna|Bologne]]. Skulpturu Kupida tretirao je kiselom zemljom da bi izgledala kao antičke skulpture. Izvještaj o nastanku i ranoj historiji ovog skulptorskog djela Michelangelov biograf [[Ascanio Condivi]] vjerodostojno povezuje. On iznosi poznatu priču o tome kako je Michelangelo prodao skulpturu Usnuli Kupid trgovcu umjetničkim predmetima Baldassareu del Milaneseu. Zatim ju je Baldassare prodao kardinalu Raffaellu Riariju iz San Giorgia u [[Rim]]u, koji je kupio Usnulog Kupida vjerujući da je to antičko djelo. Kardinal je kasnije otkrio svoju grešku, vratio kip lukavom trgovcu i uzeo nazad svoj novac. Ali u isto vrijeme, kardinal je bio impresioniran Michelangelovom umjetničkom virtuoznošću, pa nije podigao nijednu optužnicu protiv njega.<ref name="VN"/>. Razlog za to je (prema historičaru umjetnosti Noa Charneyu) i činjenica da su se renesansni pokrovitelji umjetnosti u to vrijeme divili umjetnicima koji su mogli reproducirati djela antičkih majstora. Dobar imitator time je dokazao da ima istinski potencijal. Stoga je mogućnost pravljenja drevnog rimskog kipa pokazala nevjerovatan talent koji je Michelangelo imao.<ref name="AO"/> Zbog toga kardinal mu je dozvolio da zadrži svoj dio novca, a pozvao ga je i da dođe u Rim. Ovaj trenutak odredio je novo poglavlje u životu umjetnika, koji je još uvijek imao samo dvadeset i jednu godinu.<ref name="VN"/> Michelangelo je u međuvremenu otkrio da je Baldassare pretjerano zaradio prodajući njegovu skulpturu kardinalu, otišao je u Rim i od trgovca zatražio nazad svog Kupida.<ref>{{Cite web|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00043079.1957.11408401|title=Izgubljeni Uspavani Kupid Michelangela Buonarrotija|work=tandfonline.com|access-date= 8. 1. 2021}}</ref> Trgovac je to odbio rekavši da bi je radije uništio.<ref>{{cite book |author= Rona Goffen |title= Renaissance rivals: Michelangelo, Leonardo, Rafael, Titian |url= https://archive.org/details/renaissancerival0000rona |publisher= Yale University Press |year= 2004 |page= 409, note 83}}</ref> Usnuli Kupid je bilo značajno umjetničko djelo u uspostavljanju ugleda mladog Michelangela, na samom početku njegove umjetničke karijere.<ref>Deborah Parker, ''Michelangelo and the Art of Letter Writing'' (Cambridge University Press, 2010), p. 11; Rona Goffen, ''Renaissance Rivals: Michelangelo, Leonardo, Raphael, Titian'' ([[Yale University Press]], 2002, 2004), p. 95.</ref> Skulpturu je kasnije [[Cesare Borgia]] poklonio jednoj od tada poznatih mecena umjetnosti [[Isabella d'Este|Isabelli d'Este]], a vjerovatno ju je kasnije pokupio [[Karlo I, kralj Engleske]] kada su sve kolekcije loze [[Gonzaga]] kupljene i odnesene u London u 17. vijeku. Godine 1698. skulptura Usnuli Kupid je vjerovatno bila uništena u velikom požaru u [[Palata Whitehall|Palati Whitehall]] u Londonu.<ref name="aaa">{{cite magazine|author=Sheila Gibson Stoodley |url=http://www.artsandantique.net/Articles/Miscellaneous/Featured-Misadventures-in-Collecting.asp |title=Misadventures in Collecting |magazine=Arts and Antiques |date=august 2008 }}{{dead link|date=decembar 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Da je sačuvana, skulptura Usnuli Kupid Michelangela Buonarrotija i dalje bi se smatrala neprocjenjivom, uprkos statusu krivotvorine.<ref name="VN"/> == Stojeći Kupid == Još jedna skulptura Kupida, u stojećem položaju, urađena je za Riariovog bankara, Jacopa Gallija.<ref>Umberto Baldini, ''Michelangelo scultore'', Rizzoli, Milano 1973, pp. 90-91.</ref> Savremenici koji su imali priliku vidjeti ovo skulptorsko djelo opisali su ga kao Kupida ili Apolona, ​​s [[Vaza|vazom]] među stopalima.<ref name="VN"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Michelangelo}} [[Kategorija:Skulpture]] [[Kategorija:Renesansna umjetnost]] [[Kategorija:Djela Michelangela]] [[Kategorija:Mramorne skulpture]] 1txy7p1j0fk4p69v09qegaoau1kot32 0 473095 3671643 3479748 2024-12-08T12:00:29Z KWiki 9400 3671643 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Atletičar godine ''Track & Field Newsa''}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1984-0402-025, Marita Koch.jpg|mini|Istočnonjemačka sprinterica [[Marita Koch]] osvojila je ovu nagradu rekordna četiri puta]] '''Atletičar godine''' '''''Track & Field Newsa''''' godišnja je nagrada koju dodjeljuje [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[sport]]ski magazin ''[[Track & Field News]]''. Dobitnike bira skup [[Atletika|atletskih]] stručnjaka iz cijelog svijeta. Muškarcima se dodjeljuje od 1959, a ženama od 1974. == Dobitnici == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="colspan" | Godina ! scope="colspan" | Muškarci ! scope="colspan" | Žene |- ! scope=row | 1959. | {{ZD|SRNJ}} {{sortname|Martin|Lauer}} | rowspan="15" align="center" | ''Nije dodjeljivana'' |- ! scope=row | 1960. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rafer|Johnson}} |- ! scope=row | 1961. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Ralph|Boston}} |- ! scope=row | 1962. | {{ZD|NZL}} {{sortname|Peter|Snell}} |- ! scope=row | 1963. | {{ZD|TAJV}} {{sortname|Yang|Chuan-Kwang}} |- ! scope=row | 1964. | {{ZD|NZL}} {{sortname|Peter|Snell}} |- ! scope=row | 1965. | {{ZD|AUS}} {{sortname|Ron|Clarke}} |- ! scope=row | 1966. | rowspan=2|{{ZD|SAD}} {{sortname|Jim|Ryun}} |- ! scope=row | 1967. |- ! scope=row | 1968. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Bob|Beamon}} |- ! scope=row | 1969. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Bill|Toomey}} |- ! scope=row | 1970. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Randy|Matson}} |- ! scope=row | 1971. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rod|Milburn}} |- ! scope=row | 1972. | {{ZD|FIN}} {{sortname|Lasse|Virén}} |- ! scope=row | 1973. | {{ZD|KEN}} {{sortname|Ben|Jipcho}} |- ! scope=row | 1974. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Rick|Wohlhuter}} | {{ZD|POLJ}} {{sortname|Irena|Szewińska}} |- ! scope=row | 1975. | {{ZD|NZL}} {{sortname|John|Walker|dab=trkač}} | {{ZD|SSSR}} {{sortname|Faina|Melnik}} |- ! scope=row | 1976. | rowspan=2|{{ZD|KUB}} {{sortname|Alberto|Juantorena}} | {{ZD|SSSR}} {{sortname|Tatjana|Kazankina}} |- ! scope=row | 1977. | {{ZD|NJDR}} {{sortname|Rosemarie|Ackermann}} |- ! scope=row | 1978. | {{ZD|KEN}} {{sortname|Henry|Rono}} | rowspan=2|{{ZD|NJDR}} {{sortname|Marita|Koch}} |- ! scope=row | 1979. | {{ZD|VB}} {{sortname|Sebastian|Coe}} |- ! scope=row | 1980. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Edwin|Moses}} | {{ZD|NJDR}} {{sortname|Ilona|Briesenick}} |- ! scope=row | 1981. | {{ZD|VB}} {{sortname|Sebastian|Coe}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Evelyn|Ashford}} |- ! scope=row | 1982. | rowspan=3|{{ZD|SAD}} {{sortname|Carl|Lewis}} | {{ZD|NJDR}} {{sortname|Marita|Koch}} |- ! scope=row | 1983. | {{ZD|ČSSR}} {{sortname|Jarmila|Kratochvílová}} |- ! scope=row | 1984. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Evelyn|Ashford}} |- ! scope=row | 1985. | {{ZD|MAR}} {{sortname|Saïd|Aouita}} | {{ZD|NJDR}} {{sortname|Marita|Koch}} |- ! scope=row | 1986. | {{ZD|SSSR}} {{sortname|Jurij|Sedih}} | rowspan=2|{{ZD|SAD}} {{sortname|Jackie|Joyner-Kersee}} |- ! scope=row | 1987. | {{ZD|MAR}} {{sortname|Saïd|Aouita}}<ref>Prvobitnog dobitnika, [[Kanada|Kanađanina]] [[Ben Johnson (sprinter)|Bena Johnsona]], IAAF je retroaktivno kaznio nakon što je Johnson priznao upotrebu dopinga; drugo mjesto u glasanju 1987. zauzeo je Aouita.</ref> |- ! scope=row | 1988. | {{ZD|SSSR}} {{sortname|Sergej|Bubka}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Florence|Griffith-Joyner}} |- ! scope=row | 1989. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Roger|Kingdom}} | {{ZD|KUB}} {{sortname|Ana|Quirot}} |- ! scope=row | 1990. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Michael|Johnson|dab=sprinter}} | {{ZD|JAM}} {{sortname|Merlene|Ottey}} |- ! scope=row | 1991. | {{ZD|SSSR}} {{sortname|Sergej|Bubka}} | {{ZD|NJE}} {{sortname|Heike|Henkel}} |- ! scope=row | 1992. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Kevin|Young|dab=atletičar}} | {{ZD|NJE}} {{sortname|Heike|Drechsler}} |- ! scope=row | 1993. | rowspan=2|{{ZD|ALŽ}} {{sortname|Noureddine|Morceli}} | {{ZD|KIN}} {{sortname|Wang|Junxia}} |- ! scope=row | 1994. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Jackie|Joyner-Kersee}} |- ! scope=row | 1995. | {{ZD|ETI|1991}} {{sortname|Haile|Gebrselassie}} | {{ZD|IRS}} {{sortname|Sonia|O'Sullivan}} |- ! scope=row | 1996. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Michael|Johnson|dab=sprinter}} | {{ZD|RUS}} {{sortname|Svjetlana|Masterkova}} |- ! scope=row | 1997. | {{ZD|DAN}} {{sortname|Wilson|Kipketer}} | rowspan=2|{{ZD|SAD}} {{sortname|Marion|Jones}} |- ! scope=row | 1998. | {{ZD|ETI}} {{sortname|Haile|Gebrselassie}} |- ! scope=row | 1999. | {{ZD|MAR}} {{sortname|Hicham|El Guerrouj}} | {{ZD|RUM}} {{sortname|Gabriela|Szabo}} |- ! scope=row | 2000. | {{ZD|LIT}} {{sortname|Virgilijus|Alekna}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Stacy|Dragila}}<ref>Prvobitnoj dobitnici, Amerikanki Marion Jones, nagrada je oduzeta retroaktivno nakon njenog priznanja da je upotrebljavala doping; drugo mjesto u glasanju 2000. zauzela je Dragila.</ref> |- ! scope=row | 2001. | rowspan=2|{{ZD|MAR}} {{sortname|Hicham|El Guerrouj}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Stacy|Dragila}} |- ! scope=row | 2002. | {{ZD|VB}} {{sortname|Paula|Radcliffe}} |- ! scope=row | 2003. | {{ZD|DOM}} {{sortname|Félix|Sánchez}} | {{ZD|MOZ}} {{sortname|Maria|Mutola}} |- ! scope=row | 2004. | rowspan=2|{{ZD|ETI}} {{sortname|Kenenisa|Bekele}} | rowspan=2|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jelena|Isinbajeva}} |- ! scope=row | 2005. |- ! scope=row | 2006. | {{ZD|JAM}} {{sortname|Asafa|Powell}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Sanya|Richards|Sanya Richards-Ross}} |- ! scope=row | 2007. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Tyson|Gay}} | {{ZD|ETI}} {{sortname|Meseret|Defar}} |- ! scope=row | 2008. | rowspan=2|{{ZD|JAM}} {{sortname|Usain|Bolt}} | {{ZD|ETI}} {{sortname|Tirunesh|Dibaba}} |- ! scope=row | 2009. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Sanya|Richards|Sanya Richards-Ross}} |- ! scope=row | 2010. | rowspan=3|{{ZD|KEN}} {{sortname|David|Rudisha}} | {{ZD|HRV}} {{sortname|Blanka|Vlašić}} |- ! scope=row | 2011. | {{ZD|KEN}} {{sortname|Vivian|Cheruiyot}} |- ! scope=row | 2012. | rowspan=2|{{ZD|NZL}} {{sortname|Valerie|Adams}} |- ! scope=row | 2013. | {{ZD|UKR}} {{sortname|Bogdan|Bondarenko}} |- ! scope=row | 2014. | {{ZD|FRA}} {{sortname|Renaud|Lavillenie}} | {{ZD|POLJ}} {{sortname|Anita|Włodarczyk}} |- ! scope=row | 2015. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Ashton|Eaton}} | {{ZD|ETI}} {{sortname|Genzebe|Dibaba}} |- ! scope=row | 2016. | {{ZD|JAR}} {{sortname|Wayde|van Niekerk}} | rowspan=2|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Anita|Włodarczyk}} |- ! scope=row | 2017. | {{ZD|KAT}} {{sortname|Mutaz|Essa Barshim}} |- ! scope=row | 2018. | {{ZD|KEN}} {{sortname|Eliud|Kipchoge}} | {{ZD|JAR}} {{sortname|Caster|Semenya}} |- ! scope=row | 2019. | {{ZD|NOR}} {{sortname|Karsten|Warholm}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Dalilah|Muhammad}} |- ! scope=row | 2020.<ref>Glasanje nije održano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]; umjesto toga dodijeljene su titule "MVP".</ref> | {{ZD|ŠVE}} ''{{sortname|Armand|Duplantis}}'' | {{ZD|VEN}} ''{{sortname|Yulimar|Rojas}}'' |- ! scope=row | 2021. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Ryan|Crouser}} | {{ZD|JAM}} {{sortname|Elaine|Thompson-Herah}} |- ! scope=row | 2022. | {{ZD|ŠVE}} {{sortname|Armand|Duplantis}} | {{ZD|SAD}} {{sortname|Sydney|McLaughlin}} |- ! scope=row | 2023. | {{ZD|SAD}} {{sortname|Ryan|Crouser}} | {{ZD|KEN}} {{sortname|Faith|Kipyegon}} |} == Napomene == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://trackandfieldnews.com/tfns-world-mens-athletes-year/ Dobitnici] {{en simbol}} * [https://trackandfieldnews.com/tfns-world-womens-athletes-year/ Dobitnice] {{en simbol}} {{Atletske nagrade}} [[Kategorija:Atletske nagrade]] [[Kategorija:Nagrade ustanovljene 1959.]] ecppq0i0gb7jj7s9zqrtf9v569vire6 0 473257 3671677 3473741 2024-12-08T14:49:16Z Bakir123 110053 3671677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija predsjednik | ime = Andrzej Duda | zamjenik = | mjesto_rođenja = [[Krakov]], [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = | opis male slike = | slika = President of Poland Andrzej Duda Full Resolution (cropped).jpg | opis slike = | redoslijed = 6. predsjednik [[Poljska|Poljske]] | potpredsjednik = | podpremijer = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|05|16}} | potpis = | politička_stranka = ''nijedna (za više vidi "[[Zakon i pravda]]")'' | supruga = [[Agata Kornhauser-Duda]] | položaj = [[Predsjednik Poljske]] | čin2 = | zanimanje = [[pravnik]], [[političar]] | fusnote = | nasljednik = | prethodnik = [[Bronisław Komorowski]] | nasljednik2 = | prethodnik2 = | predsjednik = | vrijeme_na_vlasti = 6. augusta 2015 – | vjera = }} '''Andrzej Sebastian Duda''' (fonetski: Andžej Sebastjan Duda, [[Krakov]], [[16. maj]]a [[1972.]] godine) je [[Poljska|poljski]] pravnik, političar, [[predsjednik]] [[Poljska|Poljske]] od 6. augusta 2015. 24. maja 2015. izabran je za predsjednika poljske države. Prije toga, bio je član konzervativne stranke "[[Zakon i pravda]]" (pol. ''Prawo i Sprawiedliwość'') vladajuće nakon izbora 2015. godine. U periodu 2014.–2015. vršio je funkciju člana [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] ispred ove stranke. == Biografija == Diplomirao je 1996. godine na Katedri administrativnog [[Pravo|prava]] [[Jagelonski univerzitet|Jagelonskog univerziteta]] u Krakovu. U februaru 1997. godine započeo je svoj naučni i nastavni rad na Odsjeku za prekršajne postupke Jagelonskog univerziteta. U oktobru 2001. godine postao je član Katedre administrativnog prava Jagelonskog univerziteta, a u januaru 2005. godine stekao je doktorat iz prava.<ref>{{Cite web|url=https://nauka-polska.pl/#/profile/scientist?id=125568&_k=95ugf4|title=dr Andrzej Sebastian Duda|website=nauka-polska.pl|language=pl|access-date=11. 3. 2020}}</ref> Od 2006. do 2007. godine bio je zamjenik državnog sekretara ministarstvu pravde. Pored toga, vršio je i dužnosti državnog sekretara Kancelarije predsjednika Poljske [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] (2008–2010), člana donjeg doma poljskog parlamenta – [[Sejm]]a (2011.–2014.) ispred stranke "Zakon i pravda". Prema rezultatima poljskih izbora za Evropski parlament, održanih 25. maja 2014. godine, dobio je mandat nakon čega je podnio ostavku na mjestu člana Sejma.<ref>{{Cite web|url=https://www.prezydent.pl/prezydent/biografia-andrzeja-dudy/|title=Biografia Andrzeja Dudy|website=www.prezydent.pl|language=pl|access-date=11. 3. 2021|archive-date=26. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191226143123/https://www.prezydent.pl/prezydent/biografia-andrzeja-dudy/|url-status=dead}}</ref> 6. decembra iste godine dobio je odobrenje stranke za nominaciju svoje kandidature za predsjednika Poljske. Dana 30. marta 2015. godine, njegova prijava je registrovana u Nacionalnoj izbornoj komisiji. Na izborima je dobio podršku i od sindikata Solidarnosti. 10. maja 2015. godine, na predsjedničkim izborima u Poljskoj, osvojio je najveći broj glasova (34,76%) i ušao u drugi krug zajedno sa tadašnjim predsjednikom Poljske [[Bronisław Komorowski|Bronisławom Komorowskim]].<ref>{{Cite web|url=https://tass.ru/mezhdunarodnaya-panorama/1961496|title=В Польше 24 мая состоится второй тур президентских выборов|date=11. 5. 2015|website=ТАСС|access-date=11. 3. 2021}}</ref> Prema rezultatima drugog kruga izbora održanog 24. maja 2015. godine, Andrzej Duda izabran je za predsjednika Poljske, osvojivši time 53% glasova.<ref>{{Cite web|url=https://tass.ru/mezhdunarodnaya-panorama/1993504|title=Глава избиркома Польши: президентом страны избран Анджей Дуда|date=25. 5. 2015|website=ТАСС|language=ru|access-date=11. 3. 2021}}</ref> Andrzej Duda je 22. januara 2016. godine, prilikom otvaranja XII simpozija Poljskog društva za [[Transplantacija|transplantaciju]], donirao svoje organe u slučaju smrti potpisivanjem donatorske kartice, nakon čega je pozvao sve Poljake da urade isto.<ref>{{Cite web|url=https://korrespondent.net/world/3619449-hlava-polshy-pozhertvoval-svoy-orhany-posle-smerty|title=Глава Польши пожертвовал свои органы после смерти|date=24. 1. 2016|website=korrespondent.net|language=ru|access-date=11. 3. 2021}}</ref> == Predsjednička karijera == Pobijedivši na predsjedničkim izborima 2015. godine, došao je na mjesto tadašnjeg predsjednika Bronisława Komorowskog. Polaganje svečane javne zakletve Andrzeja Dude održano je 6. avgusta 2015. kada je i službeno preuzeo funkciju predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://ria.ru/20150806/1165851978.html|title=Анджей Дуда вступил в должность президента Польши|date=6. 8. 2015|website=РИА Новости|language=ru|access-date=11. 3. 2021}}</ref> Ponovo je izabran na drugi mandat 2020. godine sa rezultatom 51,03% u drugom krugu. 6. avgusta 2020. održana je ceremonija inauguracije Andrzeja Dude.<ref>{{Cite web|url=https://www.tvr.by/news/v_mire/v_polshe_proshla_tseremoniya_inauguratsii_prezidenta_andzheya_dudy/|title=В Польше прошла церемония инаугурации президента Анджея Дуды|date=6. 8. 2020|website=www.tvr.by|language=ru|access-date=11. 3. 2021}}</ref> == Porodica == Otac Andrzeja Dude, Jan Tadeusz Duda (rođen 1949. godine) profesor je tehničkih nauka. Majka, Janina Milewska-Duda (rođena 1949. godine), je profesor hemije. Njegov stric, Antoni Duda (rođen 1950. godine), član je VIII saziva poljskog Sejma od 2015. godine.<ref>{{Cite web|url=https://nto.pl/nasz-prezydent-elekt-andrzej-duda-to-moj-bratanek/ar/4671346|title=Nasz prezydent elekt Andrzej Duda to mój bratanek|last=Janowski|first=Artur|date=7. 6. 2015|website=Nowa Trybuna Opolska|language=pl-PL|access-date=11. 3. 2021}}</ref> Andrzej Duda se 21. decembra 1994. oženio nastavnicom njemačkog jezika [[Agata Kornhauser-Duda|Agatom Kornhauser]] (rođena 1972. godine), kćerkom pisca Juliana Kornhausera.<ref>{{Cite web|url=https://krakow.wyborcza.pl/krakow/1,44425,17983045,Agata_Kornhauser_Duda__Pierwsza_Dama_w_stylu_zachodnim.html?disableRedirects=true|title=Agata Kornhauser-Duda. Pierwsza Dama w stylu zachodnim|last=Wantuch|first=Dominika|date=25. 5. 2015|website=krakow.wyborcza.pl|access-date=11. 3. 2021}}</ref> 1995. godine dobili su kćer Kingu.<ref>{{Cite web|url=https://tvn24.pl/polska/kinga-duda-corka-andrzeja-dudy-ra541238-3302060|title="Pierwsza córka" Kinga. W kampanii u boku ojca, chwaliła "energię, uczciwość i dobre serce"|date=25. 5. 2015|website=TVN24|language=pl|access-date=11. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{reference|2}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Andrzej Duda}} * {{Cite web|url=https://www.andrzejduda.pl/|title=Andrzej Duda – kandydat na Prezydenta RP|website=www.andrzejduda.pl|access-date=11. 3. 2021|archive-date=12. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312064134/https://www.andrzejduda.pl/|url-status=dead}} {{Predsjednici Poljske}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Duda, Andrzej}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Poljski pravnici]] [[Kategorija:Poljski predsjednici]] [[Kategorija:Biografije, Kraków]] mb9d9h1zakrod81l3ocsqbf6bg4r3yp 0 475086 3671742 3376327 2024-12-08T18:14:22Z Niegodzisie 108450 3671742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marcin Czermiński | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1860|1|7}} | mjesto_rođenja = Glinjsk, [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1931|1|8|1860|1|7}} | mjesto_smrti = [[Lavov]], [[Poljska]] | prebivalište = | nacionalnost = poljska | druga_imena = | alma_mater = | zanimanje = isusovac, misionar, hagiograf, etnograf | godine_aktivnosti = | poznat_po = pionir poljske misiologije | značajna_djela = ''Poljske kolonije u Bosni'' | supružnik = | djeca = | roditelji = Janusz Czermiński, Zofija rođ. Jędrzejewicz | porodica = | nagrade = }} '''Marcin Czermiński''', fonetski: Marćin Čerminjski (7. januar 1860., Glinjsk, [[Austro-Ugarska]] – 7. januar 1931., [[Lavov]], [[Poljska]]) bio je [[Poljska|poljski]] [[Isusovci|isusovac]], misionar, hagiograf, etnograf, pionir poljske misiologije.<ref name=":0">{{Cite book|last=Marlena|first=Sędłak|url=http://bc.upjp2.edu.pl/Content/3794/sedlak_art_starozytnosc.pdf|title=W „Dalmacyi i Czarnogórze" Marcina Czermińskiego jako przykład zainteresowania antykiem chrześcijańskim w drugiej połowie XIX wieku|work=Starożytność chrześcijańska. Materiały zebrane|publisher=Wydawnictwo Uniwersytetu Papieskiego Jana Pawła II w Krakowie|year=2016|isbn=978-83-7438-527-5|editor-last=Kałużny|editor-first=Józef Cezary|location=Kraków|pages=163–170|language=pl|access-date=8. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190428013628/http://bc.upjp2.edu.pl/Content/3794/sedlak_art_starozytnosc.pdf|archive-date=28. 4. 2019}}</ref><ref name=":1">{{Cite journal|last=Dziekan|first=Marek M.|date=2011|title=Islam na Bałkanach w relacji z podróży po Bośni i Hercegowinie ks. Marcina Czermińskiego SJ (1860–1931)|url=https://ispan.waw.pl/ireteslaw/bitstream/handle/20.500.12528/121/Dziekan%20M.M.%20-%20Czermi%C5%84ski.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Południowosłowiańskie Zeszyty Naukowe. Język – Literatura – Kultura|language=pl|publisher=ispan.waw.pl|pages=133–163|issn=1733-4802|archive-url=https://web.archive.org/web/20210203182941/https://ispan.waw.pl/ireteslaw/bitstream/handle/20.500.12528/121/Dziekan%20M.M.%20-%20Czermi%C5%84ski.pdf?sequence=1&isAllowed=y|archive-date=3. 2. 2021|access-date=8. 4. 2021}}</ref> == Biografija == Marcin Czermiński bio je sin Janusza i Zofije rođene Jędrzejewicz. Završio je srednju školu "Gimnazjum św. Jacka" (''srednja škola svetog Hijacinta'') 1878. godine u [[Krakov]]u, nakon čega odlazi studirati na Papinski univerzitet Gregoriana (''Pontificia Università Gregoriana'') u [[Rim]]u.<ref name=":0" /> Tamo je 1885. godine doktorirao filozofiju i diplomirao teologiju. Prije nego što je diplomirao, 24. marta 1883. zaređen je u bazilici sv. Ivana u Lateranu. Nakon studija vratio se u [[Galicija (historijska pokrajina)|Galiciju]] i stupio u novicijat isusovačkog reda u Stara Wieś, Poljska. Vratio se u Krakov, gdje je zbog svog znanja historije i sposobnosti pisanja brzo stekao veliku popularnost među lokalnim isusovcima. Objavljivao je svoje radove u galicijskim časopisima: "Nasze Wiadomości" ''(Naše vijesti)'' , "Czas" ''(Vrijeme),'' "Przegląd Powszechny" ''(Univerzalni pregled).'' Od 1889. do 1919. radio je u isusovačkom periodičnom časopisu "Misje katolickie" ''(Katoličke misije),'' gdje je nakon određenog vremena postao i urednik. Tokom 30 godina rada Czermińskog u ovom mjesečniku, postao je on jedan od vodećih naučno-popularnih časopisa u Galiciji i Lodomeriji.<ref name=":2">{{Cite book|last=Czermiński|first=Marcin|title=Poljske kolonije u Bosni: Uspomene iz misije goine 1902. i odabrana pisma|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|year=2020|isbn=978-9958-649-34-9|editor-last=Omerović|editor-first=Enes S.|location=Sarajevo|pages=16–18|editor-last2=Lis|editor-first2=Tomasz Jacek}}</ref> U to vrijeme bio je to jedan od rijetkih izvora znanja o neevropskim zemljama. Objavljivana su pisma misionara, papinski dokumenti o  ​​misijama, misionarske biografije, članci o misijskim terenima, vijesti iz misijskih ustanova. Bio je kapelan u Družbi sestara Gospe od Milosrđa – Łagiewniki u Krakovu, te u infektivnoj bolnici i obrazovnoj ustanovi za djevojke koje su također vodile.<ref name=":0" /> Czermiński je i sam vodio misije, uglavnom na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] gdje je nekoliko godina bio aktivan u Bugarskoj. Od 1898. do 1909. šest puta je posjetio [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u kojoj je vršio crveken službe među lokalnim Poljacima. Također je stigao i do [[Turska|Turske]] (poljska kolonija u Adampolu), [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Albanija|Albanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rusija|Rusije]], [[Švedska|Švedske]], [[Njemačka|Njemačke]],<ref name=":0" /> [[Grčka|Grčke]] i na [[Kreta|Kretu]] (1899).<ref>{{Cite journal|last=Knopek|first=Jacek|date=1997|title=Działalność misyjna i oświatowo-społeczna polskich duszpasterzy w Grecji w XIX i początku XX wieku|url=http://www.naszaprzeszlosc.pl/files/tom088_10.pdf|journal=Nasza Przeszłość|language=pl|publisher=Instytut Wydawniczy Księży Misjonarzy|publication-place=Kraków|pages=295–309|issn=0137-3218|archive-url=https://web.archive.org/web/20200712084524/http://www.naszaprzeszlosc.pl/files/tom088_10.pdf|archive-date=12. 7. 2020|access-date=8. 4. 2021}}</ref> Nakon Prvog svjetskog rata, zbog promjene političke situacije i zdravstvenih problema, povukao se iz misionarskih aktivnosti.<ref name=":2" /> Za života Czermińskog objavljeno je 116 njegovih publikacija (članaka i knjiga), napisano je 5 056 njegovih propovijedi. Djela Czermińskog nisu obuhvatala samo misionarske teme, već i historiju Crkve, mariologiju, biografiju (radio je na biografijama isusovaca (Wojciech Męciński, Maksymilian Ryłła, Jan Beyzym), nekrologiju i hagiografiju.<ref name=":0" /> Osim toga, sa njegovih misionarskih putovanja sačuvani su časopisi i memoari koje je redovno vodio, a od kojih su mnoga djela objavljena nakon njegove smrti na jezicima naroda koje je opisivao, npr. na [[Bosanski jezik|bosanskom]]<ref name=":2" /> i [[Albanski jezik|albanskom]].<ref>{{Cite web|url=http://gazetashqiptare.al/2018/01/15/marcin-czerminski-per-shqiperine-malin-e-zi-dhe-bosnjen/|title=Marcin Czerminski për Shqipërinë, Malin e Zi dhe Bosnjën|date=15. 1. 2018|website=Gazeta Shqiptare Online|language=sq-AL|access-date=8. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.librat.al/web/Ne_Dalmaci_dhe_ne_Malin_e_Zi_149_1.php?stp=prfl&bid=6860|title=Në Dalmaci dhe në Malin e Zi|website=librat.al|language=sq|access-date=8. 4. 2021}}</ref> U svojim putopisima, osim opisivanja vlastitih aktivnosti u sklopu svog rada, veliki dio posvetio je etnografiji i hrišćanskoj [[Arheologija|arheologiji]]. Pokazao je veliku estetiku riječi, te je na taj način detaljno opisao lokalnu kulturu, običaje, svakodnevne aktivnosti, narodne nošnje, vjerska vjerovanja i obrede.<ref name=":0" /> Na osnovu njegovih djela možemo zaključiti da se Czermiński pojavljuje kao čovjek koji je otvoren za vjersku (uključujući i [[islam]]) i etničku različitost. Savremeni istraživači njegova djela također opisuju kao "vrijedan etnografski izvor".<ref name=":1" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://polona.pl/item/kolonie-polskie-w-bosni-wspomnienia-z-misyi-w-roku-1902,MTMxOTQ3Nw/|title=Kolonie polskie w Bośni. Wspomnienia z misyi w roku 1902|last=Czermiński|first=Marcin|date=1903|publisher=Czas|language=pl|publication-place=Kraków|access-date=8. 4. 2021}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Czermiński, Marcin}} [[Kategorija:Rođeni 1860.]] [[Kategorija:Umrli 1931.]] [[Kategorija:Katolički svećenici]] [[Kategorija:Misionari]] [[Kategorija:Poljski novinari]] [[Kategorija:Poljski pisci]] m00r557gfqdx0itn6gky55wfcw29zhk 0 475123 3671666 3630044 2024-12-08T14:23:19Z Z1KA 87045 3671666 wikitext text/x-wiki Ovaj članak navodi '''članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' od [[Ustav Bosne i Hercegovine|novog Ustava države]] iz decembra 1995. godine. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana,<ref>{{cite web |title=Hronologija Predsjedništva BiH |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210409174048/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA |archive-date=9. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> svaki član predstavlja jedan od tri [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] (izabrani iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]]) i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] (izabrani iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]).<ref>{{cite web |title=Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH |url=http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA |publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210409175251/http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA |archive-date=9. 4. 2021 |url-status=live}}</ref> Od 1992. godine do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. godine, sastojao se od sedam članova (dva Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jedan iz reda ostalih etničkih grupa). == Spisak == === Članovi iz reda bošnjačkog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! {{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|100px]] | [[Alija Izetbegović]]<br />{{Malo|(1925–2003)}} | 5. oktobar 1996. | 14. oktobar 2000. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 730.592 glasova (31,60%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 511.541 glas (30,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|100px]] | [[Halid Genjac]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 14. oktobar 2000. | 30. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Beriz Belkić]]<br />{{Malo|(1946–2023)}} | 30. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|100px]] | [[Sulejman Tihić]]<br />{{Malo|(1951–2014)}} | 28. oktobar 2002. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 192.661 glas (15,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|100px]] | [[Haris Silajdžić]]<br />{{Malo|(r. 1945)}} | 6. novembar 2006. | 10. novembar 2010. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 350.520 glasova (62,80%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | [[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|100px]] | [[Bakir Izetbegović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 10. novembar 2010. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 162.831 glas (34,86%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 247.235 glasova (32,87%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:P041499-792839 (cropped).jpg|100px]] | [[Šefik Džaferović]]<br />{{Malo|(r. 1957)}} | 20. novembar 2018. | 16. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] - 212.581 glas (36,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|100px]] | [[Denis Bećirović]]<br />{{Malo|(r. 1975)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] - 330.238 glasova (57,37%) |} === Članovi iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|100px]] | [[Momčilo Krajišnik]]<br />{{Malo|(1945–2020)}} | 5. oktobar 1996. | 13. oktobar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 690.646 glasova (29,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|100px]] | [[Živko Radišić]]<br /> {{Malo|(1937–2021)}} | 13. oktobar 1998. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SP RS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 359.937 glasova (21,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|100px]] | [[Mirko Šarović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 2. april 2003. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 180.212 glasova (14,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|100px]] | [[Borislav Paravac]]<br />{{Malo|(r. 1943)}} | 10. april 2003. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|100px]] | [[Nebojša Radmanović]]<br />{{Malo|(r. 1949)}} | 6. novembar 2006. | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 287.675 glasova (53,30%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 295.629 glasova (48,92%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white" | 6. | [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|100px]] | [[Mladen Ivanić]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 318.196 glasova (48,71%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|100px]] | [[Milorad Dodik]]<br />{{Malo|(r. 1959)}} | 20. novembar 2018. | 15. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 368.210 glasova (53,88%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|100px]] | [[Željka Cvijanović]]<br />{{Malo|(r. 1967)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 327.720 glasova (51,65%) |} === Članovi iz reda hrvatskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br /> {{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Kresimir_Zubak_at_the_Sarajevo_Air_Force_Base_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency_(cropped).jpg|100px]] | [[Krešimir Zubak]]<br />{{Malo|(r. 1947)}} | 5. oktobar 1996. | 15. novembar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 330.477 glasova (14,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Ante Jelavić]]<br />{{Malo|(r. 1963)}} | 15. novembar 1998. | 7. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 189.438 glasova (11,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Jozo Križanović]]<br />{{Malo|(1944–2009)}} | 7. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 9. maj 2005. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 114.606 glasova (9,50%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|100px]] | [[Ivo Miro Jović]]<br />{{Malo|(r. 1950)}} | 9. maj 2005. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | rowspan="2" | [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|100px]] | rowspan="2" | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | rowspan="2" | 6. novembar 2006. | rowspan="2" | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}<br />{{Malo|(do 2012)}} | rowspan="2" | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 116.062 glasa (40,0%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 337.065 glasova (60,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Demokratska fronta|DF]]<br />{{Malo|(od 2013)}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (4.) | [[Datoteka:Dragan Čović, portrait 2.jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 128.053 glasova (52,20%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (6.) | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|100px]] | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | 20. novembar 2018. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 225.500 glasova (52,64%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 227.540 glasova (55,80%) |} == Također pogledajte == * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]] 15v0t22midy04ixqm6zsl813twrcqrq 3671667 3671666 2024-12-08T14:25:39Z Z1KA 87045 3671667 wikitext text/x-wiki Ovaj članak navodi '''članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' od [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] donesenog kao Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] se sastoji od tri člana (po jednog [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srbina]] i [[Hrvati|Hrvata]]),<ref>{{cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA|title=Hronologija Predsjedništva BiH|publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210409174048/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA|archive-date=9. 4. 2021|url-status=live|access-date=9. 4. 2021}}</ref> koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA|title=Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH|publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210409175251/http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA|archive-date=9. 4. 2021|url-status=live|access-date=9. 4. 2021}}</ref> == Spisak == === Članovi iz reda bošnjačkog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! {{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|100px]] | [[Alija Izetbegović]]<br />{{Malo|(1925–2003)}} | 5. oktobar 1996. | 14. oktobar 2000. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 730.592 glasova (31,60%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 511.541 glas (30,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|100px]] | [[Halid Genjac]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 14. oktobar 2000. | 30. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Beriz Belkić]]<br />{{Malo|(1946–2023)}} | 30. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|100px]] | [[Sulejman Tihić]]<br />{{Malo|(1951–2014)}} | 28. oktobar 2002. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 192.661 glas (15,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|100px]] | [[Haris Silajdžić]]<br />{{Malo|(r. 1945)}} | 6. novembar 2006. | 10. novembar 2010. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 350.520 glasova (62,80%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | [[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|100px]] | [[Bakir Izetbegović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 10. novembar 2010. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 162.831 glas (34,86%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 247.235 glasova (32,87%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:P041499-792839 (cropped).jpg|100px]] | [[Šefik Džaferović]]<br />{{Malo|(r. 1957)}} | 20. novembar 2018. | 16. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] - 212.581 glas (36,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|100px]] | [[Denis Bećirović]]<br />{{Malo|(r. 1975)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] - 330.238 glasova (57,37%) |} === Članovi iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|100px]] | [[Momčilo Krajišnik]]<br />{{Malo|(1945–2020)}} | 5. oktobar 1996. | 13. oktobar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 690.646 glasova (29,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|100px]] | [[Živko Radišić]]<br /> {{Malo|(1937–2021)}} | 13. oktobar 1998. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SP RS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 359.937 glasova (21,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|100px]] | [[Mirko Šarović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 2. april 2003. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 180.212 glasova (14,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|100px]] | [[Borislav Paravac]]<br />{{Malo|(r. 1943)}} | 10. april 2003. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|100px]] | [[Nebojša Radmanović]]<br />{{Malo|(r. 1949)}} | 6. novembar 2006. | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 287.675 glasova (53,30%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 295.629 glasova (48,92%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white" | 6. | [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|100px]] | [[Mladen Ivanić]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 318.196 glasova (48,71%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|100px]] | [[Milorad Dodik]]<br />{{Malo|(r. 1959)}} | 20. novembar 2018. | 15. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 368.210 glasova (53,88%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|100px]] | [[Željka Cvijanović]]<br />{{Malo|(r. 1967)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 327.720 glasova (51,65%) |} === Članovi iz reda hrvatskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br /> {{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Kresimir_Zubak_at_the_Sarajevo_Air_Force_Base_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency_(cropped).jpg|100px]] | [[Krešimir Zubak]]<br />{{Malo|(r. 1947)}} | 5. oktobar 1996. | 15. novembar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 330.477 glasova (14,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Ante Jelavić]]<br />{{Malo|(r. 1963)}} | 15. novembar 1998. | 7. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 189.438 glasova (11,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Jozo Križanović]]<br />{{Malo|(1944–2009)}} | 7. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 9. maj 2005. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 114.606 glasova (9,50%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|100px]] | [[Ivo Miro Jović]]<br />{{Malo|(r. 1950)}} | 9. maj 2005. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | rowspan="2" | [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|100px]] | rowspan="2" | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | rowspan="2" | 6. novembar 2006. | rowspan="2" | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}<br />{{Malo|(do 2012)}} | rowspan="2" | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 116.062 glasa (40,0%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 337.065 glasova (60,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Demokratska fronta|DF]]<br />{{Malo|(od 2013)}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (4.) | [[Datoteka:Dragan Čović, portrait 2.jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 128.053 glasova (52,20%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (6.) | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|100px]] | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | 20. novembar 2018. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 225.500 glasova (52,64%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 227.540 glasova (55,80%) |} == Također pogledajte == * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]] 65064l1radijdbcme94052o6hqvvvpk 3671671 3671667 2024-12-08T14:39:51Z Z1KA 87045 3671671 wikitext text/x-wiki Ovaj članak navodi '''članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine''' od [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] donesenog kao Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] se sastoji od tri člana (po jednog [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srbina]] i [[Hrvati|Hrvata]]),<ref>{{cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA|title=Hronologija Predsjedništva BiH|publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210409174048/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=bs-BA|archive-date=9. 4. 2021|url-status=live|access-date=9. 4. 2021}}</ref> koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], a za srpskog člana [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA|title=Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH|publisher=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210409175251/http://www.predsjednistvobih.ba/nadl/default.aspx?id=18268&langTag=bs-BA|archive-date=9. 4. 2021|url-status=live|access-date=9. 4. 2021}}</ref> == Spisak == === Članovi iz reda bošnjačkog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! {{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Alija Izetbegovic (cropped).jpg|100px]] | [[Alija Izetbegović]]<br />{{Malo|(1925–2003)}} | 5. oktobar 1996. | 14. oktobar 2000. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 730.592 glasova (31,60%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 511.541 glas (30,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|100px]] | [[Halid Genjac]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 14. oktobar 2000. | 30. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Beriz Belkić]]<br />{{Malo|(1946–2023)}} | 30. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|100px]] | [[Sulejman Tihić]]<br />{{Malo|(1951–2014)}} | 28. oktobar 2002. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 192.661 glas (15,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|100px]] | [[Haris Silajdžić]]<br />{{Malo|(r. 1945)}} | 6. novembar 2006. | 10. novembar 2010. | {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 350.520 glasova (62,80%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | [[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|100px]] | [[Bakir Izetbegović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 10. novembar 2010. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 162.831 glas (34,86%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 247.235 glasova (32,87%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:P041499-792839 (cropped).jpg|100px]] | [[Šefik Džaferović]]<br />{{Malo|(r. 1957)}} | 20. novembar 2018. | 16. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] - 212.581 glas (36,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|100px]] | [[Denis Bećirović]]<br />{{Malo|(r. 1975)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] - 330.238 glasova (57,37%) |} === Članovi iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br />{{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|100px]] | [[Momčilo Krajišnik]]<br />{{Malo|(1945–2020)}} | 5. oktobar 1996. | 13. oktobar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 690.646 glasova (29,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|100px]] | [[Živko Radišić]]<br /> {{Malo|(1937–2021)}} | 13. oktobar 1998. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SP RS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 359.937 glasova (21,40%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|100px]] | [[Mirko Šarović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 2. april 2003. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 180.212 glasova (14,90%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|100px]] | [[Borislav Paravac]]<br />{{Malo|(r. 1943)}} | 10. april 2003. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg|100px]] | [[Nebojša Radmanović]]<br />{{Malo|(r. 1949)}} | 6. novembar 2006. | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 287.675 glasova (53,30%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 295.629 glasova (48,92%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white" | 6. | [[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|100px]] | [[Mladen Ivanić]]<br />{{Malo|(r. 1958)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 318.196 glasova (48,71%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 7. | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|100px]] | [[Milorad Dodik]]<br />{{Malo|(r. 1959)}} | 20. novembar 2018. | 15. novembar 2022. | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 368.210 glasova (53,88%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" | 8. | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|100px]] | [[Željka Cvijanović]]<br />{{Malo|(r. 1967)}} | 16. novembar 2022. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 327.720 glasova (51,65%) |} === Članovi iz reda hrvatskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" !{{Abbr|Br.|Broj}} ! Slika ! width="180" | Ime<br /> {{Malo|(Rođenje–Smrt)}} ! colspan="2" | Mandat ! Stranka ! Izbori |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Kresimir_Zubak_at_the_Sarajevo_Air_Force_Base_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency_(cropped).jpg|100px]] | [[Krešimir Zubak]]<br />{{Malo|(r. 1947)}} | 5. oktobar 1996. | 15. novembar 1998. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996]] &ndash; 330.477 glasova (14,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Ante Jelavić]]<br />{{Malo|(r. 1963)}} | 15. novembar 1998. | 7. mart 2001. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998]] &ndash; 189.438 glasova (11,30%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|100px]] | [[Jozo Križanović]]<br />{{Malo|(1944–2009)}} | 7. mart 2001. | 28. oktobar 2002. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Dragan Čović 2015 (cropped).jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 28. oktobar 2002. | 9. maj 2005. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]] &ndash; 114.606 glasova (9,50%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|100px]] | [[Ivo Miro Jović]]<br />{{Malo|(r. 1950)}} | 9. maj 2005. | 6. novembar 2006. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | &ndash; |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 6. | rowspan="2" | [[Datoteka:Željko Komšić (cropped).jpg|100px]] | rowspan="2" | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | rowspan="2" | 6. novembar 2006. | rowspan="2" | 17. novembar 2014. | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}<br />{{Malo|(do 2012)}} | rowspan="2" | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]] &ndash; 116.062 glasa (40,0%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]] &ndash; 337.065 glasova (60,61%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Demokratska fronta|DF]]<br />{{Malo|(od 2013)}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" | (4.) | [[Datoteka:Dragan Čović, portrait 2.jpg|100px]] | [[Dragan Čović]]<br />{{Malo|(r. 1956)}} | 17. novembar 2014. | 20. novembar 2018. | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]] &ndash; 128.053 glasova (52,20%) |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | (6.) | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|100px]] | [[Željko Komšić]]<br />{{Malo|(r. 1964)}} | 20. novembar 2018. | trenutno | {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018]] &ndash; 225.500 glasova (52,64%),<br />[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022]] &ndash; 227.540 glasova (55,80%) |} == Također pogledajte == * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] == Reference == {{Refspisak}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]] is14urmbli7kzqxzdlditwhf0pb528f 0 482804 3671783 3671363 2024-12-09T00:35:48Z Z1KA 87045 3671783 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}</ref> uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> == Bosna i Hercegovina == === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]] |ADS |{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}} |- |[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]] |AJN |{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}} |- |[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]] |RAP |{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}} |- |[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]] |ARZ |{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1|arz.gov.ba}} |- |[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]] |FSA |{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}} |- |[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]] |BHAS |{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}} |- |[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]] |ADA |{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}} |- |[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] |IDDEEA |{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}} |- |[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]] |IGA |{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}} |- |[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]] |ALMBiH |{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]] |ANNT |{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|annt.gov.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]] |AOD |{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]] |AZOBiH |{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=206&pageIndex=1|azobih.gov.ba}} |- |[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]] |APOSO |{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}} |- |[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]] |FIPA |{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}} |- |[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] |ARS |{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]] |HEA |{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}} |- |[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]] |AZIP |{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=147&pageIndex=1|azip.ba}} |- |[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]] |APIK |{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=194&pageIndex=1|apik.ba}} |- |[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]] |BHANSA |{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}} |- |[[Državna agencija za istrage i zaštitu]] |SIPA |{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}} |- |[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]] |OSA |{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}} |- |[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]] |RAK |{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]] |CIP |{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}} |- |[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]] |BHMAC |{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}} |- |[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]] |CBBiH |{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}} |- |[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] |CIK |{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]] |DKPT |{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=135&pageIndex=1|dkpt.ba}} |- |[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]] |DEP |{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=139&pageIndex=1|dep.gov.ba}} |- |[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]] |DEI |{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}} |- |[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]] |BHDCA |{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]] |{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&lang=bs-BA|koncesijebih.ba}} |- |[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]] | rowspan="2" | - |- |[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]] |- |[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |KONS |{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}} |- |[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]] |DERK |{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]] |OZP |{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}} |- |[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]] | - |{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS|ombudsmen.gov.ba}} |- |[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]] |BATA |{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}} |- |[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]] |IPR |{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}} |- |[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]] |MET |{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}} |- |[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]] |ISBiH |{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |MVP |{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&pageIndex=1|mvp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] |MVTEO |{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]] |MFT |{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |MKT |{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] |MCP |{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |MHRR |{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1|mhrr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] |MPR |{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=115&pageIndex=1|mpr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] |MSB |{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|msb.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]] |MOD |{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|mod.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] |PSBiH | rowspan="3" |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |PD PSBiH |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |DN PSBiH |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | rowspan="5" | - |{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=155&pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}} |- |[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=91&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}} |- |[[Sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}} |- |[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}} |- |[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] |VSTV |{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]] |PBR |{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}} |- |[[Granična policija Bosne i Hercegovine]] |GP BiH |{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]] |PARCO |{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}} |- |[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]] |URZ |{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&jezik=bs|urz.gov.ba}} |- |[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]] | - |{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}} |- |[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]] |VET |{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]] | - |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=bs-BA&template_id=92&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]] |SPS |{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]] |SZZP |{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Bosne i Hercegovine]] | ABiH |{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}} |- |[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]] |UINO |{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}} |- |[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]] | rowspan="2" | - |{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}} |- |[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]] | - |- |[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]] |FZP |{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=189&pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}} |- |[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]] |HRC |{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}} |- |[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]] |BiHKONK |{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}} |} == Federacija Bosne i Hercegovine == {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]] |FBA |{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}} |- |[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]] |ADSFBiH |{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]] |AKAZ |{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}} |- |[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]] |APF |{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Federalna uprava civilne zaštite]] |FUCZ |{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava policije]] |FUP |{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |FGU |{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}} |- |[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]] |PUFBiH |{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalni hidrometeorološki zavod]] |FHMZ |{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]] |FZ MIOPIO |{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}} |- |[[Federalni zavod za programiranje razvoja]] |FZZPR |{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za statistiku]] |FZS |{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}} |- |[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]] |ZZJZ FBiH |{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}} |- |[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]] |ZTM FBiH |{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]] |PD PFBiH |{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}} |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |DN PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}} |- |[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}} |- |[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |VSUD FBiH |{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]] |FT FBiH |{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Federalno pravobranilaštvo]] | - |{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]] |FMUP |{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]] |FMP |{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]] |FMF |{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]] |FMERI |{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]] |FMPIK |{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]] |FMRSP |{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]] |FMROI |{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]] |FMBI |{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]] |FMOH |{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]] |FMON |{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]] |FMKS |{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]] |FMT |{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]] |FMPU |{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]] |FMPVS |{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]] |FMRPO |{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] |FMOIT |{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]] | rowspan="5" | - | rowspan="3" | - |- |[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]] |- |[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]] |- |[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]] |GCFBiH |{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]] |CEST FBiH |{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]] | - | - |- |[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]] |KOMVP |{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}} |- |[[Federalna komisija za nestale osobe]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalna direkcija robnih rezervi]] |FDRR |{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}} |- |[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]] |KFBiH |{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}} |- |[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]] |RVP |{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]] |AFBiH |{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}} |} == Republika Srpska == {{Politika Republike Srpske}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]] |ADURS |{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}} |- |[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]] |AAP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}} |- |[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]] |AUOIRS |{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}} |- |[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]] |AVORS |{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}} |- |[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]] |ABSRS |{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&pismo=lat|absrs.org}} |- |[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]] |ASKVA |{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]] |RDOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}} |- |[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |RGU RS |{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}} |- |[[Republička uprava za inspekcijske poslove]] | - |{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}} |- |[[Republička uprava civilne zaštite]] |RUCZ RS |{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}} |- |[[Republička uprava za igre na sreću]] |RUIS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}} |- |[[Poreska uprava Republike Srpske]] |PU RS |{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]] |SZZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}} |- |[[Republički sekretarijat za vjere]] |RSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}} |- |[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički zavod za statistiku]] |RZS |{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}} |- |[[Republički pedagoški zavod]] |RPZ |{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}} |- |[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]] |RZSM |{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}} |- |[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]] |RZZZS |{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}} |- |[[Republički hidrometeorološki zavod]] |RHMZRS |{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}} |- |[[Republički zavod za geološka istraživanja]] | - |{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}} |- |[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]] |MPOO |{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |NSRS |{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}} |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske]] |VNRS |{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}} |- |[[Senat Republike Srpske]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Predsjednik Republike Srpske]] |{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}} |- |[[Vlada Republike Srpske]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}} |- |[[Ustavni sud Republike Srpske]] |{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}} |- |[[Vrhovni sud Republike Srpske]] |VSUD RS |{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] |RT-RS |{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]] | - |{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]] |MF RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}} |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]] |MUP RS |{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}} |- |[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]] |MPR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}} |- |[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]] |MULS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}} |- |[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]] |MEOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}} |- |[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]] |MPB |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}} |- |[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]] |MTT |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}} |- |[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]] |MSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]] |MPS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}} |- |[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]] |MGR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}} |- |[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]] |MPK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}} |- |[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]] |MPP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}} |- |[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]] |MZSZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}} |- |[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]] |MNK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}} |- |[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]] |MPOS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}} |- |[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]] |MPER |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]] | rowspan="2" | - | rowspan="2" | - |- |[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]] |- ! colspan="3" | |- |[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]] |RCIRZ |{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]] |CEST RS |{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}} |- |[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]] |MPR |{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}} |- |[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]] |CRHOVRS |{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}} |- |[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]] |GC RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]] |SECRS |{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}} |- |[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]] | - | - |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Republike Srpske]] |ARS |{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}} |- |[[Ombudsmen Republike Srpske]] | rowspan="3" | - | rowspan="2" | - |- |[[Republički devizni inspektorat]] |- |[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}} |- |[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]] |US |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}} |- |[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}} |} == Brčko distrikt == {{Politika Brčko distrikta}} {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Skupština Brčko distrikta]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}} |- |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]] | {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Vlada Brčko distrikta]] |{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}} |- |[[Osnovni sud Brčko distrikta]] |OSDB |{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]] |PKDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}} |- |[[Apelacioni sud Brčko distrikta]] |ASBD |{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Brčko distrikta]] |JTBD |{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Policija Brčko distrikta]] | - |{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]] |KPPDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}} |- |[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]] |KUJI |{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}} |- |[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]] | - |{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]] |FZO BD |{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}} |- |[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]] |SECBD |{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}} |- |[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]] |DF |{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}} |- |[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]] |KKSM |{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]] |KG |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |JS |{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |SAP |{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |PRSK |{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |PSV |{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |ZOU |{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |OB |{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |KP |{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |PPIPO |{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |RLISP |{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |JP |{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |JR |{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|www.jr.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |EIMS |{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}} |} == Reference == {{Refspisak}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]] jhaotaqu240t14fjhoq3n8stcwwjyqm 3671784 3671783 2024-12-09T00:37:00Z Z1KA 87045 3671784 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}</ref> uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> == Bosna i Hercegovina == === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]] |ADS |{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}} |- |[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]] |AJN |{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}} |- |[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]] |RAP |{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}} |- |[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]] |ARZ |{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1|arz.gov.ba}} |- |[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]] |FSA |{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}} |- |[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]] |BHAS |{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}} |- |[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]] |ADA |{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}} |- |[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] |IDDEEA |{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}} |- |[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]] |IGA |{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}} |- |[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]] |ALMBiH |{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]] |ANNT |{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|annt.gov.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]] |AOD |{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]] |AZOBiH |{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=206&pageIndex=1|azobih.gov.ba}} |- |[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]] |APOSO |{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}} |- |[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]] |FIPA |{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}} |- |[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] |ARS |{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]] |HEA |{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}} |- |[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]] |AZIP |{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=147&pageIndex=1|azip.ba}} |- |[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]] |APIK |{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=194&pageIndex=1|apik.ba}} |- |[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]] |BHANSA |{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}} |- |[[Državna agencija za istrage i zaštitu]] |SIPA |{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}} |- |[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]] |OSA |{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}} |- |[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]] |RAK |{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]] |CIP |{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}} |- |[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]] |BHMAC |{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}} |- |[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]] |CBBiH |{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}} |- |[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] |CIK |{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]] |DKPT |{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=135&pageIndex=1|dkpt.ba}} |- |[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]] |DEP |{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=139&pageIndex=1|dep.gov.ba}} |- |[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]] |DEI |{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}} |- |[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]] |BHDCA |{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]] |{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&lang=bs-BA|koncesijebih.ba}} |- |[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]] | rowspan="2" | - |- |[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]] |- |[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |KONS |{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}} |- |[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]] |DERK |{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]] |OZP |{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}} |- |[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]] | - |{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS|ombudsmen.gov.ba}} |- |[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]] |BATA |{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}} |- |[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]] |IPR |{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}} |- |[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]] |MET |{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}} |- |[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]] |ISBiH |{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |MVP |{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&pageIndex=1|mvp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] |MVTEO |{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]] |MFT |{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |MKT |{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] |MCP |{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |MHRR |{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1|mhrr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] |MPR |{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=115&pageIndex=1|mpr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] |MSB |{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|msb.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]] |MOD |{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|mod.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] |PSBiH | rowspan="3" |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |PD PSBiH |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |DN PSBiH |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | rowspan="5" | - |{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=155&pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}} |- |[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=91&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}} |- |[[Sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}} |- |[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}} |- |[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] |VSTV |{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]] |PBR |{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}} |- |[[Granična policija Bosne i Hercegovine]] |GP BiH |{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]] |PARCO |{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}} |- |[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]] |URZ |{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&jezik=bs|urz.gov.ba}} |- |[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]] | - |{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}} |- |[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]] |VET |{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]] | - |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=bs-BA&template_id=92&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]] |SPS |{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]] |SZZP |{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Bosne i Hercegovine]] | ABiH |{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}} |- |[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]] |UINO |{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}} |- |[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]] | rowspan="2" | - |{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}} |- |[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]] | - |- |[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]] |FZP |{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=189&pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}} |- |[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]] |HRC |{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}} |- |[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]] |BiHKONK |{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}} |} == Federacija Bosne i Hercegovine == {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]] |FBA |{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}} |- |[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]] |ADSFBiH |{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]] |AKAZ |{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}} |- |[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]] |APF |{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Federalna uprava civilne zaštite]] |FUCZ |{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava policije]] |FUP |{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |FGU |{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}} |- |[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]] |PUFBiH |{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalni hidrometeorološki zavod]] |FHMZ |{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]] |FZ MIOPIO |{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}} |- |[[Federalni zavod za programiranje razvoja]] |FZZPR |{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za statistiku]] |FZS |{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}} |- |[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]] |ZZJZ FBiH |{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}} |- |[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]] |ZTM FBiH |{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]] |PD PFBiH |{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}} |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |DN PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}} |- |[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}} |- |[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |VSUD FBiH |{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]] |FT FBiH |{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Federalno pravobranilaštvo]] | - |{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]] |FMUP |{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]] |FMP |{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]] |FMF |{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]] |FMERI |{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]] |FMPIK |{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]] |FMRSP |{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]] |FMROI |{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]] |FMBI |{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]] |FMOH |{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]] |FMON |{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]] |FMKS |{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]] |FMT |{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]] |FMPU |{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]] |FMPVS |{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]] |FMRPO |{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] |FMOIT |{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]] | rowspan="5" | - | rowspan="3" | - |- |[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]] |- |[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]] |- |[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]] |GCFBiH |{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]] |CEST FBiH |{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]] | - | - |- |[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]] |KOMVP |{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}} |- |[[Federalna komisija za nestale osobe]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalna direkcija robnih rezervi]] |FDRR |{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}} |- |[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]] |KFBiH |{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}} |- |[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]] |RVP |{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]] |AFBiH |{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}} |} == Republika Srpska == {{Politika Republike Srpske}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]] |ADURS |{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}} |- |[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]] |AAP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}} |- |[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]] |AUOIRS |{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}} |- |[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]] |AVORS |{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}} |- |[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]] |ABSRS |{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&pismo=lat|absrs.org}} |- |[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]] |ASKVA |{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]] |RDOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}} |- |[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |RGU RS |{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}} |- |[[Republička uprava za inspekcijske poslove]] | - |{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}} |- |[[Republička uprava civilne zaštite]] |RUCZ RS |{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}} |- |[[Republička uprava za igre na sreću]] |RUIS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}} |- |[[Poreska uprava Republike Srpske]] |PU RS |{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]] |SZZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}} |- |[[Republički sekretarijat za vjere]] |RSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}} |- |[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički zavod za statistiku]] |RZS |{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}} |- |[[Republički pedagoški zavod]] |RPZ |{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}} |- |[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]] |RZSM |{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}} |- |[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]] |RZZZS |{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}} |- |[[Republički hidrometeorološki zavod]] |RHMZRS |{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}} |- |[[Republički zavod za geološka istraživanja]] | - |{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}} |- |[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]] |MPOO |{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |NSRS |{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}} |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske]] |VNRS |{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}} |- |[[Senat Republike Srpske]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Predsjednik Republike Srpske]] |{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}} |- |[[Vlada Republike Srpske]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}} |- |[[Ustavni sud Republike Srpske]] |{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}} |- |[[Vrhovni sud Republike Srpske]] |VSUD RS |{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] |RT-RS |{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]] | - |{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]] |MF RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}} |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]] |MUP RS |{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}} |- |[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]] |MPR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}} |- |[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]] |MULS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}} |- |[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]] |MEOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}} |- |[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]] |MPB |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}} |- |[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]] |MTT |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}} |- |[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]] |MSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]] |MPS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}} |- |[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]] |MGR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}} |- |[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]] |MPK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}} |- |[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]] |MPP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}} |- |[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]] |MZSZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}} |- |[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]] |MNK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}} |- |[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]] |MPOS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}} |- |[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]] |MPER |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]] | rowspan="2" | - | rowspan="2" | - |- |[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]] |- ! colspan="3" | |- |[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]] |RCIRZ |{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]] |CEST RS |{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}} |- |[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]] |MPR |{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}} |- |[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]] |CRHOVRS |{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}} |- |[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]] |GC RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]] |SECRS |{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}} |- |[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]] | - | - |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Republike Srpske]] |ARS |{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}} |- |[[Ombudsmen Republike Srpske]] | rowspan="3" | - | rowspan="2" | - |- |[[Republički devizni inspektorat]] |- |[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}} |- |[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]] |US |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}} |- |[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}} |} == Brčko distrikt == {{Politika Brčko distrikta}} {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Skupština Brčko distrikta]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}} |- |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]] | {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Vlada Brčko distrikta]] |{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}} |- |[[Osnovni sud Brčko distrikta]] |OSDB |{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]] |PKDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}} |- |[[Apelacioni sud Brčko distrikta]] |ASBD |{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Brčko distrikta]] |JTBD |{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Policija Brčko distrikta]] | - |{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]] |KPPDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}} |- |[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]] |KUJI |{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}} |- |[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]] | - |{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]] |FZO BD |{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}} |- |[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]] |SECBD |{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}} |- |[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]] |DF |{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}} |- |[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]] |KKSM |{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]] |KG |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |JS |{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |SAP |{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |PRSK |{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |PSV |{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |ZOU |{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |OB |{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |KP |{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |PPIPO |{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |RLISP |{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |JP |{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |JR |{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |EIMS |{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}} |} == Reference == {{Refspisak}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]] msv2gocwr7bv1dk66cntmc8yi27b9yy 0 483257 3671790 3556981 2024-12-09T01:47:36Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Akutna mijeloidna leukemija<br>(Akutna mijelogena leukemija)<br>(Akutna nelimfocitna leukemija; ANLL)<br> (Akutna mijeloblastna leukemija)<br>(Akutna granulocitna leukemija) [[Slika:Auer_rods.PNG|center|thumb|320px|Aspirat [[koštana srž|koštane srži]] sa [[Auerov štapić|Auerovim štapićima]]]] | ICD10 = {{ICD10|C|92|0|c|81}} | ICD9 = {{ICD9|205.0}} | ICDO = {{ICDO|9861|3}} | OMIM = 602439 | MedlinePlus = 000542 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 34 | DiseasesDB = 203 | MeshID = D015470 *Oblast: [[Hematologija]], [[onkologija]] *Životna dob: Sve, najučestalija od ~65–75 godina *Rizici: [[Pušenje]], prethodna [[hemoterapija]] ili [[radioaktivnost|radioterapija]], [[mijelodisplazijski sindrom]], [[benzen]] *Dijagnoza: Aspiracija [[koštana srž|koštane srži]], [[test krvi]] *Liječenje: [[Hemoterapija]], [[radioaktivnost|radioterapija]], [[transplantacija matičnih ćelija]] *Prognoza: [[Petogodićnje preživljavanje]] ~29% (SAD, 2017.) *[[Frekvencija]] 1/1 million (2015.) *[[mortalitet|Smrtnost]]: 147.100 (2015.) }} '''Akutna mijeloidna leukemija''' ('''AML''') jest [[kancer]] [[mijeloid]]ne linije [[krvne ćelije|krvnih ćelija]], karakteriziran brzim rastom abnormalnih ćelija koje nakupljaju se u [[koštana srž|koštanoj srži]] i [[krv]]i i ometaju [[hematopoeza|normalnu proizvodnju krvnih ćelija]]. Simptomi mogu uključivati [[Umor|osjećaj umora]], [[kratak dah]], [[Modrice|lahke modrice]] i [[krvarenje]], te povećan rizik od [[infekcija]].<ref name=NCI2017Pt>{{cite web|title=Adult Acute Myeloid Leukemia Treatment|url=https://www.cancer.gov/types/leukemia/patient/adult-aml-treatment-pdq#section/all|website=National Cancer Institute|access-date=19. 12. 2017|language=en|date=6. 3. 2017}}</ref> Kao [[akutna leukemija]], AML brzo napreduje i obično je smrtonosna u roku od nekoliko sedmica ili mjeseci ako se ne liječi. == Uzrok i dijagnoza == [[Faktori rizika]] uključuju [[pušenje]], prethodne [[hemoterapije]] ili [[radioaktivnost|radioterapiju]], [[mijelodisplastni sindrom]] i izloženost hemikaliji [[benzen]]. Osnovni mehanizam uključuje zamjenu normalne koštane srži [[leukemija|leukemijskim ćelijama]], što rezultira [[anemija|padom broja crvenih krvnih zrnaca]], [[trombocitopenija|trombocitopenijom]] i normalnim [[leukocit|bijelim krvnim zrncima]]. Dijagnoza se općenito temelji na aspiraciji [[koštana srž|koštane srži]] i specifičnim [[krv]]nim pretragama. AML ima nekoliko podtipova za koje tretmani i ishodi mogu varirati. == Liječenje == Liječenje AML-a prve linije obično je [[hemoterapija]], s ciljem izazivanja [[remisija|remisije]], radioterapija ili [[transplantacija krvotvornih matičnih ćelija|transplantacija matičnih ćelija]]. Specifične [[mutacija|genetičke mutacije]] prisutne u ćelijama raka mogu voditi terapiju , kao i odrediti prognozu koliko dugo će ta osoba preživjeti. == Znaci i simptomi == [[slika:AMLCase-66.jpg|thumb|upright=1.4| Otečene desni zbog infiltracije ćelijama leukemije kod osobe sa AML]] Većina znakova i simptoma AML-a uzrokovana je istiskivanjem prostora za razvoj normalnih krvnih ćelija u [[koštana srž|koštanoj srži]].<ref name=HOFFBRAND2016>{{Cite book|last=Hoffbrand|first=A. V. |title=Hoffbrand's essential haematology|date=2016|author2=P. A. H. Moss|isbn=978-1-118-40867-4|edition=Seventh |location=Chichester, West Sussex|oclc=909538759|pages=148–149|chapter=13. Acute myeloid leukaemia|ref={{harvid|Hoffbrand's|2016}}}}</ref> Nedostatak normalne proizvodnje bijelih krvnih ćelijaa čini ljude osjetljivijima na [[infekcije]].<ref name=WILLIAMS2021>{{Cite book |title=Williams hematology|date=2021 |editor=Kenneth Kaushansky |editor2=Marshall A. Lichtman |editor3=Josef T. Prchal |editor4=Marcel Levi |editor5=Linda J. Burns |editor6=David C. Linch|isbn=978-1-260-46413-9|edition=Tenth |location=New York |publisher=McGraw Hill |oclc=1176325543|chapter=Acute myelogenous leukaemia}}</ref> Nizak broj crvenih krvnih zrnaca ([[anemija]]) može uzrokovati [[umor]], [[bljedilo]], [[otežano disanje]] i [[lupanje srca]]. Nedostatak [[trombocit]]a može dovesti do [[Modrica|lahkih modrica]], krvarenja iz nosa ([[epistaksa]]), malih krvnih sudova na koži ([[petehije]]) ili desni ili [[krvarenja]] od manje ozljede. Drugi simptomi mogu uključivati [[groznica|groznicu]], [[umor]]) gori od onoga što se može pripisati samo anemiji, [[gubitak težine]] i [[hrana|gubitak apetita]]. Može se javiti [[Splenomegalija|povećanje slezene]], ali je tipski blago i [[simtom|asimptomsko]]. [[limfadenopatija|Oticanje limfnih čvorova]] je rijetko kod većine tipova AML -a, osim za [[Akutna mijelomonocitna leukemija|AMML]]. [[Koža]] može biti zahvaćena u obliku ''[[leukemia cutis]]''; [[Sweetov sindrom|Sweetovog sindroma]] ili nespecifični nalazi ravnih [[lezija]] ([[makula]]), povišene lezije [[papule]]), ''[[pioderma gangrenosum]]'' i [[vaskulitis]]. Neki ljudi sa AML-om mogu osjetiti oticanje [[desni]], zbog infiltracije leukemijsih ćelija u tkivo. Moguća je ali rjeđa uključenost drugih dijelova tijela, poput [[probavni trakt|gastrointestinalnog]] i [[respiratorni sistem|dišnog trakta]]. Jedno područje koje ima posebnu važnost za liječenje je postoji li zahvaćenost [[moždana ovojnica|moždanih ovojnica]] u [[CNS|centralnom nervnoom sistemu]]. == Faktori rizika == Većina slučajeva SPN nema izloženost identificiranim faktorima rizika.<ref name=PRIMER2016>{{Cite journal|last1=Khwaja|first1=Asim|last2=Bjorkholm|first2=Magnus|last3=Gale|first3=Rosemary E.|last4=Levine|first4=Ross L.|last5=Jordan|first5=Craig T.|last6=Ehninger|first6=Gerhard|last7=Bloomfield|first7=Clara D.|last8=Estey|first8=Eli|last9=Burnett|first9=Alan|last10=Cornelissen|first10=Jan J.|last11=Scheinberg|first11=David A.|date=22. 12. 2016|title=Acute myeloid leukaemia|url=http://www.nature.com/articles/nrdp201610|journal=Nature Reviews Disease Primers|language=en|volume=2|issue=1|pages=16010|doi=10.1038/nrdp.2016.10|pmid=27159408|s2cid=4028327|issn=2056-676X}}</ref>{{{sfn| Harrison's | 2018 | p = 739}} S tim u vezi, identifikovani su brojni faktori rizika za razvoj AML-a . To uključuje druge poremećaje krvi, [[Toksičnost|hemijske izloženosti]], [[ionizirajuće zračenje]] i [[Genetički poremećaj|genetičke faktore rizika]]. Tamo gdje je poznato definirano izlaganje prošloj hemoterapiji, radioterapiji, toksinu ili hematološkom malignomu, to se naziva ''sekundarna AML''. == Genetika == Većina slučajeva AML nastaje spontano, ali postoje i neke [[mutacije]] povezane s povećanim rizikom. {{sfn|Harrison's|2018|p=739}} Nekoliko [[urođena bolest|urođenih]] stanja povećava rizik od leukemije; najčešći je [[Downov sindrom]], s drugim rjeđim stanjima uključujući [[Fanconijeva anemija|Fankonijevu anemiju]], [[Bloomov sindrom]] i [[ataksija-telangiektazija|ataksiju-telangiektaziju]] (svi karakterizirani problemima s [[popravka DNK|popravkom DNK]]) i [[Kostmannov sindrom]].{{sfn|Harrison's|2018|p=740}} == Dijagnoza== [[Slika:Myeloblast with Auer rod smear 2010-01-27.JPG|thumb|upright=1.4|[[Koštanna srž]]: mijeloblasti sa Auerovim štapićima u AML-u]] [[Potpuna krvna slika]], sa [[analiza krvi|analizama krvi]], jedan je od početnih koraka u dijagnostici AML-a. Može otkriti i višak [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca ([[leukocitoza]]) ili smanjenje ([[leukopenija]]), i nizak broj crvenih krvnih zrnaca]] ([[anemija]]) i nizak broj [[trombocit]]a ([[trombocitopenija]]). {{sfn|Harrison's|2018|p=743}}[[Krvni razmaz]] može pokazati leukemijske ćelije blasta.{{sfn|Harrison's|2018|p=743}} Uključivanja unutar ćelija zvanih [[Auerovi štapići]], kada se vide, čine dijagnozu vrlo vjerojatnom.{{sfn|Harrison's|2018|p=743}} Za konačnu dijagnozu potrebna je [[pretraga koštane srži|aspiracija koštane srži i biopsija]].{{sfn|Hoffbrand's|2016|pp=146-7}} [[Koštana srž]] se pregledava pod [[mikroskop|svjetlosnom mikroskopijom]], kao i [[protočna citometrija]], kako bi se dijagnosticirala prisutnost leukemije i AML razlikovala od drugih tipova leukemije (npr. [[akutna limfoblastna leukemija]]) i pružiti informacije o tome koliko su zahvaćene ćelije zrele ili nezrele koje mogu pomoći u klasifikaciji podtipa bolesti.{{sfn|Hoffbrand's|2016|pp=146-7}} Uzorak srži ili krvi obično se također testira i na [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]] pomoću rutinska [[citogenetika|citogenetičke pretrage]] ili [[FISH|fluorescentnom hibridizacijom ''in situ'']]. Genetičke studije se također mogu izvesti radi traženja specifičnih mutacija u genima kao što su '' [[FLT3]] '', [[nukleofosmin]] i '' [[CD117|KIT]] '', što može uticati na ishod bolest.<ref>{{cite journal | vauthors = Baldus CD, Mrózek K, Marcucci G, Bloomfield CD | title = Clinical outcome of de novo acute myeloid leukaemia patients with normal cytogenetics is affected by molecular genetic alterations: a concise review | journal = British Journal of Haematology | volume = 137 | issue = 5 | pages = 387–400 | date = juni 2007 | pmid = 17488484 | doi = 10.1111/j.1365-2141.2007.06566.x | s2cid = 30419482 }}</ref> Citohemijsko obojenja na razmazima krvi i koštane srži korisna su za razlikovanje AML-a od ALL-a i za potklasifikaciju AML-a. Kombinacija [[mijeloperoksidaza|mijeloperoksidaze]] ili [[sudanska crna|sudanske crne]] boje i nespecifične esterazne mrlje pružit će željene informacije u većini slučajeva. Reakcije sa mijeloperoksidazo, ili sudanskom crnom su najkorisnije za utvrđivanje identiteta AML i njegovo razlikovanje od ALL. Nespecifična [[esteraza|esterazna]] mrlja koristi se za identifikaciju monocitne komponente u AML-ima i za razlikovanje slabo diferencirane [[monoblastna leukemija|monoblastne leukemije]] od ALL.<ref name=Vardiman>{{cite journal | vauthors = Vardiman JW, Harris NL, Brunning RD | title = The World Health Organization (WHO) classification of the myeloid neoplasms | journal = Blood | volume = 100 | issue = 7 | pages = 2292–302 | date = oktobar 2002 | pmid = 12239137 | doi = 10.1182/blood-2002-04-1199 | s2cid = 9413654 }}</ref> == Patofiziologija == [[slika:Diagram showing the cells in which AML starts CRUK 297.svg|thumb|upright=1.4|Dijagram ćelija AML-e u razvoju]] Maligna ćelija u AML je [[mijeloblast]]. U normalnom razvoju krvnih ćelija ([[hematopoeza|hematopoezi]]), mijeloblast je nezreli prekursor mijeloidnih bijelih krvnih zrnaca; normalni mijeloblast sazrijet će u bijela krvna zrnca kao što su [[eozinofili]], [[bazofili]], [[neutrofili]] ili [[monociti]]. U AML-u, međutim, jedan mijeloblast akumulira genetičke promjene koje zaustavljaju sazrijevanje, povećavaju njegovu [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] i štite od programirane ćelijske smrti ([[apoptoze]]).{{sfn|Hoffbrand's|2016|pp=146-7}} Mnogo raznolikosti i heterogenosti AML-a je zato što se leukemijska transformacija može dogoditi na više različitih koraka na putu [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]].{{sfn|Hoffbrand's| 2016|pp=146-7}} Genetičke abnormalnosti ili stadij u kojem je diferencijacija zaustavljena dio modernih klasifikacionih sistema.{{sfn|Harrison's |2018|p=742}} Specifične [[citogenetika|citogenetičke]] abnormalnosti mogu se naći kod mnogih ljudi sa AML; tipovi [[hromosomska mutacija|hromosomskih abnormalnosti]] često imaju [[prognoza|prognostičku]] važnost.{{sfn|Harrison's|2018|p=742}} Hromosomska [[translokacija (genetika)|translokacije]] kodiraju abnormalne [[fuzijski protein|fuzijske proteine]] , obično [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]] čija promijenjena svojstva mogu uzrokovati "zaustavljanje diferencijacije".<ref>{{cite book| veditors = Greer JP, Foerster J, Lukens JN, Rogers GM, Paraskevas F, Glader BE |title= Wintrobe's Clinical Hematology| url = https://archive.org/details/wintrobesclinica0002unse_j4p8 |edition=11th|location=Philadelphia|publisher= Lippincott, Williams, and Wilkins|year= 2004|pages=[https://archive.org/details/wintrobesclinica0002unse_j4p8/page/2045 2045]–2062|isbn=978-0-7817-3650-3 }}</ref> Naprimjer, u APL-u, t (15; 17) translokacija proizvodi PML-RARA fuzijski protein koji se veže za retinoinsku kiselinu, receptorski element u [[Promotor (genetika)|promotorima]] nekoliko mijeloidnih specifičnih gena i inhibira mijeloidnu diferencijaciju.{{sfn|Harrison's|2018|p=741}} == Prognoza == [[slika:Survival curve by age at diagnosis - cancer seer gov - faststats.jpg|thumb|upright=1.4| Očekivano preživljavanje nakon dijagnosticiranja akutne mijeloidne leukemije u Sjedinjenim Državama]] [[slika:9;11.rhyax.jpg|thumb|upright=1.4|[[Hromosomska translokacija]] (9; 11), povezana sa AML]] Više faktora utiče na prognozu AML -a, uključujući prisutnost specifičnih mutacija i osobu s godinama AML-a. U Sjedinjenim Državama između 2011. i 2016. godine, medijana preživljavanja osobe sa AML -om bila je 8,5 mjeseci, pri čemu je petogodišnje preživljavanje iznosilo 24%. Ovo opada s godinama, a lošija prognoza povezana je za starije od 65 godina, a najlošija prognoza za one od 75 do 84 godine. Od 2001. godine stope izlječenja u kliničkim ispitivanjima kretale su se od 20 do 45%;<ref>{{cite journal | vauthors = Cassileth PA, Harrington DP, Appelbaum FR, et al | title = Chemotherapy compared with autologous or allogeneic bone marrow transplantation in the management of acute myeloid leukemia in first remission | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 339 | issue = 23 | pages = 1649–56 | date = decembar 1998 | pmid = 9834301 | doi = 10.1056/NEJM199812033392301 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Matthews JP, Bishop JF, Young GA, et al | title = Patterns of failure with increasing intensification of induction chemotherapy for acute myeloid leukaemia | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-haematology_2001-06_113_3/page/727 | journal = British Journal of Haematology | volume = 113 | issue = 3 | pages = 727–36 | date = juni 2001 | pmid = 11380464 | doi = 10.1046/j.1365-2141.2001.02756.x | s2cid = 34233226 }}</ref> iako klinička ispitivanja često uključuju samo mlađe osobe i one sposobne podnijeti agresivne terapije. Ukupna stopa izliječenja za sve osobe sa AML -om (uključujući starije osobe i one koje ne podnose agresivnu terapiju) vjerovatno je niža. Stope izlječenja za APL mogu biti i do 98%.<ref>{{cite journal | vauthors = Sanz MA, Lo Coco F, Martín G, et al | title = Definition of relapse risk and role of nonanthracycline drugs for consolidation in patients with acute promyelocytic leukemia: a joint study of the PETHEMA and GIMEMA cooperative groups | journal = Blood | volume = 96 | issue = 4 | pages = 1247–53 | date = august 2000 | pmid = 10942364 | url = http://bloodjournal.hematologylibrary.org/cgi/content/full/96/4/1247 | access-date = 17. 3. 2008 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20100527064934/http://bloodjournal.hematologylibrary.org/cgi/content/full/96/4/1247 | archive-date = 27. 5. 2010 }}</ref> Relaps je uobičajen, a prognoza je različita. Mnoge od najvećih bolnica za rak imaju pristup kliničkim ispitivanjima koja se mogu koristiti u refraktornoj ili recidivirajućoj bolesti. Drugi metod koji se sve bolje razvija je transplantacija [[matične ćelije|matičnih ćelija]] ili [[koštana srž|koštane srži]]. Transplantacije se često mogu koristiti kao šansa za izlječenje kod pacijenata koji imaju citogenetičku osnovu visokog rizika ili kod onih koji su recidivirali. Iako postoje dva glavna tiša [[transplantacija]] (alogene i autologne), pacijenti s AML-om imaju veću vjerovatnoću da će se podvrgnuti alogenskim transplantacijama zbog kompromitirane koštane srži i ćelijske prirode njihove bolesti. == Epidemiologija== AML je relativno rijedak rak. Godine u Sjedinjenim Državama bilo je 19.950 novih slučajeva 2016.<ref>{{cite book|last3=Kasper|first3=Dennis|last2=Fauci|first2=Anthony|last5=Longo|first5=Dan|first4=Stephen|last4=Hauser|last1=Jameson|first1=J.|last6=Loscalzo|first6=Joseph|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|url=https://archive.org/details/harrisonsprincip0001unse_d2c8_20thedi|date=2018|publisher=McGraw-Hill Professional|isbn=9781259644030|edition=20|ref={{harvid|Harrison's|2018}}}}</ref> AML čini 1,2% svih smrtnih slučajeva od raka u Sjedinjenim Državama.{{sfn|Harrison's|2018|p=739}} T Učestalost AML -a raste s godinama i varira od zemlje do zemlje.<ref name=EPIDEMIOLOGY2019>{{Cite journal|last1=Shallis|first1=Rory M.|last2=Wang|first2=Rong|last3=Davidoff|first3=Amy|last4=Ma|first4=Xiaomei|last5=Zeidan|first5=Amer M.|date=juli 2019|title=Epidemiology of acute myeloid leukemia: Recent progress and enduring challenges|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0268960X18301395|journal=Blood Reviews|language=en|volume=36|pages=70–87|doi=10.1016/j.blre.2019.04.005|pmid=31101526}}</ref> Prosečna starost pri dijagnozi AML-e varira između 63 i 71 godine u UK, Kanadi, Australiji i Švedskoj, u poređenju sa 40 - 45 godina u Indiji, Brazilu i Alžiru. AML čini oko 90% svih akutnih [[leukemija]] kod odraslih, ali je rijetka kod djece.<ref name="cancerstats">{{cite journal | vauthors = Jemal A, Thomas A, Murray T, Thun M | title = Cancer statistics, 2002 | journal = Ca | volume = 52 | issue = 1 | pages = 23–47 | year = 2002 | pmid = 11814064 | doi = 10.3322/canjclin.52.1.23 | s2cid = 5659023 }}</ref> Stopa „AML-e povezane s terapijom“ (to jest AML-e uzrokovane prethodnom hemoterapijom) raste; bolesti povezane s terapijom čine oko 10–20% svih slučajeva AML-e.<ref>{{cite journal | vauthors = Leone G, Mele L, Pulsoni A, Equitani F, Pagano L | title = The incidence of secondary leukemias | journal = Haematologica | volume = 84 | issue = 10 | pages = 937–45 | date = oktobar 1999 | pmid = 10509043 | url = http://www.haematologica.org/cgi/reprint/84/10/937 | access-date = 13. 10. 2021 | archive-date = 2. 10. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111002154823/http://www.haematologica.org/cgi/reprint/84/10/937 | url-status = dead }}</ref> AML-a je nešto češća kod muškaraca, s omjerom muškaraca i žena od 1,3: 1.<ref>{{cite journal | vauthors = Greenlee RT, Hill-Harmon MB, Murray T, Thun M | title = Cancer statistics, 2001 | journal = Ca | volume = 51 | issue = 1 | pages = 15–36 | year = 2001 | pmid = 11577478 | doi = 10.3322/canjclin.51.1.15 | s2cid = 22441565 }}</ref> Učestalost se također razlikuje po etničkoj pripadnosti, pri čemu su [[kavkazoidi]] imali veću zabilježenu incidenciju, a najmanju zabilježenu incidencu imali su stanovnici Pacifičkih otoka i domaći Alaksani. AML-a je nešto češća kod muškaraca, koji imavu 1,2 - 1,6 puta vću vjerovatnoću da će imatiti AML-u tokom svog života. AML čini 34% svih slučajeva leukemije u Velikoj Britaniji, a oko 2.900 ljudi je dijagnosticirano u 2011..<ref>{{cite web|title=Acute myeloid leukaemia (AML) statistics |url=http://www.cancerresearchuk.org/cancer-info/cancerstats/types/leukaemia-aml/ |website=Cancer Research UK|access-date=27. 10. 2014}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.cancer.gov/types/leukemia/hp/child-aml-treatment-pdq PDQ statement on AML for health professionals] at [[NCBI|National Cancer Institute]] [[Kategorija:Akutna mijeloidna leukemija| ]] [[Kategorija:Leukemije]] e8s1ea52h86z7syjn81bd0bbfdko0ht 0 489135 3671832 3645907 2024-12-09T07:37:45Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671832 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=khaki | slika = Polio.jpg | slika_alt = TEM [[mikrografija]] poliovirusnih viriona: skala 50 nm. | slika_opis = [[Transmisijski elektronski mikroskop|TEM]] [[mikrografija]] poliovirusnog [[Virus|viriona]]; skala (bijela): 50 nm | slika2 = Polio-3-chains.png | slika2_opis = Kapsida poliovirusa tipa 3, obojeni bočni lanci proteina | regnum = [[Virusi]] | phylum = [[Enterovirusi]] | classis = [[Enterovirusi]] |ordo=RNK virusi | familia = ''Picornaviridae'' | vrsta = Enterovirus C | virus = Virus poliomijelitisa | razdioba_stepen= Serotipovi | razdioba= *''PV-1'' (''[[Poliovirus-1]]'') *''PV-2'' (''[[Poliovirus-2]]'') *''PV-3'' (''[[Poliovirus-3]]'') }} '''Poliovirus''', uzročnik [[poliomijelitis]]a (također poznat kao poliomijelitis), je serotip [[vrste]] ''[[Enterovirus C]]'', u [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Picornaviridae]]''.<ref name="Sherris">{{cite book |veditors=Ryan KJ, Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology |url=https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3 | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | isbn = 978-0-8385-8529-0|page= }}</ref> Postoje tri serotipa poliovirusa: tipovi 1, 2 i 3. Poliovirus sastoji se od [[RNK]] [[genom]]a i [[protein]]ske [[kapsida|kapside]]. Genom je jednolančana RNK pozitivnog smisla (+ssRNK) dug oko 7500 [[nukleotid]]a.<ref name="Hogle">{{cite journal | vauthors = Hogle JM | title = Poliovirus cell entry: common structural themes in viral cell entry pathways | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 56 | pages = 677–702 | year = 2002 | pmid = 12142481 | pmc = 1500891 | doi = 10.1146/annurev.micro.56.012302.160757 }}</ref> Virusna čestica je prečnika oko 30 [[nanometar|nm]], sa [[ikosaedrana simetrija|ikosaedarnom simetrijom]]. Zbog svog kratkog genoma i jednostavnog sastava – samo RNK i [[virusna ovojnica|bez omotača]] ikosaedarskog proteinskog omotača koji ga [[kapsida|inkapsulira]], poliovirus se naširoko smatra najjednostavnijim značajnim virusom.<ref name="Goodsell">{{cite book | vauthors = Goodsell DS |title=The machinery of life |publisher=Copernicus |location=New York |year=1998 |isbn=978-0-387-98273-1 |page=}}{{page?|date=august 2021}}</ref> Poliovirus su prvi izolovali [[Karl Landsteiner]] i [[Erwin Popper]], 1909.<ref name="Paul_1971">{{cite book | vauthors = Paul JR |title=A History of Poliomyelitis | url = https://archive.org/details/historyofpoliomy0000paul |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn |year=1971 |isbn=978-0-300-01324-5 | series = (Yale studies in the history of science and medicine)|page=}}{{page?|date=august 2021}}</ref> Struktura virusa je prvi put razjašnjena 1958., pomoću difrakcije [[X-zrake|rendgenskih zraka]] u timu na Birkbeck College pod vođstvom [[Rosalind Franklin]],<ref>{{cite web |title=Behind the picture: Rosalind Franklin and the polio model |url=http://www.insight.mrc.ac.uk/2013/07/24/behind-the-picture-rosalind-franklin-and-the-polio-model/#more-2575 |publisher=Medical Research Council |access-date=4. 9. 2019 |date=14. 3. 2019 |archive-date=30. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030132842/https://www.insight.mrc.ac.uk/2013/07/24/behind-the-picture-rosalind-franklin-and-the-polio-model/#more-2575 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite book |last1=Maddox |first1=Brenda | name-list-style = vanc |title=Rosalind Franklin: The Dark Lady of DNA |year=2003 |page= 296 |publisher=Harper Collins |location=London |isbn=0-00-655211-0 |url=https://books.google.com/books?id=YbTh44KfkPIC}}</ref> pokazujući da virus dječje paralize ima ikosaedarsku simetriju.<ref>{{cite book |last1=Brown |first1=Andrew | name-list-style = vanc |title=J.D. Bernal: The Sage of Science |year=2007 |publisher=Oxford University Press |pages= 359–61 |location=New York |isbn=978-0-19-920565-3}}</ref> Godine 1981. dva različita tima istraživača objavila su [[genom]] poliovirusa: [[Vincent Racaniello]] i [[David Baltimore]] na ''Massachusetts Institute of Technology'' (MIT)<ref name="Racaniello1981">{{cite journal | vauthors = Racaniello VR, Baltimore D | title = Molecular cloning of poliovirus cDNA and determination of the complete nucleotide sequence of the viral genome | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 78 | issue = 8 | pages = 4887–91 | date = august 1981 | pmid = 6272282 | pmc = 320284 | doi = 10.1073/pnas.78.8.4887 | bibcode = 1981PNAS...78.4887R | doi-access = free }}</ref> i [[Naomi Kitamura]] i [[Eckard Wimmer]] na ''Stony Brook University''.<ref name="Kitamura">{{cite journal | vauthors = Kitamura N, Semler BL, Rothberg PG, Larsen GR, Adler CJ, Dorner AJ, Emini EA, Hanecak R, Lee JJ, van der Werf S, Anderson CW, Wimmer E | display-authors = 6 | title = Primary structure, gene organization and polypeptide expression of poliovirus RNA | journal = Nature | volume = 291 | issue = 5816 | pages = 547–53 | date = juni 1981 | pmid = 6264310 | doi = 10.1038/291547a0 | bibcode = 1981Natur.291..547K | s2cid = 4352308 }}</ref> Trodimenzijsku strukturu poliovirusa odredio je 1985. godine [[James Hogle]] u ''Scripps Research Institute'' koristeći [[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]].<ref name="Hogle1985">{{cite journal | vauthors=Hogle JM, Chow M, Filman DJ | title = Three-dimensional structure of poliovirus at 2.9 A resolution | url=https://archive.org/details/sim_science_1985-09-27_229_4720/page/1358 | journal = Science | volume = 229 | issue = 4720 | pages = 1358–65 | date = 27 Sep 1985 | doi = 10.1126/science.2994218 | pmid = 2994218 }}</ref> Poliovirus je jedan od najbolje okarakteriziranih virusa i postao je koristan model sistema za razumijevanje biologije [[RNK virusi|RNK virusa]]. == Replikacijski ciklus == [[slika:Poliovirus life cycle.png|thumb|upright=1.5|right| Ciklus replikacije poliovirusa započinje vezivanjem na ćelijski površinski receptor CD155 (1).<br> Virion formira poru u ćelijskoj membrani kroz koju se virusna RNK oslobađa u citoplazmu (2). <br>Translacija virusne RNK se odvija putem IRES-posredovanog mehanizma (3). Poliprotein se cijepa, dajući zrele virusne proteine (4). RNK pozitivnog smisla služi kao šablon za komplementarnu sintezu negativnog lanca, proizvodeći dvolančani replikativni oblik (RF) RNK (5). Mnogo pozitivnih kopija RNK proizvodi se iz jednog negativnog lanca (6). Novosintetizovane molekule RNK pozitivnog smisla mogu poslužiti kao šabloni za translaciju više virusnih proteina (7) ili mogu biti zatvorene u kapsidu (8), koji na kraju stvara potomačke virione. Liza inficirane ćelije rezultira oslobađanjem viriona infektivnog potomstva (9).<ref name="DeJesus">{{cite journal | vauthors = De Jesus NH | title = Epidemics to eradication: the modern history of poliomyelitis | journal = Virology Journal | volume = 4 | issue = 1 | pages = 70 | date = juli 2007 | pmid = 17623069 | pmc = 1947962 | doi = 10.1186/1743-422X-4-70 }}</ref>]] Poliovirus inficira ljudske ćelije vezujući se za receptor sličan [[imunoglobulin]]u, [[CD155]] (također poznat kao receptor poliovirusa ili PVR)<ref name="Mendelsohn">{{cite journal | vauthors = Mendelsohn CL, Wimmer E, Racaniello VR | title = Cellular receptor for poliovirus: molecular cloning, nucleotide sequence, and expression of a new member of the immunoglobulin superfamily | journal = Cell | volume = 56 | issue = 5 | pages = 855–65 | date = mart 1989 | pmid = 2538245 | doi = 10.1016/0092-8674(89)90690-9 | s2cid = 44296539 }}</ref><ref name="He">{{cite journal | vauthors = He Y, Mueller S, Chipman PR, Bator CM, Peng X, Bowman VD, Mukhopadhyay S, Wimmer E, Kuhn RJ, Rossmann MG | display-authors = 6 | title = Complexes of poliovirus serotypes with their common cellular receptor, CD155 | journal = Journal of Virology | volume = 77 | issue = 8 | pages = 4827–35 | date = april 2003 | pmid = 12663789 | pmc = 152153 | doi = 10.1128/JVI.77.8.4827-4835.2003 }}</ref> on the cell surface.<ref name="Dunnebacke">{{cite journal | vauthors = Dunnebacke TH, Levinthal JD, Williams RC | title = Entry and release of poliovirus as observed by electron microscopy of cultured cells | journal = Journal of Virology | volume = 4 | issue = 4 | pages = 505–13 | date = oktobar 1969 | pmid = 4309884 | pmc = 375900 | doi = 10.1128/JVI.4.4.505-513.1969 }}</ref> Interakcija poliovirusa i CD155 olakšava ireverzibilnu konformacijsku promjenu virusne čestice neophodne za ulazak virusa.<ref name="Kaplan">{{cite journal | vauthors = Kaplan G, Freistadt MS, Racaniello VR | title = Neutralization of poliovirus by cell receptors expressed in insect cells | journal = Journal of Virology | volume = 64 | issue = 10 | pages = 4697–702 | date = oktobar 1990 | pmid = 2168959 | pmc = 247955 | doi = 10.1128/JVI.64.10.4697-4702.1990 }}</ref><ref name="Gomez">{{cite journal | vauthors = Gómez Yafal A, Kaplan G, Racaniello VR, Hogle JM | title = Characterization of poliovirus conformational alteration mediated by soluble cell receptors | journal = Virology | volume = 197 | issue = 1 | pages = 501–05 | date = novembar 1993 | pmid = 8212594 | doi = 10.1006/viro.1993.1621 }}</ref> Nakon vezivanja za [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] domaćina, smatralo se da se ulazak virusne [[nukleinske kiseline]] događa na jedan od dva načina: putem formiranja [[Akvaporin|pore]] u [[plazmamembrana|plazmamebrani]] kroz koju se zatim RNK „ubrizgan” u [[citoplazma|citoplazmu]] ćeliju domaćina ili putem unosa virusa [[endocitoza|endocitozno]] posredovanim receptorom.<ref name="Mueller">{{cite journal | vauthors = Mueller S, Wimmer E, Cello J | title = Poliovirus and poliomyelitis: a tale of guts, brains, and an accidental event | journal = Virus Research | volume = 111 | issue = 2 | pages = 175–93 | date = august 2005 | pmid = 15885840 | doi = 10.1016/j.virusres.2005.04.008 }}</ref> Recent experimental evidence supports the latter hypothesis and suggests that poliovirus binds to CD155 and is taken up by endocytosis. Immediately after internalization of the particle, the viral RNA is released.<ref name="Brandenburg">{{cite journal | vauthors = Brandenburg B, Lee LY, Lakadamyali M, Rust MJ, Zhuang X, Hogle JM | title = Imaging poliovirus entry in live cells | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 7 | pages = e183 | date = juli 2007 | pmid = 17622193 | pmc = 1914398 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050183 }}</ref> Poliovirus je pozitivnolančani [[RNK virus]]. Dakle, [[genom]] zatvoren unutar virusne čestice može se koristiti kao [[iRNK]] i odmah [[translacija (biologija)|prevesti]] u ćeliji domaćina. Prilikom ulaska, virus otima ćelijski translacijski mehanizam, uzrokujući inhibiciju sinteze ćelijskih proteina u korist proizvodnje proteina specifične za virus.<ref name="pmid13965389">{{cite journal | vauthors = Attardi G, Smith J | title = Virus specific protein and a ribo-nucleic acid associated with ribosomes in poliovirus infected HeLa cells | journal = Cold Spring Harbor Symposia on Quantitative Biology | volume = 27 | pages = 271–92 | date = 1962 | pmid = 13965389 | doi = 10.1101/SQB.1962.027.001.026 }}</ref> Za razliku od [[iRNK]] ćelije domaćina, [[Pet primarnih neprevedenih regiona|5'&nbsp;kraj]] [[RNK]] poliovirusa je izuzetno duga—preko 700 nukleotida—i visoko strukturirana. Ovo područje virusnog genoma naziva se [[interno ulazno mjesto ribosoma]] (IRES). Ta regija sastoji se od mnogih [[sekundarna struktura|sekundarnih struktura]] i tri ili četiri domena. Domen 3 je samosavijući RNK element koji sadrži konzervirane strukturne motive u različitim stabilnim petljama drške koje su povezane s dva četverosmjerna spoja. Kako se IRES sastoji od mnogih domena, ovi se sami sastoje od mnogih petlji koje doprinose modificiranom prevođenju bez 5' krajnjeg poklopca otimanjem [[ribosom]]a. Interakcijska petlja domena 3 poznata je kao GNRA tetrapetlja. Ostaci [[adenozin]]a A180 i A181 u sekvenci GUAA tetrapetlje formiraju [[vodikove veze]] putem nekanonskih interakcija uparivanja baza sa parovima baza receptora C230/G242, odnosno G231/C241.<ref>{{cite journal | vauthors = Lozano G, Fernandez N, Martinez-Salas E | title = Modeling Three-Dimensional Structural Motifs of Viral IRES | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 428 | issue = 5 Pt A | pages = 767–76 | date = februar 2016 | pmid = 26778619 | doi = 10.1016/j.jmb.2016.01.005 }}</ref> [[Genske mutacije]] u ovoj regiji sprečavaju proizvodnju virusnih proteina.<ref name="Chen">{{cite journal | vauthors = Chen CY, Sarnow P | title = Initiation of protein synthesis by the eukaryotic translational apparatus on circular RNAs | journal = Science | volume = 268 | issue = 5209 | pages = 415–17 | date = april 1995 | pmid = 7536344 | doi = 10.1126/science.7536344 | bibcode = 1995Sci...268..415C }}</ref><ref name="Pelletier">{{cite journal | vauthors = Pelletier J, Sonenberg N | title = Internal initiation of translation of eukaryotic mRNA directed by a sequence derived from poliovirus RNA | journal = Nature | volume = 334 | issue = 6180 | pages = 320–25 | date = juli 1988 | pmid = 2839775 | doi = 10.1038/334320a0 | bibcode = 1988Natur.334..320P | s2cid = 4327857 }}</ref><ref name="Jang">{{cite journal | vauthors = Jang SK, Kräusslich HG, Nicklin MJ, Duke GM, Palmenberg AC, Wimmer E | title = A segment of the 5' nontranslated region of encephalomyocarditis virus RNA directs internal entry of ribosomes during in vitro translation | journal = Journal of Virology | volume = 62 | issue = 8 | pages = 2636–43 | date = august 1988 | pmid = 2839690 | pmc = 253694 | doi = 10.1128/JVI.62.8.2636-2643.1988 }}</ref> The first IRES to be discovered was found in poliovirus RNA.<ref>{{cite book| first1 = John | last1 = Carter | first2 = Venetia A. | last2 = Saunders | name-list-style = vanc |title=Virology: Principles and Applications|url=https://books.google.com/books?id=EKRgZCdr-74C&pg=PA4|year=2007|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-02386-0|page=4}}</ref> [[Informacijska RNK]] poliovirusa prevodi se kao jedan dugi [[polipeptid]]. Ovaj polipeptid se zatim autocijepa internim [[proteaza]]ma u oko 10 pojedinačnih virusnih proteina. Ne dešavaju se svi rascjepi sa istom efikasnošću. Stoga, količine proteina proizvedenih cijepanjem polipeptida variraju: naprimjer, proizvode se manje količine 3D^pol od onih kapsidnih proteina, VP1–4.<ref name="John Wiley & Sons">{{cite book| first1 = John | last1 = Carter | first2 = Venetia A. | last2 = Saunders | name-list-style = vanc |title=Virology: Principles and Applications|url=https://books.google.com/books?id=EKRgZCdr-74C&pg=PA165|date=2007|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-02386-0|page=165}}</ref><ref>{{Cite book|title=Viruses: Biology, Applications, and Control |url=https://archive.org/details/virusesbiologyap0000harp |last=Harper |first=David R. | name-list-style = vanc |publisher=Garland Science|year=2012|isbn=978-0-8153-4150-5|location=The United States of America|page=}}{{page?|date=august 2021}}</ref> These individual viral proteins are:<ref name = Goodsell /><ref>{{cite web|title=Poliomyelitis|publisher=Brown University|url= http://www.brown.edu/Courses/Bio_160/Projects2000/Polio/TableofContents.html|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20070222133944/http://www.brown.edu/Courses/Bio_160/Projects2000/Polio/TableofContents.html|archive-date=22. 2. 2007}}</ref> [[slika:Poliovirus genome.png|thumb|right|upright=1.5| Genomska struktura poliovirusa tipa 1<ref name=DeJesus/>]] *3D^pol, [[RNK ovisna RNK-polimeraza]] čija je funkcija da napravi više kopija virusnog RNK genoma *2A^pro i 3C^pro/3CD^pro, [[proteaze]] koje cijepaju virusni polipeptid *[[VPg]] (3B), mali protein koji veže virusnu RNK i neophodan je za sintezu RNK pozitivnog i negativnog lanca virusa *2BC, 2B, 2C (na [[ATPaza|ATPazi]])<ref>{{cite book| first1 = John | last1 = Carter | first2 = Venetia A. | last2 = Saunders | name-list-style = vanc |title=Virology: Principles and Applications|url=https://books.google.com/books?id=EKRgZCdr-74C&pg=PA164|date=2007|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-02386-0|page=164}}</ref>'', 3AB, 3A, 3B'' proteini koji sadrže [[proteinski kompleks]] potreban za replikaciju virusa. *VP0, koji se dalje cijepa na VP2 i VP4, VP1 i VP3, proteine virusnog kapsida Nakon translacije, transkripcije i replikacije genoma koji uključuju jedan proces, ostvaruje se sinteza (+) RNK). Da bi se inficirajuća (+)RNK mogla replicirati, moraju biti transkribovane višestruke kopije (–)RNK i zatim korištene kao šabloni za sintezu (+)RNK. Replikativni intermedijari (RI), koji su asocijacija RNK molekula koji se sastoje od šablonske RNK i nekoliko rastućih RNK različite dužine, vide se u oba kompleksa replikacije za (–)RNK i (+)RNK. Za sintezu svakog negativnog i pozitivnog lanca RNK, kao [[prajmer]] VPg protein u poliovirusu djeluje RNK-ovisna [[RNK-polimeraza]] poliovirusa dodaje dva [[uracil]]ska [[nukleotid]]a (UU) VPg proteinu koristeći poli(A) rep na 3′-kraju +ssRNK genoma kao obrazac za sintezu antigenomske RNK negativnog lanca. Da bi se pokrenula ova sinteza – ssRNK, potreban je [[tirozin]]-hidroksil VPg. Ali za pokretanje sinteze pozitivnog lanca RNK potrebna je CRE-ovisna VPg uridililacija. To znači da se, kao [[prajmer]], još jednom koristi VPg. ali ovaj put dodaje dva uridin-trifosfata koristeći cis-djelujući element replikacije (CRE) kao šablon.<ref>{{cite book |last= Louten |first= Jennifer | name-list-style = vanc |chapter =Poliovirus |date=2016 |title =Essential Human Virology|url= https://archive.org/details/essentialhumanvi0000lout |pages=[https://archive.org/details/essentialhumanvi0000lout/page/257 257]–71|publisher=Elsevier |doi=10.1016/b978-0-12-800947-5.00014-4|isbn=978-0-12-800947-5}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Murray KE, Barton DJ | title = Poliovirus CRE-dependent VPg uridylylation is required for positive-strand RNA synthesis but not for negative-strand RNA synthesis | journal = Journal of Virology | volume = 77 | issue = 8 | pages = 4739–50 | date = april 2003 | pmid = 12663781 | pmc = 152113 | doi = 10.1128/JVI.77.8.4739-4750.2003 }}</ref> <!-- (cre) --> CRE poliovirusa identificiran je kao nepostignuta drška sa parom baza i konačna petlja koja se sastoji od 61 [[nukleotid]]a. CRE se nalazi u enterovirusima. To je visoko konzerviran sekundarni strukturni element RNK i smješten u poliproteinskoj [[kodirajuća regija|kodirajućoj regiji]] genoma. Kompleks se može translocirati u 5' regiju genoma koja nema aktivnost kodiranja, udaljenu najmanje 3,7 kb od početne lokacije. Ovaj proces može se odvijati bez negativnog uticaja na aktivnost. CRE kopije ne utiču negativno na replikaciju. Proces uridililacije VPg koji se odvija u CRE zahtijeva prisustvo 3CD^pro, protein koji se vezuje za RNK. Povezuje se sa CRE direktno i posebno. Zbog svog prisustva VPg može pravilno vezati CRE i primarna proizvodnja se odvija bez problema.<ref>{{cite journal | vauthors = Goodfellow IG, Kerrigan D, Evans DJ | title = Structure and function analysis of the poliovirus cis-acting replication element (CRE) | journal = RNA | volume = 9 | issue = 1 | pages = 124–37 | date = januar 2003 | pmid = 12554882 | doi = 10.1261/rna.2950603 | pmc = 1370376 }}</ref> Neki od molekula (+) RNK koriste se kao šabloni za dalju sintezu (–)RNK, neki funkcionišu kao iRNK, a neki su predodređeni da budu genomi potomačkog viriona.<ref name="John Wiley & Sons"/> U sklapanju novih virusnih čestica (tj. pakovanju potomačkih genoma u prokapsidu koji može preživjeti izvan ćelije domaćina), tj. uključujući:<ref>{{cite book| first1 = John | last1 = Carter | first2 = Venetia A. | last2 = Saunders | name-list-style = vanc |title=Virology: Principles and Applications|url=https://books.google.com/books?id=EKRgZCdr-74C&pg=PA165|date=2007|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-02386-0|pages=161, 165}}</ref> * Po pet kopija VP0, VP3 i VP1 čiji [[N-kraj]]evi i VP4 čine unutrašnju površinu kapsida, sastavljaju se u 'pentamer' i 12 pentamera formira prokapsidu. (Spoljna površina kapsida sastoji se od VP1, VP2, VP3; C krajevi VP1 i VP3 koji formiraju usjeke oko svakog vrha; otprilike u to vreme, 60 kopija VP0 se cijepa u VP4 i VP2.) * Svaka [[kapsida|prokapsida]] dobija kopiju virusnog [[genom]]a, sa VPg i dalje pričvršćenim na 5' kraju. Potpuno sastavljeni poliovirus [[ligaza|lizom]] napušta granice svoje ćelije domaćina<ref>{{cite book| first1 = John | last1 = Carter | first2 = Venetia A. | last2 = Saunders | name-list-style = vanc |title=Virology: Principles and Applications|url=https://books.google.com/books?id=EKRgZCdr-74C&pg=PA166|date=2007|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-02386-0|page=166}}</ref> 4 – 6 sati nakon iniciranja [[infekcije]] u [[kultura ćelija|kultiviranim ćelijama]] sisara.<ref name="Kew_2005">{{cite journal | vauthors = Kew OM, Sutter RW, de Gourville EM, Dowdle WR, Pallansch MA | title = Vaccine-derived polioviruses and the endgame strategy for global polio eradication | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 59 | pages = 587–635 | year = 2005 | pmid = 16153180 | doi = 10.1146/annurev.micro.58.030603.123625 | url = https://zenodo.org/record/1235033 }}</ref> Mehanizam oslobađanja virusa iz ćelije je nejasan,<ref name="Hogle" /> ali svaka umiruća ćelija može osloboditi do 10.000 poliomijelitisnih [[virion]]a.<ref name="Kew_2005" /> Drake je pokazao da poliovirus može podvrgnuti višestrukoj reaktivaciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Drake JW | title = Interference and multiplicity reactivation in polioviruses | journal = Virology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 244–64 | date = august 1958 | pmid = 13581529 | doi = 10.1016/0042-6822(58)90073-4 }}</ref> To jest, kada su poliovirusi ozračeni [[ultraljubičasto zračenje|UV svjetlom]] i ostavljeni da se podvrgnu višestrukim [[infekcija]]ma ćelija domaćina, održivo potomstvo moglo bi se formirati čak i pri dozama UV koje su inaktivirale virus u pojedinačnim infekcijama. Poliovirus može imati [[genetičke rekombinacije]] kada su najmanje dva virusna [[genom]]a prisutna u istoj ćeliji domaćinu. Kirkegaard i Baltimore<ref>{{cite journal | vauthors = Kirkegaard K, Baltimore D | title = The mechanism of RNA recombination in poliovirus | journal = Cell | volume = 47 | issue = 3 | pages = 433–43 | date = novembar 1986 | pmid = 3021340 | pmc = 7133339 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90600-8 }}</ref> predstavili su dokaz da [[RNK-ovisna RNK- polimeraza]] (RdRP) katalizira rekombinaciju mehanizmom izbora kopije u kojem se RdRP prebacuje između [[jednolančani RNK virus pozitivnog smisla|(+)ssRNK]] šablona tokom sinteze negativnog lanca . Čini se da je rekombinacija u RNK virusima adaptivni mehanizam za [[popravak DNK|popravku oštećenja]] [[genom]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Barr JN, Fearns R | title = How RNA viruses maintain their genome integrity | journal = The Journal of General Virology | volume = 91 | issue = Pt 6 | pages = 1373–87 | date = juni 2010 | pmid = 20335491 | doi = 10.1099/vir.0.020818-0 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bernstein H, Bernstein C, Michod RE | title = Sex in microbial pathogens | journal = Infection, Genetics and Evolution | volume = 57 | pages = 8–25 | date = januar 2018 | pmid = 29111273 | doi = 10.1016/j.meegid.2017.10.024 }}</ref> ==Porijeklo i serotipovi== Poliovirus je strukturno sličan ostalim ljudskim enterovirusima ([[koksakivirus]]i, [[ehovirus]]i i [[rinovirus]]i), koji također koriste molekule slične [[imunoglobulin]]u za prepoznavanje i ulazak u ćelije domaćina.<ref name= He/> [[filogenetika|Filogenetička]] analiza RNK i proteinskih sekvenci poliovirusa sugerira da je on možda evoluirao iz C-klastera [[Koksaki A virus]]a, [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], koji je nastao mutacijom unutar [[kapsida]].<ref>{{cite journal | vauthors = Jiang P, Faase JA, Toyoda H, Paul A, Wimmer E, Gorbalenya AE | title = Evidence for emergence of diverse polioviruses from C-cluster coxsackie A viruses and implications for global poliovirus eradication | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 104 | issue = 22 | pages = 9457–62 | date = maj 2007 | pmid = 17517601 | pmc = 1874223 | doi = 10.1073/pnas.0700451104 | bibcode = 2007PNAS..104.9457J | doi-access = free }}</ref> Distinktna [[specijacija]] poliovirusa je vjerovatno nastala kao posljedica promjene specifičnosti ćelijskog receptora unutarćelijske adhezijske molekule-1 (ICAM-1), koju koriste C-klaster Koksaki A virusi, do [[CD155 ]]; što dovodi do promjene u patogenosti i omogućava virusu da inficira [[nervno tkivo]]. Stopa mutacije u virusu je relativno visoka čak i za RNK viruse sa sinonimnom stopom supstitucije od 1,0 x 10⁻² supstitucija/lokus/godina i neeksprimirana stopa zamjene od 3,0 x 10⁻⁴ zamjena/lokus/godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Jorba J, Campagnoli R, De L, Kew O | title = Calibration of multiple poliovirus molecular clocks covering an extended evolutionary range | journal = Journal of Virology | volume = 82 | issue = 9 | pages = 4429–40 | date = maj 2008 | pmid = 18287242 | pmc = 2293050 | doi = 10.1128/JVI.02354-07 }}</ref> Bazna distribucija unutar genoma nije nasumična, pri čemu je [[adenozin]] rjeđi od očekivanog na [[5' UTR|5' kraju]] i viši na [[3' UTR|3' kraju]].<ref name="Rothberg1981">{{cite journal | vauthors = Rothberg PG, Wimmer E | title = Mononucleotide and dinucleotide frequencies, and codon usage in poliovirion RNA | journal = Nucleic Acids Research | volume = 9 | issue = 23 | pages = 6221–29 | date = decembar 1981 | pmid = 6275352 | pmc = 327599 | doi = 10.1093/nar/9.23.6221 }}</ref> Upotreba [[kodon]]a nije nasumična, pri čemu se favoriziraju kodoni koji završavaju na [[adenozin]]u, a izbjegavaju se oni koji završavaju na [[citozin]]u ili [[guanin]]u. Upotreba kodona se razlikuje između tri genotipa i čini se da je vođena mutacijom, a ne selekcijom.<ref name="Zhang2011">{{cite journal | vauthors = Zhang J, Wang M, Liu WQ, Zhou JH, Chen HT, Ma LN, Ding YZ, Gu YX, Liu YS | display-authors = 6 | title = Analysis of codon usage and nucleotide composition bias in polioviruses | journal = Virology Journal | volume = 8 | pages = 146 | date = mart 2011 | pmid = 21450075 | pmc = 3079669 | doi = 10.1186/1743-422X-8-146 | doi-access = free }}</ref> Tri [[serotip]]a poliovirusa, PV-1, PV-2 i PV-3, svaki ima malo drugačiji [[kapsida|kapsidni]] protein. Kapsidni proteini definiraju specifičnost ćelijskog receptora i [[antigen]]ost virusa. ''PV-1'' je najčešći oblik koji se sreće u prirodi, ali su sva tri oblika izuzetno [[zarazna bolest|zarazna]].<ref name=Paul_1971/> Od marta 2020. [[divlji tip|divlji]] PV-1 je visoko lokaliziran u regijama u [[Pakistan]]u i [[Afganistan]]u. Certifikacija iskorjenjivanja autohtonog prijenosa dogodila se u septembru 2015. za divlji PV-2, nakon što je posljednji put otkriven 1999.,<ref name="Global eradication of wild poliovirus type 2 declared">{{cite web |url=http://www.polioeradication.org/mediaroom/newsstories/Global-eradication-of-wild-poliovirus-type-2-declared/tabid/526/news/1289/Default.aspx |title=Global eradication of wild poliovirus type 2 declared |publisher=Global Polio Eradication Initiative |date=20. 9. 2015 |access-date=30. 9. 2015 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928215451/http://www.polioeradication.org/mediaroom/newsstories/Global-eradication-of-wild-poliovirus-type-2-declared/tabid/526/news/1289/Default.aspx |url-status=dead }}</ref> iu oktobru 2019. za divlji PV-3, nakon što je posljednji put otkriven 2012. godine.<ref name="polioeradication.org">{{Cite web|url=http://polioeradication.org/news-post/two-out-of-three-wild-poliovirus-strains-eradicated/|title=GPEI-Two out of three wild poliovirus strains eradicated|language=en-GB|access-date=2. 11. 2019}}</ref> Specifični sojevi svakog serotipa koriste se za pripremu [[polio vakcina|vakcine protiv poliomijelitisa]]. Neaktivna poliomijelitisns vakcina priprema se [[formaldehid|formalinskom]] inaktivacijom tri divlja, virulentna referentna soja, Mahoney ili Brunenders (PV-1), MEF-1/Lansing (PV-2) i Saukett/Leon (PV-3) ). Oralna polio vakcina sadrži [[atenuirana vakcina|živa oslabljena]] (oslabljene) sojeve tri serotipa poliovirusa. [[Prolaz]]ni sojevi virusa u [[epitel]]nim ćelijama [[majnun]]skog [[bubreg]]a uvode mutacije u virusni IRES i ometaju (ili slabe) sposobnost virusa da inficira [[nervno tkivo]].<ref name=Kew_2005/> Poliovirusi su ranije bili klasifikovani kao posebna vrsta koja pripada rodu ''Enterovirus'' u porodici ''Picornaviridae''. U 2008., eliminis+rana je vrsta „poliovirus“ i tri serotipa su dodeljena vrsti „ljudski enterovirus C“ (kasnije preimenovanoj u „Enterovirus C“), u rodu „Enterovirus“ u porodici ''Picornaviridae''. [[Tipska vrsta]] roda ''Enterovirus'' promijenjena je iz ''Poliovirus'' u (ljudski)'' Enterovirus C'''.<ref>{{cite journal | vauthors = Carstens EB, Ball LA | title = Ratification vote on taxonomic proposals to the International Committee on Taxonomy of Viruses (2008) | journal = Archives of Virology | volume = 154 | issue = 7 | pages = 1181–88 | date = juli 2009 | pmid = 19495937 | pmc = 7086627 | doi = 10.1007/s00705-009-0400-2 }}</ref> ==Kloniranje i sinteza== [[slika:Poliovirus binding receptor 1DGI.png|thumb|upright=0.8| Model CD155 koji veže poliovirus (prikazano ljubičastom)]] Godine 1981. Racaniello i Baltimore koristili su tehnologiju [[rekobinantna DNK|rekombinantne DNK]] za stvaranje prvog infektivnog [[molekulsko kloniranje|klona]] životinjskog RNK virusa, poliovirusa. DNK koja kodira RNA genom poliovirusa uvedena je u [[kultura ćelija|kultivirane ćelije]] sisara i proizveden je infektivni poliovirus.<ref>{{cite journal | vauthors = Racaniello VR, Baltimore D | title = Cloned poliovirus complementary DNA is infectious in mammalian cells | journal = Science | volume = 214 | issue = 4523 | pages = 916–19 | date = novembar 1981 | pmid = 6272391 | doi = 10.1126/science.6272391 | bibcode = 1981Sci...214..916R }}</ref> Stvaranje infektivnog klona pokrenulo je razumijevanje biologije poliovirusa i postalo je standardna tehnologija koja se koristi za proučavanje mnogih drugih virusa. Godine 2002, grupa [[Eckard Wimmer|Eckarda Wimmera]] na ''Stony Brook University'' uspjela je sintetizirati poliovirus iz njegovog hemijskog koda, proizvodeći prvi sintetski virus na svijetu.<ref>{{cite journal | vauthors = Cello J, Paul AV, Wimmer E | title = Chemical synthesis of poliovirus cDNA: generation of infectious virus in the absence of natural template | journal = Science | volume = 297 | issue = 5583 | pages = 1016–18 | date = august 2002 | pmid = 12114528 | doi = 10.1126/science.1072266 | url = https://semanticscholar.org/paper/8f5f7e219bd99a8137ae014e740f322ecae1b696 | bibcode = 2002Sci...297.1016C | s2cid = 5810309 }}</ref> Naučnici su prvo pretvorili objavljenu RNK sekvencu poliovirusa, dugu 7.741 bazu, u sekvencu [[DNK]], jer je DNK bilo lakše sintetizirati. Kratki fragmenti ove sekvence dobijeni su poštom i sastavljeni. Kompletan virusni genom je zatim sastavila kompanija [[Gene synthesis]]. U sintetizovanu DNK ugrađeno je 19 [[genetički marker|markera]], tako da se može razlikovati od prirodnog poliovirusa. [[Enzimi]] su korišteni za pretvaranje DNK nazad u RNK, njeno prirodno stanje. Drugi enzimi su zatim korišteni za prevođenje RNK u polipeptid, proizvodeći funkcionalnu virusnu česticu. Cijeli ovaj mukotrpan proces trajao je dvije godine. Novostvoreni sintetski virus ubrizgan je u PVR [[transgeneza|transgene]] miševe, kako bi se utvrdilo da li je sintetska verzija u stanju da izazove bolest. Sintetski virus je bio u stanju da se replicira, inficira i izazove paralizu ili smrt kod miševa. Međutim, sintetska verzija je bila između 1.000 i 10.000 puta slabija od originalnog virusa, vjerovatno zbog jednog od dodanih markera.<ref>{{cite journal | vauthors = Couzin J | title = Virology. Active poliovirus baked from scratch | journal = Science | volume = 297 | issue = 5579 | pages = 174–75 | date = juli 2002 | pmid = 12114601 | doi = 10.1126/science.297.5579.174b | s2cid = 83531627 | url = https://semanticscholar.org/paper/248000e7bc654631ae217274a77253ceddf270a1 }}</ref> ==Modifikacija za terapije== Modifikacija poliovirusa, zvana [[PVSRIPO]], testirana je u ranim kliničkim ispitivanjima kao mogući lijek za [[kancer|rak]].<ref name="brown14">{{cite journal | vauthors = Brown MC, Dobrikova EY, Dobrikov MI, Walton RW, Gemberling SL, Nair SK, Desjardins A, Sampson JH, Friedman HS, Friedman AH, Tyler DS, Bigner DD, Gromeier M | display-authors = 6 | title = Oncolytic polio virotherapy of cancer | journal = Cancer | volume = 120 | issue = 21 | pages = 3277–86 | date = novembar 2014 | pmid = 24939611 | pmc = 4205207 | doi = 10.1002/cncr.28862 }}</ref> == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Medicina|Virusi}} *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ICTVdb/ICTVdB/00.052.0.01.001.htm ICTVdb virus classification 2006] *[http://www.picornaviridae.com/enterovirus/enterovirus.htm Home of Picornaviruses (latest updates of species, serotypes, & proposed changes)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104143822/http://www.picornaviridae.com/enterovirus/enterovirus.htm |date=4. 11. 2010 }} * {{cite web |first=David |last=Goodsell |name-list-style=vanc |title=Poliovirus and Rhinovirus |work=August 2001 Molecule of the Month |url=http://www.pdb.org/pdb/static.do?p=education_discussion/molecule_of_the_month/pdb20_1.html |access-date=11. 4. 2022 |archive-date=3. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110303221109/http://www.pdb.org/pdb/static.do?p=education_discussion%2Fmolecule_of_the_month%2Fpdb20_1.html |url-status=dead }} *[http://www.pdbe.org/emsearch/polio* 3D macromolecular structures of the Poliovirus archived in the EM Data Bank(EMDB)] * {{cite web |title=Human poliovirus 1 |work=NCBI Taxonomy Browser |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&id=12080 |id=12080}} * {{cite web |title=Human poliovirus 3 |work=NCBI Taxonomy Browser |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&id=12086 |id=12086}} {{Virusne bolesti}} {{Taxonbar|from=Q12438936}} [[Kategorija:Virusi]] [[Kategorija:Enterovirusi]] [[Kategorija:Poliomijelitis]] [[Kategorija:Infraspecijski taksoni virusa]] tc8wus6ar6p8tc7rec4rx6x6rpk00eb 0 492019 3671801 3646219 2024-12-09T03:00:35Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Malapsorpcija | sinonimi = | slika = whipple2.jpg | veličina_slike = 300px | alt = | opis_slike = [[Whippleova bolest]]: Alcian plava sa očigledno povećanom [[eozin]]skom bojom [[crijvna resica|resica]] sa mnogo [[makrofag]]a | izgovor = | specijalnost = Gastroenterologija | simptomi = | komplikacije = [[Malnutricija]], [[anemija]]; [[steatoreja]]; [[dijareja]] | pojava = Bilo koja dob | trajanje = | vrste = | uzroci = [[Celijakija]], [[sindrom kratkog crijeva]], [[nedostatak laktaze]], [[egzokrina insuficijencija pankreasa]], [[prekomerni rast bakterija u tankom crijevu]], [[Whippleova bolest]], genetičke bolesti, određeni lijekovi<ref name="medline"/> | rizici = | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | tretman = Zavisno od uzroka | lijek = | prognoza = Uz liječenje, normalan život | frekvencija = | smrtnost = }} '''Malapsorpcija''' (malsorpcija) je stanje koje nastaje zbog abnormalnosti [[apsorpcija|apsorpcije]] [[Hranljive tvari|hranjivih tvari]] kroz [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalni (GI) trakt]]. Oštećenje može biti od jednog ili više nutrijenata u zavisnosti od abnormalnosti. To može dovesti do [[pothranjenost]]i i raznih [[anemija]].<ref name="medline">{{cite web|title=Malabsorption Syndrome|url=https://medlineplus.gov/malabsorptionsyndromes.html|publisher=MedlinePlus|access-date=29. 4. 2018|language=en}}</ref> Obično ljudski [[gastrointestinalni trakt]] vari i apsorbuje prehrambene nutrijente sa izuzetnom efikasnošću. Tipska zapadnjačka dijeta koju odrasla osoba unese u jednom danu uključuje otprilike 100 g [[masti]], 400 g [[ugljikohidrat]]a, 100 g [[protein]]a, 2 L tekućine i potrebni [[natrij]], [[kalij]], [[hlorid]], [[kalcij]], [[vitamin]]e i druge elemente. [[pljuvačka|Pljuvačni]], [[želudac|želučani]], [[crijevo|crijevni]], [[jetra|jetreni]] i [[pankreas]]ni sekret unose dodatnih 7–8 L tečnosti, koja sadrži proteine, lipide i [[elektrolit]]e do crijevnog sadržaja. Ovo ogromno opterećenje reducira se u [[tanko crijevo|tankom]] i [[debelo crijevo|debelom crijevu]] na manje od 200 g stolice koja sadrži manje od 8 g masti, 1–2 g [[dušik]]a i manje od 20&nbsp;mmola Na<sup>+</sup >, K⁺, Cl^–, HCO₃^–, Ca²⁺ ili Mg²⁺. Ako postoji oštećenje bilo kojeg od mnogih koraka uključenih u složeni proces probave i apsorpcije nutrijenata, može doći do crijevne "malapsorpcije". Ako abnormalnost uključuje samo jedan korak u procesu apsorpcije, kao kod primarnog [[nedostatak laktaze|nedostatka laktaze]] ili ako je proces bolesti ograničen na vrlo proksimalno tanko crijevo, tada može doći do selektivne malapsorpcije samo jedne hranjive tvari. Međutim, generalizirana "malapsorpcija" višestrukih nutrijenata u ishrani razvija se kada je proces bolesti opsežan, čime se poremeti nekoliko procesa varenja i apsorpcije, kao što se dešava kod [[celijakija|celijakije]] sa ekstenzivnim zahvaćanjem [[tanko crijevo|tankog creva]].<ref name="medline"/> ==Znakovi i simptomi== ===Gastrointestinalne manifestacije=== Ovisno o prirodi procesa bolesti koji uzrokuje malapsorpciju i njenom opsegu, gastrointestinalni simptomi mogu varirati od teških do suptilnih ili čak mogu biti potpuno odsutni. Mogu biti prisutni [[proljev]], [[gubitak težine]], [[nadutost]], abdominalna [[naduvenost]], abdominalni [[grčevi]] i [[bol]]. Iako je dijareja česta tegoba, karakter i učestalost stolice mogu značajno varirati, od preko 10 vodenastih stolica dnevno do manje od jedne voluminozne stolice nalik na kit, što potonje uzrokuje da se neki pacijenti žale na [[zatvor (probava)|zatvor]]. S druge strane, masa stolice je uvijek povećana kod pacijenata sa [[steatoreja]]ma i generaliziranom malapsorpcijom iznad normale sa 150 –200 g/dan. Ne samo da neapsorbovani nutrijenti doprinose masi stolice, već se povećava i lučenje mukozne tečnosti i elektrolita kod bolesti povezanih sa upalom sluzokože kao što je [[celijakija]]. Pored toga, neapsorbovane [[masne kiseline]], koje mikrobiota debelog creva pretvara u hidroksi-masne kiseline, kao i neapsorbovane [[žučne kiseline]] ometaju apsorpciju i indukuju lučenje vode i elektrolita iz debelog creva koji se dodaje masi stolice. Gubitak težine je uobičajen među pacijentima sa značajnom intestinalnom malapsorpcijom, ali se mora procijeniti u kontekstu kalorijskog unosa. Neki pacijenti kompenziraju fecesno rasipanje neapsorbiranih nutrijenata, tako što značajno povećavaju svoj oralni unos. Stoga je od presudne važnosti sakupljanje pažljive historije ishrane kod pacijenata kod kojih se sumnja na malapsorpciju. Prekomjerni nadimanje i napuhivanje u [[trbuh]]u mogu odražavati prekomjernu proizvodnju plinova zbog fermentacije neapsorbiranih ugljikohidrata, posebno kod pacijenata s primarnim ili sekundarnim nedostatkom [[dishidrataza|disaharidaze]], kao što je [[intolerancija laktoze]] ili [[intolerancija saharoze]]. Malapsorpcija nutrijenata iz ishrane i prekomerno lučenje tečnosti upaljenog tankog creva također doprinose nadimanju stomaka i napuhivanju. Prevalencija, težina i karakter boli u trbuhu značajno variraju među različitim procesima bolesti povezanim s crijevnom malapsorpcijom. Naprimjer, bol je česta kod pacijenata s hroničnim pankreatitisom ili [[karcinom]]om gušterače i [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]], ali ga nema kod mnogih pacijenata sa celijakijom ili malapsorpcijom nakon gastrektomije.<ref name="medline"/> ===Vanintestinalne manifestacije=== Značajan broj pacijenata sa intestinalnom malapsorpcijom u početku se pojavljuje sa simptomima ili laboratorijskim abnormalnostima koje upućuju na druge organske sisteme u odsustvu ili sjeni simptoma koji se odnose na [[gastrointestinalni trakt]]. Naprimjer, sve je više epidemioloških dokaza da sve više pacijenata sa celijakijom ima [[anemija|anemiju]] i [[osteopenija|osteopeniju]] u odsustvu značajnih klasičnih gastrointestinalnih simptoma. [[Mikrocit]]na, [[makrocitna anemija|makrocitna]] ili dimorfna anemija može odražavati poremećenu apsorpciju [[gvožđe|gvožđa]], folata ili [[vitamin B12|vitamina B₁₂]]. [[Purpura]], [[subkonjunktivalno krvarenje]] ili čak otvoreno [[krvarenje]] mogu odražavati hipoprotrombinemiju koja je sekundarna zbog malapsorpcije [[vitamin K|vitamina K]]. Osteopenija je česta, posebno u prisustvu [[steatoreja]]. Poremećena apsorpcija kalcija i [[vitamin D|vitamina D]] i helacija kalcija neapsorbiranim masnim kiselinama, što rezultira gubitkom kalcija u fecesu, može doprinijeti. Ako se manjak kalcija produži, može se razviti sekundarni hiperparatireoidizam. Produžena pothranjenost može izazvati [[amenoreja|amenoreju]], [[neplodnost]] i [[impotencija|impotenciju]]. [[Edem]], pa čak i ascites mogu odražavati hipoproteinemiju povezanu s enteropatijom koja gubi proteine, uzrokovana [[limfangiektazija|limfnom opstrukcijom]] ili opsežnom upalom [[sluznica]]. Dermatitis i periferna neuropatija mogu biti uzrokovani malapsorpcijom određenih vitamina ili mikronutrijenata i esencijalnih masnih kiselina.<ref>{{cite journal|last1=Fine|first1=KD|last2=Schiller|first2=LR|title=technical review on the evaluation and management of chronic diarrhea|url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_1999-06_116_6/page/1464|journal=Gastroenterology|date=1999|volume=116|pages=1464–1486|pmid=10348832|doi=10.1016/s0016-5085(99)70513-5|issue=6}}</ref> ===Ispoljavanje=== [[slika:Small-Intestine-highlighted.gif|thumb|[[Tanko crijevo]]: glavno mjesto apsorpcije]] Simptomi se mogu manifestirati na različite načine, a karakteristike mogu dati trag o osnovnom stanju. Simptomi mogu biti [[crijevo|crijevni]] ili vancrijevni – prvi preovlađuju kod teške malapsorpcije. * [[Dijareja]], često [[steatoreja]], je najčešća karakteristika. Vodenasta, dnevna i noćna, obimna, česta stolica klinički je znak očigledne malapsorpcije. To je zbog poremećene apsorpcije vode, [[ugljikohidrat]]a i [[elektrolit]]a ili iritacije od neapsorbovane [[masne kiseline]]. Ovo posljednje takođe dovodi do [[naduvenost]], [[napuhanosti]] i nelagodnosti u stomaku. Grčeviti bol obično ukazuje na opstruktivni intestinalni segment, npr.kod [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]], posebno ako potraje nakon defekacije.<ref name="julio"/> * Gubitak težine može biti značajan uprkos povećanom oralnom unosu hranljivih materija.<ref>health a to z{{cite web |url=http://www.healthatoz.com/healthatoz/Atoz/common/standard/transform.jsp?requestURI=/healthatoz/Atoz/ency/malabsorption_syndrome.jsp |title=Malabsorption syndrome |access-date=10. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070522222611/http://www.healthatoz.com/healthatoz/Atoz/common/standard/transform.jsp?requestURI=%2Fhealthatoz%2FAtoz%2Fency%2Fmalabsorption_syndrome.jsp |archive-date=22. 5. 2007 |url-status=dead }}</ref> * [[Zaostajanje u rastu]], [[neuspjeh u razvoju]], [[odgođeni pubertet]] kod djece * Oticanje ili [[edem]] zbog gubitka [[proteina]] * [[Anemija]], obično zbog vitamina [[vitamin B12|B₁₂]], [[folna kiselina|folne kiseline]] i [[nedostatak gvožđa|nedostatka gvožđa]] koji se manifestuje kao [[umor]] i slabost. * Mišićni [[grč]] zbog smanjene apsorpcije [[vitamin D|vitamina D]], [[kalcij]]a. Također dovode do [[osteomalacija]] i [[osteoporoza]] * Sklonost krvarenju zbog nedostataka [[vitamin K|vitamina K]] i drugih nedostataka [[faktort zgrušavanja|faktora zgrušavanja]]. ==Uzroci== {| |- |'''Zbog infektivnih agenasa''' * Malapsorpcija povezana sa [[HIV]]om. * Crijevna [[tuberkuloza]] * [[parazitizam|Paraziti]], npr. [[Diphyllobothrium]] (riblji crv) (malapsorpcija B₁₂), [[giardiasis]] (''Giardia lamblia'') , [[ankilostoma]] (''Ancylostoma duodenale'' [[Strongyloides stercoralis|okrugli crv]] i ''Necator americanus'') * [[Putnička dijareja]] * [[Tropska sprue]] * [[Whippleova bolest]] |- |'''Zbog strukturnih defekata'''<ref>{{cite book |author1=Losowsky, M.S. |title=Malabsorption in clinical practice |url=https://archive.org/details/malabsorptioninc0000loso |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year= 1974|isbn=0-443-01007-2 }}</ref> * [[Sindrom slijepe petlje]] * [[Fistule]], [[Diverticulum]] i [[strikture]] * Infiltrativna stanja kao što su [[amiloidoza]], [[limfom]], [[eozinofilni gastroenteritis]] * Upalne bolesti [[crijeva]], kao kod [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]] * [[Radijacijski enteritis]] * [[Sindrom kratkog crijeva]] * [[Sistemska skleroza]] i [[kolagen]]e vaskularne bolesti |- |'''Zbog hirurških strukturnih promjena''' * [[Operacija mršavljenja|Barijatrijska hirurgija (operacija mršavljenja)]] * [[Gastrektomija]], [[vagotomija]] |- |'''Zbog abnormalnosti sluzokože''' * [[Celijakija]] * Intolerancija na kravlje mleko * [[Malapsorpcija fruktoze]] * Intolerancija na sojino mlijeko |- |'''Zbog nedostatka enzima''' * Nedostatak laktaze koji izaziva [[intolerancija laktoze|intoleranciju laktoze]] (konstitucijsku, sekundarnu ili rijetko urođenu) * Nedostatak crijevne disaharidaze * Nedostatak crijevne enteropeptidaze * [[Intolerancija na saharozu]] |- |'''Zbog zatajenja probave''' * Žučna kiselina/[[Malapsorpcija žučne soli]] ** [[Bakterijski rast]] ** [[Opstruktivna žutica]] ** [[Primarna dijareja žučne kiseline]] ** Terminalna bolest [[ileum]]a kao što je [[Crohnova bolest]] * Insuficijencija pankreasa: ** [[Rak pankreasa]] ** [[Hronični pankreatitis]] ** [[Cistasta fibroza]] * [[Zollinger-Ellisonov sindrom]] |- |'''Zbog drugih [[sistemska bolest|sistemskih bolesti]] koje utiču na GI trakt''' * [[Abetalipoproteinemija]] * [[Addisonova bolest]] * [[Karcinoidni sindrom]] * [[Celijakija]] * [[Uobičajena varijabilna imunodeficijencija|Uobičajena varijabilna imunodeficijencija (CVID)]] * Nedostatak vlakana * [[Hipotireoza]] i [[hipertireoza]] * [[Dijabetes melitus]] * [[Hiperparatireoza]] i [[hipoparatireoza]] * Pothranjenost |- |'''Drugi mogući uzroci''' * Upotreba inhibitora hronične protonske pumpe <ref>{{Cite journal|last=Heidelbaugh|first=Joel J.|date=juni 2013|title=Proton pump inhibitors and risk of vitamin and mineral deficiency: evidence and clinical implications|journal=Therapeutic Advances in Drug Safety|volume=4|issue=3|pages=125–133|doi=10.1177/2042098613482484|issn=2042-0986|pmc=4110863|pmid=25083257}}</ref> |} ==Patofiziologija== Glavna svrha [[probavni sistem|gastrointestinalnog trakta]] je da [[probava|probavi]] i [[apsorpcija (tanko crijevo)|apsorbuje]] hranjive tvari ([[masti]], [[ugljikohidrati]], [[proteini]], mikronutrijenti ([[vitamini]] i [[dijetalni minerali|minerali u tragovima]]), voda i [[elektroliti]]. [[Probava]] uključuje i mehaničku i [[enzim]]sku razgradnju hrane. '''Mehanički procesi''' uključuju žvakanje, želučano bušenje i miješanje tamo-amo u [[tanko cerijevo|tankom crijevu]]. '''Enzimska [[hidroliza]]''' je pokrenuta unutarlumenskim procesima koji zahtijevaju želučane, pankreasne i žučne sekrecije. Finalni produkti probave se apsorbiraju kroz ćelije [[Crijevni epitel|crevnog epitela]]. Malapsorpcija predstavlja patološko ometanje normalnog fiziološkog slijeda [[probava|digestije]] (intralumenski proces), apsorpcije (mukozni proces) i transporta (postmukozni događaji) nutrijenata.<ref name="julio">{{cite journal |author=Bai J |s2cid=46786949 |title=Malabsorption syndromes |journal=Digestion |volume=59 |issue=5 |pages=530–46 |year=1998 |pmid=9705537 |doi=10.1159/000007529}}</ref> [[Crijeva|Crijevnu]] malapsorpciju mogu uzrokovati:<ref>{{cite journal |vauthors=Walker-Smith J, Barnard J, Bhutta Z, Heubi J, Reeves Z, Schmitz J |s2cid=10373517 |title=Chronic diarrhea and malabsorption (including short gut syndrome): Working Group Report of the First World Congress of Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition |journal=J. Pediatr. Gastroenterol. Nutr. |volume=35 Suppl 2 |pages=S98–105 |year=2002 |pmid=12192177 |doi=10.1097/00005176-200208002-00006}}</ref> * [[Kongenitalni poremećaj|Kongenitalna]] ili stečena redukcija upijajuće površine * Defekti transporta [[ion]]a. * Defekti specifične [[hidrolize]] * Poremećaj [[enterohepatska cirkulacija|enterohepatske cirkulacije]] * Oštećenje sluznice ([[enteropatija]]) * Insuficijencija [[Pankreas|gušterače]] ==Dijagnoza== Ne postoji jedinstven, specifičan test za malapsorpciju. Što se tiče većine medicinskih stanja, istraga je vođena [[simptom]]ma i znakovima. Niz različitih stanja može izazvati malapsorpciju i potrebno je tražiti svako od njih posebno. Zagovaraju se mnogi testovi, a neki, kao što su testovi za funkciju pankreasa su složeni, razlikuju se između centara i nisu široko prihvaćeni. Međutim, postali su dostupni bolji testovi s većom lakoćom upotrebe, boljom osjetljivošću i specifičnošću za uzročna stanja. Testovi su takođe potrebni da bi se otkrili sistemski efekti nedostatka hranljivih materija koje se ne apsorbuju (kao što je [[anemija]] sa malapsorpcijom [[vitamin]]a B12). ===Klasifikacija=== Neki radije klasificiraju malapsorpciju klinički u tri osnovne kategorije:<ref>Gasbarrini G, Frisono M: Critical evaluation of malabsorption tests; in {{cite book |vauthors = Dobrilla G, Bertaccini G |veditors = Langman G |title=Problems and Controversies in Gastroenterology |url = https://archive.org/details/problemscontrove0000unse |publisher=Raven Pr |location= New York |year= 1986 |pages= 123–130|isbn=88-85037-75-5 }}</ref> # '''selektivna''', kao što je [[malapsorpciji laktoze]]. # '''parcijalna''', kao što je uočeno u poremećaju zvanom [[abetalipoproteinemija]]. # '''ukupna''', kao u izuzetnim slučajevima [[celijakija]].<ref name=Newnham2017>{{cite journal| author=Newnham ED| title=Coeliac disease in the 21st century: paradigm shifts in the modern age. | journal=J Gastroenterol Hepatol | year= 2017 | volume= 32 Suppl 1 | pages= 82–85 | pmid=28244672 | doi=10.1111/jgh.13704 | type= Review | doi-access=free }}</ref> ===Krvni testovi=== * Rutinski [[test krvi]] može otkriti [[anemije]], visok [[C-reaktivni protein|CRP]] ili nizak [[serumski albumin|albumin]], što pokazuje visoku korelaciju za prisustvo organske bolesti.<ref>{{cite journal |vauthors=Bertomeu A, Ros E, Barragán V, Sachje L, Navarro S |title=Chronic diarrhea with normal stool and colonic examinations: organic or functional? |journal=J. Clin. Gastroenterol. |volume=13 |issue=5 |pages=531–6 |year=1991 |pmid=1744388 |doi=10.1097/00004836-199110000-00011}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Read N, Krejs G, Read M, Santa Ana C, Morawski S, Fordtran J |title=Chronic diarrhea of unknown origin |journal=Gastroenterology |volume=78 |issue=2 |pages=264–71 |year=1980 |doi=10.1016/0016-5085(80)90575-2 |pmid=7350049|doi-access=free }}</ref> U ovom okruženju, [[mikrocitna anemija]] obično implicira nedostatak gvožđa i [[makrocitoza]] može biti uzrokovana poremećenom apsorpcijom [[folat|folne kiseline]] ili [[vitamin B12|B12]] ili oboje. Nizak [[holesterol]] ili trigliceridi mogu dati trag prema malapsorpciji [[masti]].<ref name="Thomas"/> Nizak sadržaj [[kalcij]]a i [[fosfat]]a može dati trag prema [[osteomalacija|osteomalaciji]] zbog niskog nivoa vitamina D.<ref name="Thomas"/> * Mogu se provjeriti nivoi određenih vitamina poput [[vitamin D|vitamina D]] ili [[mikronutrijent|mikronutrijenata]] poput [[cink]]a. Vitamini rastvorljivi u mastima (A, D, E i K) utiču na malapsorpciju masti. Produženo [[protrombinsko vrijeme]] može biti uzrokovano nedostatkom [[vitamin K|vitamina K]]. * Serološke studije. Sprovode se specifični testovi kako bi se utvrdio osnovni uzrok. :[[IgA]] [[Anti-transglutaminazna antitijela]] ili IgA [[Anti-endomizijska antitijela]] za [[celijekija|celijakiju]] ([[gluten osjetljiva enteropatija]]). ===Studije stolice=== * Mikroskopija je posebno korisna kod dijareje, a može pokazati [[protozoe]], kao što su [[Giardia]], [[jajne ćelije]], [[ciste]] i drugi infektivni agensi. * [[Fecesna mast|Fecesna masnoća]] za dijagnozu [[steatoreja|steatoreje]] se danas retko radi. * Nizak nivo fecesne pankreasne [[elastaza|elastaze]] ukazuje na insuficijenciju pankreasa. [[Himotripsin]] i pankreolauril se takođe mogu procijeniti<ref name="Thomas">{{cite journal |vauthors = Thomas P, Forbes A, Green J, Howdle P, Long R, Playford R, Sheridan M, Stevens R, Valori R, Walters J, Addison G, Hill P, Brydon G |title=Guidelines for the investigation of chronic diarrhoea, 2nd edition |journal=Gut |volume=52 Suppl 5 |issue= 90005|pages=v1–15 |year=2003 |pmid=12801941 |doi=10.1136/gut.52.suppl_5.v1 |pmc=1867765}}</ref> ===Radiološke studije=== * [[Barij]]sko obilježavanje je korisno u ocrtavanju [[anatomija|anatomije]] [[tanko crijevo|tankog creva]]. [[Barijev klistir]] može se preduzeti da se vidi [[Debelo crijevo|debelocrijevne]] ili [[ileum]]ske [[lezije]]. * [[CT Snimak|CT abdomena]] je koristan za isključivanje strukturnih abnormalnosti, urađenih u protokolu pankreasa prilikom vizualizacije [[pankreas]]a. * [[Holangiopankreatografija magnetnom rezonancom]] (MRCP) kao dopuna ili kao alternativa [[Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija|ERCP-a]]. ===Interventne studije=== [[slika:Coeliac path.jpg|thumb|right| Biopsija [[tanko crijevo|tankog creva]] koja pokazuje [[celijakiju A|celijakiju]] koja se manifestuje otupljivanjem [[crijevna resica|resica]], kriptnim [[hiperplazija]]ma i [[limfocit]]nom infiltracijom kripti.]] * [[Ezofagogastroduodenoskopija|OGD]] za otkrivanje [[duodenum]]sk patologije i dobijanje D2 [[biopsija]] (za [[celijakija|celijakiju]], tropsku sprue, [[Whippleova bolest|Whippleovu bolest]], abetalipoproteinemiju itd.) * [[Enteroskopija]] za enteropatiju i [[jejunum]]skih aspirata i [[kultura ćelija|kultura]] za prekomjerni rast [[bakterija]] * [[Endoskopija kapsule]] može vizualizirati cijelo [[tanko crijevo]] i povremeno je korisna. * [[Kolonoskopija]] je neophodna kod bolesti debelog crijeva i ileusa. * [[Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija|ERCP]] će pokazati abnormalnosti pankreasa i [[žuč]]i. ===Ostale pretrage=== * ⁷⁵[[SeHCAT]] test za dijagnozu [[malapsorpcija žučne kiseline]] kod bolesti [[ileum]]a ili [[primarna dijareja žućne kiseline|primarne dijareje žučne kiseline]]. * Test izdisaja vodika na glukozu za [[bakterijski rast]] * [[Laktoza]] hidrogenski test disanja ta [[netplerancija laktoze|intoleranciju na laktozu]] * Sonde za [[šećer]] ili ⁵¹Cr-[[EDTA]] za određivanje [[crijevna propustljivost|propustljivosti crijeva]].<ref name="julio"/> ===Zastarjeli testovi se klinički više ne koriste === * [[D-ksiloza]] test apsorpcije za bolesti sluzokože ili prekomjerni rast bakterija. Normalno kod insuficijencije pankreasa. * test disanja putem [[žučna so|žučne soli]] (¹⁴C-glikoholat) za određivanje malapsorpcije [[žučna so|žučne soli]]. * [[Schillingov test]] za utvrđivanje uzroka nedostatka B₁₂. ==Upravljanje== Tretman je uglavnom usmjeren na liječenje osnovnog uzroka:<ref name="medline"/> * Zamjena nutrijenata, [[elektrolit]]a i tekućine može biti potrebna. U slučaju teškog nedostatka, može biti potreban prijem u bolnicu radi nutritivne podrške i detaljnih savjeta [[dijetetičar]]a. Upotreba enteralne ishrane putem nazo-želudačne ili drugih [[sonda za hranjenje|sondi za hranjenje]] može biti u stanju da obezbedi dovoljan dodatak ishrani. Postavljanje cijevi se također može obaviti [[perkutana endoskopska gastrostomija|perkutanom endoskopskom gastrostomijom]] ili hirurškom [[jejunostomija|jejnostomijom]]. Kod pacijenata čija je crijevna apsorpciona površina ozbiljno ograničena zbog bolesti ili operacije, može biti potrebna dugotrajna [[totalna parenteralna ishrana]]. * Pankreasni [[enzimi]] se dodaju oralno kod insuficijencije gušterače. * Modifikacija ishrane je važna u nekim slučajevima: ** Dijeta bez [[gluten]]a u [[celijakija|celijakiji]]. ** Izbjegavanje laktoze kod intolerancije na laktozu. * Terapija [[Antibiotik|antibioticima]] za liječenje [[Bakterijski rast|rasta bakterija]] tankog crijeva * [[Holestiramin]] ili drugi [[sekvestranti žučne kiseline]] pomoći će u smanjenju dijareje kod [[malsorpcija žučne kiseline|malapsorpcije žučne kiseline]]. ==Također pogledajte== * [[Malapsorpcija fruktoze]] * [[Enteropatija sa gubitkom proteina]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 7698 | ICD10 = ({{ICD10|K|90||k|90}}) | ICD9 = {{ICD9|579}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000299 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1384 | MeshID = D008286 }} {{Gastroenterologija}} [[Kategorija:Poremećaji gastrointestinalnog trakta]] [[Kategorija:Bolesti povezane sa steatorrejom]] [[Kategorija:Dijareja]] k8fvchd0d1rbpdz9wo7uvxr2mgpfyqk 0 493130 3671776 3642353 2024-12-08T23:29:59Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|1744|8|1|df=y}} | radna_institucija = [[Francuska akademija nauka]]; [[Muséum national d'Histoire naturelle]]; [[Jardin des Plantes]] | slika = Jean-Baptiste de Lamarck.jpg }} {{Evolucija}} '''Jean-Baptiste Pierre Antoine de Monet, chevalier de Lamarck''' (1. august 1744. – 18. decembar 1829.), često poznat jednostavno kao '''Lamarck''' ( {{IPAc-en|l|ə|ˈ|m|ɑr|k}} ; <ref>[http://dictionary.reference.com/browse/lamarck "Lamarck"]. ''[[Random House Webster's Unabridged Dictionary]]''.</ref> Francuski: [ʒɑ̃batist lamaʁk] {{Sfnp|Dudenredaktion|Kleiner|Knöbl|2015}} ), bio je francuski [[Naturalist|prirodnjak]]. Bio je vojnik, [[biolog]] i [[Akademija|akademik]], i rani zagovornik ideje da se biološka [[evolucija]] odvijala i odvijala u skladu sa [[naturalizam (filozofija)|prirodnim zakonima]]. <ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Baptiste-Lamarck|title=Jean-Baptiste Lamarck {{!}} Biography, Theory of Evolution & Facts|date=July 20, 1998|website=[[Encyclopaedia Britannica]]|url-status=live|access-date=April 2, 2021}}</ref> Lamark se borio u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] protiv [[Pruska|Pruske]] i dobio je nagradu za hrabrost na bojnom polju. <ref>[[Jean-Baptiste Lamarck#Damkaer|Damkaer (2002)]], p. 117.</ref> Pošto je poslan u [[Monako]], Lamark se zainteresovao za prirodnu istoriju i odlučio da studira medicinu.<ref name="p15">[[Jean-Baptiste Lamarck#Packard|Packard (1901)]], p. 15.</ref> Povukao se iz vojske nakon ranjavanja 1766. godine i vratio se studijama medicine.<ref name="p15" /> Lamark je razvio posebno interesovanje za botaniku, a kasnije, nakon što je objavio trotomno delo ''Flore françoise'' (1778), postao je član [[Francuska akademija nauka|Francuske akademije nauka]] 1779. Lamarck se uključio u [[Jardin des Plantes]] i imenovan je za katedru botanike 1788. Kada je francuska nacionalna skupština 1793. godine osnovala [[Muséum national d'Histoire naturelle]], Lamarck je postao profesor [[Zoologija|zoologije]] . Godine 1801. objavio je ''Système des animaux sans vertèbres'', veliko djelo o klasifikaciji [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]], termin koji je navodno on skovao. U publikaciji iz 1802. postao je jedan od prvih koji je koristio termin " [[biologija]] " u njegovom modernom smislu. <ref name="Coleman">[[Jean-Baptiste Lamarck#Coleman|Coleman (1977)]], pp. 1–2.</ref> {{Refn|The term "biology" was also introduced independently by [[Thomas Beddoes]] (in 1799), by [[Karl Friedrich Burdach]] (in 1800) and by [[Gottfried Reinhold Treviranus]] (''Biologie oder Philosophie der lebenden Natur'', 1802).}} Lamark je nastavio svoj rad kao glavni autoritet u [[Zoologija beskičmenjaka|zoologiji beskičmenjaka]] . Zapamćen je, barem u [[Malakologija|malakologiji]], kao [[taksonomija|taksonomista]] značajne reputacije. Moderna era općenito pamti Lamarcka po teoriji [[Nasljeđivanje stečenih karakteristika|nasljeđivanja stečenih karakteristika]], nazvanoj [[lamarkizam]] (netačno nazvan po njemu), mehko nasljeđivanje ili teorija upotrebe/neupotrebe, <ref>[[Jean-Baptiste Lamarck#Jurmain|Jurmain ''et al.'' (2011)]], pp. 27–39.</ref> koju je opisao u svojoj ''[[Philosophie zoologique]]'' iz 1809. godine. Međutim, ideja mehkog nasljeđivanja davno je prethodila njemu, činila je samo mali element njegove teorije evolucije, a u njegovo vrijeme su je prihvatili mnogi istoričari prirode. Lamarckov doprinos [[Istorija evolucione misli|evolucijskoj teoriji]] sastojao se od prve istinski kohezivne teorije biološke evolucije, {{Sfnp|Darwin|2001}} u kojoj je alhemijska kompleksirajuća sila vodila organizme uz ljestvicu složenosti, a druga ekološka sila ih je prilagođavala lokalnom okruženju ''korištenjem i neupotrebom'' karakteristika, razlikujući ih od drugih organizama. <ref name="Gould 2002 187">[[Jean-Baptiste Lamarck#Gould2002|Gould (2002)]], p. 187.</ref> Naučnici su raspravljali o tome da li napredak u polju [[Transgeneracijska epigenetika|transgeneracijske epigenetike]] znači da je Lamarck bio u određenoj mjeri u pravu ili ne.{{Sfnp|Haig|2007}} [[Datoteka:Jean-Baptiste_Lamarck.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/37/Jean-Baptiste_Lamarck.jpg/220px-Jean-Baptiste_Lamarck.jpg|desno|mini| Lamarck, kasno u životu]] U svojoj knjizi ''[[Philosophie zoologique]]'', Lamarck je opisao [[Bog|Boga]] kao "uzvišenog autora prirode". Lamarkovi religiozni pogledi su ispitani u knjizi ''Lamarck, osnivač evolucije'' (1901) od [[Alpheus Spring Packard|Alpheusa Packarda]]. Prema Packardu iz Lamarkovih spisa, on se može smatrati [[Deizam|deistom]].{{Sfnp|Packard|2008}} [[Filozofija biologije|Filozof biologije]] [[Michael Ruse]] opisao je Lamarcka, "kako vjeruje u Boga kao nepomičnog pokretača, tvorca svijeta i njegovih zakona, koji odbija čudesno intervenirati u svom stvaranju." {{Sfnp|Ruse|1999}} Biograf [[James Moore (biograf)|James Moore]] opisao je Lamarcka kao "temeljnog deistu". {{Sfnp|Moore|1981}} Historičar Jacques Roger je napisao: "Lamarck je bio materijalista do te mjere da nije smatrao potrebnim pribjegavanje bilo kojem duhovnom principu... njegov deizam je ostao nejasan, a njegova ideja stvaranja nije ga spriječila da vjeruje u sve. priroda, uključujući najviše oblike života, bila je samo rezultat prirodnih procesa." {{Sfnp|Roger|1986}} Lamarck je uglavnom poznat po svojim pogledima na evoluciju, koji su odbačeni u korist razvoja [[Darvinizam|darvinizma]]. Njegova teorija evolucije postigla je slavu tek nakon objavljivanja knjige [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] ''[[O poreklu vrsta|O porijeklu vrsta]]'' (1859.), što je podstaklo kritičare Darwinove nove teorije da se oslone na Lamarckovu evoluciju kao na dobro utvrđenu alternativu. {{Sfnp|Gillispie|1960}} == Bilješke == {{Refspisak|grupa=Note}} == Reference == {{Refspisak|22em}} === Bibliografija ===  {{refbegin|2|indent=yes}} *{{cite web|url=http://www.lamarck.cnrs.fr/chronologie/|title=Chronologie de la vie de Jean-Baptiste Lamarck|last1=Bange|first1=Raphaël|last2=Corsi|first2=Pietro|date=n.d.|publisher=[[Centre national de la recherche scientifique]]|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130412205419/http://www.lamarck.cnrs.fr/chronologie/|archive-date=12 April 2013|url-status=dead|access-date=10 July 2007}} *{{cite book|last=Bowler|first=Peter|url=https://archive.org/details/evolutionhistory0000bowl|title=Evolution : the history of an idea|publisher=University of California Press|year=1989|isbn=978-0-520-06386-0|edition=Revised|oclc=17841313|url-access=registration}} *{{cite book|last=Bowler|first=Peter J.|url=https://archive.org/details/evolutionhistory0000bowl_n7y8|title=Evolution: the History of an Idea|publisher=[[University of California Press]]|year=2003|isbn=978-0-520-23693-6|edition=3rd|location=California|ref=Bowler|author-link=Peter J. Bowler|url-access=registration}} *{{cite journal|last=Burkhardt|first=Richard W., Jr.|year=1970|title=Lamarck, evolution, and the politics of science|journal=[[Journal of the History of Biology]]|volume=3|issue=2|pages=275–298|doi=10.1007/bf00137355|jstor=4330543|pmid=11609655|ref=Burkhardt|s2cid=33402055}} *{{cite book|last=Coleman|first=William L.|title=Biology in the Nineteenth Century: problems of form, function, and transformation|url=https://archive.org/details/biologyinninetee0000cole_c3k7|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1977|isbn=978-0-521-29293-1|location=Cambridge|ref=Coleman}} * {{Cite journal|last1=Curtis|first1=Caitlin|last2=Millar|first2=Craig|last3=Lambert|first3=David|date=September 2018|title=The Sacred Ibis debate: The first test of evolution|journal=PLOS Biology|volume=16|issue=9|pages=e2005558|doi=10.1371/journal.pbio.2005558|pmc=6159855|pmid=30260949}} *{{cite journal|last=Cuvier|first=Georges|author-link=Georges Cuvier|date=January 1836|title=Elegy of Lamarck|url=http://www.victorianweb.org/science/science_texts/cuvier/cuvier_on_lamarck.htm|journal=[[Edinburgh New Philosophical Journal]]|volume=20|pages=1–22|ref=Cuvier1836}} *{{cite book|last=Damkaer|first=David M.|url=https://archive.org/details/bub_gb_TgUNAAAAIAAJ|title=The Copepodologist's Cabinet: a Biographical and Bibliographical History|publisher=[[American Philosophical Society]]|year=2002|isbn=978-0-87169-240-5|location=Philadelphia|ref=Damkaer}} *{{cite book|last=Darwin|first=Charles|url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F381&viewtype=text&pageseq=1|title=On the Origin of Species|publisher=John Murray|year=1861–1882|edition=3rd–6th|location=London|chapter=Historical sketch|ref=Darwin|author-link=Charles Darwin}} *{{cite book|last=Darwin|first=Charles|url=https://books.google.com/books?id=c6ZrQgAACAAJ|title=Darwin: Texts, Commentary|publisher=Norton|year=2001|isbn=978-0-393-95849-2|editor-last=Appleman|editor-first=Philip|edition=3rd|series=Norton critical editions in the history of ideas|author-link=Charles Darwin}} *{{cite book|last=Delange|first=Yves|title=Lamarck, sa vie, son œuvre|publisher=Actes Sud|year=1984|isbn=978-2-903098-97-1|location=Arles|ref=Delange}} *{{cite book|author1=Dudenredaktion|url=https://books.google.com/books?id=T6vWCgAAQBAJ|title=Das Aussprachewörterbuch|last2=Kleiner|first2=Stefan|last3=Knöbl|first3=Ralf|publisher=Dudenverlag|year=2015|isbn=978-3-411-04067-4|edition=7th|location=Berlin|language=de|trans-title=The Pronunciation Dictionary|orig-year=First published 1962}} *{{cite web|url=http://news.wustl.edu/news/Pages/7408.aspx|title=Researcher gives hard thoughts on soft inheritance: above and beyond the gene|last=Fitzpatrick|first=Tony|year=2006|publisher=[[Washington University in St. Louis]]|access-date=8 October 2011|archive-date=8. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160108181522/http://news.wustl.edu/news/Pages/7408.aspx|url-status=dead}} *{{cite book|last=Gillispie|first=Charles Coulston|url=https://archive.org/details/edgeofobjectivit0000gill|title=The Edge of Objectivity: An Essay in the History of Scientific Ideas|publisher=Princeton University Press|year=1960|isbn=0-691-02350-6|author-link=Charles Coulston Gillispie|url-access=registration}} *{{cite book|last=Gould|first=Stephen Jay|url=https://archive.org/details/georgescuvierann00smit|title=Georges Cuvier: an annotated bibliography of his published works|publisher=Smithsonian Institution Press|year=1993|isbn=978-1-56098-199-2|editor=Jean Chandler Smith|location=Washington, DC|chapter=Foreword|ref=Gould1993|author-link=Stephen Jay Gould|url-access=registration}} *{{cite book|last=Gould|first=Stephen|title=The lying stones of Marrakech : penultimate reflections in natural history|publisher=Vintage|year=2001|isbn=978-0-09-928583-0|author-mask=3}} *{{cite book|last=Gould|first=Stephen Jay|title=The Structure of Evolutionary Theory|title-link=The Structure of Evolutionary Theory|publisher=Belknap Harvard|year=2002|isbn=978-0-674-00613-3|location=Harvard|ref=Gould2002|author-mask=3}} *{{cite journal|last1=Haig|first1=David|date=2007|title=Weismann Rules! OK? Epigenetics and the Lamarckian temptation|url=http://haiggroup.oeb.harvard.edu/publications/weismann-rules-ok-epigenetics-and-lamarckian-temptation|journal=Biology and Philosophy|volume=22|issue=3|pages=415–428|doi=10.1007/s10539-006-9033-y|s2cid=16322990}} *{{cite journal|last1=Jablonka|first1=Eva|last2=Lamb|first2=Marion J.|last3=Avital|first3=Eytan|year=1998|title='Lamarckian' mechanisms in darwinian evolution|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=13|issue=5|pages=206–210|doi=10.1016/s0169-5347(98)01344-5|pmid=21238269}} *{{cite book|last=Jablonka|first=Eva|title=Evolution in Four Dimensions: Genetic, Epigenetic, Behavioral, and Symbolic Variation in the History of Life|publisher=MIT Press|year=2006|isbn=978-0-262-60069-9|location=Cambridge, MA|ref=Jablonka|author-link=Eva Jablonka}} *{{cite book|last=Jordanova|first=Ludmilla|url=https://archive.org/details/LamarckJordanovaEn|title=Lamarck, past master|publisher=Oxford University Press|year=1984|isbn=978-0-19-287587-7|location=Oxford|ref=Jordanova|author-link=Ludmilla Jordanova}} *{{cite book|last1=Jurmain|first1=Robert|title=Introduction to Physical Anthropology|author2=Lynn Kilgore|author3=Wenda Trevathan|author4=Russell L. Ciochon|publisher=[[Wadsworth Publishing]]|year=2011|isbn=978-1-111-29793-0|edition=13th|ref=Jurmain}} *{{cite book|last=Lamarck|first=J. B.|url=https://archive.org/details/b22651433|title=Zoological Philosophy|year=1914|location=London|ref=Lamarck1914}} *{{cite book|last=Larson|first=Edward J|url=https://archive.org/details/evolutionremarka00lars|title=Evolution: The remarkable history of a Scientific Theory|date=May 2004|publisher=Modern Library|isbn=9780679642886|location=New York|chapter="A Growing sense of progress|url-access=registration}} *{{cite book|last=Mantoy|first=Bernard|title=Lamarck|publisher=Seghers|year=1968|series=Savants du monde entier|volume=36|location=Paris|ref=Mantoy}} *{{cite book|last=Mayr|first=Ernst|title=On the Origin of Species: a Facsimile of the First Edition|title-link=On the Origin of Species|publisher=[[Harvard University Press]]|year=1964|isbn=978-0-674-63752-8|editor=Charles Darwin|editor-link=Charles Darwin|chapter=Introduction|ref=Mayr|author-link=Ernst Mayr|orig-year=1859}} *{{cite EB1911|wstitle=Evolution|first=Peter Chalmers|last=Mitchell|volume=10}} *{{cite book|last=Moore|first=James R.|title=The Post-Darwinian Controversies: A Study of the Protestant Struggle to Come to Terms with Darwin in Great Britain and America 1870–1900|url=https://archive.org/details/postdarwiniancon0000jame|date=1981|publisher=Cambridge University Press|author-link=James Moore (biographer)}} *{{cite book|last=Osborn|first=Henry Fairfield|url=https://archive.org/details/fromgreekstodar01osbogoog|title=From the Greeks to Darwin|date=1894|publisher=Macmillan and Company|author-link=Henry Fairfield Osborn}} *{{cite book|last=Osborn|first=Henry Fairfield|title=From the Greeks to Darwin: an outline of the development of the evolution idea|url=https://archive.org/details/fromgreekstodar00osbogoog|publisher=[[Macmillan Publishers|Macmillan]]|year=1905|edition=2nd|location=New York|ref=Osborn|author-link=Henry Fairfield Osborn}} *{{cite book|last=Packard|first=Alpheus Spring|url=http://www.gutenberg.org/ebooks/20556|title=Lamarck, the founder of Evolution: his life and work with translations of his writing on organic evolution|publisher=Longmans, Green|year=1901|location=New York|ref=Packard|author-link=Alpheus Spring Packard}} *{{cite book|last=Packard|first=Alpheus Spring|title=Lamarck, The Founder of Evolution|date=2008|publisher=Wildhern Press|author-link=Alpheus Spring Packard|orig-year=1901}} *{{cite book|last=Roger|first=Jacques|title=God and Nature: Historical Essays on the Encounter Between Christianity and Science|date=1986|publisher=University of California Press|editor1-last=Lindberg|editor1-first=David C.|chapter=The Mechanist Conception of Life|editor2-last=Numbers|editor2-first=Ronald L.}} *{{cite book|last=Rudwick|first=Martin J. S.|title=Georges Cuvier, Fossil Bones, and Geological Catastrophes: New Translations and Interpretations of the Primary Texts|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1998|isbn=978-0-226-73107-0|ref=Rudwick|author-link=Martin J. S. Rudwick}} *{{cite book|last=Ruse|first=Michael|url=https://archive.org/details/darwinianrevolut0000ruse_c9r7|title=The Darwinian Revolution: Science Red in Tooth and Claw|date=1999|publisher=University of Chicago Press|author-link=Michael Ruse|url-access=registration}} *{{cite book|last=Szyfman|first=Léon|title=Jean-Baptiste Lamarck et son époque|publisher=Masson|year=1982|isbn=978-2-225-76087-7|location=Paris|ref=Szyfman}} * {{cite journal|author1=Junko A. Arai|author2=Shaomin Li|author3=Dean M. Hartley|author4=Larry A. Feig|year=2009|title=Transgenerational rescue of a genetic defect in long-term potentiation and memory formation by juvenile enrichment|journal=[[The Journal of Neuroscience]]|volume=29|issue=5|pages=1496–1502|doi=10.1523/JNEUROSCI.5057-08.2009|pmc=3408235|pmid=19193896}} * {{cite book|author=Ross Honeywill|url=http://lamarcksevolution.com|title=Lamarck's Evolution: Two Centuries of Genius and Jealousy|publisher=Pier 9|year=2008|isbn=978-1-921208-60-7|author-link=Ross Honeywill}} *{{cite web|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/history/lamarck.html|title=Jean-Baptiste Lamarck (1744-1829)|last1=Waggoner|first1=Ben|last2=Speer|first2=B. R.|date=2 September 1998|publisher=UCMP Berkeley|access-date=16 December 2018}} *{{cite book|last=Weber|first=A. S.|url=https://books.google.com/books?id=m4SB4BHzFeIC&pg=PA55|title=Nineteenth-Century Science: An Anthology|publisher=Broadview Press|year=2000|isbn=978-1-55111-165-0}} {{refend}} {{DEFAULTSORT:Lamarck, Jean Baptiste}} [[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]] [[Kategorija:Francuski biolozi]] [[Kategorija:Botaničari s autorskim skraćenicama]] [[Kategorija:Umrli 1829.]] [[Kategorija:Rođeni 1744.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]] s6uea4wv2vc49a1oo4uka9lxlrmz7ex 2 493809 3671827 3671377 2024-12-09T07:18:56Z Panasko 146730 /* Plan */ 3671827 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}} {{Babel-2|bs|en-4}} {{Azijski mjesec 2022.}} {{Azijski mjesec 2023.}} {{Azijski mjesec 2024.}} {{1000 članaka}} {{Feminizam i folklor 2023.}} {{Feminizam i folklor 2024.}} {{Međunarodni dan žena}} {{CEE P 2023.}} {{CEE P 2024.}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije 2024.}} {{kutijadno}} Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022. Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd. == Korisni linkovi == {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Administracija i spiskovi''''' [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] === Plan === {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Naučna fantastika/Fantastika''''' [[Točak vremena]] | [[Okidač]] | [[Svjetlost drugih dana]] | [[Oko vremena]] | [[Oluja sa sunca]] | [[Zvjezdani jurišnici]] | [[Mary Shelly]] | [[Frankenstein]] | [[Iain M. Banks]] | [[Frank Herbert]] | [[Dina]] | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | [[Babylon 5]] | [[Firefly]] | [[The Poppy War]] | [[Dragon Republic]] | [[The Burning God]] | [[Gradonačelnici Tuzle]] | [[Gradonačelnici Mostara]] | [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnici Sarajeva]] | [[Gradonačelnici Zenice]] | [[Gradonačelnici Bihaća]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke''''' [[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Spisak akademika ANUBiH]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Članci o nagradama ažuriranje (2025 i dalje)''''' [[Nagrada "Bravo"]] | [[Nagrada "Branko Ćopić"]] | [[Nagrada "Vladimir Nazor"]] | [[Nagrada "Holweck"]] | [[Nagrada "Meša Selimović" (Srbija)]] | [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)]] | [[Nagrada "Svetozar Ćorović"]] | [[Nagrada "Cecil B. DeMille"]] | [[NIN-ova nagrada]] | [[Pritzkerova nagrada]] | [[Brankova nagrada]] | [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"]] | [[Nagrada "Isidora Sekulić"]] | [[Goetheova nagrada]] | [[Porin (nagrada)|Porin]] | [[Andrićeva nagrada]] | [[Nagrada "Đorđe Jovanović"]] | [[Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]] | [[Nagrada "Miloš Crnjanski"]] | [[Nagrada Booker]] | [[Turingova nagrada]] | [[Nagrada "Stanislavski"]] | [[Zmajeva nagrada]] | [[Nagrada "Tin Ujević"]] | [[Književna nagrada V.B.Z.]] | [[Disova nagrada]] | [[Nagrada "Irving G. Thalberg"]] | [[Nagrada "Saharov"]] | [[Nagrada "Branko Miljković"]] | [[Nagrada "Carol Burnett"]] | [[Nagrada "Gottfried Keller"]] | [[Humanitarna nagrada "Jean Hersholt"]] | [[Nagrada "Astrid Lindgren"]] | [[Nagrada "Milan Rakić"]] | [[Austrijska državna nagrada za evropsku književnost]] | [[Nagrada "Desanka Maksimović"]] | [[Kiklop (nagrada)]] | [[Nagrada za životno djelo Društva književnika Vojvodine]] | [[Nagrada "Ivica Matić"]] | [[Nagrada "Alija Isaković"]] | [[Priznanje "Bosanski stećak"]] | [[Nagrada "Johann Peter Hebel"]] | [[Trofej "Pichichi"]] | [[Nagrada "Kočićevo pero"]] | [[Nagrada "Heinrich Mann"]] | [[Književni vijenac Kozare]] | [[Gradski pisac Graza]] | [[Wolfova nagrada za fiziku]] | [[Wolfova nagrada za hemiju]] | [[Wolfova nagrada za matematiku]] | [[Wolfova nagrada za medicinu]] | [[Wolfova nagrada za umjetnost]] [[Wolfova nagrada za poljoprivredu]] | [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] | [[Nagrada "Miguel de Cervantes"]] | [[Nagrada "Alan Paton"]] | [[Trofej "Jašin"]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|Nobel za fiziku]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za hemiju|Nobel za hemiju]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu|Nobel za medicinu]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za književnost‎|Nobel za književnost‎]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za mir‎|Nobel za mir‎]] | [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju|Nobel za ekonomiju]] | [[Copleyjeva medalja]] | [[Fieldsova medalja]] | [[Sylvesterova medalja]] | [[Abelova nagrada]] | [[Nagrada "Ranko Marinković"]] | [[Nagrada "Reinhard Priessnitz"]] | [[Njegoševa nagrada]] | [[Goetheova nagrada]] | [[Pulitzerova nagrada za biografiju]] | [[Pulitzerova nagrada za dramu]] | [[Pulitzerova nagrada za književno djelo]] | [[Pulitzerova nagrada za historiju]] | [[Zlatna lopta France Footballa]] | [[Zlatna lopta (žene)]] |[[Trofej "Kopa"]] | [[Trofej "Jašin"]] | [[Trofej "Gerd Müller"]] | [[Nagrada "Sócrates"]] | [[Najbolji tim svih vremena "France Footballa"]] | [[Nagrada "Radoje Domanović"]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Članci o nagradama za ažuriranje (2024.)''''' [[Sloboda (nagrada)]] | [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]] | [[Zvono (nagrada)]] | [[Nagrada "Mak Dizdar"]] | [[Nagrada "Žensko pero"]] | [[Pulitzerova nagrada za poeziju]] | [[Nagrada "Jacques Goddet"]] | [[Zlatna lopta France Footballa]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Napisati članke o nagradama''''' [[Nagrada "Skender Kulenović"]] | [[Nagrada "France Prešeren"]] | [[Nagrada "Isak Samokovlija" Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada "Satellite"]] | [[Nagrada "Hugo"]] | [[Nagrada "Nebula"]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine - World Soccer]] | |} == Primljene nagrade == <gallery> Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]'' Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]] Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(septembar 2023.)<br>'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(februar 2024.)<br>'''''[[Planeta]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(mart 2024.)<br>'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2024.)<br>'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(august 2024.)<br>'''''[[Snijeg]]'''''</small> Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad </gallery> |} oa7yddzej9hj8lo0jufpv5q6e2wntw7 0 495903 3671760 3665856 2024-12-08T19:03:22Z Phoenixrisinng 166446 /* SEO naslov */ 3671760 wikitext text/x-wiki '''Optimizacija web stranice''' ({{jez-en| Search engine optimization (SEO]}})) za internet pretraživače predstavlja niz operacija pri kreiranju web stranice sa ciljem što višeg pozicioniranja na pretraživačima ([[Google]], [[Bing search|Bing]] i sl). Sve operacije se odnose na praćenje određenih standarda koje pretraživač zahtjeva kako bi sadržaj web stranice označio kao relevantan za iskustvo čitaoca. Optimizacija internet pretraživača može biti unutrašnja i vanjska. == Unutrašnja optimizacija internet pretraživača ({{jez-en|on-page SEO}}) == Unutrašnja optimizacija je optimizacija svih parametara sa strane web stranice, a koje možete uraditi u njenoj unutrašnjoj strukturi ili u [[HTML]] kodu. Ukoliko se za razvoj web stranice koriste [[Content management system|CMS]] sistemi poput [[WordPress|Wordpress]]-a, postoje već spremni alati u vidu takozvanih plugina ([[Yoast SEO]],[[Rank Math]] i slično) koji vam pomažu pri postavljanju parametara dajući vašoj stranici određeni broj bodova. Sastavni dijelovi unutrašnje SEO optimizacije su: naziv domene, URL struktura, naslov stranice, podnaslovi stranice, kreiranje sadržaja. ALT opisi slika te povezivanje linkova. === Naziv domene === Kako bi internet pretraživač označio vašu domenu kao relevantnu za polje pretrage, ona mora odgovarati niši koju nudite. Najbolji nazivi domena su oni do 11 karaktera dužine usmjereni prema odgovarajućoj ključnoj riječi pretrage. === URL struktura === Struktura URL-a odnosno link-a, poželjno je da bude podijeljena na kategorije, odnosno u više podlinkova na primjer: <nowiki>https://primjer.com/naziv_kategorije/naziv_članka</nowiki>. Na taj način internet pretraživači prepoznaju hijerarhiju sadržaja u unutrašnjoj strukturi stranice. === SEO naslov === Naslov stranice treba biti deskriptivan i uključivati osnovnu ključnu riječ pretrage. Uz pomoć [https://webgeek.com.hr/seo-optimizacija/ SEO] naslova, stranica rangira na određenu ključnu riječ na kojoj želite poboljšati poziciju na pretraživaču. === Podnaslovi stranice === Podnaslovi stranice (Heading 2, Heading 3, Heading 4...) moraju pratiti hijerarhiju sadržaja stranice i obavezan su segment unutrašnjeg SEO-a. === Kreiranje sadržaja === Kreiranje sadržaja ili pisanje članaka, doprinosi boljem rangiranju stranice na internet pretraživaču. Ovo posebno važi ukoliko je sadržaj koji je napisan, usmjeren prema SEO strukturi odnosno optimizovan za tražilice u odnosu na ključne riječi pretrage. Sadržaj koji se kreira na web stranicama mora biti relevantan za ključne riječi i za iskustvo čitaoca, u suprotnom neće ostvariti dobro rangiranje na pretraživaču. Važno je napomenuti da sadržaj mora biti originalan, bez dupliciranja te najpoželjnije, pisan prirodnim tonom. Jedna od najosnovnijih stavki SEO ili optimizacije internet pretraživača jeste '''pisanje članaka''' na sve teme iz niše vašeg biznisa.<ref>{{Cite web |title=SEO usluge {{!}} Optimizacija internet pretraživača |url=https://digismundo.com/bs/seo-usluge-optimizacija-internet-pretrazivaca/ |access-date=16. 1. 2023 |language=bs-BA}}</ref> === ALT opisi slika === ALT opis slike je alternativni naziv slike u slučaju da ona ne može biti prikazana uslijed loše konekcije ili neispravnog izvora. ALT opisi pružaju deskriptivan opis slike. === Povezivanje linkova === Sadržaj web stranice mora biti povezan u unutrašnjoj strukturi, a poželjno je da stranica posjeduje linkove prema unutrašnjim i vanjskim izvorima. == Vanjska optimizacija internet pretraživača ({{jez-en|off-page SEO}}) == Vanjska optimizacija je optimizacija web stranice, ali ne u njenoj strukturi nego sa aspekta izvora koji upućuju na nju. Pojmovi koji se odnose na vanjsku optimizaciju su: DR ili Rating domene, Backlinkovi (povratni linkovi) i Anchor text kod povratnih linkova. === Rating domene (DR) === Rating ili ocjena domene jeste sveukupna ocjena web stranice, a koja uključuje broj povratnih linkova i njihovu kvalitetu. Ovaj pojam označava koliko je vjerovatno da će se sadržaj web stranice pojaviti na stranicama pretrage internet pretraživača ([[Search engine results page|SERP]]). Ova ocjena je u direkntoj vezi sa kvalitetom web stranice. === Povratni linkovi (Backlink) === Povratni linkovi su svi linkovi koji upućuju na sadržaj vaše web stranice sa "do-follow" oznakom. Kod uspostave backlink profila vrlo je važno da kvalitetan sadržaj upućuje na vašu stranicu, te da je stranica koja upućuje na vas dobro ocjenjena (sa visokom ocjenom DR-a). Važno je napomenuti da postizanje backlink profila ne radite koristeći spam metodologiju na člancima drugih web stranica obzirom da zbog toga, vaša stranica može dobiti visok spam score (ocjenu za spam). === Naziv povratnog linka (Anchor text) === Anchor text ili naziv povratnog linka treba da upućuje na sadržaj u skladu sa ključnim riječima za bolje pozicioniranje na pretraživaču. == References == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> {{reflist}} * [http://www.google.com/support/webmasters/bin/answer.py?hl=en&answer=35769 Google Search Essentials] * [https://accessibility.huit.harvard.edu/images-and-media Images and Media - Harvard University] [[Kategorija:Optimizacija veb-sajta| ]] [[Kategorija:Digitalni marketing]] [[Kategorija:Veb-analitika]] [[Kategorija:Internetska terminologija]] [[Kategorija:Internetsko reklamiranje]] [[Kategorija:Promocija i marketinška komunikacija]] 7p2wwqrb4vyckq2qek2gsnv1n1c6zvj 3671761 3671760 2024-12-08T19:12:01Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Phoenixrisinng|Phoenixrisinng]] ([[User talk:Phoenixrisinng|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3665856 wikitext text/x-wiki '''Optimizacija web stranice''' ({{jez-en| Search engine optimization (SEO]}})) za internet pretraživače predstavlja niz operacija pri kreiranju web stranice sa ciljem što višeg pozicioniranja na pretraživačima ([[Google]], [[Bing search|Bing]] i sl). Sve operacije se odnose na praćenje određenih standarda koje pretraživač zahtjeva kako bi sadržaj web stranice označio kao relevantan za iskustvo čitaoca. Optimizacija internet pretraživača može biti unutrašnja i vanjska. == Unutrašnja optimizacija internet pretraživača ({{jez-en|on-page SEO}}) == Unutrašnja optimizacija je optimizacija svih parametara sa strane web stranice, a koje možete uraditi u njenoj unutrašnjoj strukturi ili u [[HTML]] kodu. Ukoliko se za razvoj web stranice koriste [[Content management system|CMS]] sistemi poput [[WordPress|Wordpress]]-a, postoje već spremni alati u vidu takozvanih plugina ([[Yoast SEO]],[[Rank Math]] i slično) koji vam pomažu pri postavljanju parametara dajući vašoj stranici određeni broj bodova. Sastavni dijelovi unutrašnje SEO optimizacije su: naziv domene, URL struktura, naslov stranice, podnaslovi stranice, kreiranje sadržaja. ALT opisi slika te povezivanje linkova. === Naziv domene === Kako bi internet pretraživač označio vašu domenu kao relevantnu za polje pretrage, ona mora odgovarati niši koju nudite. Najbolji nazivi domena su oni do 11 karaktera dužine usmjereni prema odgovarajućoj ključnoj riječi pretrage. === URL struktura === Struktura URL-a odnosno link-a, poželjno je da bude podijeljena na kategorije, odnosno u više podlinkova na primjer: <nowiki>https://primjer.com/naziv_kategorije/naziv_članka</nowiki>. Na taj način internet pretraživači prepoznaju hijerarhiju sadržaja u unutrašnjoj strukturi stranice. === SEO naslov === Naslov stranice treba biti deskriptivan i uključivati osnovnu ključnu riječ pretrage. Uz pomoć SEO naslova, stranica rangira na određenu ključnu riječ na kojoj želite poboljšati poziciju na pretraživaču. === Podnaslovi stranice === Podnaslovi stranice (Heading 2, Heading 3, Heading 4...) moraju pratiti hijerarhiju sadržaja stranice i obavezan su segment unutrašnjeg SEO-a. === Kreiranje sadržaja === Kreiranje sadržaja ili pisanje članaka, doprinosi boljem rangiranju stranice na internet pretraživaču. Ovo posebno važi ukoliko je sadržaj koji je napisan, usmjeren prema SEO strukturi odnosno optimizovan za tražilice u odnosu na ključne riječi pretrage. Sadržaj koji se kreira na web stranicama mora biti relevantan za ključne riječi i za iskustvo čitaoca, u suprotnom neće ostvariti dobro rangiranje na pretraživaču. Važno je napomenuti da sadržaj mora biti originalan, bez dupliciranja te najpoželjnije, pisan prirodnim tonom. Jedna od najosnovnijih stavki SEO ili optimizacije internet pretraživača jeste '''pisanje članaka''' na sve teme iz niše vašeg biznisa.<ref>{{Cite web |title=SEO usluge {{!}} Optimizacija internet pretraživača |url=https://digismundo.com/bs/seo-usluge-optimizacija-internet-pretrazivaca/ |access-date=16. 1. 2023 |language=bs-BA}}</ref> === ALT opisi slika === ALT opis slike je alternativni naziv slike u slučaju da ona ne može biti prikazana uslijed loše konekcije ili neispravnog izvora. ALT opisi pružaju deskriptivan opis slike. === Povezivanje linkova === Sadržaj web stranice mora biti povezan u unutrašnjoj strukturi, a poželjno je da stranica posjeduje linkove prema unutrašnjim i vanjskim izvorima. == Vanjska optimizacija internet pretraživača ({{jez-en|off-page SEO}}) == Vanjska optimizacija je optimizacija web stranice, ali ne u njenoj strukturi nego sa aspekta izvora koji upućuju na nju. Pojmovi koji se odnose na vanjsku optimizaciju su: DR ili Rating domene, Backlinkovi (povratni linkovi) i Anchor text kod povratnih linkova. === Rating domene (DR) === Rating ili ocjena domene jeste sveukupna ocjena web stranice, a koja uključuje broj povratnih linkova i njihovu kvalitetu. Ovaj pojam označava koliko je vjerovatno da će se sadržaj web stranice pojaviti na stranicama pretrage internet pretraživača ([[Search engine results page|SERP]]). Ova ocjena je u direkntoj vezi sa kvalitetom web stranice. === Povratni linkovi (Backlink) === Povratni linkovi su svi linkovi koji upućuju na sadržaj vaše web stranice sa "do-follow" oznakom. Kod uspostave backlink profila vrlo je važno da kvalitetan sadržaj upućuje na vašu stranicu, te da je stranica koja upućuje na vas dobro ocjenjena (sa visokom ocjenom DR-a). Važno je napomenuti da postizanje backlink profila ne radite koristeći spam metodologiju na člancima drugih web stranica obzirom da zbog toga, vaša stranica može dobiti visok spam score (ocjenu za spam). === Naziv povratnog linka (Anchor text) === Anchor text ili naziv povratnog linka treba da upućuje na sadržaj u skladu sa ključnim riječima za bolje pozicioniranje na pretraživaču. == References == <!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --> {{reflist}} * [http://www.google.com/support/webmasters/bin/answer.py?hl=en&answer=35769 Google Search Essentials] * [https://accessibility.huit.harvard.edu/images-and-media Images and Media - Harvard University] [[Kategorija:Optimizacija veb-sajta| ]] [[Kategorija:Digitalni marketing]] [[Kategorija:Veb-analitika]] [[Kategorija:Internetska terminologija]] [[Kategorija:Internetsko reklamiranje]] [[Kategorija:Promocija i marketinška komunikacija]] 45gv4jjrftvu7785in6cc4au7qhml61 0 499675 3671807 3531143 2024-12-09T03:51:53Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671807 wikitext text/x-wiki '''Politička filozofija''' ili '''politička teorija''' je [[Filozofija|filozofska]] studija [[Vlada|vlade]], koja se bavi pitanjima prirode, opsega i legitimiteta javnih agenata i institucija i odnosa između njih. Njegove teme uključuju [[Politika|politiku]], [[Sloboda|slobodu]], [[Pravda|pravdu]], imovinu, prava, [[Pravo|zakon]] i provođenje zakona od strane vlasti : šta su oni, ako su potrebni, šta vlast čini legitimnom, koja prava i slobode treba da štiti, u kom obliku treba biti, koji je zakon i koje dužnosti građani imaju prema legitimnoj vladi, ako postoji, i kada ona može biti legitimno svrgnuta, ako ikada. Politička teorija također se bavi pitanjima šireg obima, baveći se političkom prirodom pojava i kategorija kao što su identitet, kultura, seksualnost, rasa, bogatstvo, etika, religija i drugo. [[Političke nauke]], naučna studija [[Politika|politike]], uglavnom se koristi u jednini, ali se u francuskom i španskom jeziku, kao i na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], koristi množina (''sciencias politiques'' i ''ciencias políticas''), što je možda odraz eklektične prirode discipline.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/political-science|title=Political science|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=3. 4. 2020}}</ref> Politička filozofija je grana [[Filozofija|filozofije]],<ref>Strauss, Leo (1959). An introduction to Political Philosophy. Detroit: Wayne State University Press, p. 10.</ref> ali je također igrala veliku ulogu u [[Političke nauke|političkim naukama]], unutar kojih je stavljen snažan fokus kako na historiju političke misli tako i na savremenu političku teoriju (od normativne političke teorije do raznih kritički pristupa). U ''Oksfordskom priručniku političkoj teoriji'' (2009), ovo polje je opisano kao: „[...] interdisciplinarni poduhvat čije je težište humanistički dio političkih nauka koji je i dalje nedisciplinovan... Dugo vremena, izazov za identitet političke teorije bio je kako se produktivno pozicionirati na tri vrste lokacija: u odnosu na akademske discipline političkih nauka, historije i filozofije; između svijeta politike i apstraktnijeg, ruminativnog registra teorije; između kanonske političke teorije i novijih resursa (kao što su feministička i kritička teorija, analiza diskursa, teorija filma, popularna i politička kultura, studije masovnih medija, neuronauke, studije životne sredine, bihevioralne nauke i [[ekonomija]]) na kojima se politički teoretičari sve više oslanjaju."<ref>{{Cite journal|date=2. 9. 2009|editor-last=Dryzek|editor-first=John S.|editor2-last=Honig|editor2-first=Bonnie|editor3-last=Phillips|editor3-first=Anne|title=The Oxford Handbook of Political Theory|journal=Oxford Handbooks Online|doi=10.1093/oxfordhb/9780199548439.001.0001|isbn=9780199548439}}</ref> == Historija == === Drevne tradicije === Indijska politička filozofija u drevnim vremenima razgraničavala je jasnu razliku između (1) nacije i države (2) religije i države. Ustavi hinduističkih država evoluirali su tokom vremena i bili su zasnovani na političkim i pravnim raspravama i preovlađujućim društvenim institucijama. Državne institucije bile su podijeljene na upravljanje, diplomatiju, administraciju, odbranu, zakon i red. ''Mantranga,'' glavno upravno tijelo ovih država, sastojalo se od kralja, premijera, glavnog komandanta vojske, glavnog svećenika kralja. Premijer je predvodio komitet ministara zajedno sa šefom izvršne vlasti (Maha Amatya). [[Čanakja|Chanakya]] je bio indijski politički filozof iz 4. stoljeća prije nove ere. Arthashastra daje prikaz nauke o politici za mudrog vladara, politici vanjskih poslova i ratova, sistemu špijunske države i nadzoru i ekonomskoj stabilnosti države.<ref>{{Cite book|last=Boesche|first=Roger|url=https://books.google.com/books?id=K85NA7Rg67wC&pg=PP1|title=The First Great Political Realist: Kautilya and His Arthashastra|publisher=Lexington Books|year=2002|isbn=978-0-7391-0401-9|page=7|author-link=Roger Boesche}}</ref> Chanakya citira nekoliko autoriteta, uključujući Bruhaspatija, Ushanasa, Prachetasa Manua, Parasara i Ambija, i opisao je sebe kao potomka loze političkih filozofa, a njegov otac Chanaka je bio njegov neposredni prethodnik.<ref>{{Cite book|last=Rangarajan|first=L N|url=https://books.google.com/books?id=3jbzZkoR36QC&pg=PT22|title=The Arthashastra|publisher=Penguin UK|year=2000|isbn=9788184750119|page=95}}</ref> Još jedna utjecajna indijska rasprava o političkoj filozofiji je Sukra Neeti.<ref>{{Cite book|last=Brown|first=D. Mackenzie|url=https://books.google.com/books?id=JZzXv2JOZUMC&q=sukraniti&pg=PP1|title=The White Umbrella: Indian Political Thought from Manu to Gandhi|publisher=Greenwood Press|year=1982|isbn=978-0313232107|page=64}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sankhdher|first=Madan Mohan|url=https://books.google.com/books?id=veYezcrVAlcC&q=sukra%20neeti&pg=PR4|title=Politics in India: Ancient India, Politics of Change, Modern India|last2=Kaur|first2=Gurdeep|publisher=Deep and Deep Publications|year=2005|isbn=9788176296557|page=95}}</ref> Primjer kodeksa zakona u staroj Indiji je Manusmṛti ili Manuovi zakoni.<ref>{{Cite book|last=Manu ((Lawgiver))|url=https://archive.org/details/bub_gb_4caNTgBa6oEC|title=Institutes of Hindu Law: Or, The Ordinances of Menu, According to the Gloss of Cullúca|last2=Kullūkabhaṭṭa|publisher=Calcutta, Printed by order of the government, London reprinted, for J. Sewell and J. Debrett|year=1796}}</ref> ==== Ancient China ==== Kineska politička filozofija potiče iz perioda proljeća i jeseni, tačnije od Konfučija u 6. vijeku prije nove ere. Kineska politička filozofija razvijena je kao odgovor na društveni i politički slom zemlje karakterističan za period proljeća i jeseni i period zaraćenih država. Glavne filozofije tokom tog perioda, [[konfucijanizam]], legalizam, mohizam, agrarizam i [[taoizam]], svaka je imala politički aspekt svojih filozofskih škola. Filozofi kao što su [[Konfucije]], Mencije i Mozi, fokusirali su se na političko jedinstvo i političku stabilnost kao osnovu svoje političke filozofije. Konfučijanizam se zalagao za hijerarhijsku, meritokratsku vlast zasnovanu na empatiji, lojalnosti i međuljudskim odnosima. Legalizam je zagovarao visoko autoritarnu vladu zasnovanu na [[wiktionary:draconian|drakonskim]] kaznama i zakonima. Mohizam je zagovarao zajedničku, decentralizovanu vladu usredsređenu na štedljivost i [[asketizam]]. Agrari su se zalagali za seljački [[Komuna|utopijski komunalizam]] i [[egalitarizam]].<ref>{{Cite book|last=Deutsch|first=Eliot|url=https://archive.org/details/companiontoworld00deut_616|title=A companion to world philosophies|last2=Bontekoei|first2=Ronald|publisher=Wiley Blackwell|year=1999|isbn=9780631213277|page=[https://archive.org/details/companiontoworld00deut_616/page/n205 183]|url-access=limited}}</ref> Taoizam je zagovarao [[Anarhizam|protoanarhizam]]. Legalizam je bio dominantna politička filozofija dinastije Qin, ali je zamijenjen državnim konfucijanizmom u [[Dinastija Han|dinastiji Han]]. Prije nego što je Kina usvojila [[komunizam]], državni konfučijanizam je ostao dominantna politička filozofija Kine do 20. stoljeća.<ref>{{Cite book|last=Hsü|first=Leonard Shihlien|url=https://books.google.com/books?id=FWFtQIyun-8C|title=The political philosophy of Confucianism|publisher=Routledge|year=2005|isbn=978-0-415-36154-5|pages=xvii–xx|quote=The importance of a scientific study of Confucian political philosophy could hardly be overstated.}}</ref> ==== Ancient Greece ==== Zapadna politička filozofija potječe iz filozofije [[Antička Grčka|antičke Grčke]], gdje politička filozofija datira barem od [[Platon]]a.<ref name="Sahakian 1993 59">{{Cite book|last=Sahakian|first=Mabel Lewis|url=https://books.google.com/books?id=Vi7cQMw8SwYC&pg=PA59|title=Ideas of the great philosophers|publisher=Barnes & Noble Publishing|year=1993|isbn=978-1-56619-271-2|page=59|quote=... Western philosophical tradition can be traced back as early as Plato (427–347 BC).}}</ref> Starom Grčkom su dominirali gradovi-države, koje su eksperimentisale sa različitim oblicima političkog organizovanja. Platon je grupisao oblike vladavine u pet kategorija stabilnosti i morala: [[Država (Platon)|republika]], timokratija, [[oligarhija]], [[demokratija]] i tiranija. Jedno od prvih, izuzetno važnih klasičnih djela političke filozofije je Platonova ''[[Država (Platon)|Republika]]'',<ref name="Sahakian 1993 59"/> koju je pratila [[Aristotel]]ova ''[[Nikomahova etika]]'' i [[Politika (Aristotel)|''politika'']].<ref>{{Cite book|last=Kraut|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=9BDmX3FBbS4C&pg=PA3|title=Aristotle: political philosophy|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=978-0-19-878200-1|page=3|quote=To understand and assess Aristotle's contributions to political thought ...}}</ref> Na rimsku političku filozofiju utjecali su [[Stoicizam|stoici]] i rimski državnik [[Ciceron]].<ref>{{Cite book|last=Radford|first=Robert T.|url=https://books.google.com/books?id=1cKLGcvuYxQC&pg=PA1|title=Cicero: a study in the origins of republican philosophy |publisher=Rodopi |year=2002 |isbn= 978-90-420-1467-1|page=1|quote=His most lasting political contribution is in his work on political philosophy.}}</ref> === Srednjovjekovno kršćanstvo === ==== Aurelije Augustin ==== Ranokršćanska filozofija [[Aurelije Augustin|Augustina od Hipona]] bila je pod velikim utjecajem Platona. Ključna promjena koju je donijela kršćanska misao bila je umjerenost [[Stoicizam|stoicizma]] i teorije [[Pravda|pravde]] rimskog svijeta, kao i naglašavanje uloge države u primjeni milosrđa kao moralnog primjera. Augustin je također propovijedao da neko nije član svog ili njenog grada nego da je ili građanin [[O državi Božijoj (Augustin)|Božijeg grada]] (''Civitas Dei'') ili zemaljskog grada (''Civitas Terrena''). Augustinov ''[[O državi Božijoj (Augustin)|Božiji grad]]'' utjecajno je djelo ovog perioda koje je napalo tezu, koju su zastupali mnogi kršćanski Rimljani, da bi se kršćansko gledište moglo ostvariti na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref>{{Cite book|last=Schall|first=James V.|url=https://books.google.com/books?id=yZK79kiFFtsC&pg=PA40|title=At the Limits of Political Philosophy|publisher=CUA Press |year= 1998|isbn=978-0-8132-0922-7|page=40|quote=In political philosophy, St. Augustine was a follower of Plato...}}</ref> ==== Toma Akvinski ==== [[Toma Akvinski]] pedantno se bavio varijantama filozofije prava. Prema njegovoj tezi, postoje četiri vrste zakona: # Vječni zakon ("božanska vlada svega") # Božanski pozitivni zakon (koji je "postavio" od Boga; izvan ljudske prirode) # Prirodni zakon (ispravan način života koji se može otkriti prirodnim razumom; ono što se ne može ne znati; unutrašnje u ljudskoj prirodi) # Ljudsko pravo (ono što mi obično nazivamo "[[pravo]]" —uključujući običajno pravo; pravo ''Communitas Perfecta''). Akvinski nikada ne raspravlja o prirodi ili kategorizaciji kanonskog prava. Postoji naučna debata o mjestu kanonskog prava u tomističkom jurisprudencijalnom okviru. Akvinski je bio nevjerovatno utjecajan mislilac u tradiciji prirodnog prava. === Islamska politička evolucija === ==== Mu'tezile: ešarije ==== Uspon [[islam]]a, zasnovan i na [[Kur'an]]u i [[Muhammed|na Muhammedu]], snažno je izmijenio ravnotežu moći i percepciju porijekla moći na Sredozemlju. Rana islamska filozofija naglašavala je neumoljivu vezu između [[Nauka|nauke]] i [[Religija|religije]] i procesa [[idžtihad]]a za pronalaženje [[Istina|istine]] — ustvari, ''sva'' filozofija je bila "politička" jer je imala stvarne implikacije na upravljanje. Ovo gledište osporili su "racionalistički" [[Mu'tezile|mutezilski]] filozofi, koji su imali više [[Helenističko-rimsko razdoblje|helenski]] stav, razum iznad otkrivenja, i kao takvi su poznati modernim učenjacima kao prvi špekulativni teolozi islama; podržavala ih je sekularna aristokratija koja je tražila slobodu djelovanja nezavisno od [[hilafet]]a. Do kasnog antičkog perioda, međutim, "tradicionalistički" ešarijski pogled na islam generalno je trijumfovao. Prema mišljenju ešarija, razum mora biti podređen Kur'anu i sunnetu.<ref>{{Cite book|last=Aslan|first=Reza|url=https://archive.org/details/nogodbutgodorigi00asla|title=No god but God|publisher=Random House Inc.|year=2005|isbn=978-1-58836-445-6|page=[https://archive.org/details/nogodbutgodorigi00asla/page/153 153]|quote=By the ninth and tenth centuries...|author-link=Reza Aslan|url-access=registration}}</ref> Islamska politička filozofija zaista je bila ukorijenjena u samim izvorima [[islam]]a — tj. Kur'anu i sunnetu, riječima i praksi Muhammeda — što ju je činilo suštinski teokratskom. Međutim, u zapadnoj misli općenito se pretpostavlja da je to bilo specifično područje svojstveno samo velikim filozofima islama: [[El-Kindi|al-Kindi]] (Alkindus), [[al-Farabi]] (Abunaser), [[Ibn-Sina]] (Avicena), Ibn Bajjah (Avempace) i [[Ibn-Rušd]] (Averroes). Političke koncepcije islama kao što su kudret (moć), [[sultan]], [[ummet]], džemat – pa čak i "suštinski" pojmovi Kur'ana – tj. [[ibadet]] (obožavanje), din (vjera), Rabb (Gospodar) i ilah (božanstvo) – uzima se kao osnova analize. Dakle, ne samo ideje muslimanskih političkih filozofa nego i mnogi drugi [[Fikh|pravnici]] i [[Ulema|uleme]] postavljaju političke ideje i teorije. Naprimjer, ideje [[Haridžije|haridžija]] u ranim godinama [[Historija islama|islamske historije]] o hilafetu i ummetu, ili ideje [[Šiitski islam|šiitskog islama]] o konceptu imama smatraju se dokazima političke misli. Sukobi između [[Sunitski islam|sunita]] i [[Šiitski islam|šiita]] u 7. i 8. stoljeću imali su istinski politički karakter. Međutim, politička misao nije bila samo ukorijenjena u teizmu. Aristotelizam je procvjetao kada je islamsko zlatno doba došlo do nastavka peripatetičkih filozofa koji su primjenjivali Aristotelove ideje u kontekstu islamskog svijeta. Abunaser, Avicena i Ibn-Rušd bili su dio ove filozofske škole koji je tvrdio da ljudski razum nadmašuje puku slučajnost i otkrivenje. Vjerovali su, naprimjer, da se prirodne pojave dešavaju zbog određenih pravila, a ne zato što se Bog direktno umiješao (za razliku od Al-Gazalija i njegovih sljedbenika).<ref>{{Cite web|url=http://www.iep.utm.edu/avicenna/#H5|title=Avicenna (Ibn Sina) {{!}} Internet Encyclopedia of Philosophy|website=www.iep.utm.edu|language=en-US|access-date=22. 4. 2018}}</ref> Drugi važni politički filozofi tog vremena su [[Nizamul-Mulk]], perzijski učenjak i [[vezir]] Seldžučkog Carstva, koji je sastavio ''Sijasetnamu'' ili "Knjigu vlade" na engleskom. U njemu detaljno opisuje ulogu države u političkim poslovima (tj. kako se nositi s političkim protivnicima, a da ne naruši imidž vlade), kao i njenu dužnost da štiti siromašne i nagrađuje dostojne. U svom drugom radu objašnjava da se država treba baviti drugim pitanjima, kao što je osiguravanje posla useljenicima, poput [[Turkmeni|Turkmena]], koji su dolazili sa sjevera (današnja južna [[Rusija]], [[Kazahstan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]]). ==== Ibn-Haldun ==== [[Arapi|Arapski]] učenjak iz 14. stoljeća [[Ibn-Haldun]] smatra se jednim od najvećih političkih teoretičara. Britanski filozof-antropolog [[Ernest Gellner]] smatrao je Ibn-Haldunovu definiciju [[Vlada|vlade]], "...institucije koja sprečava nepravdu osim one koju sama čini", najboljom u historiji političke teorije. Za Ibn-Halduna, vladavina bi trebala biti suzdržana na minimum jer, kao nužno zlo, to je ograničenje ljudima od drugih ljudi.<ref>{{Cite book|last=Gellner|first=Ernest|url=https://books.google.com/books?id=WwduQjFiB7kC&pg=PA239 |title=Plough, Sword, and Book|publisher=University of Chicago Press |year=1992 |isbn=978-0-226-28702-7 |page=239|quote=Ibn Khaldun's definition of government probably remains the best: ...|author-link=Ernest Gellner}}</ref> === Srednjovjekovna Evropa === [[Srednji vijek|Srednjovjekovna]] politička filozofija u Evropi bila je pod velikim utjecajem kršćanskog mišljenja. Imao je mnogo zajedničkog sa mutazilitskim [[islam]]skim razmišljanjem u tome što su [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] smatrali da podređivanje [[Filozofija|filozofije]] teologiji ne podvrgava razum otkrivenju, već u slučaju kontradikcija, podređuje razum vjeri kao ašarit islama. Skolastičari su, kombinujući filozofiju Aristotela sa kršćanstvom svetog Augustina, naglasili potencijalnu harmoniju svojstvenu razumu i otkrivenju.<ref>{{Cite book|last=Koetsier|first=L.S.|url=https://books.google.com/books?id=7uLE3DynB0YC&pg=PA19|title=Natural Law and Calvinist Political Theory|publisher=Trafford Publishing |year=2004 |isbn=978-1-4122-1440-7 |page=19|quote=...the Medieval Scholastics revived the concept of natural law.}}</ref> Možda najutjecajniji politički filozof srednjovjekovne Evrope bio je sveti [[Toma Akvinski]] koji je pomogao da se ponovo uvedu Aristotelova djela, koja su u [[Rimokatolička crkva|katoličku]] Evropu prenošena samo preko [[musliman]]ske Španije, zajedno s komentarima [[Ibn-Rušd|Averroesa]]. Neki srednjovjekovni politički filozofi, poput Akvinskog u njegovoj ''Summa Theologica'', razvili su ideju da kralj koji je tiranin uopće nije kralj i da bi mogao biti svrgnut. Drugi, poput Nicole Oresme u svojoj ''Livre de Politiques'', kategorički su poricali ovo pravo da svrgnu nepravednog vladara. [[Magna Carta]], koju mnogi smatraju kamenom temeljcem anglo-američke političke slobode, eksplicitno predlaže pravo na pobunu protiv vladara radi pravde. Drugi dokumenti slični Magna Carti nalaze se u drugim evropskim zemljama, kao što su Španija i Mađarska.<ref>{{Cite book|last=Valente|first=Claire|url=https://books.google.com/books?id=B8yRrtm0LicC&pg=PA14|title=The theory and practice of revolt in medieval England|publisher=Ashgate Publishing Ltd.|year=2003|isbn=978-0-7546-0901-8|page=14|quote=The two starting points of most medieval discussions...}}</ref> === Evropska renesansa === Tokom [[Renesansa|renesanse]] sekularna politička filozofija počela je da se javlja nakon otprilike jednog vijeka teološke političke misli u Evropi. Dok je srednji vijek vidio sekularnu politiku u praksi pod vlašću [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], akademsko polje je bilo u potpunosti [[Skolastika|sholastičko]] i stoga kršćanske prirode. ==== Niccolò Machiavelli ==== Jedno od najutjecajnijih djela tokom ovog perioda procvata bio je [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijev]] ''[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]]'', napisan 1511. ili 1512. i objavljen 1532, nakon autorove smrti. Taj rad, kao i ''Diskursi'', rigorozna analiza [[Antika|klasične antike]], mnogo su utjecali na modernu političku misao na Zapadu. Manjina (uključujući [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]]) tumačila je ''Vladara'' kao satiru koju su trebali dati Mediciji nakon njihovog ponovnog zauzimanja Firence i njihovog naknadnog protjerivanja Machiavellija iz Firence.<ref>{{Cite web|url=http://www.mala.bc.ca/~Johnstoi/introser/machiavelli.htm|title=Lecture on Machiavelli's The Prince|last=Johnston|first=Ian|date=februar 2002|publisher=[[Malaspina University College]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120218221245/http://www.mala.bc.ca/~Johnstoi/introser/machiavelli.htm|archive-date=18. 2. 2012|url-status=dead|access-date=20. 2. 2007}}</ref> Iako je djelo napisano za porodicu Medici kako bi možda utjecao na njih da ga oslobode izgnanstva, Machiavelli je više podržavao Firentinsku Republiku nego [[Oligarhija|oligarhiju]] te porodice. U svakom slučaju, Machiavelli predstavlja [[Pragmatizam|pragmatičan]] i donekle konsekvencionalistički pogled na politiku, pri čemu su dobro i zlo samo sredstva koja se koriste za postizanje cilja – tj. stjecanje i održavanje apsolutne moći. [[Thomas Hobbes]], poznat po svojoj teoriji društvenog ugovora, nastavlja da proširuje ovo gledište početkom 17. stoljeća tokom engleske renesanse. Iako ni Machiavelli ni Hobbes nisu vjerovali u božansko pravo kraljeva, obojica su vjerovala u inherentnu sebičnost pojedinca. To ih je nužno navelo da usvoje snažnu centralnu vlast kao jedino sredstvo za sprečavanje dezintegracije društvenog poretka.<ref>{{Cite book|last=Copleston|first=Frederick|url=https://books.google.com/books?id=y_382o-fpOsC&pg=PA310|title=A history of philosophy|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1999|isbn=978-0-86012-296-8|volume=3|pages=310–12|quote=...we witness the growth of political absolutism ...}}</ref> === Prosvjetiteljstvo u Evropi === [[Datoteka:Eugène_Delacroix_-_La_liberté_guidant_le_peuple.jpg|desno|mini|''[[Sloboda predvodi narod]]'' [[Eugène Delacroix|Eugènea Delacroixa]] (1830, [[Louvre]]), slika nastala u vrijeme kada su stare i moderne političke filozofije došle u nasilni sukob]] Tokom perioda [[Prosvjetiteljstvo|prosvetiteljstva]], pojavile su se nove teorije o tome šta je čovjek bio i jest i o definiciji stvarnosti i načinu na koji je ona percipirana, zajedno sa otkrićem drugih društava u Americi, i promjenjivim potrebama političkih društava (posebno u nakon [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]], [[Američka revolucija|Američke revolucije]], [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i Haićanske revolucije). Ove nove teorije dovele su do novih pitanja i uvida mislilaca kao što su [[Thomas Hobbes]], [[John Locke]], Benjamin Constant i [[Jean-Jacques Rousseau]]. Ove teoretičare su vodila dva osnovna pitanja: jedno, kojim pravom ili potrebom ljudi formiraju države; i drugo, koji bi mogao biti najbolji oblik za državu. Ova fundamentalna pitanja uključivala su konceptualnu razliku između pojmova "država" i "vlada". Odlučeno je da se "država" odnosi na skup trajnih institucija preko kojih će se raspodijeliti vlast i opravdati njena upotreba. Izraz "vlada" odnosio bi se na određenu grupu ljudi koji su okupirali državne institucije i kreirali zakone i uredbe kojima bi narod, uključujući i sebe, bio obavezan. Ova konceptualna distinkcija nastavlja da djeluje u [[Političke nauke|političkim naukama]], iako su neki politolozi, filozofi, istoričari i [[Kulturološka antropologija|kulturni antropolozi]] tvrdili da se većina političkih akcija u bilo kom društvu dešava van njegove države, i da postoje društva koja nisu organizovana u države koja ipak moraju se razmatrati u političkom smislu. Sve dok koncept prirodnog poretka nije bio uveden, [[društvene nauke]] se ne bi mogle razvijati nezavisno od teističkog mišljenja. Od kulturne revolucije u 17. stoljeću u Engleskoj, koja se proširila na Francusku i ostatak Evrope, društvo se smatralo podložnim prirodnim zakonima sličnim fizičkom svijetu.<ref>{{Cite book|last=Barens|first=Ingo|url=https://books.google.com/books?id=x6C5AAAAIAAJ&pg=PA206|title=Political events and economic ideas |last2=Caspari |first2=Volker |last3=Schefold |first3=Bertram |publisher=Edward Elgar Publishing|others=Volker Caspari ed., Bertram Schefold ed.|year=2004|isbn=978-1-84542-152-6|editor-last= Barens|editor-first=Ingo|pages=206–07|quote=Economic theory as political philosophy: the example of the French Enlightenment}}</ref> Ove teorije su drastično utjecale na političke i ekonomske odnose jer je koncept esnafa bio podređen teoriji slobodne trgovine, a [[Rimokatolička crkva|rimokatoličku]] dominaciju teologije sve više su dovodile u pitanje [[Protestantizam|protestantske]] crkve podređene svakoj nacionalnoj državi, koja je također (na neki način Rimokatolička crkva je često ljutito osuđivala) propovijedao na vulgarnom ili maternjem jeziku svake regije. Slobodna trgovina, za razliku od ovih religijskih teorija, je trgovinska politika koja ne ograničava uvoz ili izvoz. Može se shvatiti i kao ideja slobodnog tržišta primijenjena na međunarodnu trgovinu. U vladi, slobodnu trgovinu pretežno zagovaraju političke stranke koje imaju liberalne ekonomske pozicije, dok ekonomski ljevičarske i nacionalističke političke stranke općenito podržavaju protekcionizam, suprotan slobodnoj trgovini. Međutim, prosvjetiteljstvo je bilo otvoreni napad na religiju, posebno kršćanstvo. Najotvoreniji kritičar crkve u Francuskoj bio je [[Voltaire|François Marie Arouet de Voltaire]], reprezentativna ličnost prosvjetiteljstva. Historičari su Voltaireov opis istorije kršćanstva opisali kao "propagandistički". Voltaire je djelomično odgovoran za pogrešno pripisivanje izraza ''Credo quia absurdum'' crkvenim očevima. U pismu Fridriku II, kralju Pruske, od 5. januara 1767, pisao je o kršćanstvu: La nôtre [religion] est sans contredit la plus ridicule, la plus apsurde, et la plus sanguinaire qui ait jamais infecté le monde. „Naša [tj. kršćanska religija] je sigurno najsmješnija, najapsurdnija i najkrvavija religija koja je ikada zarazila ovaj svijet. Vaše Veličanstvo učiniće ljudskom rodu vječnu uslugu iskorijenivši ovo zloglasno praznovjerje, ne kažem među ruljom, koja nije dostojna da bude prosvijećena i koja je pogodna za svaki jaram; Kažem među poštenim ljudima, među ljudima koji misle, među onima koji žele da misle... Jedino što žalim što sam umro je što vam ne mogu pomoći u ovom plemenitom poduhvatu, najfinijem i najuglednijem koji ljudski um može istaći." Nakon Voltairea, religija više nikada neće biti ista u Francuskoj.<ref>{{Cite book|last=Byrne|first=James M.|url=https://books.google.com/books?id=FcEy8SF63TgC&pg=PA1|title=Religion and the Enlightenment|publisher=Westminster John Knox Press|year=1997|isbn=978-0-664-25760-6|pages=1–2|quote=... there emerged groups of freethinkers intent on grounding knowledge on the exercise of critical reason, as opposed to ... established religion ...}}</ref> Isto tako, nije bilo širenja ove doktrine unutar [[Novi svijet|Novog svijeta]] i naprednih civilizacija [[Asteci|Asteka]], [[Maje|Maja]], [[Inka]], Mohikana, Delawarea, Hurona i posebno [[Irokezi|Irokeza]]. [[Irokezi|Irokeška]] filozofija je posebno dala mnogo kršćanskoj misli tog vremena i u mnogim slučajevima zapravo inspirirala neke od institucija usvojenih u Sjedinjenim Državama: na primjer, [[Benjamin Franklin]] je bio veliki obožavatelj nekih metoda [[Irokezi|Konfederacije Irokeza]], a veliki dio rane američke književnosti naglašavao je političku filozofiju domorodaca. Irokezi ili Haudenosaunee su istorijski moćna sjeveroistočna indijanska konfederacija u Severnoj Americi. Francuzima su tokom kolonijalnih godina bili poznati kao Liga Irokeza, a kasnije kao Konfederacija Irokeza, a Englezima kao Pet nacija, koje čine Mohawk, Onondaga, Oneida, Cayuga i Seneca. Nakon 1722. prihvatili su narod Tuscarora sa jugoistoka u svoju konfederaciju, jer su i oni govorili irokeški, i postali su poznati kao Šest nacija.<ref>{{Cite book|last=Johansen|first=Bruce Elliott|url=https://archive.org/details/nativeamericanpo0000joha|title=Native American political systems and the evolution of democracy|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1996|isbn=978-0-313-30010-3|page=[https://archive.org/details/nativeamericanpo0000joha/page/69 69]|quote=... the three-tier system of federalism ... is an inheritance of Iroquois inspiration|url-access=registration}}</ref> ==== John Locke ==== [[John Locke]] je posebno ilustrovao ovo novo doba političke teorije svojim djelom ''Two Treatises of Government ([[Dvije rasprave o vladi]])'' . U njoj, Locke predlaže teoriju prirodnog stanja koja direktno dopunjuje njegovu koncepciju o tome kako se politički razvoj odvija i kako se može utemeljiti putem ugovorne obaveze. Locke je nastojao da opovrgne utemeljenu političku teoriju Roberta Filmera u korist prirodnog sistema zasnovanog na prirodi u određenom datom sistemu. Teorija o božanskom pravu kraljeva postala je prolazna maštarija, izložena vrsti podsmijeha s kojima se John Locke odnosio prema njoj. Za razliku od Machiavellija i Hobbesa, ali poput Akvinskog, Locke bi prihvatio Aristotelovu izreku da čovjek kao društvena životinja nastoji biti srećan u stanju društvene harmonije. Za razliku od Akvinskog dominantnog pogleda na spasenje duše od prvobitnog grijeha, Locke vjeruje da čovjekov um dolazi na ovaj svijet kao tabula rasa. Za Lockea, znanje nije ni urođeno, ni otkriveno ni zasnovano na autoritetu, već je podložno neizvjesnosti ublaženoj razumom, tolerancijom i umjerenošću. Prema Lockeu, apsolutni vladar kako ga je predložio Hobbes nije neophodan, jer se prirodni zakon temelji na razumu i traženju mira i opstanka za čovjeka. ==== John Stuart Mill ==== Rad [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Mila]] na političkoj filozofiji počinje u ''O slobodi''. ''O slobodi'' je najutjecajnija izjava njegovih liberalnih principa. On počinje razlikovanjem starih i novih prijetnji slobodi. Stara prijetnja slobodi nalazi se u tradicionalnim društvima u kojima vlada jedna (monarhija) ili nekolicina (aristokratija). Iako bi neko mogao biti zabrinut zbog ograničenja slobode od strane dobronamjernih monarha ili aristokrata, tradicionalna zabrinutost je da će vladari, kada su politički neodgovorni prema onima kojima vladaju, vladati u svojim interesima, a ne u interesima kojima se vlada. Millova eksplicitna teorija prava uvedena je u Poglavlje V u kontekstu njegove sankcione teorije dužnosti, koji je indirektni oblik utilitarizma koji identifikuje pogrešne radnje kao radnje koje je korisno sankcionisati. Mill zatim uvodi pravdu kao pravi dio dužnosti. Pravda uključuje dužnosti koje su savršene dužnosti—tj. dužnosti koje su u korelaciji s pravima. Pravda podrazumijeva nešto što nije samo ispravno činiti, a pogrešno ne činiti, već što pojedinac može tražiti kao svoje pravo. Ove savršene dužnosti će tako stvoriti slobodu i kolektivnu slobodu unutar države. On koristi, ''O slobodi'' da raspravlja o rodnoj ravnopravnosti u društvu. Za Milla je utilitarizam bio savršeno oružje za opravdanje rodne ravnopravnosti u Pokornosti žena, pozivajući se na političku, zakonitu i društvenu podređenost žena. Kada je žena bila udata, ulazila je u pravno obavezujuće pokriće sa svojim mužem; kada se udala, njeno legalno postojanje kao pojedinca suspendovano je pod "bračnim jedinstvom". Iako je lako pretpostaviti da se žena ne bi udala pod ovim okolnostima, neudata je imala društvene posljedice. Žena je mogla napredovati u društvenom statusu i bogatstvu samo ako je imala bogatog muža koji bi obavio temelj. Mill koristi svoju utilitarističku etiku da procijeni kako bi rodna ravnopravnost bila najbolji način da se postigne "najveće dobro za najveći broj": "Princip koji reguliše postojeće društvene odnose između dva spola... i sada je jedna od glavnih prepreka ljudskom napretku..." 'Glavna prepreka' Mill-u odnosi se na intelektualne sposobnosti žena. Podređivanje žena razmatra ovo kod žena u društvu i tvrdi da smanjenjem njihovog intelektualnog potencijala se gubi znanje i vještine polovine stanovništva; takvo izgubljeno znanje moglo bi formulirati ideje koje bi mogle maksimizirati zadovoljstvo za društvo. ==== Benjamin Constant ==== Jedan od prvih mislioca koji su se nazvali "liberalnim", Constant je tražio praktičan model slobode u velikom komercijalnom društvu, a ne u drevnom Rimu. On je napravio razliku između "Slobode drevnih" i "Slobode modernih". Sloboda drevnih je bila participativna republička sloboda, koja je građanima davala pravo da direktno utiču na politiku kroz debate i glasanje u javnoj skupštini. Da bi se podržao ovaj stepen učešća, državljanstvo je bilo teška moralna obaveza koja je zahtijevala značajno ulaganje vremena i energije. Općenito, ovo je zahtijevalo pod-društvo robova da obavi veći dio produktivnog posla, ostavljajući građanima slobodu da odlučuju o javnim poslovima. Drevna sloboda je također bila ograničena na relativno mala i homogena društva, u kojima su ljudi mogli biti zgodno okupljeni na jednom mjestu radi obavljanja javnih poslova. Sloboda modernih, nasuprot tome, bila je zasnovana na posjedovanju građanskih sloboda, vladavini zakona i slobodi od pretjeranog uplitanja države. Direktno učešće bilo bi ograničeno: nužna posljedica veličine modernih država, a također i neizbježan rezultat stvaranja komercijalnog društva u kojem nema robova, ali gotovo svi moraju zarađivati za život svojim radom. Umjesto toga, birači bi birali predstavnike, koji bi raspravljali u parlamentu u ime naroda i spašavali građane od potrebe dnevnog političkog angažmana. Štaviše, Constant je vjerovao da je u modernom svijetu trgovina superiornija od rata. Napao je Napoleonov borilački apetit, s obrazloženjem da je neliberalan i da više nije prikladan za modernu komercijalnu društvenu organizaciju. Drevna sloboda je imala tendenciju da bude ratoborna, dok bi država organizovana na principima moderne slobode bila u miru sa svim miroljubivim narodima. ==== Thomas Hobbes ==== Glavni praktični zaključak Hobbesove političke teorije je da država ili društvo ne mogu biti sigurni ako nisu na raspolaganju apsolutnom vladaru. Iz ovoga proizilazi stanovište da nijedan pojedinac ne može imati prava svojine protiv vladara, te da stoga suveren može uzeti dobra svojih podanika bez njihovog pristanka. U [[Levijatan (knjiga)|''Levijatanu'']], Hobbes je izložio svoju doktrinu o osnivanju država i legitimnih vlada i stvaranju objektivne nauke o moralu. Veliki dio knjige je zauzet demonstriranjem neophodnosti snažnog centralnog autoriteta kako bi se izbjeglo zlo nesloge i građanskog rata. Polazeći od mehaničkog shvatanja ljudskih bića i njihovih strasti, Hobbes postulira kakav bi život izgledao bez vlade, stanje koje on naziva prirodnim stanjem. U tom stanju, svaka osoba bi imala pravo, na sve na svijetu. To bi, tvrdi Hobbes, dovelo do "rata svih protiv svih". ==== Jean-Jacques Rousseau ==== ''Društveni ugovor'' ocrtava osnovu za legitimni politički poredak u okviru klasičnog republikanizma. Objavljeno 1762. godine, postalo je jedno od najutjecajnijih djela političke filozofije u zapadnoj tradiciji. Razvio je neke od ideja spomenutih u ranijem radu, članku ''Discours sur l'oeconomie politique'' (''Rasprava o političkoj ekonomiji'' ), predstavljenom u Didroovoj Encyclopédie. Traktat počinje dramatičnim početnim stihovima: „Čovjek je rođen slobodan i svuda je u okovima. Oni koji sebe smatraju gospodarima drugih su zaista veći robovi od njih." Rousseau je tvrdio da je prirodno stanje primitivno stanje bez zakona i morala, koje su ljudska bića napustila radi koristi i potrebe saradnje. Kako se društvo razvijalo, podjela rada i privatno vlasništvo zahtijevala je od ljudske rase da usvoji institucije zakona. U degeneriranoj fazi društva, čovjek je sklon čestom nadmetanju sa svojim bližnjima, a istovremeno postaje sve više ovisan o njima. Ovaj dvostruki pritisak ugrožava i njegov opstanak i njegovu slobodu. === Industrijalizacija i moderno doba === [[Karl Marx|Marksistička]] kritika kapitalizma – razvijena sa [[Friedrich Engels|Fridrihom Engelsom]] – bila je, pored [[Liberalizam|liberalizma]] i [[Fašizam|fašizma]], jedan od odlučujućih ideoloških pokreta dvadesetog vijeka. [[Industrijska revolucija]] proizvela je paralelnu revoluciju u političkoj misli. [[Urbanizacija]] i [[kapitalizam]] uveliko su preoblikovali društvo. U tom istom periodu počeo je da se formira socijalistički pokret. Sredinom 19. vijeka razvijen je [[marksizam]], a [[socijalizam]] općenito dobija sve veću podršku javnosti, uglavnom gradske radničke klase. Ne odvajajući se u potpunosti od prošlosti, Marks je uspostavio principe koje će koristiti budući revolucionari 20. vijeka, a to su [[Vladimir Lenjin]], [[Mao Zedong|Mao Cedong]], [[Hồ Chí Minh|Ho Ši Min]] i [[Fidel Castro|Fidel Kastro]]. Iako je [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegelova]] filozofija istorije slična onoj [[Immanuel Kant|Imanuela Kanta]], a [[Karl Marx|Karl Marksova]] teorija revolucije ka opštem dobru djelimično je zasnovana na Kantovom pogledu na istoriju – Marks je izjavio da okreće Hegelovu dijalektiku, koja je „stajala na njegova glava", "desna strana ponovo gore".<ref>{{Cite web|url=http://www.marxists.org/archive/marx/works/1867-c1/p3.htm|title=Capital Volume One, Afterword to the Second German Edition|last=Marx|first=Karl|access-date=24. 9. 2013}}</ref> Za razliku od Marxa koji je vjerovao u historijski materijalizam, Hegel je vjerovao u ''[[Fenomenologija duha|fenomenologiju duha]]''.<ref>{{Cite book|last=Kain|first=Philip J.|url=https://books.google.com/books?id=kvG8DVBeT9QC&pg=PA1|title=Marx and modern political theory|publisher=Rowman & Littlefield|year=1993|isbn=978-0-8476-7866-2|pages=1–4|quote=Some of his texts, especially the ''Communist Manifesto'' made him seem like a sort of communist Descartes ...}}</ref> Do kraja 19. vijeka, [[socijalizam]] i [[sindikat]]i su postali članovi političkog pejzaža. Osim toga, različite grane [[Anarhizam|anarhizma]], sa misliocima kao što su Mihail Bakunjin, Pierre-Joseph Prudhon ili Peter Kropotkin, i sindikalizam također su dobili određenu važnost. U anglo-američkom svijetu, antiimperijalizam i pluralizam su počeli da dobijaju na snazi na prijelazu iz 20. stoljeća.  [[Prvi svjetski rat]] bio je prijelomni događaj u ljudskoj historiji, mijenjajući poglede na vlade i politiku. [[Ruska revolucija|Ruska revolucija 1917.]] (i slične, iako manje uspješne, revolucije u mnogim drugim evropskim zemljama) donijele su [[komunizam]] — a posebno političku teoriju lenjinizma, ali i na manjem nivou [[Rosa Luxemburg|luksemburgizam]] (postepeno) — na svjetsku scenu. Istovremeno, [[Socijaldemokratija|socijaldemokratske]] stranke su pobijedile na izborima i po prvi put formirale vlade, često kao rezultat uvođenja opšteg prava glasa.<ref>{{Cite book|last=Aspalter|first=Christian|url=https://books.google.com/books?id=vouKut-RAYoC&pg=PA70|title=Importance of Christian and Social Democratic movements in welfare politics|publisher=Nova Publishers|year=2001|isbn=978-1-56072-975-4|page=70|quote=The pressing need for universal suffrage ...}}</ref> == Moderno doba == [[Datoteka:European-political-spectrum.png|mini|Politički spektar]] U izvještaju ''American Political Science Review'' iz 1956. čiji je autor Harry Eckstein, politička filozofija kao disciplina imala je dva načina:<blockquote>Korisnost političke filozofije može se naći ili u intrinzičnoj sposobnosti najbolje političke misli iz prošlosti da izoštri pamet savremenih političkih mislilaca, kao što svaka teška intelektualna vježba izoštrava um i produbljuje maštu, ili u sposobnosti političke filozofije služiti kao sredstvo za uštedu misli tako što će politologu pružiti bogat izvor koncepata, modela, uvida, teorija i metoda.<ref>{{Cite journal|last=Eckstein|first=Harry|date=1956|title=Political Theory and the Study of Politics: A Report of a Conference|url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0003055400067514/type/journal_article|journal=American Political Science Review|language=en|volume=50|issue=2|pages=475–487|doi=10.2307/1951680|issn=0003-0554|jstor=1951680}}</ref></blockquote>Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] do 1971, kada je John Rawls objavio ''Teoriju pravde'', politička filozofija je opala u anglo-američkom akademskom svijetu, jer su analitički filozofi izražavali skepticizam u pogledu mogućnosti da normativni sudovi imaju kognitivni sadržaj, a politička nauka se okrenula ka statističke metode i biheviorizam. U kontinentalnoj Evropi, s druge strane, poslijeratne decenije doživjele su ogroman procvat političke filozofije, s [[Marksizam|marksizmom]] koji je dominirao ovim poljem. To je bilo vrijeme [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i Louisa Althussera; i pobjede [[Mao Zedong|Mao Zedunga]] u Kini i [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] na Kubi, kao i događaji u maju 1968. godine, doveli su do povećanog interesa za revolucionarnu ideologiju, posebno od strane Nove ljevice. Brojni emigranti iz kontinentalne Evrope u Britaniju i Sjedinjene Države — uključujući [[Karl Popper|Karla Poppera]], [[Friedrich August von Hayek|Friedricha Hayeka]], Lea Straussa, [[Hannah Arendt]], Isaiah Berlin, Erica Voegelina i Judith Shklar — poticali su nastavak studija političke filozofije u anglo-američkom svijetu, ali u 1950-ih i 1960-ih, oni i njihovi studenti ostali su u sukobu s analitičom ustanovom. [[Komunizam]] je ostao važan fokus posebno tokom 1950-ih i 1960-ih. [[Kolonijalizam]] i [[rasizam]] su bila važna pitanja koja su se pojavila. Općenito, postojao je izražen trend prema [[Pragmatizam|pragmatičnom]] pristupu političkim pitanjima, a ne filozofskom. Mnogo akademskih debata se bavilo jednom ili obe od dve pragmatične teme: kako (ili da li) primeniti utilitarizam na probleme političke politike, ili kako (ili da li) primeniti ekonomske modele (kao što je teorija racionalnog izbora) na politička pitanja. Uspon [[Feminizam|feminizma]], LGBT društvenih pokreta i kraj kolonijalne vladavine i političke isključenosti takvih manjina kao što su [[Afroamerikanci]] i seksualne manjine u razvijenom svijetu doveli su do toga da feministička, postkolonijalna i multikulturalna misao postaje značajna. To je dovelo do izazova društvenom ugovoru od strane filozofa Charlesa W. Millsa u svojoj knjizi ''Rasni ugovor'' i Carole Pateman u njenoj knjizi ''Seksualni ugovor'' da društveni ugovor isključuje obojene i žene. U anglo-američkoj akademskoj političkoj filozofiji, objavljivanje ''Teorije pravde'' Johna Rawlsa 1971. smatra se prekretnicom. Rawls je koristio misaoni eksperiment, prvobitnu poziciju, u kojoj reprezentativne stranke iza vela neznanja biraju principe pravde za osnovnu strukturu društva. Rawls je također ponudio kritiku utilitarističkih pristupa pitanjima političke pravde. Knjiga Roberta Nozicka iz 1974. ''Anarchy, State, and Utopia'', koja je dobila Nacionalnu nagradu za knjigu, odgovorila je Rawlsu iz libertarijanske perspektive i stekla akademski ugled za libertarijanska gledišta.<ref>David Lewis Schaefer, [http://www.nysun.com/sports/reconsiderations-robert-nozick-and-coast-utopia Robert Nozick and the Coast of Utopia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821170556/http://www.nysun.com/sports/reconsiderations-robert-nozick-and-coast-utopia |date=21. 8. 2014 }}, [[The New York Sun]], April 30, 2008.</ref> Istovremeno sa usponom analitičke etike u anglo-američkoj misli, u Evropi se između 1950-ih i 1980-ih pojavilo nekoliko novih filozofskih pravaca usmjerenih na kritiku postojećih društava. Većina njih je uzela elemente marksističke ekonomske analize, ali ih je kombinirala s više kulturnim ili ideološkim naglaskom. Iz [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]], mislioci kao što su Herbert Marcuse, [[Theodor Adorno]], [[Max Horkheimer]] i [[Jürgen Habermas]] kombinirali su marksovsku i frojdovsku perspektivu. Na nešto drugačiji način, brojni drugi kontinentalni mislioci – koji su još uvijek pod velikim utjecajem marksizma – stavljaju nove naglaske na strukturalizam i na "povratak [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegelu]]". Unutar (post)strukturalističke linije (iako uglavnom ne uzimaju tu oznaku) jesu mislioci kao što su [[Gilles Deleuze]], [[Michel Foucault]], Claude Lefort i [[Jean Baudrillard]]. Na situacioniste je više utjecao Hegel; Guy Debord posebno je preselio marksističku analizu robnog fetišizma u područje potrošnje i sagledao odnos između konzumerizma i formiranja dominantne ideologije. Druga debata razvila se o (različitim) kritikama liberalne političke teorije od strane Michaela Walzera, Michaela Sandela i Charlesa Taylora. [[Liberalizam|Liberalno]]-komunitarna debata se često smatra vrijednom za stvaranje novog skupa filozofskih problema, umjesto dubokog i rasvjetljavajućeg sukoba perspektiva. Ovi i drugi komunitaristi (kao što su Alasdair MacIntyre i Daniel A. Bell) tvrde da su, suprotno liberalizmu, zajednice ispred pojedinaca i stoga bi trebale biti centar političkog fokusa. Komunitarci imaju tendenciju da podržavaju veću lokalnu kontrolu, kao i ekonomske i socijalne politike koje podstiču rast društvenog kapitala. Istaknuta tema u novijoj političkoj filozofiji je teorija deliberativne demokratije. Prekretni rad je uradio Habermas u Njemačkoj, ali je najobimnija literatura na engleskom jeziku, koju su vodili teoretičari kao što su Jane Mansbridge, Joshua Cohen, Amy Gutmann i Dennis Thompson.<ref>Gutmann, Amy, and Dennis Thompson, ''Democracy and Disagreement'' (Princeton University Press, 1996). Also see Gutmann and Thompson, ''Why Deliberative Democracy?'' (Princeton University Press, 2002).</ref> Par preklapajućih političkih perspektiva koje se javljaju krajem 20. stoljeća su republikanizam (ili neo- ili građansko-republikanizam) i pristup sposobnosti. Oživljavajući republikanski pokret ima za cilj da pruži alternativnu definiciju slobode od pozitivnih i negativnih oblika slobode Isaije Berlina, naime „sloboda kao nedominacija“. Za razliku od američkog liberalnog pokreta koji slobodu razumije kao "nemiješanje", "nedominacija" podrazumijeva da pojedinci nisu podložni proizvoljnoj volji bilo koje druge osobe. Za republikanca je neprihvatljiv sam status roba, bez obzira na to kako se prema njemu postupa. Istaknuti republikanci su historičar Quentin Skinner, pravnik Cass Sunstein i politički filozof Philip Pettit. Pristup sposobnosti, koji su pioniri ekonomisti Mahbub ul Haq i Amartya Sen, a dalje razvijen od strane pravnika Martha Nussbaum, razumije slobodu pod srodnim linijama: sposobnost djelovanja u stvarnom svijetu. I pristup sposobnosti i republikanizam tretiraju izbor kao nešto što se mora obezbijediti resursima. Drugim riječima, nije dovoljno legalno nešto učiniti, već imati realnu mogućnost da to učinite. Još jedan važan dio suvremene političke teorije u Sjevernoj Americi oslanja se na mislioce kao što su [[Friedrich Nietzsche]], [[Michel Foucault]], [[Jacques Derrida]] i [[Gilles Deleuze]], između ostalih, kako bi razvili kritike i artikulirali alternative dovoljnosti [[Liberalizam|liberalno]]-komunitarne debate i republikanskog diskursa. Od 1990-ih, ovi politički teoretičari, široko angažujući "genealoški pristup", "dekonstrukciju " i "slabu ontologiju", proširili su obim političke teorije i izdali niz argumenata o temama kao što su pluralizam, agonizam, rodna performativnost, sekularizam,<ref>{{Cite book|last=Asad|first=Talal|title=Is Critique Secular?|url=https://archive.org/details/iscritiquesecula0000asad|last2=Brown|first2=Wendy|last3=Butler|first3=Judith|last4=Mahmood|first4=Saba|date=9. 5. 2013|publisher=Fordham University Press|isbn=9780823251681|doi=10.5422/fordham/9780823251681.001.0001}}</ref><ref>{{Cite book|last=Connolly, William E.|title=Why I am not a secularist|date=2010|publisher=Minnesota University Press|isbn=9780816633326|oclc=796203705}}</ref> i u novije vrijeme antropocen<ref>{{Cite book|last=Connolly, William E.|url=https://archive.org/details/facingplanetary00conn|title=Facing the planetary. Entangled humanism and the politics of swarming.|date=2017|publisher=Duke University Press|isbn=9780822363309|oclc=982874967|url-access=registration}}</ref> i neljudski zaokret.<ref>{{Cite book|last=Coole, Diana H., Frost, Samantha|title=New materialisms : ontology, agency, and politics|url=https://archive.org/details/newmaterialismso0000unse|date=2010|publisher=Duke University Press|isbn=9780822392996|oclc=903283836}}</ref> Radovi Judith Butler, William E. Connolly, Wendy Brown, Jane Bennett, Bonnie Honig i Chantal Mouffe<ref>{{Cite book|last=Mouffe|first=Chantal|title=The Return of the Political|publisher=<nowiki>[[Verso Books]</nowiki>|year=1993|isbn=0-86091-486-0|location=London|pages=71–78|language=English}}</ref> bili su vrlo relevantni u tom pogledu. == Reference == {{refspisak}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija}} [[Kategorija:Političke teorije]] [[Kategorija:Socijalna filozofija]] [[Kategorija:Filozofija društvenih nauka]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Politička filozofija]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] ogo1sdusjrsunw7wm81wuyoxm8edr5y 10 501779 3671668 3625372 2024-12-08T14:30:11Z KWiki 9400 3671668 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Masakri nad Palestincima | naslov = Masakri nad [[Palestinci]]ma | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Masakr u Beleduš-Šejhu|Beleduš-Šejh]] (1947–1948) * [[Masakr u Deir Jasinu|Deir Jasin]] (1948) * [[Masakr u Ajnuz-Zejtunu|Ajnuz-Zejtun]] (1948) * [[Ebu Šuša#Masakr 1948. i posljedice|Ebu Šuša]] (1948) * [[Protjerivanje Palestinaca iz Lide i Ramle 1948.#Masakr u Lidi|Lida]] (1948) * [[Masakr u Ed-Davajimi|Ed-Davajima]] (1948) * [[Masakr u Tanturi|Tantura]] (1948) * [[Masakr u Safsafu|Safsaf]] (1948) * [[Saliha#Rat 1948. i posljedice|Saliha]] (1948) * [[Masakr u Ajlabunu|Ajlabun]] (1948) * [[Masakr u Arabul-Mevasiju|Arabul-Mevasi]] (1948) * [[Masakr u Sa'si|Sa'sa']] (1948) * [[Masakr u Kibji|Kibja]] (1953) * [[Masakr u Kefr Kasimu|Kefr Kasim]] (1956) * [[Masakr u Han Junisu|Han Junis]] (1956) * [[Masakr u Rafahu (1956)|Rafah I]] (1956) * [[Masakr u autobusu u Bejrutu 1975.|Bejrut (autobus)]] (1975) * [[Masakr u Tel ez-Zataru|Tel ez-Zatar]] (1976) * [[Masakr u Sabri i Šatili|Sabra i Šatila]] (1982) * [[Rat u izbjegličkim logorima]] (1985) * [[Ami Popper|Masakr na autobuskoj stanici "Oyoun Qara"]]&nbsp;(1990) * [[Masakr u Pećini patrijarha|Pećina patrijarhâ]] (1994) * [[Masakri u skloništima UNRWA (2014)|Skloništa UNRWA]] (2014) * [[Bitka u izbjegličkom logoru Jermuk (2015)|Izbjeglički logor Jermuk]] (2015) * [[Masakr u ulici Al-Wehda|Ulica Al-Wehda]] (2021) * [[Masakri u izbjegličkom logoru Al-Shati|Izbjeglički logor Al-Shati]] (2023) * [[Masakr u Crkvi svetog Porfirija|Crkva sv. Porfirija]] (2023) * [[Masakr u Domu inženjera|Dom inženjera]] (2023) * [[Masakr u izbjegličkom logoru Jabalia|Izbjeglički logor Jabalia]] (2023) * [[Masakr nad ambulantnim konvojem iz bolnice "Al-Shifa"|Bolnica "Al-Shifa"]] (2023) * [[Masakri u školi "Al-Fakhoora"|Škola "Al-Fakhoora"]] (2023) * [[Masakr u školi "Al-Buraq"|Škola "Al-Buraq"]] (2023) * [[Masakr u školi "Al-Falah"|Škola "Al-Falah"]] (2023) * [[Masakri u izbjegličkom logoru Al-Maghazi|Izbjeglički logor Al-Maghazi]] (2023) * [[Masakr u školi "Shadia Abu Ghazala"|Škola "Shadia Abu Ghazala"]] (2023) * [[Masakr u Rafahu (2024)|Rafah II]] (2024) * [[Masakr u ulici Al-Rashid|Brašneni masakr]] (2024) * [[Masakr u izbjegličkom logoru Tel es-Sultan|Izbjeglički logor Tel es-Sultan]] (2024) * [[Masakr u školi "Al-Sardi"|Škola "Al-Sardi"]] (2024) * [[Masakr u izbjegličkom logoru Nuseirat|Izbjeglički logor Nuseirat]] (2024) * [[Masakr u bolnici "Al-Aqsa"|Bolnica "Al-Aqsa"]] (2024) * [[Masakr u Beit Lahiji|Beit Lahia]] (2024) }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni za arapsko–izraelski sukob]] [[Kategorija:Šabloni za Libanski građanski rat]] [[Kategorija:Šabloni za Sirijski građanski rat]] [[Kategorija:Šabloni za iransko–izraelski posrednički sukob]] </noinclude> omr36he6w74zz16hh7ahu700nl0gae5 0 503015 3671738 3652854 2024-12-08T18:05:01Z AnToni 2325 3671738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Republike<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = #003e9e | saziv = [[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Saziv]] | logo = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]<br>[[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 8. april 1992. | raspušteno = 27. august 1996. | prethodnik = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] | sljedbenik = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | početak_saziva = | lider1_vrsta = [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] | lider1 = [[Miro Lazović]] | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = Potpredsjednik Skupštine | lider2 = [[Mariofil Ljubić]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = [[Predsjednik Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vijeća građana]] | lider3 = [[Abdulah Konjicija]] | stranka3 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = Generalni sekretar | lider4 = [[Avdo Čampara]] | stranka4 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 240 (ukupno) | dom1 = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | dom2 = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | struktura1 = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Citizens 1990.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = Vijeće građana | struktura2 = SR Bosnia and Herzegovina Chamber of Municipalities 1990.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = Vijeće općina | političke_grupe1 = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}} {{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 34}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 21}} {{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 15}} {{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 12}} {{legend|#FF7F50|[[Savez Socijalističke Omladine Bosne i Hercegovine|SSO BiH]]-[[Demokratski savez Zelenih|DSZ]]: 2}} {{legend|#008000|[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]: 2}} {{legend|#FFFF00|[[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|DSS BiH]]: 1}} | političke_grupe2 = {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 43}} {{legend|#38659C|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]: 38}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 23}} {{legend|#DD0000|[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SKBiH-SDP]]: 4}} {{legend|#F08080|[[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]: 1}} {{legend|#FFFF00|[[Srpski pokret obnove|SPO]]: 1}} | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Skupština Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> == Historija == === Uvod === {{Glavni|Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":0" /> Tim amandmanima [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] u koje svaka općina i gradska zajednica biraju po jednog poslanika. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Taj izborni postupak bio je prvi put primijenjen 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Također je uređeno da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani direktno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat.<ref name=":0" /> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i za [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":0" /> Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":0" /> Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":0" /> === Predratni period === [[Datoteka:Referendum 1. marta 1992..jpg|mini|205x205piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] {{Glavni|Raspad Jugoslavije|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|204x204piksel|Izgled [[Zastava Bosne i Hercegovine#Zastava Bosne i Hercegovine 1992-98.|zastave Republike Bosne i Hercegovine]], usvojene 4.maja 1992. nakon proglašenja nezavisnosti.]] Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|desno|mini|194x194piksel|Etnička kompozicija stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":0" /> Republiku Bosnu i Hercegovinu prva je priznala [[Bugarska]] 31. januara 1992,<ref name="medjunarodno priznanje BiH">{{cite web|url=http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|title=Spisak država koje su priznale Bosnu i Hercegovinu|publisher=www.mvp.gov.ba|access-date=23. 11. 2017|ref=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine}}</ref> prije i održavanja Referenduma o nezavisnosti. Uslijedilo je [[Turska|tursko]] priznanje 6. februara.<ref name="medjunarodno priznanje BiH" /> Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.<ref name=":0" /> === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian war header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":0" /> Istovremeno, na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom organa vlasti [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je raditi nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo.<ref name=":0" /> Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]<nowiki/>u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici tri države: [[Alija Izetbegović]] ([[Republika Bosna i Hercegovina]]), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":0" /> [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], svojom prvom sjednicom 3. januara 1997, službeno je naslijedila Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> == Nadležnosti == {{Proširiti sekciju}} == Struktura == Skupština se sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. === Vijeće građana === {{Glavni|Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće građana Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] bio je [[donji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je vršio predstavničku funkciju, te građani su mogli direktnim glasanjem birati kandidate koji su zastupali njihove interese, na temelju općeg prava glasa. Vijeće je imalo 130 predstavnika iz svih dijelova države. === Vijeće općina === {{Glavni|Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće općina Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] bio je [[gornji dom]] Skupštine Republike BiH. Ovo vijeće je bilo sastavljeno od po jednog predstavnika za sve [[Općina|općine]] i [[grad]]<nowiki/>ove u državi. Prema načelima [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom treba predstavljati federalne jedinice, a s obzirom da je Republika BiH bila [[unitarna država]], tu ulogu su preuzele [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradovi]]. Cilj Vijeća općina bio je da osigura ravnopravnu zastupljenost svih dijelova zemlje, posebno manjih i manje razvijenih općina, te da promoviše interese lokalnih zajednica na državnom nivou. Vijeće je imalo 110 predstavnika, 109 predstavnika općina i jednog predstavnika glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#38659C; color:white;" | '''—''' |[[File:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|80px]] |[[Momčilo Krajišnik]]<br />{{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" | '''—''' | [[File:No image.png|80px]]|| [[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] bio je, po službenoj dužnosti, Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" | 14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}}|| rowspan="2" | januar 1993. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#009933; color:white;" | '''—''' |[[File:No image.png|80px]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 1. | [[File:Miro Lazović.jpg|80px]]|| [[Miro Lazović]]<br />{{small|(1954–)}}|| januar 1993. || 3. januar 1997. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Skupština Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomni sistem]] [[Kategorija:Državne institucije]] 5asxf9pmaycd8sj6v2vsqjpvzk7dlpi 0 503191 3671739 3585861 2024-12-08T18:06:44Z AnToni 2325 3671739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = red | saziv = [[Spisak saziva Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]] | logo = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] | vrsta = '''1963–1974:'''<br>[[Višedomni sistem|Petodomni sistem]]<br>'''1974–1990:'''<br>[[Trodomni sistem]]<br>'''1990–1992:'''<br>[[Dvodomni sistem]] | domovi = '''1963–1968:'''<br>[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]<br> [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]<br>[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]<br>[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]<br>[[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]]<br>'''1968–1974:'''<br>[[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]<br>[[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]]<br>[[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]]<br>[[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]]<br>[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]<br>'''1974–1990:'''<br>[[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]]<br>[[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]<br>[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]]<br>'''1990–1992:'''<br>[[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]]<br>[[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 10. april 1963. | raspušteno = 8. april 1992. | prethodnik = [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] | sljedbenik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | početak_saziva = 10. april 1963. | lider1_vrsta = | lider1 = '''[[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]]''' | stranka1 = | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = 1963-1967. | lider2 = [[Ratomir Dugonjić]] | stranka2 = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] (prvi) | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = 1990-1992. | lider3 = [[Momčilo Krajišnik]] | stranka3 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (zadnji) | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = | dom1 = | dom2 = | struktura1 = | struktura1_rez = | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|18. novembar 1990.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] ustanovljeno [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom SR BiH]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodnu skupštinu BiH]] naslijeđuje Skupština SR BiH. [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> == Historija == === Uvod === {{Glavni|Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Ustav Jugoslavije iz 1963.}}Nakon deset godina, u aprilu 1963, donesen je novi savezni ustav, a potom su usvajani republički ustavi. [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] usvojen je 10. aprila 1963, a dograđivan je ustavnim amandmanima 1967, 1969. i 1972. Novim ustavom Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana je u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime se nastojao obilježiti početak [[Samoupravni socijalizam|socijalističke samoupravne demokratije]] za razliku od one prethodne, koja je definirana kao [[narodna demokratija]]. Ovaj Ustav SFRJ nazvan je i "poveljom samoupravljanja", jer se od tada model samoupravljanja proširio u sve sfere društvenog života. Ustavom su definirane društveno-političke zajednice u republici, a to su bile: općina, srez i republika. Novim ustavom obrazovana su gradska vijeća kao organ samoupravljanja u gradovima s više općina. Kao osnovna teritorijalna jedinica novog političkog sistema uvedena je [[mjesna zajednica]] kao samoupravna zajednica građana kojom je rukovodio savjet biran na zborovima birača. Sljedeća društveno-politička zajednica posebno definirana novim ustavom bila je [[srez]]. Skupštinu sreza čine odbornici izabrani na općinskim skupštinama srazmjerno broju stanovnika u njima.<ref name=":0" /> === Struktura države === U pogledu sastava skupštine došlo je do značajnih promjena. Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]], kao vijeće delegata građana u općinama, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama. Jedino je Republičko vijeće brojalo 120, a ostala četiri po 70 poslanika. U Republičko vijeće mogao je biti biran svaki građanin koji ima biračko pravo, a u ostala vijeća svaki radni čovjek ili član rukovodstva radne organizacije, kao i funkcioneri sindikata u odgovarajućim oblastima rada. Za politički izvršni organ Skupštine SR Bosne i Hercegovine Ustavom je imenovano [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], koje ima predsjednika i više potpredsjenika, a ostale članove bira Republičko vijeće između poslanika Skupštine. Ustavom je regulisana republička uprava, općinski i okružni sudovi, zatim [[Vrhovni sud Bosne i Hercegovine]], [[Javno tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Javno tužilaštvo]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]. Ustavni zakon donesen je radi provođenja u praksu Ustava iz 1963, kojim je bilo predviđeno da [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] donese više izbornih zakona: zakon za izbor republičkih poslanika, zakon o izboru sreskih i općinskih poslanika, zakon o organizaciji i radu Izvršnog vijeća, zakon o izbornim jedinicama za izbor republičkih poslanika i druge propise. Prema novom ustavu, utvrđeno je da se svake dvije godine bira polovina članova svakog vijeća Skupštine, polovina republičkih poslanika pa su tako sljedeći izbori održani 4. i 8. aprila 1965, te 9. i 23. aprila 1967. U periodu od 1963. do 1967. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|predsjednik skupštine]] bio je [[Rato Dugonjić]], a nakon izbora 1967. ovu funkciju preuzeo je [[Džemal Bijedić]] i obavljao je do 1971. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini mijenjao se i prema usvojenim amandmanima na Ustav SR BiH iz 1963. Amandmanima je promijenjena struktura republičke skupštine preimenovanjem Organizacijsko u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]], zatim da se svi članovi svakog od vijeća biraju na četiri godine, da niko ne može biti biran više od dva puta za republičkog poslanika i slično. Nosilac i organizator ukupne političke aktivnosti u izboru poslanika bio je [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> Zakonodavna djelatnost bila je intenzivna šezdesetih godina, od Ustavnog zakona o ukidanju srezova 27. aprila 1966, zatim amandmana na Ustav od 20. aprila 1967. i 6. februara 1969, koji su ustavni sistem usaglasili sa promjenama Ustava SFRJ. Nastavak korigiranja republičkog ustava uslijedio je donošenjem 24 amandmana na Ustav SR BiH u skladu s amandmanima na Ustav SFRJ 1971. Do 15. februara 1972. aktivno se radilo na usvajanju ustavnih amandmana. Stalne izmjene i dopune ustavnih rješenja nisu mogle stvoriti [[Demokratija|demokratsko]] društvo zbog [[Jednopartijski sistem|jednopartijskog sistema]] i daljnje dominantne uloge [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] u društvu. Česte privredne reforme, koje nisu donosile željene rezultate i ideje o liberalizaciji društva ranih sedamdesetih godina, dovele su do dubokih političkih kriza u jugoslavenskom društvu.<ref name=":0" /> === Ustav iz 1974. === {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}} U procesu traženja više nezavisnosti i nadležnosti za republičke u odnosu na saveznu vlast došlo je do usvajanja novog Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, proglašenog na sjednici svih skupštinskih vijeća 25. februara 1974. Ovaj ustav je u uslovima socijalističkog samoupravljanja već bio pripremljen ranijim amandmanima. Najveća novina koju je donio ustav bilo je uvođenje kolektivnog predsjedničkog organa. Kao nova institucija u tadašnjem društveno-političkom sistemu, [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] imalo je funkciju kolektivnog predsjednika Republike devet članova.<ref name=":0" /> Za prvog [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine#Spisak|predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran je [[Rato Dugonjić]]. Skupština je, na sjednici svih vijeća 29. aprila 1974, imenovala članove i predsjednika Predsjedništva koji su tom parlamentarnom tijelu odgovarali za svoj rad. Prema novom ustavu (četvrtom po redu poslije oslobođenja), strukturu Skupštine SR BiH činila su tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] (160 delegata), [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] (80) i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] (80). Skupštinski sistem bio je zasnovan na delegatskom principu, odnosno utvrđeno je formiranje delegatskih skupština počev od općine, preko grada [[Sarajevo|Sarajeva]] do Republike. Općinsku skupštinu činila su tri vijeća: vijeće mjesnih zajednica, vijeće udruženog rada i društveno-političko vijeće. Gradska skupština i Republička skupština imale su ista vijeća. Samo su na općinskom nivou delegati birani neposredno, a gradske i Republička skupština formirane su od izabranih delegata, tj. posrednim putem.<ref name=":0" /> Ustavom iz 1974. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su i ustavno priznati kao ravnopravna nacija u Bosni i Hercegovini, iako je u praksi uvažavan politički subjektivitet i konstitutivnost Muslimana Bosne i Hercegovine. Od vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ovo pitanje različito je tretirano. Nakon oslobođenja postojala je mogućnost izjašnjavanja u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|popisu 1948.]] kao [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Albanci]] i slično, ali je najveći broj bio "neopredijeljen". Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|popisu iz 1953.]] uz izjašnjavanje kao Srbi, Hrvati i slično mogli su se izjasniti i kao "[[Jugoslaveni]] – neopredijeljeni", dok je u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|popisu 1961.]] među narodnosne oznake uvedena i rubrika "Musliman (etnička pripadnost)". Međutim, tek [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|popis stanovništva 1971.]] omogućava izjašnjavanje "Musliman u nacionalnom smislu". Od 1993. upotrebljava se ime [[Bošnjaci]]. U ovom značajnom periodu od 1971. do maja 1974. predsjednik Narodne skupštine bio je [[Hamdija Pozderac]], s ponovljenim mandatom do aprila 1978. Nakon njega, do 1981, dužnost predsjednika obavlja [[Niko Mihaljević]]. Mandate predsjednika Skupštine nastavili su [[Vaso Gačić]] do maja 1983, [[Ivica Blažević]] do aprila 1984, a u periodu od 1984. do aprila 1987. ovu dužnost obavljao je [[Salko Oruč]].<ref name=":0" /> Na Ustav SR BiH iz 1974. već su 12. jula 1976. usvojeni amandmani I - IV, kojima je uvedena institucija promjenjivog delegata i povećano učešće skupština samoupravnih i interesnih zajednica u radu skupštine. Kako se tražio odgovor na probleme u [[Jugoslaveni|jugoslavenskom društvu]], povećavao se i broj amandmana na Ustav. Skupština je 21. jula 1981. usvojila osam novih amandmana na Ustav SR BiH. Donošenje amandmana pratio je paralelni proces kojim se, prema saveznom ustavu, u predstavničkim organima smanjio mandat na jednu, a u izvršnim organima na dvije godine bez mogućnosti ponovnog izbora. [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine#Spisak|Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] nije birala Skupština nego članovi Predsjedništva između sebe. U martu 1984. usvojeno je šest novih amandmana kojima se poboljšavao Ustav SR BiH u odnosu na razradu principa prema udruženom radu, odlučivanju i stepenu odgovornosti i slično. Međutim, ovi amandmani nisu mogli popraviti društvo jednopartijskog sistema koje je nastojalo preživjeti eksperimentiranjem sa samoupravnim i udruženim radom, kolektivnom odgovornošću itd.<ref name=":0" /> === Kraj jednopartijskog sistema === Druga polovina osamdesetih godina donijela je krupne promjene u demokratskom životu Bosne i Hercegovine. Dotadašnji centri političke moći koji su se nalazili u [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savezu komunista Bosne i Hercegovine]] i pod njegovim uticajem u tadašnjim društveno-političkim organizacijama: [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkom savezu radnog naroda Bosne i Hercegovine]], [[Savez sindikata Bosne i Hercegovine|Savezu sindikata Bosne i Hercegovine]] i [[Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine|Savezu socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]] također su se pred pritiskom javnosti demokratizirali. Centar svih zbivanja i previranja bila je skupština u kojoj su vođene burne debate i traženi odgovori o budućem državnom i društvenom razvoju. Brojni štrajkovi i nezadovoljstva radnika, građana i studenata, afere poput afere "[[Afera Agrokomerc|Agokomerc]]" (izdavanje ovoj firmi mjenica bez pokrića), "[[Afera "Neum"|Neum]]" (izgradnja vikendica funkcionera pod privilegiranim uslo­vima) i druge, duboko su potresale bosanskohercegovačko društvo i vladajuću partiju i u suštini su značile traženje proširenja ljudskih i građanskih prava kroz nove forme demokratske predstavničke vlasti, pa i temeljne promjene društvenog uređenja. Ovo se dešavalo u vrijeme paralelnih procesa u republikama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i pada socijalističkih režima u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. U tom periodu, od aprila 1987. do januara 1989, predsjednik Skupštine bio je [[Savo Čečur]], a nakon njega [[Zlatan Karavdić]], do decembra 1990.<ref name=":0" /> Novih 38 amandmana na Ustav SR BiH, donesenih 11. aprila 1989, učinilo je kraj [[Jednopartijski sistem|jednopartijskom sistemu]] uvođenjem izbonih listi što je otvorilo vrata slobodnim izborima i ukupnoj demokratizaciji društva. Naredne godine, u julu 1990, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH provedena je opsežna ustavna reforma koja će u velikoj mjeri uticati na buduće događaje. Njima je Bosna i Hercegovina definirana kao "demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Srba]], [[Hrvata]] i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive". Utvrđeno je da je teritorija Bosne i Hercegovine jedinstvena i nedjeljiva i da se "granice Republike mogu mijenjati samo u skladu s voljom građana cijele Republike, izraženom njihovim prethodnim izjašnjavanjem putem referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije trećine ukupnog broja birača". Značajna promjena izvršena je amandmanom po kojem su "svi oblici svojine ravnopravni i uživaju zaštitu", kao i da je "slobodno obavljanje privredne i druge djelatnosti sred­stvima u svim oblicima svojine", čime je napušteno dotadašnje favoriziranje društvenog sistema privrede. Uveden je i princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, u odnosu na dotadašnje jedinstvo vlasti, tako da je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Izvršno vijeće]] preimenovano u Vladu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ustavnih amandmana i donošenjem novog izbornog zakonodavstva omogućeno je održavanje [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini]], na kojima su građani slobodno mogli birati svoje predstavnike između više političkih stranaka i opcija. Od velikog značaja je tadašnja Odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] o ustavnosti organiziranja političkih stranaka na nacionalnoj osnovi, što je otvorilo prostor formiranju i osnivanju više političkih stranaka s nacionalnim predznakom. Ovim ustavnim promjenama došlo do značajnog osamostaljivanja i jačanja državnosti Bosne i Hercegovine u okviru tada [[Savezna Republika Jugoslavija|savezne federalne Jugoslavije]].<ref name=":0" /> === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na njegovom posljednjem [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom (vanrednom) kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već 26. maja 1990. održana je Osnivačka skupština [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA); 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Ustavne pretpostavke za uvođenje višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":03">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Spomenutim amandmanima Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine reorganizirana je u dva vijeća: [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] za koje se neposredno biralo 130 poslanika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 poslanika, za svaku općinsku i gradsku zajednicu po jedan poslanik. Skupština SR BiH bila je ovlaštena da bira i razrješava člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] iz Bosne i Hercegovine tajnim glasanjem, na prijedlog [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], uz prethodno neposredno izjašnjavanje građana. Međutim, u Bosni i Hercegovini taj izborni postupak bio je primijenjen ranije, 1989, kada je na upražnjeno mjesto člana Predsjedništva SFRJ iz SR BiH izabran [[Bogić Bogićević]]. Amandmanskim postupkom uređeno je da sedmočlano Predsjedništvo SR BiH biraju građani neposredno, općim i tajnim glasanjem na četiri godine uz mogućnost za još jedan uzastopni mandat. Ustavnim zakonom za provođenje amandmana na Ustav SR BiH određeno je da se do 15. septembra 1990. donesu brojni zakoni: o izboru odbornika i poslanika u skupštinu društveno-političkih zajednica, izboru i opozivu članova Predsjedništva SR BiH, izbornim jedinicama za izbor poslanika u vijeća Skupštine SR BiH, biračkim spiskovima, političkim organizacijama, javnom informiranju i Zakon o [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Svim tim ustavnim rješenjima i pratećim propisima promovirana je etnička pripadnost kao osnova političkog predstavljanja, odnosno političkog legitimiteta.<ref name=":03" /> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR BiH]] održani 18. novembra 1990. raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SR BiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i za Skupštinu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":03" /> Za izbor članova Predsjedništva SR BiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi ogromnog glasačkog lista), i to na kojima su bili: kandidati [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SR BiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SR BiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":03" /> Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":03" /> === Predratni period === {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rat u Bosni i Hercegovini}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|ratna djelovanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Raspad Jugoslavije pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (RS)|Palama]], nedaleko od [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]].<ref name=":03" /> Osim na unutrašnjem političkom planu, krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status. Vrlo brzo Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom. U skladu s tim, Skupština SR Bosne i Hercegovine je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":03" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za" suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":03" /> [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedila Skupštinu SR BiH, kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]], te time službeno prestaje postojati [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1" /> == Nadležnosti == {{Proširiti sekciju}} == Struktura == Skupština SR Bosne i Hercegovine je kroz svoju historiju imala tri različita sistema domova: [[Višedomni sistem|Petodomni]], [[Trodomni sistem|trodomni]] i [[dvodomni sistem]]. === Petodomni sistem === Ustavom iz 1963. uvedena je Skupština SR Bosne i Hercegovine s pet domova (vijeća), a to su bili: [[Republičko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] kao vijeće delegata građana u općinama sa 120 poslanika, [[Privredno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Privredno vijeće]], [[Prosvjetno-kulturno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Prosvjetno-kulturno vijeće]], [[Socijalno­-zdravstveno vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Socijalno­-zdravstveno vijeće]] i [[Organizacijsko-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Organizacijsko-političko vijeće]], kao vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama sa po 70 poslanika. Kasnijim amandmanima Organizacijsko-političko vijeće preimenovano je u [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]]. === Trodomni sistem === Prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]], nova struktura Skupštine SR BiH činila je tri doma (vijeća): [[Vijeće udruženog rada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće udruženog rada]] sa 160 delegata, [[Društveno-političko vijeće Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Društveno-političko vijeće]] i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa po 80 delegata. === Dvodomni sistem === Amandmana LIX - LXXX na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Skupština SR BiH ponovno je reorganizirana, ovaj put u dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi. == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] {{small|(1916–1987)}} |juni 1963. |1967. |[[Prvi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] | rowspan="9" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |2. |[[Datoteka:Visit_of_Džemal_Bijedić,_Yougoslav_Prime_Minister,_to_the_CEC_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Džemal Bijedić]] {{small|(1917–1977)}} |1967. |30. juli 1971. |[[Drugi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|II saziv]] [[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Hamdija Pozderac]] {{small|(1924–1988)}} |30. juli 1971. |1978. |[[Treći saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|III saziv]] [[Četvrti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Niko Mihaljević]] |1978. |1981. |[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vaso Gačić]] |1981. |1983. |[[Peti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|V saziv]] [[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivica Blažević]] |1983. |1984. |[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Salko Oruč]] |1984. |1987. |[[Šesti saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VI saziv]] [[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Savo Čečur]] |1987. |1989. | rowspan="2" |[[Sedmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" |9. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Zlatan Karavdić]] |1989. |20. decembar 1990. |- ! style="background-color:#38659C; color:white;" |10. |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |20. decembar 1990. |8. april 1992. |[[Osmi saziv Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[ZAVNOBiH]] * [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Višedomni sistem]] [[Kategorija:Trodomni sistem]] [[Kategorija:Dvodomni sistem]] [[Kategorija:Državne institucije]] jgepzih8fyyh51kz56i825hgb4mizmq 1 503760 3671850 3669749 2024-12-09T08:56:43Z TarikMoc 164508 /* Izmjene na stranici Vojka Smiljanić-Đikić */ odgovor 3671850 wikitext text/x-wiki {{Feminizam i folklor 2024 - članak}} == Izmjene na stranici Vojka Smiljanić-Đikić == Pozdrav. Da li imate informaciju kada mogu očekivati pregled izmjena na stranici koje sam izvršio. [[Korisnik:TarikMoc|TarikMoc]] ([[Razgovor s korisnikom:TarikMoc|razgovor]]) 10:16, 26 novembar 2024 (CET) :Također, napominjem da izmjene koje sam unio na stranicu nisu načinjene u okviru projekta "Feminizam i folklor 2024". U kategorije se može dodati i kategorija "bh. novinari". [[Korisnik:TarikMoc|TarikMoc]] ([[Razgovor s korisnikom:TarikMoc|razgovor]]) 09:56, 9 decembar 2024 (CET) 1vl35ytfl55ag40qdf8sc7vhg07v41d 3 503831 3671775 3671572 2024-12-08T23:28:19Z Emin Tarahija 159760 Zamijenjen sadržaj stranice sa "{{Dobrodošlica}}" 3671775 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 507198 3671857 3664161 2024-12-09T09:15:12Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ismaʻīl Rājī al-Fārūqī | slika = Ismail-al-faruqi.jpg{{!}}border | opis = | izvorno_ime = إسماعيل راجي الفاروقي | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1921|01|01}} | mjesto_rođenja = [[Jaffa]], [[Mandatna Palestina]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1986|05|27|1921|01|01}} | mjesto_smrti = [[Wyncote]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | uzrok_smrti = [[Ubistvo]] ubodom | nacionalnost = | obrazovanje = {{Plainlist| * [[Američki univerzitet u Bejrutu]] * [[Univerzitet Indijana]] * [[Univerzitet Harvard]] * [[Univerzitet Al-Azhar]] }} | supružnik = Lois Lamya al-Faruqi | djeca = 3 | veb-sajt = {{URL|ismailfaruqi.com}} }} '''Ismaʻīl Rājī al-Fārūqī''' (1. januar 1921 – 27. maj 1986) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] [[Palestinci|palestinskog]] porijekla poznat po svojim doprinosima islamskim studijama i međuvjerskom dijalogu. Proveo je nekoliko godina na [[Univerzitet Al-Azhar|Univerzitetu Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] i predavao na univerzitetima u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], uključujući [[Univerzitet McGill]] u [[Montréal]]u. Radio je kao profesor religije na [[Univerzitet Temple|Univerzitetu Temple]], gdje je osnovao i vodio program [[Islamske studije|islamskih studija]]. Osnovao je [[Međunarodni institut za islamsku misao]] (IIIT). Autor je više od 100 članaka i 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life''. == Rani život i obrazovanje == Rođen je 1. januara 1921. u [[Jaffa|Jaffi]] u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]].<ref>{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=3}}</ref> Njegov otac, 'Abd al-Huda al-Faruqi, bio je [[islam]]ski sudija (''[[kadija]]''). Svoje rano religijsko obrazovanje stekao je kod kuće i u lokalnoj džamiji. Godine 1936. počeo je pohađati francusko-[[Dominikanci|dominikanski]] [[Collège des Frères de Jaffa]]. Godine 1942. imenovan je registrom zadruga pod vladom britanskog mandata u [[Jerusalem]]u. Godine 1945. postao je okružni guverner [[Galileja|Galileje]]. Nakon [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskog rata]] 1948, emigrirao je u [[Bejrut]], gdje je studirao na [[Američki univerzitet u Bejrutu|Američkom univerzitetu]]. Nakon toga upisao je [[Univerzitet Indiana]], gdje je 1949. magistrirao [[Filozofija|filozofiju]] s tezom pod naslovom ''The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics)''.<ref>{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |year=1949 |title=The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics) |type=Master's thesis |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}</ref> U magistarskoj tezi, proučavao je etiku [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Nakon toga je stekao drugi magisterij iz filozofije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1951. i doktorirao s tezom pod naslovom ''On Justifying the Good'' na Univerzitetu Indiana 1952.<ref>{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il |title=On Justifying the Good |type=PhD thesis |year=1952 |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}</ref> U svojoj doktorskoj tezi, tvrdio je da su vrijednosti apsolutne, samoegzistentne esencije koje se poznaju [[a priori]] kroz emocionalnu intuiciju. Svoje teorije temeljio je na [[Max Scheler|Maxu Scheleru]] i njegovoj upotrebi fenomenologije te studijama [[Nicolai Hartmann|Nicolaja Hartmanna]] o etici.<ref>{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=On the Eternal Man |year=1960 |publisher=SCM Press |location=London |translator=Bernard Noble}}</ref><ref>{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=Man's Place in Nature |url=https://archive.org/details/mansplaceinnatur0000unse_m8w8 |year=1961 |publisher=Beacon Press |location=Boston}}</ref> Istraživanja su ga navela na zaključak da odsustvo transcendentne osnove vodi do moralnog relativizma, što ga je potaklo na ponovno razmatranje svog islamskog naslijeđa. U roku od šest godina nakon dolaska u [[Sjedinjene Američke Države]], prepoznao je potrebu za dubljim proučavanjem islama, što ga je dovelo do studija na [[Univerzitet Al-Azhar|Univerzitetu Al-Azhar]] u Egiptu. Do trenutka kad je napustio Sjedinjene Američke Države, razvio je nova pitanja o moralnim obavezama i nastojao integrisati svoje intelektualne težnje sa islamskim identitetom.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom |page=34}}</ref> == Akademska karijera == Godine 1958. dobio je pozivnu stipendiju na Fakultetu za teologiju Univerziteta McGill. Živio je u [[Saint-Laurent, Quebec|Ville St. Laurentu]] i pridružio se Institutu za islamske studije Univerziteta McGill na poziv njegovog osnivača, [[Wilfred Cantwell Smith|Wilfreda Cantwella Smitha]]. Od 1958. do 1961. predavao je sa Smithom i bio poznat po svom dinamičnom i originalnom pristupu islamskoj misli.<ref name="Balfour">{{cite news |title=Islamic scholar slain in U.S. was figure in Montreal |last=Balfour |first=Clair |date=31. 7. 1986 |work=The Gazette |location=Montreal |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&dat=19860731&id=sBUyAAAAIBAJ&sjid=DaYFAAAAIBAJ&pg=3896,4415821}}</ref> Tokom svog mandata, proučavao je kršćansku teologiju i [[judaizam]] te se upoznao s pakistanskim filozofom [[Fazlur Rahman Malik|Fazlurom Rahmanom]]. Godine 1961. Rahman je dogovorio dvogodišnje imenovanje al-Faruqija u [[Centralni institut za islamska istraživanja|Centralnom institutu za islamska istraživanja]] u [[Karachi]]ju ([[Pakistan]]), kako bi ga izložio različitim muslimanskim kulturama. Radio je kao gostujući profesor tamo od 1961. do 1963.<ref>{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=4}}</ref> Godine 1964. vratio se u Sjedinjene Američke Države i služio kao gostujući profesor na Fakultetu za teologiju [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] te kao vanredni profesor na [[Univerzitet Syracuse|Univerzitetu Syracuse]]. Godine 1968. pridružio se Univerzitetu Temple kao profesor religije, gdje je osnovao Program islamskih studija i zadržao tu poziciju sve do svoje smrti 1986.<ref name="Fletcher 2014">{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}</ref> Tokom svog mandata na Univerzitetu Temple, al-Faruqi je mentorisao mnoge studente, uključujući svog prvog doktoranda, [[John Esposito|Johna Esposita]].<ref name="Quraishi 1986 9">{{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=MSA Publications |page=9}}</ref><ref name="Editorial">{{cite journal |title=Editorial |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=28 |issue=3 |year=2011 |pages=ii-xii}}</ref> U martu 1977. igrao je značajnu ulogu na Prvoj svjetskoj konferenciji o muslimanskom obrazovanju u [[Mekka|Mekki]]. Na ovoj konferenciji učestvovali su Muhammad Kamal Hassan, [[Syed Muhammad Naquib al-Attas]], i [[Syed Ali Ashraf]], među ostalima. Konferencija je postavila temelje za osnivanje islamskih univerziteta u [[Dhaka|Dhaki]], [[Islamabad]]u, [[Kuala Lumpur]]u, [[Kampala|Kampali]] i [[Niger]]u. Bio je ključan u raspravama i razvoju akcijskih planova konferencije.<ref name="Editorial"/> == Filozofija i misao == === Rana misao: Arabizam === U početku je bio fokusiran na ''urubah'' (arabizam), tvrdio je da je ''urubah'' centralni identitet i skup vrijednosti koji ujedinjuju sve muslimane u jednu zajednicu vjernika (''[[ummet]]''). Vjerovao da je [[Arapski jezik|arapski]], kao jezik [[Kur'an]]a, važan za potpuno razumijevanje islamskog pogleda na svijet. Tvrdio je da je ''urubah'' neodvojiva od muslimanskog identiteta, obuhvatajući i jezičke i religijske dimenzije.<ref name="Al-Faruqi 1962">{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title='Urubah and Religion: An Analysis of the Dominant Ideas of Arabism and of Islam as Its Heights Moment of Consciousness |series=On Arabism |volume=1 |location=Amsterdam |publisher=Djambatan |year=1962}}</ref> Naglašavao je koncept ''[[tevhid]]a'' kao centralni element arapske religijske svijesti, koji je pronašao u [[Judaizam|judaizmu]], [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] i [[islam]]u. Ova ideja isticala je zajednički tok [[Monoteizam|monoteističkih]] vjerovanja među ovim [[religija]]ma, ukorijenjen u arapskoj kulturi i jeziku.<ref name="Al-Faruqi 1962"/> Vjerovao je da su islam i monoteizam darovi arapske svijesti čovječanstvu, što je bilo suprotno rasno zasnovanom nacionalizmu modernog doba.<ref name="Bakar 2005 96–97">{{cite book |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}</ref> Ovaj stav su neki naučnici kritikovali zbog njegove percepcije esencijalističkog i arabo-centričnog pristupa. Kritičari, uključujući nearapske muslimanske intelektualce, osporavali su njegovu tvrdnju da je arapski jedina jezička struktura prikladna za islamsku misao. Njegovo vrijeme u [[Pakistan]]u, gdje je bio izložen raznolikim muslimanskim kulturama, nije značajno promijenilo njegove arabo-centrične poglede u početku.<ref name="Fletcher 2015 35–37">{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=35–37}}</ref> === Prijelaz na islamizam === Njegovi pogledi značajno su se razvili nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države gdje ga je uključivanje u [[Muslimansko studentsko udruženje]] (MSA) na Univerzitetu Temple upoznalo s raznolikom grupom muslimanskih studenata iz različitih kulturnih sredina. Ova izloženost dovela ga je do ponovnog razmatranja njegovog ranijeg fokusa na arabizam.<ref name="Ba-Yunus 1988 14">{{cite journal |last=Ba-Yunus |first=Ilyas |title=Al Faruqi and Beyond: Future Directions in Islamization of Knowledge |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=5 |issue=1 |year=1988 |page=14}}</ref> Počeo je davati prioritet širem islamskom identitetu nad arapskim nacionalizmom, navodeći, "Do prije nekoliko mjeseci, bio sam Palestinac, Arap i musliman. Sada sam musliman koji je slučajno Arap iz Palestine."​<ref name="Ba-Yunus 1988 14"/> Razmišljajući dalje o svom identitetu, primijetio je, "Pitao sam se: Ko sam ja? Palestinac, filozof, liberalni humanista? Moj odgovor je bio: Ja sam musliman."​<ref name="Quraishi 1986 9"/> Ova promjena također je bila pod uticajem njegovog angažmana u međuvjerskom dijalogu, gdje je počeo uviđati važnost jedinstvenog islamskog identiteta za poticanje smislenih razgovora sa nemuslimanima. Njegova uključenost u MSA i susreti sa raznolikim muslimanskim kulturama u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno su učvrstili njegov širi islamski identitet nad njegovim ranijim arabo-centričnim pogledima.<ref name="Fletcher 2015 35–37"/> === Meta-religija === Nastojao je uspostaviti metareligijske principe temeljene na razumu kako bi procijenio religije prema univerzalnim standardima, a ne jednu protiv druge. Ovaj ambiciozni zadatak imao je za cilj pronaći zajednički jezik za razumijevanje i saradnju među različitim vjerama. Predložio je nekoliko glavnih principa za dijalog, uključujući da je sav dijalog podložan kritici, komunikacija mora poštovati zakone unutrašnje i vanjske koherentnosti, dijalog treba odgovarati stvarnosti i biti slobodan od "kanonskih figuracija", te fokus mora biti stavljen na etička pitanja umjesto na teološke rasprave.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=43–45}}</ref> Vjerovao je da meta-religijski dijalog može poslužiti kao sredstvo za postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja među različitim vjerskim zajednicama, pomažući da se premostiti jaz stvoren doktrinarnim razlikama. Njegov fokus na etiku nad teologijom bio je namijenjen olakšavanju konstruktivnijih i manje spornih međuvjerskih susreta.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=46–48}}</ref> === Holističko znanje === Dao je začajan doprinos razvoju koncepta holističkog znanja, izražavajući zabrinutost zbog sekularizacije znanja u muslimanskim društvima. Raspravljao je o "malaisu ummeta" i tvrdio da korištenje zapadnih sekularnih alata i metoda dovodi do raskola s ekološkim i društvenim stvarnostima muslimanskih nacija, često zanemarujući kršenja [[Islamska etika|islamske etike]].<ref>{{cite journal |last=Ahsan |first=Muhammad Amimul |title=Islamization of Knowledge: An Agenda for Muslim Intellectuals |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013}}</ref> Naglašavao je važnost integracije islamskih principa s modernim znanjem kako bi se odgovorilo na savremene izazove i održala etička cjelovitost ummeta.<ref name="Bakar 2005 96–97"/> Kasnije intelektualne napore usmjerio je na islamizaciju znanja. Nastojao je uskladiti islamske principe sa savremenim akademskim disciplinama, zagovarajući holističku integraciju vjere i razuma.<ref name="Al-Faruqi 1982">{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> Njegov rad u ovom području kulminirao je osnivanjem IIIT-a, koji je imao za cilj razviti islamsku epistemologiju i metodologiju za različita područja studija.<ref name="Al-Faruqi 1982"/> Naglašavao je potrebu za integracijom islamskog znanja s modernim [[nauka]]ma. Vjerovao je u razvoj jedinstvenog islamskog kurikuluma koji bi uključivao savremene discipline koje bi temeljio u islamskoj misli.<ref name="Islamization of Knowledge: A Compar">{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}</ref> Njegov pristup uključivao je sistemski proces identifikacije i eliminacije elemenata nespojivih s islamskim principima te integraciju islamskih vrijednosti u različite akademske discipline.<ref name="Islamization of Knowledge: A Compar"/> Snažno se fokusirajući na obrazovnu reformu, te je zagovarao stvaranje sveobuhvatnih kurikuluma i akademskih institucija koje kombinuju islamske i moderne nauke.<ref name="Islamization of Knowledge: A Compar"/> Ovaj pristup imao je za cilj proizvesti naučnike sposobne za rješavanje savremenih izazova iz islamske perspektive. Također je naglašavao važnost razvoja kurikuluma, praktičnih strategija za provedbu i holistički pristup reformisanju cijelog obrazovnog sistema.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=151–152}}</ref> === Pogledi na cionizam === Bio je glasni kritičar [[Cionizam|cionizma]], smatrajući ga nespojivim s [[Judaizam|judaizmom]] zbog njegovog nacionalističkog ideologije.<ref name="Al-Faruqi 1980">{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title=Islam and the Problem of Israel |location=London |publisher=The Islamic Council of Europe |year=1980}}</ref> Tvrdio je da nepravde izazvane cionizmom zahtijevaju njegovo demontiranje. Predložio je da bivši [[izrael]]ski [[Jevreji]] koji se odreknu cionizma mogu živjeti kao "umetska zajednica" unutar muslimanskog svijeta, pridržavajući se jevrejskog zakona kako ga tumače rabinski sudovi unutar islamskog okvira.<ref name="Al-Faruqi 1980"/> Ovaj stav naglašavao je njegovu predanost viziji pravde ukorijenjene u islamskim principima.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=152}}</ref><ref>Ismail R. al-Faruqi, "Islam and Zionism," in John L. Esposito, ed., Voices of Resurgent Islam ([[New York City|New York]]: [[Oxford University Press]], 1983), 265.</ref> == Naučna postignuća == Godine 1980. suosnovao je Međunarodni institut za islamsku misao (IIIT) s [[Taha Jabir Alalwani|Tahaom Jabir Alalwanijem]], [[Abdul Hamid AbuSulayman|Abdulom Hamidom AbuSulaymanom]] i [[Anwar Ibrahim|Anwarom Ibrahimom]]. Doprinio je islamskim studijama kroz svoj opsežni opus i angažman u akademskim i međuvjerskim organizacijama. Autor je više od 100 članaka u naučnim časopisima i magazinima te 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' (1968), ''Islam and the Problem of Israel'' (1980) i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life'' (1982). Bio je uključen u osnivanje Grupe za islamske studije Američke akademije religije i služio je kao njen predsjednik deset godina. Također je obnašao pozicije poput potpredsjednika Međureligijskog mirovnog kolokvija i predsjednika Američkog islamskog koledža u Chicagu.<ref name="Fletcher 2014"/> Predložio je koncept ''[[tevhid]]a'' (monoteizam) kao ujedinjujući princip u islamskoj misli, naglašavajući njegovu relevantnost u različitim aspektima života, uključujući [[Etika|etiku]], [[Politika|politiku]] i [[obrazovanje]]. Njegova inicijativa "islamizacije znanja" imala je za cilj integraciju islamskih principa sa savremenim akademskim disciplinama, promičući holističku integraciju vjere i razuma.<ref name="Al-Faruqi 1982"/> U IIIT-u, njegov rad uključivao je stvaranje okvira za islamsku epistemologiju, uključujući razvoj kurikuluma i istraživačkih metodologija temeljenih na islamskoj misli. Ova inicijativa imala je za cilj odgovoriti na izazove sekularizacije i angažirati se s intelektualnom tradicijom islama.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islam: Source and Purpose of Knowledge: Proceedings and Selected Papers of Second Conference on Islamization of Knowledge |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> Prema Ibrahimu Kalinu, al-Faruqijeva "islamizacija znanja" prvenstveno je ciljala na [[društvene nauke]], isključujući modernu naučnu spoznaju, što je dovelo do sociološkog fokusa u islamskom znanju i zanemarivanja sekularizirajućeg efekta moderne nauke.<ref>{{cite book |last=Kalin |first=Ibrahim |title=God, Life and the Cosmos |publisher=Ashgate |year=2002 |pages=60–61 |quote=Ismail al-Faruqi’s work known under the rubric of 'Islamization of knowledge' is a good example of how the idea of method or methodology ('manhaj' and 'manhajiyyah', the Arabic equivalents of method and methodology, which are the most popular words of the proponents of this view) can obscure deeper philosophical issues involved in the current discussions of science. Even though al-Faruqi’s project was proposed to Islamize the existing forms of knowledge imported from the West, his focus was exclusively on the humanities, leaving scientific knowledge virtually untouched. This was probably due to his conviction that the body of knowledge generated by modern natural sciences is neutral and as such requires no special attention. Thus, al-Faruqi’s work and that of IIIT after his death concentrated on the social sciences and education. This had two important consequences. First, al-Faruqi’s important work on Islamization provided his followers with a framework in which knowledge (ilm) came to be equated with social disciplines, thus ending up in a kind of sociologism. The prototype of al-Faruqi’s project is, we may say, the modern social scientist entrusted as arbiter of the traditional Alim. Second, the exclusion of modern scientific knowledge from the scope of Islamization has led to negligent attitudes, to say the least, toward the secularizing effect of the modern scientific worldview. This leaves the Muslim social scientists, the ideal-types of the Islamization program, with no clue as to how to deal with the questions that modern scientific knowledge poses. Furthermore, to take the philosophical foundations of modern, natural sciences for granted is tantamount to reinforcing the dichotomy between the natural and human sciences, a dichotomy whose consequences continue to pose serious challenges to the validity of the forms of knowledge outside the domain of modern physical sciences.}}</ref> Bio je uključen i u međuvjerski dijalog, promovišući međusobno razumijevanje i saradnju među različitim vjerskim zajednicama. Njegovi napori imali su za cilj stvoriti globalno okruženje mira i poštovanja, naglašavajući zajedničke tačke između islama, kršćanstva i judaizma.<ref>{{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London}}</ref> == Savremena relevantnost == Al-Faruqijeve ideje o islamizaciji znanja i dalje imaju uticaj na savremenu islamsku misao. Njegovo naglašavanje integracije islamskih principa sa savremenim akademskim disciplinama ostaje relevantno za naučnike i edukatore koji nastoje uskladiti vjeru i razum. Njegov rad često se citira na akademskim konferencijama i u publikacijama o islamskoj misli i obrazovanju.<ref>{{cite journal |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |journal=Muslims in the United States: Identity, Influence, Innovation |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}</ref><ref>{{cite journal |last=Yusof |first=Norazmi |title=Revisiting al-Faruqi's Islamization of Knowledge in the Context of Modern Islamic Thought |journal=International Journal of Islamic Thought |volume=7 |issue=1 |year=2015 |pages=49–57|doi=10.24035/ijit.07.2015.005 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Shaikh |first=Saulat |title=Ismail al-Faruqi's Concept of the Islamization of Knowledge |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2015 |pages=49–57}}</ref> Njegov doprinos međuvjerskom dijalogu također je široko prepoznat. Napori u promovisanju međusobnog razumijevanja i saradnje među različitim vjerskim zajednicama zabilježeni su u nekoliko naučnih radova. Njegov pristup međuvjerskom dijalogu, koji je naglašavao zajedničke tačke između islama, kršćanstva i judaizma, smatra se važnim doprinosom u stvaranju globalnog okruženja mira i poštovanja.<ref>{{cite journal |last=Khan |first=Rahim |title=Al-Faruqi's Interfaith Dialogue and Its Contemporary Significance |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2018 |pages=209–223}}</ref><ref>{{cite journal |last=Zain |first=Nurul |title=The Role of Ismail al-Faruqi in Interfaith Dialogue |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013 |pages=10–18}}</ref> Sam doprinos muslimanskoj zajednici u Montréalu i njegov uticaj na islamsko znanje prepoznati su posthumno.<ref name="Balfour"/> == Smrt == U maju 1986. al-Faruqa i njegovu suprugu ubio je Joseph Louis Young, također poznatog kao Yusuf Ali, u njihovoj kući u [[Wyncote (Pennsylvania)|Wyncoteu]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. Young je priznao zločin, osuđen je na smrt i umro je u zatvoru prirodnom smrću 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1987/01/18/us/black-muslim-charges-in-slaying-of-islamic-scholar-and-his-wife.html|title=Black Muslim Charged in Slaying of Islamic Scholar and His Wife|date=18. 1. 1987|website=[[The New York Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|title=Confession Details Stalking, Slaying Of Islamic Scholars|last=O'Bryan|first=Ruth|date=8. 7. 1987|website=The Morning Call|access-date=13. 5. 2018|archive-date=2. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180702011159/http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://pointdebasculecanada.ca/inside-the-capitol-joseph-louis-young-dies-of-natural-causes-on-death-row/|title=Inside the Capitol (Joseph Louis Young dies of natural causes on death row)|last=Bell|first=Adam|date=11. 3. 1996|website=The Patriot News}}</ref> Njihova kćerka, Anmar al-Zein, ostala je teško ozlijeđena nakon napada, ali je preživjela nakon dugog medicinskog liječenja. Postoje različite teorije o motivima iza ubistava, uključujući neuspjeli pokušaj pljačke i politički motivisano ubistvo.<ref name="Fletcher 2014"/><ref>{{cite web|url=https://www.wrmea.org/1986-november/focus-on-arabs-and-islam.html|title=Focus on Arabs and Islam|last=Toth|first=Anthony B.|date=novembar 1986|website=[[Washington Report on Middle East Affairs]]}}</ref><ref>{{cite news |title=Assassination motive behind al-Faruqi killings |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&dat=19860820&id=MNRHAAAAIBAJ&sjid=vo4DAAAAIBAJ&pg=5815,1095948 |work=New Straits Times |date=20. 8. 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=22. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite news |title=Zionist backlash against Arab intellectuals |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&dat=19860821&id=MdRHAAAAIBAJ&sjid=vo4DAAAAIBAJ&pg=6800,1300812 |work=New Straits Times |date=21. 8. 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=22. 6. 2024}}</ref> == Reference == {{reflist}} === Dodatna literatura === * {{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=Muslim Students Association of the U.S.A. and Canada |location=Plainfield, IN |oclc=63933715 |language=en}} * {{cite journal |last=Rahman |first=Fazlur |title=Palestine and My Experiences with the Young Faruqi: 1958 to 1963 |journal=Journal of Islamic Research |volume=4 |issue=4 |year=1990 |pages=295–300 |translator=M. Hayri Kırbaşoğlu |language=tr }} * {{cite book |last=Shafiq |first=Muhammad |title=Growth of Islamic Thought in North America: Focus on Isma'il Raji al Faruqi |year=1994 |publisher=Amana Publications |location=Brentwood, MD |isbn=9780915957163 |oclc=30154345 |language=en}} * {{cite book |last=Siddiqui |first=Ataullah |title=Christian-Muslim Dialogue in the Twentieth Century |year=1997 |publisher=Macmillan Press Ltd |location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire and London |isbn=0333673581 |language=en}} * {{cite book |last=Zebiri |first=Kate |title=Muslims and Christians Face to Face |url=https://archive.org/details/muslimschristian0000zebi |year=1997 |publisher=Oneworld Publications |location=Oxford |isbn=1851681337 |oclc=37537981 |language=en}} * {{cite book |last1=Esposito |first1=John |last2=Voll |first2=John |title=Makers of Contemporary Islam |url=https://archive.org/details/makersofcontempo00john |publisher=Oxford University Press |year=2001 |isbn=9780195141283 |oclc=320902828 |language=en}} * {{cite journal |last=Ghamari-Tabrizi |first=Behrooz |title=Loving America and Longing for Home: Isma'il al-Faruqi and the Emergence of the Muslim Diaspora in North America |journal=International Migration |volume=42 |issue=2 |year=2004 |pages=62–86|doi=10.1111/j.0020-7985.2004.00281.x |language=en}} * {{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London |isbn=9780857731265 |oclc=851315602 |language=en}} * {{cite journal |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Ismail al-Faruqi's Contribution to the Academic Study of Religion |journal=Islamic Studies |volume=53 |issue=1/2 |date=Spring–Summer 2014 |publisher=Islamic Research Institute, International Islamic University, Islamabad |jstor=44627369 |pages=99–115 |language=en}} * {{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |year=2014 |publisher=I.B. Tauris |location=London, UK |isbn=9780857738288 |oclc=1030941522 |language=en}} * {{cite journal |last=Mukhetdinov |first=D. V. |title=Philosophy of Ismail Raji al-Faruqi: In Search of Neomodernism |journal=Islam in the Modern World |volume=2 |year=2018 |pages=165–182 |doi=10.22311/2074-1529-2018-14-2-165-182 |language=ru}} * {{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |chapter=Isma'il al Faruqi: The Link Between Tudor and the Muslim World |title=Breakthrough to Dialogue: The Story of Temple University Department of Religion |editor=Leonard Swidler |publisher=iPub Global Connection |year=2019 |pages=179–199 |language=en}} * {{cite book |title=Life and Work of Prof. Ismail Raji Al-Faruqi |first=Hamid Naseem |last=Rafiabadi |year=2023 |publisher=Institute of Objective Studies |location=New Delhi, India |isbn=9789391659387 |oclc=1378474036 |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://ismailfaruqi.com Sajt o životu i djelima al-Faruqija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100206233418/https://ismailfaruqi.com/ |date=6. 2. 2010 }} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:al-Faruqi, Ismail}} [[Kategorija:Rođeni 1921.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Jaffa]] [[Kategorija:Palestinski filozofi]] q9ewksw4wf83ln2eapc64kx6zz93j8n 0 511947 3671759 3669104 2024-12-08T18:47:41Z AnToni 2325 3671759 wikitext text/x-wiki Četiri glavna međunarodna '''mirovna plana su prije i tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] predložili''' diplomati [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske zajednice]] (EZ) i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] (UN), prije nego što je rat na kraju okončan [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] 1995. == Pozadina == {{Glavni|Raspad Jugoslavije|Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, vodio se između tri većinske etničke grupe: [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [[Srbi]]. Dok je bošnjački pluralitet tražio [[Nacionalna država|nacionalnu državu]] po svim etničkim linijama, Hrvati su stvorili autonomnu zajednicu koja je funkcionisala nezavisno od centralne vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], a Srbi su proglasili nezavisnost za istočne i sjeverne oblasti, sa većinskim srpskim stanovništvom. Svi mirovni planovi predloženi su s ciljem da se Bosna i Hercegovina posmatra kao suverena država u cijelosti njenog teritorijalnog integriteta (kao što je to bilo u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]], kao [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]) i bez neravnoteže veće decentralizacije i autonomije dodijeljene bilo kojoj zajednici ili regiji. == Sporazum Karadžić – Filipović == [[Datoteka:Carrington-Cutileiro_plan.PNG|desno|mini| Orginalni Carrington-Cutilero mirovni plan:<br>{{Legend|#009400|[[Bošnjaci|Bošnjački]] kantoni}}<br>{{Legend|#3232C8|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatski]] kantoni}}<br>{{Legend|#DB0F0E|[[Srpski]] kantoni}}]] {{Glavni|Sporazum Karadžić – Filipović}}[[Sporazum Karadžić – Filipović]] bio je neuspjeli politički sporazum između predstavnika dva naroda: [[Muslimani (narod)|Muslimana]] ([[Stranka demokratske akcije]] - SDA) i [[Srba u BiH]] ([[Srpska demokratska stranka]] - SDS) o budućem statusu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] tokom [[Raspad Jugoslavije|jugoslavenske krize]]. U ime predsjednika SDA [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], [[Adil Zulfikarpašić]] i [[Muhamed Filipović]] sastali su se sa predsjednikom SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Nikola Koljević|Nikolom Koljevićem]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]]. Dvije strane su postigle dogovor da [[Bosna i Hercegovina]] ostane suverena i nepodijeljena, ostajući u jugoslavenskoj konfederaciji sa [[Socijalistička Republika Srbija|Srbijom]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crnom Gorom]]. Područje [[Sandžak|Sandžaka]] u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]] naseljeno muslimanima trebalo je da postane autonomno, dok bi [[SAO Krajina]] i [[SAO Bosanska krajina|SAO Bosanska Krajina]] odustale od svog plana ujedinjenja. Zulfikarpašić je dobio saglasnost [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], koji je također obećao 60% Sandžaka [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Alija Izetbegović, koji ga je u početku podržavao, kasnije je odustao od sporazuma. Nemogućnost da se diplomatski nađe rješenje na kraju je dovela do izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] nekih 10 mjeseci kasnije. == Carrington–Cutileiro plan == [[Datoteka:Later carrington cutillero.png|mini|Kasniji izgled Carrington-Cutilero mirovnog plana, sa trenutnim granicama entiteta.]] {{Glavni|Carrington–Cutileiro plan}} Originalni Carrington-Cutileiro mirovni plan, nazvan po svojim autorima [[Peter Carington|Lordu Carringtonu]] i [[Portugal|portugalskom]] ambasadoru [[José Cutileiro|Joséu Cutileiru]], proizašao je iz Mirovne konferencije [[Evropska komisija|Evropske komisije]] održane u februaru 1992, u pokušaju da se spriječi klizanje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u rat. Nazivao se i ''Lisabonskim sporazumom''. Predložio je etničku [[Podjela vlasti|podjelu vlasti]] na svim administrativnim nivoima i [[Decentralizacija|decentralizaciju]] centralne vlasti na lokalne etničke zajednice. Međutim, svi bosanskohercegovački kantoni bi, prema planu, bili klasifikovani kao [[Bošnjaci|bošnjački]], [[Srbi|srpski]] ili [[Hrvati|hrvatski]], čak i tamo gdje nije bilo vidljive etničke većine. U kasnijim pregovorima, bilo je kompromisa oko promjene granica kantona. Bosna i Hercegovina je 3. marta 1992. [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašena nezavisnom]] nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]] održanog nekoliko dana ranije, 29. februara i 1. marta. Dana 11. marta 1992. [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda Republike Srpske]] (samoproglašeno zakonodavno tijelo Srba u BiH) jednoglasno je odbacila prvobitni mirovni plan, izlažući vlastitu mapu koja je zauzimala gotovo dvije trećine teritorije BiH, sa nizom etnički podijeljenih gradova i izolovanih enklava i ostavljajući Hrvatima i Bošnjacima nepovezani pojas zemlje u centru države. Taj plan je Cutileiro odbacio. Međutim, iznio je revidirani nacrt originala u kojem se navodi da će tri sastavne jedinice biti "zasnovane na nacionalnim principima i uzimajući u obzir ekonomske, geografske i druge kriterije".<ref>{{Cite book|last=Glaurdić|first=Josip|title=The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2011|isbn=978-0300166293|location=London|pages=294}}</ref> Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Raspodjela općina je uglavnom zasnovana na rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisa stanovništva iz 1991]], koji je završen godinu dana prije potpisivanja sporazuma. Sporazum je predviđao da bi bošnjački i srpski kantoni pokrivali svaki po 44% teritorije države, dok bi hrvatski kantoni pokrivao preostalih 12%.<ref name="z785">{{Cite web|url=https://css.ethz.ch/en/services/digital-library/articles/article.html/9d2d0261-16db-43d5-877a-5401abf6e016|title=News Article|date=2016-10-25|website=ETH Zurich|access-date=2024-09-09}}{{Mrtav link}}</ref> Dana 28. marta 1992, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.<ref name=":0">{{Cite news|date=8 July 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}</ref><ref name="m917">{{Cite web|url=https://www.durham.ac.uk/media/durham-university/research-/research-centres/ibru-centre-for-borders-research/maps-and-databases/publications-database/boundary-amp-territory-briefings/btb_1-3.pdf|title=Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina|access-date=2024-09-09}}</ref> == Vance–Owenov plan == [[Datoteka:Vance-Owen_Peace_Plan.png|mini|Prva verzija Vance-Owenovog plana, koji bi uspostavio 10 kantona:<br>{{Legend|#027B3F|[[Bošnjaci|Bošnjački]] kantoni}}<br>{{Legend|#334C60|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatski]] kantoni}}<br>{{Legend|#9F0F14|[[Srpski]] kantoni}}<br>{{Legend|#AF8E35|Distrikt [[Sarajevo]]}}<br>{{Legend|#EBB626|[[Dejtonski sporazum|Dejtonska]] [[međuentitetska linija razgraničenja]]}}]] {{Glavni|Vance–Owenov plan}} Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao "Vance-Owenov mirovni plan", uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomna kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,<ref name="UNHCR">{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20 February 2017}}</ref>{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].<ref>[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993</ref> Plan je odbacilo 96,79% birača, <ref name="DD">[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy</ref> iako su posrednici referendum nazvali "prevarom". <ref name="UNHCR" /> Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan "mrtav". S obzirom na tempo kojim je došlo do teritorijalne podjele, fragmentacije i [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], plan je već bio zastario u vrijeme kada je objavljen. To je postao posljednji prijedlog koji je nastojao spasiti mješovitu, ujedinjenu Bosnu i Hercegovinu; kasniji prijedlozi su ili pojačavali ili sadržavali elemente [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjele Bosne i Hercegovine]]. Cyrus Vance je 1. aprila podnio ostavku na mjesto specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a. Njega je 1. maja zamijenio [[Norveška|norveški]] ministar vanjskih poslova [[Thorvald Stoltenberg]]. Vance-Owenov plan je bio grubo skicirana mapa, nije utvrdio konačan nacrt 10 kantona i zavisio je od konačnih pregovora između tri etničke grupe koji su se odvijali.{{Raščistiti}} == Owen–Stoltenbergov plan == [[Datoteka:Oven_stoltenberg.png|mini| Owen–Stoltenbergov plan.]]{{Glavni|Owen–Stoltenbergov plan}} Krajem jula predstavnici tri zaraćene bosanskohercegovačke strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će sprskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa mirovnim prijedlogom Owen–Stoltenberg, proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.<ref name=":0"/>{{Raščistiti}} == Plan Kontakt grupe == {{Glavni|Plan Kontakt grupe}} Između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao plan Kontakt grupe, a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.<ref>[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}</ref> Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme.<ref name="NYT2">[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994</ref> Odbilo ga je 96,65% birača.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}</ref> Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''"Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore."<ref name="NYT2" />'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''<ref name="NYT2" />'' U tom periodu je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], jer su u martu 1994. dvije strane riješile svoje nesuglasice [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] potpisanim u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Beč|Beču]].<ref name="Bethlehem1997pliii">{{Cite book|last=Bethlehem|first=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}</ref>{{Raščistiti}} == Vašingtonski sporazum == {{Glavni|Vašingtonski sporazum|Splitska deklaracija}}[[Vašingtonski sporazum]] jest [[mirovni sporazum]] između [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], potpisan u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Beč|Beču]] u martu 1994. Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], ministar vanjskih poslova Hrvatske [[Mate Granić]] i predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]]. Prema dogovoru, bile bi ustanovljene teritorije koje bi bile pod zajedničkom vlašću bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka. Ovaj dokument označio je uspostavljanje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta po Aneksu 4 [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je konfederaciju između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. == Dejtonski sporazum == {{Glavni|Dejtonski sporazum}}[[Dejtonski sporazum|Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini]], poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum a kolokvijalno kao Dejton, pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod [[Dayton (Ohio)|Daytona]], u američkoj državi [[Ohio]], da bi se zvanično prekinuo [[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici su bili predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]], [[predsjednik Srbije]] [[Slobodan Milošević]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], te glavni [[Sjedinjene Američke Države|američki]] posrednik [[Richard Holbrooke]] i general [[Wesley Clark]]. Sporazum je zvanično potpisan u [[Pariz|Parizu]] 14. decembra. Sadašnja [[administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. == Ostali planovi == Bilo je i ostalih prijedloga od za reorganizaciju Bosne i Hercegovine: * Kako su etničke tenzije rasle, jedan od prvih muslimanskih prijedloga objavljen je 25. juna 1991. Pozivao je na uspostavu tri entiteta (muslimanski, srpski i hrvatski), svaki sastavljen od dvije ili tri nesusjedne teritorije. * Još jedan zajednički prijedlog političkih stranaka je prijedlog [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) objavljen je u augustu 1992. Pozvao je na uspostavljanje 12 [[Kanton (administrativna jedinica)|kantona]] Bosne i Hercegovine, sa određenom autonomijom. <gallery> Datoteka:The_first_Muslim_proposal_on_cantonisation_of_Bosnia_and_Herzegovina.png|alt=Map of the first Bosniak proposal on federalisation of Bosnia and Herzegovina, from 25 June 1991.|Mapa prvog muslimanskog prijedloga o federalizaciji, 25. juni 1991. Datoteka:Joint_cantonisation_proposal_of_HDZ-SDA_of_August_1992.png|alt=Bosniak SDA and Croat HDZ BiH joint proposal of 12 cantons, from August 1992.|Mapa prijedloga [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] o uspostavi 12 kantona, august 1992. </gallery> == Također pogledajte == * [[Podjela Bosne i Hercegovine]] * [[Međuentitetska linija razgraničenja]] * [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] * [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * Atiyas, N.B., 1995. Mediating regional conflicts and negotiating flexibility: Peace efforts in Bosnia-Herzegovina. The Annals of the American Academy of Political and Social Science, 542(1), pp.&nbsp;185–201. * {{cite book|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|location=Washington, D.C.|ref={{harvid|CIA|2002}}}} * Goodby, J.E., 1996. When war won out: Bosnian peace plans before Dayton. International Negotiation, 1(3), pp.&nbsp;501–523. * {{cite book|last1=Klemenčić|first1=Mladen|url=https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC|title=Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina|last2=Pratt|first2=Martin|last3=Schofield|first3=Clive H.|publisher=IBRU|year=1994|isbn=9781897643150|access-date=2016-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC|archive-date=2020-03-17|url-status=live}} * Leigh-Phippard, H., 1998. The Contact Group on (and in) Bosnia: an exercise in conflict mediation?. International Journal, 53(2), pp.&nbsp;306–324. * {{cite journal|last=Marijan|first=Davor|year=2004|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|location=Zagreb, Croatia|publisher=Croatian Institute of History|volume=36|pages=249–289|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|archive-date=2020-01-02|access-date=2016-03-09|url-status=live}} * {{cite news|last=Myers|first=Linnet|title=Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum|publisher=Chicago Tribune|date=6 May 1993|url=https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/|ref={{harvid|Myers|06 May 1993}}|access-date=28 February 2016|archive-date=30 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war|url-status=live}} * {{cite book|last=Tanner|first=Marcus|url=https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC|title=Croatia: A Nation Forged in War|publisher=Yale University Press|year=2001|isbn=978-0-300-09125-0|location=New Haven}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Peace plans of the Bosnian War}}{{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politika Jugoslavije]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Mirovni planovi]] [[Kategorija:Podjela (politika)|Bosna i Hercegovina]] gakfb4ltfnj2eqh6u54lfd86i98omkm 0 512689 3671818 3669737 2024-12-09T05:42:12Z InternetArchiveBot 118070 Adding 21 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Čiča Tomina koliba | naziv_originala = ''Uncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly'' | prijevod = | slika = UncleTomsCabinCover.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Naslovna stranica prvog izdanja prvog sveska | autor = [[Harriet Beecher Stowe]] | ilustrator = [[Hammatt Billings]] | dizajn korica = | država = | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | žanr = [[Sentimentalni roman]] | vrsta_djela = | izdavač = [[John P. Jewett]] and Company | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 20. mart 1852. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = [[Čiča Toma]] | vrhunac = | teme = Zlo i nemoralnost robovlasništva, [[moralni autoritet]] majčinstva, snaga kršćanske ljubavi | nasljednik = ''[[Ključ od Čiča Tomine kolibe]]'' | isbn = }} '''''Čiča Tomina koliba''''' ({{en|Uncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly}}) jest [[Abolicionizam|abolicionistički]] [[sentimentalni roman]] autorice [[Harriet Beecher Stowe]]. Objavljen u dva sveska 1852, snažno je utjecao na odnos prema [[Afroamerikanci]]ma i [[Robovlasništvo u Sjedinjenim Američkim Državama|robovlasništvu u Sjedinjenim Američkim Državama]] i za njega se kaže da je jedan od glavnih idejnih temelja koji su doveli do izbijanja [Američkog] građanskog rata".{{sfn|Kaufman|2006|p= [https://archive.org/details/civilwaramerican00kauf/page/n32 18]}}{{sfn|Painter|2000|p= 245}}{{sfn|DeLombard|2012}} Stowe, predavačica u [[Žensko sjemenište u Hartfordu|ženskom sjemeništu u Hartfordu]] rođena u [[Connecticut]]u, potjecala je iz religiozne [[Porodica Beecher|porodice Beecher]] i bila je aktivan borac za ukidanje [[Robovlasništvo|robovlasništva]]. Napisala je sentimentalni roman kako bi opisala stvarnost robovlasništva, istovremeno tvrdeći da [[kršćanska ljubav]] može nadvladati robovlasništvo.{{sfn|Kurian|2010|p=580}}{{sfn|De Rosa|2003|loc= Na 122. stranici De Rosa citira riječi Jane Tompkins (1985: 145) da je Stoweina strategija bila da uništi robovlasništvo "spasiteljskom snagom kršćanske ljubavi"}}{{sfn|Tompkins|1985|loc= Na 141. stranici Tompkins piše: "Stowe je zamislila njenu knjigu kao instrument koji će prizvati dan kada svijetom neće vladati sila nego kršćanska ljubav"}} Roman se fokusira na [[Čiča Toma|Čiču Tomu]], crnog roba oko kojeg se vrte priče ostalih likova. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ''Čiča Tomina koliba'' bila je najprodavaniji roman i druga najprodavanija knjiga 19. stoljeća, nakon [[Biblija|Biblije]].{{sfn|DiMaggio|2014|p= 15}}{{sfn|Smith|2001|p=221}} Pripisuje joj se zasluga za poticanje abolicionizma 1850-ih.{{sfn|Goldner|2001|p= 82}} Utjecaj koji se pripisuje knjizi bio je toliko velik da se pojavila vjerovatno apokrifna priča prema kojoj je [[Abraham Lincoln]] na početku [[Američki građanski rat|Građanskog rata]] upoznao Stowe i izjavio: "Dakle, ovo je mala dama koja je počela ovaj veliki rat."{{sfn|Stowe|1911|p=203}}{{sfn|Vollaro|2009}} Knjiga i [[Toma-predstave|predstave]] koje je nadahnula pomogle su popularizaciji niza negativnih [[Stereotipi o Afroamerikancima|stereotipa o Afroamerikancima]],&nbsp;{{sfn|Hulser|2003}}{{sfn|Jamieson|2018|p=?}}{{sfn|DeLombard|2012}} uključujući onaj o samom liku "Čiča Tomi". Taj pojam počeo se povezivati ​​s pretjerano podređenom osobom.{{sfn|Jones|2019|pp=1465–1467}} Ove kasnije asocijacije na ''Čiča Tominu kolibu'' donekle su zasjenile historijske učinke knjige kao "ključnog alata protiv robovlasništva".{{sfn|Appiah|Gates|2005|p=544}} Bez obzira na to, ovaj roman ostaje "prekretnica" u protestnoj literaturi,{{sfn|Smith|2008|p=161}} uz kasnije knjige, kao što su ''[[Džungla (Sinclair)|Džungla]]'' [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]] i ''[[Tiho proljeće]]'' [[Rachel Carson]], koje mu uveliko duguju.{{sfn|Weinstein|2004|p=13}} == Reference == === Napomene === {{reflist|30em}} === Bibliografija === ; Knjige {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Adams |first= Charles Francis |title= Trans-Atlantic Historical Solidarity: Lectures Delivered before the University of Oxford in Easter and Trinity Terms |url=https://archive.org/details/transatlantichi00adamgoog |publisher= The Clarendon Press |year= 1913 |isbn=978-1331302445}} * {{cite book |last= Adams |first= Ephraim Douglass |author-link= Ephraim Douglass Adams |title= Great Britain and the American Civil War |url= https://archive.org/details/greatbritainamer0012adam |publisher= Russell & Russell |year=1958 |isbn=978-0846201021}} * {{cite book |last=Allen |first= John |title=Homelessness in American Literature: Romanticism, Realism, and Testimony |url=https://archive.org/details/homelessnessinam0000alle |publisher= [[Routledge]] |year= 2004 |isbn=978-0415945899}} * {{cite book |last= Ammons |first= Elizabeth |chapter= Stowe's Dream of the Mother-Savior: Uncle Tom's Cabin and American Women Writers Before the 1920s |editor-first= Eric J. |editor-last= Sundquist |title= New Essays on Uncle Tom's Cabin |publisher= Cambridge University Press |year=1986 |isbn=978-0521302036}} * {{cite book |last=Applegate |first=Debby |title=The Most Famous Man in America: The Biography of Henry Ward Beecher |url=https://archive.org/details/mostfamousmanina00debb |url-access=registration |year=2006|publisher=Three Leaves Press |isbn=978-0385513975 }} * {{cite book |last1= Appiah |first1=Kwame Anthony |author-link1= Kwame Anthony Appiah |last2= Gates |first2= Henry Louis |title= Africana: Arts and Letters: an A-to-Z reference of writers, musicians, and artists of the African American Experience |publisher= Running Press |year= 2005 |isbn=978-1422392232}} * {{cite book |last1= Badia |first1= Janet Badia |first2= Jennifer |last2= Phegley |title= Reading Women: Literary Figures and Cultural Icons from the Victorian Age to the Present |url= https://archive.org/details/readingwomenlite0000unse |publisher= [[University of Toronto Press]] |year= 2005 |isbn=978-0802094872}} * {{cite book |last= Baldwin |first=James |author-link= James Baldwin |title= Notes of a Native Son |url=https://books.google.com/books?id=GGkwDwAAQBAJ |date=2017 |publisher=Penguin |isbn=978-0141987279}} * {{cite book |last1= Bercovitch |first1= Sacvan |first2= Cyrus R. K. | last2= Patell |title= The Cambridge History of American Literature |url= https://archive.org/details/cambridgehistory0000unse_u4t0 |publisher= [[Cambridge University Press]] |year= 1994 |isbn=978-0521301053}} * {{cite book| last=Brandt |first= Nat |title= The town that started the Civil War | url=https://archive.org/details/townthatstartedc0000bran |publisher= [[Syracuse University Press]] |year= 1990 |isbn=978-0815602439}} * {{cite book |last= Buinicki |first= Martin T. |title= Negotiating Copyright: Authorship and the Discourse of Literary Property Rights in Nineteenth-Century America |url= https://archive.org/details/nlsiu.346.0482.bui.21774 |publisher= [[Routledge]] |year= 2006 |isbn=978-0415976251}} * {{cite book |last= Castronovo |first= Russ |title= The Oxford Handbook of Nineteenth-Century American Literature |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 2014 |chapter= Transatlantic vs. Hemispheric: Toni Morrison's Long Nineteenth Century by Amy Brickhouse |isbn=978-0199355891}} * {{cite book |last= Claybaugh |first= Amanda |title= Uncle Tom's Cabin |publisher= Barnes and Noble Classics|year=2003 |isbn=978-1593081218}} * {{cite book |last= de Rosa |first= Deborah C. |title= Domestic Abolitionism and Juvenile Literature, 1830–1865 |url= https://archive.org/details/domesticabolitio0000dero |publisher= [[SUNY Press]] |year= 2003 |isbn=978-0791458259}} * {{cite book |last= Eisenmann |first= Linda |title= Historical Dictionary of Women's Education in the United States |url= https://archive.org/details/historicaldictio0000unse_w6z4 |publisher= [[Greenwood Press]] |year= 1998 |isbn=978-0313293238}} * {{cite book |last= Frick |first= John W. |title= Uncle Tom's Cabin on the American Stage and Screen|publisher= [[Macmillan Inc.|Macmillan US]] |year= 2016 |isbn=978-0230114074}} * {{cite book |last= Gates |first= Henry Louis |title=Figures in Black: Words, Signs, and the 'Racial' Self |url= https://archive.org/details/figuresinblackwo0000gate |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 1987 |isbn=978-0195035643}} * {{cite book |last= Griffiths |first= Katie |title= Harriet Beecher Stowe: Author and Abolitionist |url= https://archive.org/details/harrietbeecherst0000grif |publisher= [[Routledge|Cavendish Square Publishing]] |year= 2016 |isbn=978-1502619303}} * {{cite book |last= Hagedorn |first= Ann |title= Beyond The River: The Untold Story of the Heroes of the Underground Railroad |url= https://archive.org/details/beyondriveruntol00hage |publisher= [[Simon & Schuster]] |year= 2002 |isbn=978-0684870656}} * {{cite book |last= Jackson |first= Robert |title= Fade In, Crossroads A History of the Southern Cinema |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 2017 |isbn=978-0190660185}} * {{cite book |last= Jaynes |first= Gerald D. |title= Encyclopedia of African American Society |volume=1 |publisher= [[Sage Publications]] |year=2005 |isbn=978-0761927648}} * {{cite book |last=Jordan-Lake |first= Joy |title= Whitewashing Uncle Tom's Cabin: Nineteenth-Century Women Novelists Respond to Stowe |url=https://archive.org/details/whitewashinguncl0000jord |publisher= [[Vanderbilt University Press]] |year= 2005 |isbn=978-0826514769}} * {{cite book |last= Kabatchnik |first= Ammon |title= Blood on the Stage, 1800 to 1900: Milestone Plays of Murder, Mystery, and Mayhem |publisher= [[Rowman & Littlefield Publishers]] |year= 2017 |isbn=978-1538106174}} * {{cite book|last=Kaufman|first=Will|title=The Civil War in American Culture|url=https://archive.org/details/civilwaramerican00kauf|url-access=limited|publisher=[[Edinburgh University Press]] |isbn=978-0748619351|year=2006}} * {{cite book |last=Keith |first= LeeAnna |title= The Colfax Massacre The Untold Story of Black Power, White Terror, and the Death of Reconstruction |publisher= [[Oxford University Press]] |year=2009 |isbn=978-0195310269}} * {{cite book |last=Kurian |first= George Thomas |title= The Encyclopedia of Christian Literature |publisher= [[Rowman & Littlefield]] |year=2010 |isbn=978-0810869875}} * {{cite book |last= Larsen |first= David L. |title= The Company of the Creative: A Christian Reader's Guide to Great Literature and Its Themes |url= https://archive.org/details/companyofcreativ0000lars |publisher= [[Kregel Publications]] |year=2000 |isbn=978-0825430978}} * {{cite book |last=Lott |first=Eric |title=Love and Theft: Blackface Minstrelsy and the American Working Class|url=https://archive.org/details/nlsiu.791.1209.lot.37146 | edition=20th |date=2013 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0195320558}} * {{cite book |editor1-last=Louis |editor1-first= Fidel |editor2-last=DeSimone |editor2-first= Erika |title=Voices Beyond Bondage An Anthology of Verse by African Americans of the 19th Century |publisher= [[NewSouth Books]] |year= 2014 |isbn=978-1588382986}} * {{cite book |last1= Lowance |first1= Mason I. (Jr.) |last2= Westbrook |first2= Ellen E. |last3= De Prospo |first3= R. |title= The Stowe Debate: Rhetorical Strategies in Uncle Tom's Cabin |publisher= [[University of Massachusetts Press]] |year= 1994 |isbn=978-0870239519}} * {{cite book |last= McPherson |first= James Munro |title= Drawn With the Sword: Reflections on the American Civil War |url= https://archive.org/details/drawnwithswordre00mcph |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 1997 |isbn=978-0195096798}} * {{cite book |last= Noble |first= Marianne |chapter= The Ecstasies of Sentimental Wounding in Uncle Tom's Cabin |editor-last=Rosenthal |editor-first= Debra J. |title= A Routledge Literary Sourcebook on Harriet Beecher Stowe's Uncle Tom's Cabin |publisher= [[Routledge]] |year= 2003 |isbn=978-0415234733}} * {{cite book |last=Nudelman |first=Franny |title=John Brown's Body: Slavery, Violence, and the Culture of War|url=https://archive.org/details/johnbrownsbodysl0000nude |publisher=[[University of North Carolina Press]]|year=2004 |isbn=978-0807828830}} * {{cite book |last= Orwell |first= George |chapter= Good Bad Books |title=The Collected Essays, Journalism, and Letters of George Orwell |volume=4 |publisher= [[Harcourt (publisher)|Harcourt Brace and World]] |year=1968 |isbn=978-0151185498}} * {{cite book |last=Powell|first=Timothy B. |title= Ruthless Democracy A Multicultural Interpretation of the American Renaissance |publisher= [[Princeton University Press]] |year= 2021 |isbn=978-0691007298}} * {{cite book |editor-last=Rosenthal |editor-first= Debra J. |title= A Routledge Literary Sourcebook on Harriet Beecher Stowe's Uncle Tom's Cabin |publisher= [[Routledge]] |year= 2003 |isbn=978-0415234733}} * {{cite book |last= Rubinstein |first= Annette T. |title= American Literature Root and Flower |volume= 1|publisher= [[Monthly Review Press]] |year= 2011 |isbn=978-1583671924}} * {{cite book |editor-last= Smith |editor-first= Bonnie G. |title= The Oxford Encyclopedia of Women in World History |volume=1 |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 2008 |isbn= 978-0195148909}} * {{cite book |last= Smith |first= Gail K. |chapter= The Sentimental Novel: The Example of Harriet Beecher Stowe |title= The Cambridge Companion to Nineteenth-Century American Women's Writing |editor1-first= Dale M. |editor1-last=Bauer |editor2-first=Philip |editor2-last=Gould |publisher= [[Cambridge University Press]] |year= 2001 |isbn= 978-0521669757 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Cl90oCk0cncC&dq=Gail+K.+Smith+selling&pg=PA221 }} * {{cite book |last=Smith |first= Jessie Carney |title= Images of Blacks in American Culture: A Reference Guide to Information Sources |url=https://archive.org/details/imagesofblacksin00smit |publisher= [[Greenwood Press]] |year= 1988 |isbn= 978-0313248443}} * {{cite book |last= Snodgrass |first= Mary Ellen |title= The Underground Railroad: An Encyclopedia of People, Places, and Operations |publisher= [[Taylor & Francis]] |year= 2015 |isbn=9780765680938}} * {{cite book |last= Sorett |first= Josef |title=Spirit in the Dark: A Religious History of Racial Aesthetics |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 2016 |isbn=978-0199844937}} * {{cite book |last= Stowe |first= Charles Edward |title= Harriet Beecher Stowe: The Story of Her Life |publisher= Houghton Mifflin Co. |year= 1911 }} * {{cite book |last= Stowe |first= Harriet Beecher |url= http://utc.iath.virginia.edu/uncletom/key/kyhp.html |title= A Key to Uncle Tom's Cabin |date= 1854 |publisher= [[John P. Jewett]]}} * {{cite book |last= Tompkins |first= Jane |title= Sensational Designs: The Cultural Work of American Fiction, 1790–1860 |url= https://archive.org/details/nep00jane |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 1985 |chapter= Sentimental Power: Uncle Tom's Cabin and the Politics of Literary History |isbn=978-0195035650}} * {{cite book |last=Vrettos |first= Athena |title=Somatic Fictions: Imagining Illness in Victorian Culture |url=https://archive.org/details/somaticfictions0000athe |publisher= [[Stanford University Press]] |year=1995 |isbn=978-0804724241}} * {{cite book |last= Weinstein |first= Cindy |title= The Cambridge Companion to Harriet Beecher Stowe |publisher= [[Cambridge University Press]] |year= 2004 |isbn=978-0521825924}} * {{cite book | last = Wilson | first = Edmund | title = Patriotic Gore | publisher = Farrar, Straus and Giroux | year = 1962 | isbn = 978-1466899636 | url = https://books.google.com/books?id=xO23DwAAQBAJ&pg=PT28 | oclc = 1128081969 }} * {{cite book |last= Williams |first= Linda |title= Playing the Race Card: Melodramas of Black and White from Uncle Tom to O. J. Simpson |url= https://archive.org/details/playingracecardm00will |publisher= [[Princeton University Press]] |year= 2001 |isbn=978-0691058009}} {{refend}} ; Časopisi {{refbegin|30em}} * {{cite journal |first=A. M. |last= Arnett |title= Review of James Baird Weaver by Fred Emory Haynes |journal= Political Science Quarterly |volume= 35 |issue= 1 |date= mart 1920 |pages= 154–157 |doi= 10.2307/2141508 |jstor= 2141508}} Profile of [https://web.archive.org/web/20070102214125/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/USAweaverJ.htm James Baird Weaver] s ''archive.org'', 2007; preuzeto: 17. 2. 2007. * {{cite journal |last=Ashland |first= Alexander J. |title=Documenting Novel Sources in Antebellum U.S. Literature |journal= South Atlantic Review |volume= 85 |issue= 3 |date= jesen 2020 |url= https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA635785935&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=0277335X&p=AONE&sw=w&userGroupName=anon%7E17031d34}} * {{cite journal |first=Joshua D |last= Bellin |title= Up to Heaven's Gate, Down in Earth's Dust: the Politics of Judgment in Uncle Tom's Cabin |journal= American Literature |volume= 65 |issue= 2 |date=1993 |pages= 275–295 |doi= 10.2307/2927342 |jstor=2927342}} * {{cite journal|last1=Beidler|first1=Philip D.|title=Caroline Lee Hentz's Long Journey|journal=Alabama Heritage|date= zima 2005|issue=75 |pages=24–31 |url=https://www.proquest.com/openview/ebb04cac6d9b452b26f8e2df069bf991/1.pdf?pq-origsite=gscholar&cbl=46572}} * {{cite journal|first=Mark E.|last=Benbow|title=Birth of a Quotation: Woodrow Wilson and 'Like Writing History with Lightning' |journal=[[Journal of the Gilded Age and Progressive Era]]|volume=9|number=4|date= oktobar 2010|page=510|quote=Dixon might be best described as a professional racist who made his living writing books and plays attacking the presence of African Americans in the United States. A firm believer not only in white supremacy, but also in the 'degeneration' of blacks after slavery ended, Dixon thought the ideal solution to America's racial problems was to deport all blacks to Africa. |jstor=20799409|doi=10.1017/S1537781400004242|s2cid=162913069}} * {{cite journal |first=Carolyn Vellenga |last= Berman |title= Creole Family Politics in Uncle Tom's Cabin and Incidents in the Life of a Slave Girl |journal= Novel: A Forum on Fiction |volume=33 |issue= 3| date= ljeto 2000 |pages= 328–353 |doi= 10.2307/1346168|jstor= 1346168 }} * {{cite journal |first=Alfred L. |last= Brophy |url= http://blurblawg.typepad.com/files/stowe.pdf |title= Over and above ... There Broods a Portentous Shadow – The Shadow of Law: Harriet Beecher Stowe's Critique of Slave Law in Uncle Tom's Cabin |journal= Journal of Law and Religion |volume=12 |issue= 2| date=1995–1996 |pages= 457–506 |doi= 10.2307/1051590|jstor= 1051590 |s2cid= 159994075 }} * {{cite journal |first= Ryan C. |last= Cordell |title= 'Enslaving you, body and soul': the uses of temperance in Uncle Tom's Cabin and 'anti-Tom' fiction |journal= Studies in American Fiction |date= proljeće 2008 |volume= 36 |issue= 1 |pages= 3–26 |doi= 10.1353/saf.2008.0005 |s2cid= 153482599 |url= https://mla.hcommons.org/deposits/objects/mla:572/datastreams/CONTENT/content |access-date= 17. 10. 2024 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610085102/https://mla.hcommons.org/deposits/objects/mla:572/datastreams/CONTENT/content |url-status= dead }} * {{cite journal |first= Carme Manuel |last= Cuenca |title= An angel in the plantation: The economics of slavery and the politics of literary domesticity in Caroline Lee Hentz's 'The Planter's Northern Bride' |journal= The Mississippi Quarterly |volume= 51 |issue= 1 |date= zima 1997 |pages= 87–104 |jstor= 26476914}} * {{cite journal |first= Jeannine |last= DeLombard |title= Mightier than the Sword: Uncle Tom's Cabin and the Battle for America |journal= The Historian |volume= 74 |issue= 3 |date= jesen 2012 |url= https://go.gale.com/ps/i.do?id=GALE%7CA303450562&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=00182370&p=AONE&sw=w&userGroupName=anon%7Ed45b82f0}} * {{cite journal |first=Kenneth |last= DiMaggio |title= Uncle Tom's Cabin: Global Best Seller, Anti-slave Narrative, Imperialist Agenda |journal= Global Studies Journal |volume= 7 |issue= 1 |date=2014 |pages= 15–23 |doi= 10.18848/1835-4432/CGP/46892 }} * {{cite journal |first=Joel |last= Dinerstein |title= 'Uncle Tom Is Dead!': Wright, Himes, and Ellison Lay a Mask to Rest |journal= African American Review |volume= 43 |issue= 1 |date= proljeće 2009 |pages= 83–98 |doi= 10.1353/afa.0.0021 |jstor=27802564|s2cid= 161792306 }} * {{cite journal |first=John |last= Gatta |title= Harriet's Houses |journal= The Sewanee Review |volume= 123 |issue= 3 |date= ljeto 2015 |pages= 493–502 |doi= 10.1353/sew.2015.0080 |jstor=43663097 |s2cid= 161424691}} * {{cite journal |last= Glowacki |first= Peggy|title= Visualizing Uncle Tom's Cabin: Images and Interpretation |journal=Illinois Library Association Reporter |date= april 2015 |volume= 33 |issue= 2 |url= https://www.ila.org/content/documents/reporter-2015-04.pdf}} * {{cite journal |last= Goldner |first= Ellen J. |title= Arguing with Pictures: Race, Class and the Formation of Popular Abolitionism Through Uncle Tom's Cabin |journal= Journal of American & Comparative Cultures |year=2001 |volume= 24 |issue= 1–2 |date= proljeće 2001 |pages= 71–84|doi= 10.1111/j.1537-4726.2001.2401_71.x }} * {{cite journal |first=Thomas F. |last= Gossett |title= Review of ''The Building of Uncle Tom's Cabin'' by E. Bruce Kirkham |journal=American Literature |volume= 50 |issue= 1 |date= mart 1978 |pages= 123–124|doi= 10.2307/2925530 |jstor= 2925530}} * {{cite journal |first= David |last=Grant |title= Uncle Tom's Cabin and the Triumph of Republican Rhetoric |journal= New England Quarterly |year= 1998 |volume=71 |issue= 3 |pages= 429–448 |doi= 10.2307/366852 |jstor= 366852}} * {{cite journal |first= Faye |last= Halpern |title= Unmasking Criticism: The Problem with Being a Good Reader of Sentimental Rhetoric |journal= Narrative |date= 2011 |volume= 19 |issue= 1 |pages= 51–71 |doi= 10.1353/nar.2011.0005 |jstor=41289286|s2cid= 145794072}} * {{cite journal |first= Kendra |last= Hamilton |title= The Strange Career of Uncle Tom |journal= Black Issues in Higher Education |date= 6. 6. 2002 |volume= 19 |issue=8 |pages=22–27 |url= https://www.proquest.com/openview/4f4452e2471737042f5599b2c08db4b2/1.pdf?pq-origsite=gscholar&cbl=27805}} * {{cite journal |first= Marianne |last=Holohan |title=British Illustrated Editions of Uncle Tom's Cabin: Race, Working-Class Literacy, and Transatlantic Reprinting in the 1850s |journal= Resources for American Literary Study |date= januar 2011 |volume= 36 |issue= 1 |pages=27–65|doi=10.5325/resoamerlitestud.36.2011.0027 |doi-access=free}} * {{cite journal |last=Hulser |first= Kathleen |title=Reading Uncle Tom's Image: From Anti-slavery Hero to Racial Insult |journal= New-York Journal of American History |date=2003 |volume= 65 |issue=1 |pages= 75–79 |issn=1551-5486}} * {{cite journal |first= Theodore R. |last= Hovet |title= Mrs. Thomas C. Upham's 'Happy Phebe': A Feminine Source of Uncle Tom |journal= [[American Literature (journal)|American Literature]] |date= 1979 |volume= 51 |issue= 2 |pages= 267–270 |doi= 10.2307/2925588 |jstor=2925588}} * {{cite journal |last= Jamieson|first= Erin|title= Systemic Racism as a Living Text: Implications of Uncle Tom's Cabin as a Fictionalized Narrative of Present and Past Black Bodies |journal= Journal of African American Studies |date= decembar 2018 |volume= 22 |issue= 4 |pages= 329–344 |doi= 10.1007/s12111-018-9414-8|s2cid= 150014032|url= https://link.springer.com/article/10.1007/s12111-018-9414-8 }} * {{cite journal |first=Tao |last=Jie |url= https://www.cambridge.org/core/journals/prospects/article/abs/uncle-toms-cabin-the-first-american-novel-translated-into-chinese/F066B391C8F934E649BB357C8AA55D8C |title=Uncle Tom's Cabin: The First American Novel Translated into Chinese |journal= Prospects |volume= 18 |date= oktobar 1993 |pages= 517–534 |doi=10.1017/S0361233300005007}} * {{cite journal |first= Douglas A. |last= Jones |title= Adena Spingarn: Uncle Tom: From Martyr to Traitor |journal= American Historical Review |date= oktobar 2019 |volume= 124 |issue= 4 |pages= 1465–1467 |doi=10.1093/ahr/rhz962}} * {{cite journal |first=Charles |last=Nichols |jstor=273254 |title=The Origins of Uncle Tom's Cabin |journal=The Phylon Quarterly |volume= 19 |issue= 3 |date= 1958 |pages=328–334 |doi=10.2307/273254 }} * {{cite journal |first= Kristen |last=Oertel |title=Sharp Flashes of Lightning Come from Black Clouds: The Life of Josiah Henson |journal= Journal of Southern History |date= maj 2020 |volume= 86 |issue= 2 |pages=465–466 |doi= 10.1353/soh.2020.0107|s2cid=219491541}} * {{cite journal |first= Nell Irvin |last= Painter |title=Honest Abe and Uncle Tom |journal= Canadian Review of American Studies |year= 2000 |volume= 30 |issue= 3 |pages= 245–272 |doi= 10.3138/CRAS-s030-03-01|s2cid= 155725588 }} * {{cite journal |last= Reese |first= R. Anthony |title= Innocent Infringement in U.S. Copyright Law: A History |journal= Columbia Journal of Law & the Arts |date= zima 2007 |volume= 30 |issue=2 |pages= 133–184 |url= https://www.law.uci.edu/faculty/full-time/reese/reese_innocent_infringement.pdf}} * {{cite journal |first=Joseph V. |last=Ridgely |title=Woodcraft: Simms's First Answer to Uncle Tom's Cabin |journal= American Literature |volume= 31 |issue= 4 |date= januar 1960 |pages= 421–433 |doi=10.2307/2922435 |jstor=2922435}} * {{cite journal |last= Riss |first= Arthur |title= Racial Essentialism and Family Values in ''Uncle Tom's Cabin'' |journal= American Quarterly |year= 1994 |volume= 46 |issue= 4 |pages= 513–544 |doi= 10.2307/2713382 |jstor=2713382}} * {{cite journal |first=Tommie |last= Shelby |title= The Ethics of Uncle Tom's Children |journal= Critical Inquiry |volume= 38 |issue= 3 |date= proljeće 2012 |pages=513–532|doi= 10.1086/664549 |s2cid= 153830399 |url= https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/11899739/54641594.pdf?sequence=1 }} * {{cite journal |author-link=James H. Smylie |last=Smylie |first= James H. |title=''Uncle Tom's Cabin'' Revisited: the Bible, the Romantic Imagination, and the Sympathies of Christ |journal=American Presbyterians |date= 1995 |volume=73 |issue=3 |pages= 165–175 |doi=10.1177/002096437302700105|s2cid=170344119 }} * {{Cite journal |last = Stone|first = Harry |jstor = 3044086|title = Charles Dickens and Harriet Beecher Stowe|journal = Nineteenth-Century Fiction|year = 1957|volume = 12|issue = 3|pages = 188–202|doi = 10.2307/3044086}} * {{cite journal |first=Anthony E. |last= Szczesiul |title= The Canonization of Tom and Eva: Catholic Hagiography and Uncle Tom's Cabin |journal= American Transcendental Quarterly |volume= 10 |issue= 1 |date= mart 1996 |pages=59–73}} * {{cite journal|last=Vollaro |first= Daniel R. |title=Lincoln, Stowe, and the 'Little Woman/Great War' Story: The Making, and Breaking, of a Great American Anecdote|url= http://www.historycooperative.org/journals/jala/30.1/vollaro.html |journal= Journal of the Abraham Lincoln Association |date= zima 2009 |pages= 18–34|volume=30|number=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015043157/http://www.historycooperative.org/journals/jala/30.1/vollaro.html|archive-date= 15. 10. 2009}} * {{cite journal |first= Charles S. |last= Watson |title=Simms's Review of Uncle Tom's Cabin |journal= American Literature |volume= 48 |issue= 3 |date= novembar 1976 |pages= 365–368 |doi=10.2307/2924870 |jstor=2924870}} * {{cite journal| last = Winship| first = Michael| title = The Greatest Book of Its Kind: A Publishing History of 'Uncle Tom's Cabin'| journal = Proceedings of the American Antiquarian Society| volume = 109| issue = 2| pages = 309–332| date = oktobar 1999| url = https://americanantiquarian.org/proceedings/44525181.pdf}} * {{cite journal| last = Winship| first = Michael| title = The Library of Congress in 1892: Ainsworth Spofford, Houghton, Mifflin and Company, and Uncle Tom's Cabin| journal = Libraries & the Cultural Record| volume = 45| issue = 1| pages = 85–91| date = 2010| doi = 10.1353/lac.0.0114| jstor = 20720641| s2cid = 153517304}} * {{cite journal| last = Wolff| first = Cynthia Griffin| title = Masculinity in Uncle Tom's Cabin| journal = American Quarterly| volume = 47| issue = 4| pages = 595–618| date = 1995|doi= 10.2307/2713368| jstor = 2713368}} * {{cite journal| last = Wright| first = Robert E.| title = Liberty Befits All: Stowe and Uncle Tom's Cabin| journal = Independent Review | volume = 25| issue = 3| pages = 385–396| date = zima 2021}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Uncle Tom's Cabin}} * [[s:en:Uncle Tom's Cabin (1852)|''Čiča Tomina koliba'']] na [[Wikizvor]]u {{en simbol}} * [https://standardebooks.org/ebooks/harriet-beecher-stowe/uncle-toms-cabin ''Čiča Tomina koliba''] na [[Standard Ebooks]]u {{en simbol}} * [https://gutenberg.org/ebooks/203 ''Čiča Tomina koliba''] na [[Projekt "Gutenberg"|Projektu "Gutenberg"]] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Knjige iz 1852.]] [[Kategorija:Američki romani]] [[Kategorija:Djela Harriet Beecher Stowe]] [[Kategorija:Kulturna historija Američkog građanskog rata]] [[Kategorija:Uzroci Američkog građanskog rata]] [[Kategorija:Romani o robovlasništvu u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Društveni romani]] [[Kategorija:Sentimentalni romani]] [[Kategorija:Knjige o ljudskim pravima]] sidqq63fsxs8hnwgshoiss1rib5v88h 0 514108 3671743 3666171 2024-12-08T18:16:45Z KWiki 9400 3671743 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija atletičar | ime = Olga Ripakova | slika = Olga Rypakova Memorial Van Damme 2010.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Ripakova na [[Memorijal Van Damme|Memorijalu Van Damme]] [[Memorijal Van Damme 2010.|2010.]] | puno_ime = Olga Sergejevna Ripakova | nadimak = | nacionalnost = | disciplina = [[Sedmoboj]], [[skok u dalj]], [[troskok]] | klub = | trener = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|11|30}} | mjesto_rođenja = [[Oskemen]], [[Sovjetski Savez]] | prebivalište = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 183 cm | masa = 62 kg <!-- ** Možete samo koristiti {{{najbolji_rezultat1}}}; onda je {{{najbolj_rezultat_sport1}}}: "Lični najbolji rezultat" ** Ako koristite {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ili {{{najbolji_rezultat2-4}}} morate upisati nešto u {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ** --> | najbolji_rezultat_sport1 = Troskok | najbolji_rezultat1 = 15,25 m (2010) | najbolji_rezultat_sport2 = Skok u dalj | najbolji_rezultat2 = 6,85 m (2007) | najbolji_rezultat_sport3 = Sedmoboj | najbolji_rezultat3 = 6113 bodova (2006) | najbolji_rezultat_sport4 = Petoboj | najbolji_rezultat4 = 4582 boda (2006) | šabloni_medalja = {{MedaljaSport|[[Atletika]]}} {{MedaljaDržava|{{ZID|Kazahstan}}}} {{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Doha 2010.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Istanbul 2012.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Valencia 2008.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijsko prvenstvo u atletici|Azijsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Amman 2007.]]|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Amman 2007.]]|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici|Azijsko dvoransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Doha 2008.]]|troskok}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Doha 2016.]]|troskok}} {{MedaljaBronza|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Doha 2016.]]|skok u dalj}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2006.|Doha 2006.]]|sedmoboj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2010.|Guangzhou 2010.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2014.|Incheon 2014.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2014 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2018.|Jakarta–Palembang 2018.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2018 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Atletika na Azijskim igrama 2010.|Guangzhou 2010.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaBronza|[[Atletika na Azijskim igrama 2006.|Doha 2006.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2006 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijske dvoranske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2005.|Pattaya 2005.]]|petoboj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Hanoi 2009.]]|skok u dalj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Hanoi 2009.]]|troskok}} {{MedaljaTakmičenje|[[Kontinentalni kup u atletici|Kontinentalni kup]]}} {{MedaljaZlato|[[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Split 2010.]]|troskok}} {{MedaljaSrebro|[[Kontinentalni kup u atletici 2018.|Ostrava 2018.]]|troskok}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetske vojne igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetske vojne igre 2019.|Wuhan 2019.]]|[[Atletika na Svjetskim vojnim igrama 2019.|troskok]]}} | aktualizirano = 8. 12. 2024. }} '''Olga Sergejevna Ripakova''' (rođ. '''Aleksejeva''') nekadašnja je [[kazahstan]]ska [[Atletika|atletičarka]]. Počela je kao [[sedmoboj]]ka da bi se kasnije prebacila prvo na [[skok u dalj]], a zatim i na [[troskok]], nakon 2007. == Karijera == Prvi juniorski nastup na svjetskom nivou imala je sa 16 godina, završivši na 11. mjestu u kvalifikacijama za skok u dalj na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2000.]] Bila je uspješnija u sedmoboju: završila je četvrta na [[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2001.|Svjetskom kadetskom prvenstvu 2001.]] i osvojila srebro na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2002.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] sljedeće godine iza [[Carolina Klüft|Caroline Klüft]], tadašnje zvijezde u usponu. Te godine postala je i prvakinja Kazahstana u sedmoboju.<ref name=Bio>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/athletes/biographies/country=KAZ/athcode=180150/index.html |title= Olga Ripakova – biografija |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Ustrajala je u višebojima i počela se takmičiti na međunarodnom nivou, završivši peta s najboljim ličnim rezultatom sezone na [[Multistars]]u 2003,<ref>{{cite web |url= http://www.multistars.it/Epta2003.htm |title= Multistars 2003 |website= multistars.it |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> a postala je dvoranska prvakinja Kazahstana u petoboju 2004.<ref name=Bio/> Prvi seniorski nastup na velikim takmičenjima imala je u septembru 2005. u skoku u dalj na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2005.|Azijskom prvenstvu]] u [[Incheon]]u, završivši na četvrtom mjestu. Dva mjeseca kasnije osvojila je svoje prvo zlato, popevši se na vrh postolja u petoboju na [[Azijske dvoranske igre 2005.|Azijskim dvoranskim igrama]]. Nastavljajući s petobojem, osvojila je zlato na [[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Azijskom dvoranskom prvenstvu 2006]], postavivši [[Azijski rekordi u atletici|rekord Azije]] i [[Rekordi Azijskih dvoranskih prvenstava u atletici|Azijskih dvoranskih prvenstava]] od 4582 boda. Dospjevši prvi put na svjetsku dvoransku pozornicu, učestvovala je na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], ali se nije dalje popravila i zauzela je sedmo mjesto sa 4368 bodova. Predstavljala je Aziju prvi put na [[Svjetski kup u atletici 2006.|Svjetskom kupu 2006]], ali je u skoku u dalj uspjela skočiti samo 6,21 m, završivši na osmom mjestu. No, u sljedećim sedmicama ostvarila je napredak, skočivši 6,63 m (novi lični rekord) za drugo mjesto na [[Šareni atletski miting u Daeguu|Šarenom mitingu]] u [[Daegu]]u.<ref>{{cite web |author1= Mirko Jalava |author2= Chris Turner |date= 29. 9. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=36418.html |title= UPDATED – Spearmon blasts to 19.65 in Daegu to become the third quickest 200m runner all-time |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Na [[Azijske igre 2006.|Azijskim igrama 2006.]] pomjerila je svoje granice u sedmoboju osvojivši zlatnu medalju s 5955 bodova, a zatim je učestvovala i u skoku u dalj,<ref>{{cite web |author= Elshadai Negash |date= 9. 12. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=37009.html |title= Jamal on course for double, while track debutant takes 10,000m title – Asian Games, Day Three |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> osvojivši bronzu samo dan nakon završetka sedmoboja.<ref>{{cite web |author= Elshadai Negash |date= 10. 12. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=37027.html |title= Ramzi and Simpson defeated in Doha – Asian Games, Day Four |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Stamps of Kazakhstan, 2013-03.jpg|mini|desno|200px|Ripakova na kazahstanskoj poštanskoj markici iz 2013.]] Brzi niz velikih takmičenja definisao je njenu sezonu 2007. Počela je tako što je osvojila dva zlata u horizontalnim skokovima na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Azijskom prvenstvu 2007.]] u julu, što je uključivalo [[Rekordi azijskih prvenstava u atletici|rekord prvenstava]] i [[Rekordi Kazahstana u atletici|državni rekord]] od 14,69 m u troskoku.<ref>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/news/newsid=40083.html |title= Asian Championships Review – China’s "B" team prevails |publisher= IAAF |date= 31. 7. 2007 |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Sljedećeg mjeseca na [[Univerzijada 2007.|Univerzijadi]] donijela je svojoj zemlji prvu atletsku zlatnu medalju na takmičenju s ličnim rekordom od 6,85 m u skoku u dalj.<ref>{{cite web |author= Javier Clavelo Robinson |date= 11. 8. 2007 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=40208.html |title= Rypakova leaps 6.85m – World University Games day 2 |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Tri sedmice kasnije učestvovala je na svom prvom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskom prvenstvu]]. Odlučila se takmičiti u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|troskoku]] i u kvalifikacijama je bila četvrta. Međutim, nije mogla ponoviti takvu formu u finalu i završila je 11. Namjeravala je završiti godinu nastupom na [[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2007.|Azijskim dvoranskim igrama]], ali se povukla iz takmičenja. Sezonu 2008. počela je novim uspjehom u dvorani: osvojila je svoje drugo zlato i postavila svoj drugi rekord prvenstava na [[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Azijskom prvenstvu]], ovog puta u troskoku (14,23 m). Ubrzo je uslijedilo [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetsko prvenstvo]]. Iako je sa 14,58 m postavila novi azijski dvoranski rekord, to nije bilo dovoljno da nadmaši [[Marija Šestak|Mariju Šestak]], koja je osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |author= Chris Turner |date= 8. 3. 2008 |url= http://www.iaaf.org/WIC08/news/kind=100/newsid=43895.html |title= Savigne secures last round gold with 15.05m |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Slične mješovite rezultate ostvarila je na ljeto u [[Peking]]u, kada je prvi put predstavljala Kazahstan na [[Atletika na Olimpijskim igrama 2008.|Olimpijskim igrama]]. Učestvovala je u oba takmičenja u horizontalnim skokovima i zabilježila novi azijski rekord od 15,11 m u troskoku. Uprkos tome, ostala je desetak centimetara iza bronzane [[Hrysopiyi Devetzi]]. Olimpijske nastupe okončala je lošim izdanjem u kvalifikacijama u skoku u dalj, ne plasiravši se u finale. No, 11 godina kasnije, na njen rođendan, uručena joj je srebrna medalja u troskoku nakon naknadne diskvalifikacije Devetzi i [[Tatjana Lebedjeva|Tatjane Lebedjeve]], čiji su uzorci krvi iz 2007. i 2008. bili pozitivni na zabranjene supstance na ponovljenim testiranjima 2016. i 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.ekathimerini.com/212375/article/ekathimerini/sports/triple-jumper-devetzi-stripped-of-her-2008-olympic-bronze |title= Triple-jumper Devetzi stripped of her 2008 Olympic bronze |website= eKathimerini.com |author= George Georgakopoulos |date= 28. 9. 2016 |access-date= 10. 11. 2024 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.olympic.org/news/ioc-sanctions-two-athletes-for-failing-anti-doping-test-at-beijing-2008 |title= IOC sanctions two athletes for failing anti-doping test at Beijing 2008 |date= 25. 1. 2017 |access-date= 10. 11. 2024 |language=en}}</ref> Sljedeće godine nastupila je na svom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|drugom svjetskom prvenstvu]], ali nije mogla bolje od desetog mjesta u troskoku s 13,91 m. Unatoč ovom skromnom nastupu na svjetskoj sceni, ostala je dominantna na kontinentalnom nivou osvojivši zlatne medalje i u skoku u dalj i u troskoku na [[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Azijskim dvoranskim igrama]] (postavivši dva [[Rekordi Azijskih dvoranskih igara u atletici|rekorda Igara]] i pomogavši Kazahstanu da završi na vrhu tabele osvajača atletskih medalja).<ref>{{cite web |author1= Bob Ramsak |author2= Ram. Murali Krishnan |date= 2. 11. 2009 |url= http://www.iaaf.org/WIC10/news/kind=100/newsid=54814.html |title= Andreyev's 5.60m vault the highlight as Asian Indoor Games conclude in Hanoi |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Na svom posljednjem prvenstvu te godine odbranila je titulu u troskoku na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2009.|Azijskom prvenstvu]] (14,53 m), pobijedivši [[Xu Tingting (troskokašica)|Xu Tingting]] i [[Irina Litvinjenko|Irinu Litvinjenko]]. [[Datoteka:Olga Rypakova.jpg|mini|lijevo|250px|Ripakova na mitingu u Londonu 2011.]] Početkom 2010. postala je državna dvoranska prvakinja u skoku u dalj i troskoku,<ref name=Bio/> a na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu]] odlučila se takmičiti u troskoku. U [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|finalu]] je kompletirala niz ličnih rekorda, boreći se protiv braniteljice titule [[Yargelis Savigne]] za zlatnu medalju. Osiguravši prvo mjesto u četvrtoj seriji sa 14,93 m i oslobođena pritiska, u posljednjoj seriji dosegnula je novi nivo skočivši 15,14 m, što ju je dovelo na treće mjesto svih vremena u dvorani nakon bivših svjetskih prvakinja [[Ashia Hansen|Ashie Hansen]] i Lebedjeve.<ref>{{cite web |author= Bob Ramsak |date= 13. 3. 2010 |url= http://www.iaaf.org/WIC10/news/kind=108/newsid=55959.html |title= Event Report – Women's Triple Jump Final |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Iste sezone pobijedila je na dva mitinga [[Dijamantna liga 2010.|Dijamantne lige]]: u [[Zlatni Grand Prix Šangaja 2010.|Šangaju]] i u finalu u [[Memorijal Van Damme 2010.|Briselu]]. Na kraju je u ukupnom poretku imala jednak broj bodova kao Savigne, ali Kubanka je sakupila više pobjeda (četiri), pa je Ripakova ostala druga.<ref>{{cite web |url= http://www.diamondleague.com/IAAF-Diamond-Race/Overview-Disciplines/Triple-Jump-Women-Discipline/Triple-Jump---Women/?Template=News |title= Poredak u troskoku u Dijamantnoj ligi 2010 |website= diamondleague.com |date= 27. 8. 2010 |language=en}}</ref> Izabrana je u azijsko-pacifički tim za [[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Kontinentalni kup]], održan u [[Split]]u 2010, gdje je ostvarila najbolji rezultat godine – 15,25 m,<ref>{{cite web |url= http://www.eurosport.fr/athletisme/mpm-pour-rupakova_sto2455467/flashnews.shtml |title= MPM pour Rupakova |website= eurosport.fr |date= 4. 9. 2010 |language=fr}}</ref> nadmašivši za 16 cm troskok Savigne iz [[Herculis 2010.|Monaka]] pet sedmica prije, čime je dospjela na sedmo mjesto svih vremena.<ref>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=TJ/detail.html |title= Triple jump All Time |website= iaaf.org |access-date= 5. 9. 2010 |language=en}}</ref> Na [[Londonski Grand Prix 2011.|mitingu]] u [[London]]u početkom augusta 2011. povrijedila je nogu i morala je prekinuti s treninzima. Ipak, uspjela se vratiti na vrijeme za [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Daegu]]u krajem tog mjeseca, odakle se vratila sa srebrom zahvaljujući troskoku od 14,89 m u petoj seriji, ostavši samo 5 cm iza Ukrajinke [[Olha Saladuha|Olhe Saladuhe]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://daegu2011.iaaf.org/documents/pdf/4147/AT-TJ-W-f--A--.RS1.pdf |title= Rezultati ženskog troskoka na SP 2011. |date= 1. 9. 2011 |website= daegu2011.iaaf.org |access-date= 5. 11. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20111203173745/http://daegu2011.iaaf.org/documents/pdf/4147/AT-TJ-W-f--A--.RS1.pdf |archive-date= 3. 12. 2011}}</ref> U tom troskoku odrazila se 15 cm od daske, zbog čega je ostala bez zlatne medalje. Također je ponovo bila druga u ukupnom poretku [[Dijamantna liga 2011.|Dijamantne lige]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.iaaf.org/competitions/dlm/standings/sex=W/disc=TJ/detail.html#TJW |title= Dijamantna liga 2011: ukupni poredak u ženskom troskoku |website= iaaf.org |access-date= 5. 11. 2011}}</ref> == Rekordi == {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+Lični rekordi |- bgcolor="cccccc" ! scope=col colspan=2| Disciplina ! scope=col| Rezultat ! scope=col| Lokacija ! scope=col| Datum |- |rowspan=2|Skok u dalj |Vani |6,85 m |{{ZD|TAJ}} [[Bangkok]] |10. 8. 2007. |- |Dvorana |6,58 m |{{ZD|VIJ}} [[Hanoi]] |2. 11. 2009. |- |rowspan=2|Troskok |Vani |15,25 m '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|HRV}} [[Split]] |4. 9. 2010. |- |Dvorana |15,14 m '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |13. 3. 2010. |- |Sedmoboj |Vani |6113 bodova |{{ZD|KAZ}} [[Almati]] |2006. |- |Petoboj |Dvorana |4582 boda '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|TAJ}} [[Pattaya]] |10. 2. 2006. |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olga Rypakova}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14288693 Profil] na [[World Athletics]]u * [https://olympics.com/en/athletes/olga-rypakova Olimpijski profil] {{Redoslijed | prethodnik = [[Ruslan Žaparov]] | gl_članak_funkcija = [[Spisak nosilaca zastave Kazahstana na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Kazahstana]]: <br/> [[Olimpijske igre 2020.|Tokio 2020.]] | nasljednik = [[Olga Safronova]]<br/>[[Aslanbek Šimbergenov]] }} {{Olimpijske pobjednice u troskoku}} {{Svjetske dvoranske prvakinje u troskoku}} {{Azijske prvakinje u skoku u dalj}} {{Azijske prvakinje u troskoku}} {{Pobjednice IAAF Kontinentalnog kupa u troskoku}} {{Najbolji rezultat sezone u troskoku - žene}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ripakova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oskemen]] [[Kategorija:Kazahstanske sedmobojke]] [[Kategorija:Kazahstanski skakači u dalj]] [[Kategorija:Kazahstanski troskokaši]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Kazahstana]] 9glmi4ogzeezcf41snco7ezk2bm1jvn 0 514176 3671805 3665480 2024-12-09T03:45:13Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671805 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Guangzhou-electronic-components-shop-0479.jpg|mini| „Distrikt elektronskih komponenti“ u Guangzhou-u je područje gdje brojne prodavnice prodaju elektronske komponente drugim kompanijama koje ih koriste za proizvodnju potrošačkih proizvoda.]] '''Business-to-business''' ('''B2B''' ili, u nekim zemljama, '''BtoB''') predstavlja situaciju u kojoj jedna kompanija obavlja komercijalnu transakciju s drugom. Ovo se obično dešava kada: * Kompanija nabavlja materijale za svoj proizvodni proces kako bi dobila krajnji proizvod (npr., proizvođač hrane koji kupuje so), tj. pruža sirovine drugoj kompaniji koja će proizvesti gotov proizvod. * Kompaniji su potrebne usluge druge kompanije iz operativnih razloga (npr., proizvođač hrane koji angažuje [[Računovodstvo|računovodstvenu]] firmu za [[Finansijska revizija|reviziju]] svojih finansija). * Kompanija preprodaje proizvode i usluge koje su proizveli drugi (npr., [[Maloprodaja|maloprodajna kompanija]] koja kupuje krajnji proizvod od proizvođača hrane). B2B kompanije čine značajan dio ekonomije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ovo je posebno izraženo u firmama sa 500 ili više zaposlenih, kojih je 2015. godine bilo 19.464<ref>{{cite web|url=https://www.census.gov/data/tables/2015/econ/susb/2015-susb-annual.html|title=2015 SUSB Annual Data Tables by Establishment Industry|website=www.census.gov}}</ref>, od kojih se procjenjuje da čak 72% primarno posluje s drugim kompanijama.<ref>{{cite magazine|url=http://fortune.com/fortune500/2015/|title=Fortune 500 2015|magazine=Fortune.com|access-date=18. 10. 2018}}</ref> Jedan od mogućih [[Ekonomija|ekonomskih]] argumenata koji objašnjava nivo B2B aktivnosti je taj da omogućava segmentaciju poslovanja.<ref>{{cite journal|last1=Hayter|first1=Roger|last2=Patchell|first2=Jerry|last3=Rees|first3=Kevin|date=|year=1999|title=Business Segmentation and Location Revisited: Innovation and the Terra Incognita of Large Firms|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00343409950081275|journal=Regional Studies|publisher=Taylor & Francis Online|volume=33|issue=5|pages=425–442|bibcode=1999RegSt..33..425H|doi=10.1080/00343409950081275|access-date=8. 4. 2023}}</ref> B2B se često upoređuje s poslovanjem usmjerenim ka potrošačima, odnosno poslovanjem [[B2C|business-to-consumer]] (B2C). == Organizacija == B2B uključuje specifične izazove u različitim fazama. Prilikom osnivanja, organizacije trebaju pažljivo odabrati odgovarajuću kombinaciju ugovornih i relacijskih mehanizama.<ref>{{Cite journal|last1=Poppo|first1=Laura|last2=Zenger|first2=Todd|date=2002|title=Do formal contracts and relational governance function as substitutes or complements?|journal=Strategic Management Journal|language=en|volume=23|issue=8|pages=707–725|doi=10.1002/smj.249|issn=0143-2095|doi-access=free}}</ref> Specifične kombinacije ugovora i relacijskih normi mogu uticati na prirodu i dinamiku pregovora između kompanija.<ref>{{cite journal|last1=Arief|first1=Faisal|last2=Salehudin|first2=Imam|date=2024|title=Unlocking B2B Purchase Engagement: Investigating Its Drivers and Consequences in App-Based Service Subscriptions for MSMEs|journal=Jurnal Manajemen Teori Dan Terapan (Journal of Theory and Applied Management)|volume=17|issue=1|pages=1–22|doi=10.20473/jmtt.v17i1.51494|doi-access=free}}</ref> == B2B model == === Vertikalni B2B model === Vertikalni B2B je uglavnom usmjeren na proizvodnju ili poslovanje i može se podijeliti u dva smjera: uzvodno i nizvodno. Proizvođači ili komercijalni trgovci mogu imati odnos snabdijevanja s uzvodnim dobavljačima, uključujući proizvođače, i formirati prodajni odnos.<ref name=":0">{{Cite book|title=E-COMMERCE, AN INDIAN PERSPECTIVE|url=https://archive.org/details/ecommerceindianp0000jose|publisher=P.T. Joseph, S.J|year=2015|isbn=978-81-203-5154-7|pages=[https://archive.org/details/ecommerceindianp0000jose/page/n62 43]–45}}</ref> Na primjer, kompanija [[Dell]] sarađuje s uzvodnim dobavljačima [[Integralno kolo|integriranih mikročipova]] i [[Štampana ploča|štampanih ploča]] (PCB) za računare. Vertikalni B2B web sajt može biti sličan online prodavnici preduzeća.<ref name=":0" /> Kroz web stranicu, kompanija može energično, efikasnije i sveobuhvatnije promovirati svoje proizvode, čime se obogaćuju transakcije i pomaže kupcima da bolje razumiju proizvode. Također, web stranica može biti kreirana u poslovne svrhe, gdje prodavac oglašava svoje proizvode kako bi promovirao i proširio transakcije. Dobar primjer vertikalnog B2B modela je odnos između proizvođača i veletrgovaca. === Horizontalni B2B model === Horizontalni B2B predstavlja obrazac transakcija za posredničko tržište trgovine. On okuplja slične transakcije iz različitih industrija na jedno mjesto, pružajući priliku za trgovinu između kupaca i dobavljača, obično uključujući kompanije koje ne posjeduju niti prodaju proizvode. To je jednostavno platforma koja online povezuje prodavce i kupce.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/ecommerceformula00plan/page/26|title=E-commerce: Formulation of Strategy|publisher=Robert T. Plant|year=2000|isbn=0-13-019844-7|pages=[https://archive.org/details/ecommerceformula00plan/page/26 26-27]|url-access=registration}}</ref> Bolje platforme omogućavaju kupcima da lako pronađu informacije o prodavcima i relevantne podatke o proizvodima putem web stranice. Dobar primjer horizontalnog B2B modela je odnos između bankara i korporativnih pravnika. == Poređenje s poslovanjem usmjerenim ka potrošačima (B2C) == U B2B trgovini često je slučaj da strane u odnosu imaju uporedivu pregovaračku moć, a čak i kada nemaju, svaka strana obično uključuje profesionalno osoblje i pravne savjetnike za pregovaranje uslova. S druge strane, [[B2C]] je u znatno većoj mjeri oblikovan ekonomskim implikacijama asimetrije informacija. Međutim, u B2B kontekstu, velike kompanije mogu imati brojne komercijalne, resursne i informacione prednosti nad manjim firmama. Na primjer, vlada Ujedinjenog Kraljevstva je kroz [https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2016/12/contents/enacted Zakon o preduzećima iz 2016]. godine uspostavila funkciju povjerenika za mala preduzeća kako bi "omogućila malim preduzećima da riješe sporove" i "razmatrala žalbe malih dobavljača u vezi s problemima plaćanja s većim kompanijama kojima isporučuju robu ili usluge".<ref>[https://www.gov.uk/government/consultations/small-business-commissioner-role Small Business Commissioner role], 26. 7. 2015, pristupljeno 22. 10. 2017.</ref> Glavna razlika između B2B i B2C modela je ta što se prvi odnosi na komercijalne transakcije između proizvođača i trgovca, dok se drugi odnosi na trgovca koji isporučuje robu potrošaču. U B2B transakcijama obje strane su poslovni subjekti, dok je u B2C modelu obično prisutan jedan poslovni subjekt i jedan potrošač. U prvom slučaju, odluka je vođena potrebom (jer drugi poslovni subjekt to zahtijeva), dok su u drugom slučaju u pitanju više očekivanja nego potrebe. B2B uključuje mnogo prodavaca i različite trgovine, dok je u B2C modelu obično samo jedan dobavljač. B2B se fokusira na sirove podatke za drugu kompaniju, dok je B2C usmjeren na proizvodnju nečega za potrošače. B2B transakcija obuhvata upravljanje ugovorima s direktnim nabavkama, što uključuje pregovaranje o uslovima koji određuju cijene i razne druge faktore, kao što su cijene bazirane na količini, preferencije u vezi s prevoznikom i logistikom itd. B2C transakcija je jednostavnija, s upravljanjem ugovorima po fiksnoj maloprodajnoj cijeni za svaki prodani artikl. Također, vrijeme je drugačije, jer B2B ima sporiji proces u poređenju s B2C, gdje se proces može zaključiti u kraćim periodima (od nekoliko minuta do nekoliko dana). Business-to-business (B2B) općenito zahtijeva početnu investiciju, dok poslovanje s potrošačima (B2C) ne zahtijeva ulaganje u infrastrukturu. Posljednja razlika ovdje spomenuta je da B2B, koji zaostaje u digitalnoj transformaciji, mora rješavati povezanost sa pozadinskim sistemima i fakturisanje velikog broja različitih partnera i dobavljača, dok B2C omogućava lakše transakcije zahvaljujući opcijama poput cyber-novca, koje omogućavaju prihvatanje šireg spektra načina plaćanja. B2B obično dozvoljava plaćanje samo putem kreditne kartice ili fakture, što proces kupovine čini dužim i skupljim u odnosu na B2C. B2B, zbog toga što su obično uključeni veći iznosi tokom dužih vremenskih perioda, ima više troškove nego B2C, koji se sastoji od brzih, svakodnevnih transakcija. Kompanije obično žele kupovati pod odgođenim uslovima plaćanja, što znači da B2B trgovci moraju čekati sedmicama, pa čak i mjesecima, da budu plaćeni za svoju robu ili usluge. Kao rezultat, manje kompanije sa manjim kapitalom često se bore da ostanu solventne. U B2B sektoru, reputacija brenda u velikoj mjeri zavisi od ličnih odnosa između kompanija. S druge strane, u B2C sektoru, reputacija kompanije često se gradi kroz publicitet u medijima. U mnogim slučajevima, ukupni obim B2B transakcija je znatno veći od obima B2C transakcija.<ref>{{cite book|last=Sandhusen|first=Richard|title=Marketing|url=https://archive.org/details/marketing0004sand|publisher=Barron's Educational Series|year=2008|isbn=978-0-7641-3932-1|location=Hauppauge, N.Y|page=[https://archive.org/details/marketing0004sand/page/n539 520]}}</ref><ref>{{cite book|last=Shelly|first=Gary|title=Systems analysis and design|publisher=Course Technology, Cengage Learning|year=2011|isbn=978-0-538-47443-6|location=Boston, MA|page=10}}</ref><ref>{{cite book|last=Garbade|first=Michael|title=Differences in Venture Capital Financing of U.S., UK, German and French Information Technology Start-ups A Comparative Empirical Research of the Investment Process on the Venture Capital Firm Level|publisher=GRIN Verlag GmbH|year=2011|isbn=978-3-640-89316-4|location=München|page=31}}</ref> Primarni razlog za to je što u tipičnom [[Lanac snabdijevanja|lancu snabdijevanja]] postoji mnogo B2B transakcija koje uključuju podkomponente ili sirovine, dok postoji samo jedna B2C transakcija, konkretno prodaja gotovog proizvoda krajnjem kupcu. Na primjer, proizvođač automobila obavlja nekoliko B2B transakcija, kao što je kupovina guma, stakla za prozore i gumenih crijeva za svoja vozila. Završna transakcija, prodaja gotovog vozila potrošaču, predstavlja jednu (B2C) transakciju. == B2B2C == '''B2B2C''' označava "business-to-business-to-consumer" ili "poslovanje-prema-poslovanju-prema-potrošaču". Svrha ovog termina je "proširiti B2B model kako bi uključivao e-trgovinu za potrošače. Cilj B2B2C modela je "stvoriti obostrano koristan odnos između dobavljača robe i usluga i online trgovaca".<ref>{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/whatis/definition/B2B2C-business-to-business-to-consumer|title=What is B2B2C (business-to-business-to-consumer)? {{!}} Definition from TechTarget|website=WhatIs|language=en|access-date=10. 11. 2024}}</ref> Prema Lomateu i Ramachandranu, ovaj model omogućava proizvođačima (prvo "B" u B2B2C) da se povežu sa svojim krajnjim korisnicima ("C"), razumiju ih i pružaju im usluge, bez narušavanja svojih prodajnih i distributivnih mreža, uključujući online prodavače (drugo "B"), ili isključivanja njih iz daljeg angažmana s kupcima.<ref>Lomate, O. S. and Ramachandran, S., [https://www.infosys.com/about/knowledge-institute/insights/Documents/future-customer-engagement.pdf B2B2C: The Future of Customer Engagement], Infosys, 2019, pristupljeno 23. 1. 2021.</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Marketing po ciljnoj grupi]] [[Kategorija:Upravljanje informacijskim tehnologijama]] nbdzr1ajibys77k5xrk00oxtaakjjqm 0 514827 3671802 3669716 2024-12-09T03:00:56Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671802 wikitext text/x-wiki '''Cesare Bonesana di Beccaria, markiz Gualdrasco i Villareggio''' <ref>Maria G. Vitali in: Cesare Beccaria, 1738-1794. Progresso e discorsi di economia politica (Paris, L'Harmattan, 2005, p 9; Philippe Audegean, Introduzione, in Cesare Beccaria, Dei delitti e delle pene, Lione, ENS Editions, 2009, p. 9); Renzo Zorzi, Cesare Beccaria. Dramma della Giustizia, Milano, Mondadori, 1995, p. 53</ref>: (15. marta 1738{{Spaced en dash}}28. novembra 1794.) bio je talijanski [[Kriminologija|kriminolog]], <ref>{{Cite book|last=Fridell|first=Ron|url=https://archive.org/details/capitalpunishmen00ronf/page/88|title=Capital punishment|date=2004|publisher=Benchmark Books|isbn=0761415874|location=New York|page=[https://archive.org/details/capitalpunishmen00ronf/page/88 88]}}</ref> filozof, pravnik, ekonomista i [[političar]]. Smatra jednim od najvećih mislilaca [[Prosvjetiteljstvo|doba Prosvjetiteljstva]]. Naročito je upamćen po svojoj studiji ''O zločinima i kaznama'' iz 1764. godine, koja osuđuje mučenje i [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], te je bila osnivački rad u oblastima: [[Penologija|penologije]], klasične škole [[Kriminologija|kriminologije]] i [[Krivično pravo|krivičnog prava]]. Beccaria se smatra ocem savremenog [[Krivično pravo|krivičnog prava]], kao i utemeljiteljem krivičnog pravosuđa. <ref>{{Cite book|last=Hostettler|first=John|title=Cesare Beccaria: The Genius of 'On Crimes and Punishments'|date=2011|publisher=Waterside Press|isbn=978-1904380634|location=Hampshire|page=160}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Anyangwe|first=Carlson|url=https://books.google.com/books?id=SMjQCgAAQBAJ&q=father+of+modern+criminal+law&pg=PA31|title=Criminal Law: The General Part|date=23 September 2015|publisher=Langaa RPCIG|isbn=9789956762781}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Schram|first=Pamela J.|url=https://books.google.com/books?id=G84qDgAAQBAJ&q=cesare+beccaria+father+of+criminal&pg=PA66|title=Introduction to Criminology: Why do They do It?|last2=Tibbetts|first2=Stephen G.|date=13 February 2017|publisher=SAGE Publications|isbn=9781506347554}}</ref> Prema Johnu Bessleru, djela Cesara Beccarije su imala velik uticaj na osnivače [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>John D. Bessler, ''The Birth of American Law: An Italian Philosopher and the American Revolution'' (Durham, NC: Carolina Academic Press)</ref> == Rođenje i obrazovanje == Beccaria je rođen u [[Milano|Milanu]] 15. marta 1738. u porodici ''Markeze Gian Beccaria Bonesana'', aristokrate srednjeg statusa iz austrijskog [[Habsburška Monarhija|Habsburškog carstva]].<ref>{{Cite book|last=Hostettler|first=John|title=Cesare Beccaria: The Genius of 'On Crimes and Punishments'|url=https://archive.org/details/cesarebeccariage0000host|publisher=Waterside Press|year=2011|location=Loddon, UK|page=[https://archive.org/details/cesarebeccariage0000host/page/n24 23]|author-link=John Hostettler (author)}}</ref> Beccaria je svoje rano obrazovanje stekao u [[Isusovci|jezuitskom]] koledžu u [[Parma|Parmi]]. Nakon toga je diplomirao [[pravo]] na Univerzitetu u Paviji 1758. godine. U početku je pokazao veliku sklonost prema [[Matematika|matematici]], ali proučavanje [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Monteskjea]] (1689–1755) preusmjerilo ga je na polje [[Ekonomija|ekonomije]]. Godine 1762. njegova prva publikacija, rasprava o poremećaju valute u milanskim državama, uključivala je također i prijedlog za njegovo pravno liječenje. U svojim dvadesetim godinama života, Beccaria je postao blizak prijatelj sa Pietrom i Alessandrom Verrijem, dvojicom braće koji su sa velikim brojem drugih mladića iz milanske aristokratije osnovali književno društvo pod nazivom "L'Accademia dei pugni" (Akademija pesnica), luckasto ime koje je ismijavalo akademije koje su se razmnožavale u Italiji, a razgovori vođeni u tom društvu često su završavali manjim okršajima. Veliki dio njegove rasprave bio je fokusiran na reformu sistema ''krivičnog pravosuđa''. Preko ove grupe Beccaria se upoznao sa francuskim i britanskim političkim filozofima, kao što su [[Denis Diderot|Didro]], Helvétius, [[Montesquieu]] i [[David Hume|Hume]]. Naročit uticaj na njega imao je Helvecije. == ''O Zločinima i Kaznama'' == [[Datoteka:Dei_delitti_e_delle_pene_1764.jpg|mini| Naslovna stranica originalnog talijanskog izdanja ''Dei delitti e delle pene'']] Cesare Beccaria je najpoznatiji bio po svom već pomenutom djelu o zločinima i kaznama. Godine 1764., uz podršku Pietra Verrija, Beccaria je objavio kratku, ali zato slavnu raspravu o temi same knjige. Neke osnovne informacije i pozadinu priči dali su Pietro, koji je pisao tekst o historiji torture, i Alessandro Verri, službenik zatvora u Milanu koji je iz prve ruke imao iskustvo sa užasnim uslovima koje te zatiču u zatvoru. U ovom eseju, Beccaria je odrazio uvjerenja svojih prijatelja iz grupe ''Il Caffè'' (Kuća za kafu), koji su tražili reformu kroz prosvjetiteljski diskurs. Beccarijina rasprava označila je vrhunac milanskog [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. U njemu je Beccaria iznio neke od prvih modernih argumenata protiv [[Smrtna kazna|smrtne kazne]]. Njegova rasprava je ujedno i prvo cjelovito [[Penologija|penološko]] djelo, koja zagovara reformu sistema krivičnog prava. Knjiga je bila prvi opsežni rad koji se bavi reformom krivičnog djela i sugeriše da bi krivično pravosuđe trebalo biti u skladu sa racionalnim principima. Knjiga nemilosrdno protestuje protiv torture za dobijanje priznanja od krivca, tajnih optužbi, arbitrarnog diskrecionog ovlašća sudija, nedosljednosti i nejednakosti pri izricanju kazne, korištenja ličnih veza za dobijanje blaže kazne i primjene smrtne kazne za teška, pa čak u nekim slučajevima lakša krivična djela. Nedugo nakon publikacije knjige, djelo je prevedeno na francuski i engleski jezik te je bilo nekoliko izdanja. Izdanja Beccarijinog teksta prate dva različita rasporeda materijala: onaj koji je napravio sam Beccaria i onaj koji je pravio francuski prevodilac André Morellet (1765) koji je nametnuo sistematičniji red. Morellet je smatrao da talijanski tekst zahtjeva pojašnjenje, te je stoga izostavio dijelove, napravio neke dodatke i iznad svega restrukturirao esej pomjeranjem, spajanjem ili razdvajanjem poglavlja.<ref>{{Cite web|url=http://www.bjulibrary.nl/boek/9789462902633/voorwoord|title=Over misdaden en straffen door Cesare Beccaria, (1738–1794) · Bibliotheek · Boom uitgevers den Haag}}</ref> Beccaria otvara svoje djelo opisujući veliku potrebu za reformom u sistemu krivičnog pravosuđa i primjećuje kako je malo studija napisano na sličnu temu. U toku svog rada, Beccaria razvija svoj status pozivajući se na dvije ključne filozofske teorije: društveni ugovor i korisnost. Što se tiče društvenog ugovora, Beccaria tvrdi da je kazna opravdana samo kako bi se odbranio društveni ugovor i da se osigura da će svi biti motivisani da ga se pridržavaju. Što se tiče korisnosti, Beccaria se zalaže za to da odabrani metod kažnjavanja treba biti onaj koji najvećim dijelom služi javnom dobru. Savremeni politički filozofi razlikuju dvije glavne teorije o opravdavanju kazne. Prvo, ''retributivni pristup'' tvrdi da kazna treba da bude jednaka učinjenoj šteti, bilo bukvalno oko za oko, ili figurativno, što dozvoljava alternativne oblike kompenzacije i ostavlja prostor za interpretaciju. Retributivni pristup ima tendenciju da bude osvetnički i orijentisan ka osvetu. ''Utilitaristički pristup'' je onaj koji tvrdi da kazna treba da poveća ukupni omjer sreće u svijetu. Ovo često uključuje kaznu kao sredstvo za mijenjaje i "popravak" kriminalca, onemogućavanje istog da ponovi svoj zločin i odvraćanje drugih od zločina. Beccaria po svemu sudeći zauzima utilitaristički stav. Za Beccariu, svrha kazne jeste stvaranje boljeg društva, a ne osveta. Kazna treba da služi da odvrati druge od činjenja zločina i da spriječi zločinca da ga ponovi. Beccaria tvrdi da bi kazna trebalo da bude blizu krivičnog djela kako bi se maksimizirala odvraćajuća vrijednost kazne. On brani svoj stav o vremenu između krivičnog djela i kazne, opozivajući se na asocijativnu teoriju razumijevanja u kojoj su naš pojam uzroka i naknadno opaženih posljedica proizvod svih naših sagledanih emocija koje se formiraju iz opažanja uzroka i same posljedice. Dakle, izbjegavanjem kazni koje su vremenski udaljene od krivičnog djela, u mogućnosti smo ojačati vezu između kriminalnog ponašanja i kazne koja proizlazi iz toga, što, zauzvrat, obeshrabruje kriminalnu aktivnost. Za Beccariu, kada kazna brzo slijedi nakon zločina, tada će dvije ideje "zločina" i "kazne" biti bliže povezane u svijesti osobe. Isto tako, veza između zločina i kazne je jača ako je kazna na neki način povezana sa zločinom. Obzirom na činjenicu da brzina kažnjavanja ima najveći utjecaj na odvraćanje drugih, Beccaria tvrdi da ne postoji validno opravdanje za stroge kazne. S vremenom ćemo se prirodno naviknuti na povećanje težine kazne, i zbog toga startno povećanje težine gubi svoju učinkovitost. Postoje granice koliko muke čovjek može podnijeti, a isto tako koliko ih može nanijeti. [[Datoteka:Beccaria_-_Dei_delitti_e_delle_pene_-_6043967_A.jpg|mini| Cesare Beccaria, ''Dei delitti e delle pene'']] Beccaria se dotiče niza praksi krivičnog pravosuđa, preporučujući mnogobrojne reforme. Naprimjer, on tvrdi da se dvoboj može eliminisati ako su zakoni zaštitili osobu od uvreda časti. Zakoni protiv samoubistva su neučinkoviti i prema tome ih treba potpuno otkloniti, ostavljajući kaznu za samoubistvo Bogu. Lov na glave ne bi trebalo dozvoliti jer podstiče ljude na nemoralni stav i pokazuje slabost vlade države. On tvrdi da zakoni treba da budu precizni u definisanju zločina kako ne bi ostalo prostora za sudije da tumače zakon, već samo proglašavale zakon prekršenim. Kazne treba da budu srazmjerne sa počinjenim krivičnim djelom. Izdaja je najgori zločin jer šteti društvenom ugovoru. Nakon toga slijedi nasilje nad osobom ili njegovom imovinom i na kraju, remećenje javnog reda i mira. Zločini protiv imovine trebaju biti kažnjivi novčanim nadoknadama. Najbolji načini za sprječavanje zločina jeste donošenje jasnih i jednostavnih zakona, nagrađivanje vrlina i poboljšanje obrazovnog sistema. Tri principa poslužile su kao temelj Beccarijinih teorija o krivičnom pravosuđu: slobodna volja, racionalno ponašanje i mogućnost manipulisanja. Prema Beccariji, te većini klasičnih teoretičara – slobodna volja omogućava ljudima da samostalno donose odluke. Beccaria je vjerovao da ljudi imaju racionalan način ponašanja i da ga primjenjuju pri donošenju izbora koji će im pomoći da postignu svoje lično zadovoljstvo i ciljeve. U Beccariinoj interpretaciji, zakon postoji da bi očuvao društveni ugovor i koristio društvu u cjelini. Međutim, budući da ljudi djeluju isključivo iz vlastitog interesa i da su njihovi interesi ponekad u sukobu sa društvenim zakonima, oni čine zločine. Načelo manipulabilnosti odnosi se na predvidljive načine u kojima ljudi djeluju iz racionalnog interesa i samim tim ih se može odvratiti od činjenja zločina ali samo ukoliko kazna nadmašuje korist od zločina, što u toj situaciji zločin predstavlja nelogičan izbor. Principi na koje se Beccaria opozivao bili su: [[razum]], razumijevanje države kao oblika ugovora i princip korisnosti, odnosno najveće sreće za najveći broj. Beccaria je razradio ovaj originalni princip u saradnji sa Pietrom Verrijem i u velikoj meri uticao na [[Jeremy Bentham|Džeremija Benthama]] kako bi ga razvio unutar doktrine utilitarizma . On je otvoreno osudio smrtnu kaznu na dva osnova: # jer država nema pravo da oduzima živote i # jer smrtna kazna nije ni koristan niti neophodan oblik kazne. [[Datoteka:Cesare_Beccaria_statue_Pinacoteca_Brera.jpg|mini| Beccaria statua u Pinakoteci Brera, Milano]] Beccaria je u svojoj knjizi razvio mnoštvo inovativnih i uticajnih principa: * Kazna ima preventivnu (odvraćajuću), a ne retributivnu funkciju. * Kazna treba da bude srazmerna počinjenom zločinu. * Preventivni efekat bi postigla velika verovatnoća kazne, a ne njena težina. * Procedure krivičnih osuda treba da budu javne. * Konačno, da bi bila efikasna, kažnjavanje treba da bude brzo. Također je zagovarao protiv zakona o kontroli oružja, <ref>Beccaria, Cesare. [[wikisource:An Essay on Crimes and Punishments/Chapter XL|"Of Crimes and Punishments."]]</ref> bio je među prvima koji je zagovarao djelotvoran utjecaj obrazovanja na smanjenje kriminala. <ref>{{Cite NIE|wstitle=Beccaria, Cesare Bonesano|year=1905}}</ref> Opozivajući se na zakone o kontroli oružja kao na zakone zasnovane na "lažnim idejama o korisnosti", Beccaria je napisao: ''"Zakoni ove prirode su oni koji zabranjuju nošenje oružja, razoružavajući samo one koji nisu spremni da počine zločin koji zakoni imaju za cilj spriječiti ."'' Dalje je napisao: ''"''[Ovi zakoni] ''sigurno pogoršavaju situaciju žrtava, a napadača boljom, više ohrabruju nego što sprječavaju ubistvo, jer je za napad nenaoružanih potrebno manje hrabrosti nego za napad naoružanih osoba"''. [[Thomas Jefferson|Tomas Džeferson]] je zabilježio ovaj odlomak u svojoj "Legal Commonplace Book ". <ref>{{Cite book|last=Chinard|first=Gilbert|title=The Commonplace Book of Thomas Jefferson: A Repertory of His Ideas on Government|date=1926|publisher=Johns Hopkins Press|location=Baltimore|page=314}}</ref> Obzirom da su Beccarijine ideje bile kritične prema pravnom sistemu koji je bio na snazi u to vrijeme, izazivajući kontroverze, on je odlučio anonimno objaviti esej, iz straha od reakcije vlade. Među njegovim savremenim kritičarima bio je Antonio Silla. Naime, rasprava je bila izuzetno dobro prihvaćena. [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] ga je javno podržala, dok su ga, hiljadama milja daleko, u Sjedinjenim Državama, citirali očevi osnivači Tomas Džeferson i [[John Adams|Džon Adams]]. U trenutku kada je postalo jasno da je vlada odobrila njegov esej, Beccaria ga je ponovo objavio, ali ovaj put nije bilo anonimno. == Kasniji život i uticaj == Sa velikim oklijevanjem, Beccaria je prihvatio poziv u Pariz kako bi upoznao velike mislioce toga vremena. Putovao je sa braćom Verri gdje su ga ''filozofi'' toplo primili. Međutim, hronično stidljivi Beccaria ostavio je loš utisak i otišao nakon svega tri sedmice, te se vratio u Milano svojoj mladoj supruzi Terezi i nikada više nije otišao u inostranstvo. Prekid saradnje sa braćom Verri postao je trajan; nikada nisu mogli shvatiti zašto je Beccaria napustio svoju poziciju na vrhuncu uspjeha. Beccaria je ipak nastavio svojim putem, te je imenovan za nekoliko nominalnih političkih pozicija u Italiji. Beccaria, odvojen od neprocjenjivog doprinosa svojih prijatelja, nije uspio da proizvede još jedan tekst od podjednakog značaja. Izvan Italije je vremenom nastao neosnovan mit da je Beccarijina književna šutnja rezultat austrijskih ograničenja slobode izražavanja u Italiji. Zapravo, sklon periodičnim napadima depresije i mizantropije, sam je utihnuo. Pravni naučnici tog vremena pozdravili su Beccarijina djela i rasprave, a nekoliko evropskih careva u to vrijeme bilo je spremno da ih slijede. Mnoge reforme u krivičnim zakonima glavnih evropskih nacija mogu se naći u raspravi, ali mali broj savremenika se slagalo sa Beccarijiim argumentima protiv smrtne kazne. Čak i kada je Veliko vojvodstvo Toskana ukinulo smrtnu kaznu, prva nacija na svijetu koja je to učinila, idalje je slijedilo Beccarijine misli o nedostatku efikasnosti smrtne kazne, ali ne da država nema pravo da pogubi građane. U anglofonom svijetu, Beccariaine ideje ušle su u spise o kažnjavanju Sir Williama Blackstonea (selektivno), a još više u one Williama Edena i [[Jeremy Bentham|Jeremyja Benthama]] . <ref>{{Cite journal|last=Draper|first=Anthony J.|year=2000|title=Cesare Beccaria's influence on English discussions of punishment, 1764–1789|journal=History of European Ideas|volume=26|issue=3–4|pages=177–99|doi=10.1016/s0191-6599(01)00017-1}}</ref> Novembra 1768. godine, imenovan je za katedru [[Pravo|prava]] i [[Ekonomija|privrede]] na Palatinskom koledžu u Milanu, koja je osnovana u njegovo ime. Predavanja o političkoj ekonomiji, koja se najviše zasnivaju na strogim utilitarnim principima, izrazito se poklapaju sa teorijama Engleske škole ekonomista. Objavljena su u zbirci talijanskih pisaca o političkoj ekonomiji (''Scrittori Classici Italiani di Economia politica'', vol. xi. i xii.). Beccaria nije nikada uspio napisati još jedno djelo koje bi odgovaralo ''Dei Delitti e Delle Pene'', ali je napravio razne nedovršene pokušaje za svoga života. Kratka rasprava o književnom stilu je bilo jedino štampanje koje je doživio. Godine 1771. Beccaria postaje član vrhovnog ekonomskog savjeta, a 1791. godine je imenovan u odbor za reformu sudskog zakonika gdje je gdje je bio istaknut njegov vrijedni doprinos. U toku ovog perioda predvodio je niz reformi, kao što su standardizacija težina i mjerenja. <ref>{{cite journal|last1=Lugli|first1=Emanuele|date=2015|title=Cesare Beccaria e la riduzione delle misure lineari a Milano|journal=Nuova Informazione Bibliografica|volume=3|issue=3|pages=597–602|doi=10.1448/80865}}</ref> Uspješan i na polju kriminologije, njegov uticaj tokom života proširio se na oblikovanje prava navedenih u [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu SAD]] i u Povelji o pravima. Djelo ''O zločinima i kaznama'' poslužilo je kao koristan vodič osnivačima. Beccariine teorije, kao što su izražene u ''O zločinima i kaznama'', nastavile su igrati veliku ulogu u posljednje vrijeme. Iako su mnoge njegove teorije popularne, neke su još uvijek žestoko kontroverzne, čak i više od dva stoljeća nakon smrti poznatog kriminologa. Umro je 28. novembra 1794. u svom rodnom gradu [[Milano|Milanu]], Italija.<ref>{{Cite web|url=https://www.biography.com/scholars-educators/cesare-beccaria|title=Cesare Beccaria|access-date=25 novembar 2024}}</ref> == Porodica == Beccariin unuk bio je [[Alessandro Manzoni]], poznati italijanski romanopisac i pjesnik koji je, između ostalog, napisao Vjerenicu, jedan od prvih talijanskih historijskih romana, te "''Il cinque maggio"'', pjesmu o Napoleonovoj smrti. == Komemoracije == * Beccaria Township u centralnoj [[Pennsylvania|Pensilvaniji]], Sjedinjene Države, nazvan je po njemu. * Piazza Beccaria, veliki trg u [[Firenca|Firenci]], Italija, također je nazvan po njemu. == Vidi == * Smrtna kazna u Italiji == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Umrli 1794.]] [[Kategorija:Rođeni 1738.]] notfq3hoewl3uc9h7wtnqwbckzkbmrr 0 514828 3671787 3671387 2024-12-09T01:28:55Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Jahja Sinvar | slika = Yahya Sinwar portrait 3x4.jpg | redoslijed = Lider [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] | vrijeme_na_vlasti = 13. februar 2017.<ref>{{cite web |title=Israeli occupation's threats against Hamas officials reflect political impasse |url=https://hamas.ps/en/post/4287/Israeli-occupation-s-threats-against-Hamas-officials-reflect-political-impasse |publisher=[[Hamas]] |access-date=27 February 2023 |date=25 September 2022 |archive-date=27 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227020201/https://hamas.ps/en/post/4287/Israeli-occupation-s-threats-against-Hamas-officials-reflect-political-impasse |url-status=live}}</ref> – 16. oktobar 2024. | prethodnik = [[Ismail Hanijeh]] | nasljednik = [[Muhamed Sinvar]] | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1962|10|29}} | mjesto_rođenja = [[Izbjeglički kamp Kan Junis]], [[Pojas Gaze]] | datum_smrti ={{Datum smrti i godine|2024|10|16|1962|10|29}} | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = Palestinac | etnicitet = | politička_stranka = [[Hamas]] | supruga = Samar Muhamed Abu Zamar | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = | potpis = }} Jahja Ibrahim Hasan Sinvar ({{Jez-ar|يحيى إبراهيم حسن السنوار}}; 29. oktobra 1962-16. oktobar 2024.) bio je palestinski političar koji je bio predsjedavajući Hamasovog političkog biroa od augusta 2024,<ref name="Al Jazeera 2024-08-06">{{Cite news |title=Hamas names Yahya Sinwar as new leader after Ismail Haniyeh's killing |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/8/6/hamas-names-yahya-sinwar-as-new-leader-after-ismail-haniyehs-killing |access-date=6 August 2024 |work=[[Al Jazeera English]] |language=en |archive-date=6 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806181830/https://www.aljazeera.com/news/2024/8/6/hamas-names-yahya-sinwar-as-new-leader-after-ismail-haniyehs-killing |url-status=live }}</ref> i vođa [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|pojasu Gaze]] od februara 2017. do smrti u oktobru 2024, naslijedivši [[Ismail Hanijeh|Ismaila Hanijeha]] u obje uloge.<ref name="Beaumont">{{Cite news|last=Beaumont |first=Peter |title=Hamas elects hardliner Yahya Sinwar as its Gaza Strip chief |date=13 February 2017 |newspaper=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2017/feb/13/hamas-elects-hardliner-yahya-sinwar-as-its-gaza-strip-chief |archive-url=https://web.archive.org/web/20170213150750/https://www.theguardian.com/world/2017/feb/13/hamas-elects-hardliner-yahya-sinwar-as-its-gaza-strip-chief |archive-date=13 February 2017 |url-status=live}}</ref><ref name="Balousha">{{Cite news|last1=Balousha |first1=Hazam |last2=Booth |first2=William |date=13 February 2017 |title=Hamas names hard-liner as its new political leader in Gaza |newspaper=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/hamas-names-hard-liner-as-its-new-political-leader-in-gaza-/2017/02/13/b4e31518-f1f6-11e6-9fb1-2d8f3fc9c0ed_story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20170215201209/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/hamas-names-hard-liner-as-its-new-political-leader-in-gaza-/2017/02/13/b4e31518-f1f6-11e6-9fb1-2d8f3fc9c0ed_story.html |archive-date=15 February 2017 |url-status=live}}</ref> Rođen je u [[Izbjeglički kamp Kan Junis|izbjegličkom kampu Kan Junis]] u Gazi koju su okupirali Egipćani 1962. u porodici koja je protjerana ili pobjegla iz Majdal Askalana (Aškelon) tokom [[Arapsko-izraelski rat 1948.|arapsko-izraelskog rata 1948]].<ref>{{Cite web |date=28 January 2024|title=Yahya Sinwar |url=https://www.britannica.com/biography/Yahya-Sunwar |access-date=1 February 2024|website=Britannica |language=en |archive-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128125507/https://www.britannica.com/biography/Yahya-Sunwar |url-status=live }}</ref> Završio je studije na [[Islamski univerzitet u Gazi|Islamskom univerzitetu u Gazi]], gdje je diplomirao arapske studije.<ref>{{Cite news |date=21 November 2023 |title=Who is the Hamas leader in Gaza, Yahya Sinwar? |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67473719 |access-date=1 February 2024 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-date=9 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240109101602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67473719 |url-status=live }}</ref> Godine 1989. Sinvar je u Izraelu osuđen na četiri doživotne kazne zatvora zbog orkestriranja otmice i ubistva dva izraelska vojnika i četvorice Palestinaca za koje je smatrao da su kolaboracionisti. Proveo je 22 godine u zatvoru do puštanja na slobodu među 1.026 drugih u razmjeni zarobljenika 2011. za izraelskog vojnika [[Gilad Šalit|Gilada Šalita]].<ref name="Beaumont" /> Tokom svog boravka u zatvoru, Sinvar je nastavio da koordinira vojne aktivnosti Hamasa.<ref name="Becker">{{Cite news |last1=Becker |first1=Jo |last2=Sella |first2=Adam |date=26 May 2024 |title=The Hamas Chief and the Israeli Who Saved His Life |url=https://www.nytimes.com/2024/05/26/world/middleeast/hamas-sinwar-israel-doctor-prison-swap.html |access-date=27 May 2024 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |issn=0362-4331 |archive-date=27 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240527131142/https://www.nytimes.com/2024/05/26/world/middleeast/hamas-sinwar-israel-doctor-prison-swap.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=21 June 2024 |title=Repaying a debt with blood: Israeli doctor saved Sinwar, nephew killed on Oct. 7 |url=https://www.jpost.com/israel-hamas-war/article-807178 |access-date=17 October 2024 |work=The Jerusalem Post |language=en}}</ref> Sinvar je bio jedan od suosnivača sigurnosnog aparata Hamasa.<ref name="US State Dept 2015-09-08">{{Cite web |title=Terrorist Designations of Yahya Sinwar, Rawhi Mushtaha, and Muhammed Deif |publisher=[[United States Department of State]] |date=8 September 2015 |url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/Prs/ps/2015/09/246686.htm |access-date=27 May 2019 |archive-date=21 January 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170121124014/https://2009-2017.state.gov/r/pa/Prs/ps/2015/09/246686.htm |url-status=live }}</ref><ref> *{{cite news|title=The Palestinians try to reconcile|url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21730026-latest-effort-likely-fail-palestinians-try-reconcile|newspaper=[[The Economist]]|date=5 October 2017|access-date=10 October 2017|archive-date=7 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507041529/https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21730026-latest-effort-likely-fail-palestinians-try-reconcile|url-status=live}} *{{Cite news|url=https://edition.cnn.com/2023/12/07/middleeast/yahya-sinwar-profile-intl/index.html|title=Who is Yahya Sinwar, the Hamas leader Israel has called a 'dead man walking'|date=7 December 2023|work=[[CNN]]|first1=Ivana|last1=Kottasová|first2=David|last2=Shortell|access-date=28 March 2024|archive-date=7 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407153608/https://edition.cnn.com/2023/12/07/middleeast/yahya-sinwar-profile-intl/index.html|url-status=live}} *{{cite news |last1=Morris |first1=Loveday |last2=Balousha |first2=Hazem |date=11 December 2023 |title=Who is Hamas leader Yehiya Sinwar: From enforcer to Oct. 7 mastermind |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20231211182744/https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/ |archive-date=11 December 2023 |access-date=27 March 2024 |newspaper=[[The Washington Post]]}}</ref> Godine 2017, izabran je za vođu Hamasa u Gazi i tvrdio je da će sljedeće godine nastaviti 'mirni, narodni otpor', podržavajući [[Protesti na granici u Gazi (2018–2019)|proteste na granici u Gazi 2018-2019]],<ref name="Economist 2018-05-26">{{cite news|title=The leader of Hamas in Gaza is the most influential man in Palestine|newspaper=The Economist|date=26 May 2018|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2018/05/26/the-leader-of-hamas-in-gaza-is-the-most-influential-man-in-palestine|access-date=9 July 2018|archive-date=15 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231015102002/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2018/05/26/the-leader-of-hamas-in-gaza-is-the-most-influential-man-in-palestine|url-status=live}}</ref> iako se također navodi da je bio posvećen uništenju [[Izrael]]a<ref name="Mackenzie">{{Cite news |title=Hamas leader Sinwar killed by Israeli troops in Gaza, Netanyahu says war will go on |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/16-dead-israeli-strike-lebanese-municipality-building-2024-10-16/}}</ref><ref name="wapo">{{Cite news |title=Who was Hamas leader Yahya Sinwar? From enforcer to architect of Oct. 7. |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/}}</ref> i kaže se da je vojnu konfrontaciju vidio kao jedini put ka "oslobađanju Palestine", rekavši da će se ovo postići "silom, a ne pregovorima".<ref name="Nakhoul">{{Cite news |title=Yahya Sinwar, the Hamas leader committed to eradicating Israel |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/yahya-sinwar-hamas-leader-committed-eradicating-israel-is-dead-2024-10-17/ }}</ref> Također je razvio jake veze sa [[Iran]]om.<ref name="Said">{{Cite news |last1=Said |first1=Summer |last2=Jones |first2=Rory |date=7 August 2024 |title=Sinwar Power Grab Cements Hamas-Iran Ties |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/yahya-sinwar-leadership-hamas-iran-ties-68f2d4ba |work=[[The Wall Street Journal]]}}</ref><ref name="Economist 2024-08-06">{{Cite news |date=6 August 2024 |title=Hamas's pick of Yahya Sinwar as leader makes a ceasefire less likely |url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2024/08/06/hamass-pick-of-yahya-sinwar-as-leader-makes-a-ceasefire-less-likely |access-date=10 August 2024 |newspaper=[[The Economist]] |issn=0013-0613}}</ref><ref name="Abualouf">{{Cite news |date=8 August 2024 |first=Rushdi |last=Abualouf |title=Behind the scenes as Hamas chose its new leader |url=https://www.bbc.com/news/articles/clyl3yg7wzzo |access-date=9 August 2024 |work=BBC News |language=en-GB}}</ref> Nakon što je ponovo izabran za vođu Hamasa 2021, te iste godine preživio je pokušaj atentata od strane Izraela. On se naširoko smatra glavnim umom iza [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023|napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023]].<ref name="Vasilyeva">{{Cite news |last=Vasilyeva |first=Nataliya |date=20 November 2023 |title=Mastermind behind Hamas attacks personally handling hostage negotiations |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/11/20/mastermind-hamas-attacks-handling-hostage-negotiations/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240407102918/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/11/20/mastermind-hamas-attacks-handling-hostage-negotiations/ |archive-date=7 April 2024 |access-date=13 April 2024 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref><ref name="Estrin">{{Cite news |last=Estrin |first=Daniel |date=3 December 2023 |title=The shadowy Hamas leader behind the war against Israel |url=https://www.npr.org/2023/12/03/1216138367/hamas-gaza-leader-yahya-sinwar |work=[[NPR]] |access-date=13 April 2024 |archive-date=12 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240412202425/https://www.npr.org/2023/12/03/1216138367/hamas-gaza-leader-yahya-sinwar |url-status=live }}</ref> nakon kojeg je uslijedio [[Rat Izrael-Hamas|rat Izrael-Hamas]] koji se prelio na druge dijelove [[Bliski istok|Bliskog istoka]].<ref>{{Cite news |last1=Kingsley |first1=Patrick |last2=Barnes |first2=Julian E. |last3=Rasgon |first3=Adam |date=12 May 2024 |title=Yahya Sinwar Helped Start the War in Gaza. Now He's Key to Its Endgame. |url=https://www.nytimes.com/2024/05/12/world/middleeast/gaza-war-hamas-yahya-sinwar.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240513103321/https://www.nytimes.com/2024/05/12/world/middleeast/gaza-war-hamas-yahya-sinwar.html |archive-date=13 May 2024 |access-date=13 May 2024 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Peled |first1=Anat |last2=Lieber |first2=Dov |last3=Keller-Lynn |first3=Carrie |last4=Said |first4=Summer |date=2024-10-18 |title=After a Yearlong Hunt, Sinwar's Killing Came Down to Chance |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/how-israeli-military-killed-sinwar-26bf1149?mod=hp_lead_pos7 |work=[[The Wall Street Journal]]}}</ref><ref name="Nakhoul" /> [[Hamas]] i [[El-Kasam|Brigada Izuddin el-Kasam]] proglašene su [[Teroristička organizacija|terorističkim organizacijama]] od strane [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], [[Evropska unija|Evropske unije]] i drugih zemalja, a u septembru 2015, Sjedinjene Države su ga posebno proglasili teroristom.<ref name="US State Dept 2015-09-08" /> U maju 2024, Karim Khan, tužilac [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], najavio je svoju namjeru da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Sinvara zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], u sklopu istrage MKS-a u Palestini.<ref name="Kottasová">{{Cite news |last=Kottasová |first=Ivana |date=20 May 2024 |title=EXCLUSIVE: ICC seeks arrest warrants against Sinwar and Netanyahu for war crimes over October 7 attack and Gaza war |url=https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |access-date=20 May 2024 |work=[[CNN]] |language=en |archive-date=20 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520113208/https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |url-status=live }}</ref> Sinar je ubijen 16. oktobra 2024. tokom vatrenog obračuna sa izraelskom vojskom.<ref name="Hubbard">{{Cite news |last=Hubbard |first=Ben |date=17 October 2024 |title=Yahya Sinwar, Leader of Hamas in Gaza, Is Dead |url=https://www.nytimes.com/2024/10/17/world/middleeast/yahya-sinwar-dead.html |access-date=17 October 2024 |work=The New York Times |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === ==== Knjige ==== {{refbegin|35em}} * {{cite book |title=Hamas and the Media: Politics and strategy |last=Abdelal |first=Wael |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=ebVTDAAAQBAJ&pg=PT122 |isbn=978-1317267140 }} * {{Cite book |chapter=Understanding political issues through argumentation analysis |last=Amossy |first=Ruth |title=The Routledge Handbook of Language and Politics |editor1-last=Wodak |editor1-first=Ruth |editor2-last=Forchtner |editor2-first=Bernhard |publisher=Routledge |year=2017 |pages=262–75 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=nFsyDwAAQBAJ&pg=PT389 |isbn=978-1351728966 }} * {{Cite book |title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups |last=Atkins |first=Stephen E. |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] |year=2004 |url=https://books.google.com/books?id=b8k4rEPvq_8C&pg=PA123 |isbn=978-0313324857 }} * {{cite book |title=Hamas contained: The rise and pacification of Palestinian resistance |last=Baconi |first=Tareq |publisher=[[Stanford University Press]] |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=Jd9ftAEACAAJ |isbn=978-0804797412 }} * {{Cite book |title=The Crisis of Zionism |last=Beinart |first=Peter |author-link=Peter Beinart |publisher=[[Melbourne University Publishing|Melbourne University Press]] |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=v0U1fjErMGkC&pg=PT231 |isbn=978-0522861761 }} * {{Cite book |title=Gaza Under Hamas: From Islamic Democracy to Islamist Governance |last=Brenner |first=Björn |publisher=I.B. Tauris |year=2017 |url=https://www.bloomsbury.com/uk/gaza-under-hamas-9781786731425/ |isbn=978-1786731425 }} * {{Cite book |title=Gaza Under Hamas: From Islamic Democracy to Islamist Governance |last=Brenner |first=Björn |publisher=Bloomsbury Publishing |year=2022 |url=https://books.google.com/books?id=IhOMDwAAQBAJ&pg=PA203 |isbn=978-0755634392 }} * {{cite book |title=Inside Hamas: The Untold Story of Militants, Martyrs and Spies |last=Chehab |first=Zaki |author-link = Zaki Chehab |publisher=I.B. Tauris |year=2007 |url=https://books.google.com/books?id=rWEg6Tfai_oC |isbn=978-1845113896 }} * {{cite book |chapter=Hamas and Politics in Palestine:Impact on Peace-Building |last=Cheema |first=Sujata Ashwarya |title=West Asia and the Region: Defining India's Role |editor-last=Abhyankar |editor-first=Rajendra Madhukar |publisher=Academic Foundation |location=New Delhi |year=2008 |isbn=978-8171886166 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=YopTyDFI1U4C&pg=466 }} * {{Cite book |title=Terrorism, Inc.: The Financing of Terrorism, Insurgency, and Irregular Warfare |last=Clarke |first=Colin P. |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2015 |url=https://books.google.com/books?id=PJRzCQAAQBAJ&pg=PA96 |isbn=978-1440831041 }} * {{Cite book |author-last=Dalacoura |author-first=Katerina |year=2012<!-- Cite bot cause errors again --> |chapter=Islamist Terrorism and National Liberation: Hamas and Hizbullah |chapter-url=https://books.google.com/books?id=PlTKrMFyawoC&pg=PA66 |title=Islamist Terrorism and Democracy in the Middle East |location=[[Cambridge]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |pages=66–96 |doi=10.1017/CBO9780511977367.004 |isbn=9780511977367 |lccn=2010047275 |s2cid=150958046 }} * {{cite book |title=Women in Modern Terrorism: From Liberation Wars to Global Jihad and the Islamic State |last=Davis |first=Jessica |publisher=Rowman & Littlefield |year=2017 |url=https://books.google.com/books?id=uR_aDQAAQBAJ&pg=PA57 |isbn=978-1442274990 }} * {{cite book |title=Martyrs: Innocence, Vengeance, and Despair in the Middle East |last=Davis |first=Joyce |publisher=Palgrave Macmillan |year=2004 |page=100 |url=https://books.google.com/books?id=GxwbNesHJBkC&pg=PA100 |isbn=978-1403966810 }} * {{Cite book |title=Hamas, Popular Support and War in the Middle East: Insurgency in the Holy Land |last=Davis |first=Richard |publisher=Routledge |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=bmaFCwAAQBAJ&pg=PT68 |isbn=978-1317402589 }} * {{Cite book |title=Hamas, Jihad and Popular Legitimacy: Reinterpreting Resistance in Palestine |last=Dunning |first=Tristan |publisher=Routledge |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=vTp-CwAAQBAJ&pg=PT270 |isbn=978-1317384946 }} * {{cite journal |title= The Origins of Hamas: Militant Legacy or Israeli Tool? |first=Jean-Pierre |last=Filiu |author-link=Jean-Pierre Filiu |journal= [[Journal of Palestine Studies]] |volume = 41 |issue =3 |pages = 54–70 |date=Spring 2012 |doi=10.1525/jps.2012.xli.3.54 |jstor=10.1525/jps.2012.xli.3.54 |url= https://www.jstor.org/stable/10.1525/jps.2012.xli.3.54 }} * {{cite book |chapter=The Palestinian National Movement Comes of Age |last=Gelvin |first=James L. |title=The Israel-Palestine Conflict: One Hundred Years of War |url=https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv_j3s7_3rdedition |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press |location=New York |year=2014 |isbn=978-1-107-61354-6 |page=[https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv_j3s7_3rdedition/page/n237 226] }} * {{cite book |chapter=Mobilizing Women for Nationalist Agendas |last=Gerner |first=Deborah J. |title=From Patriarchy to Empowerment: Women's Participation, Movements, and Rights in the Middle East, North Africa, and South Asia |editor-last=Moghadam |editor-first=Valentine M. |publisher=Syracuse University Press |year=2007 |pages=17–39 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=iKsSEulnPTsC&pg=PA27 |isbn=978-0815631118 }} * {{cite book |title=Hezbollah and Hamas: A Comparative Study |last1=Gleis |first1=Joshua L. |last2=Berti |first2=Benedetta |url=https://books.google.com/books?id=vYBtwkj78BUC&pg=PT111 |year=2012 |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-1421406718 |pages=111 }} * {{cite book |title=Historical Dictionary of Islamic Fundamentalism |last=Guidère |first=Mathieu |publisher=[[Scarecrow Press]] |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=tCvhzGiDMYsC&pg=PA173 |isbn=978-0810878211 }} * {{cite book |last=Gunning |first=Jeroen |editor1=Marianne Heiberg |editor2=Brendan O'Leary |chapter=Hamas: Harakat al-Muqamama al-Islamiyya |title=Terror, Insurgency, and the State: Ending Protracted Conflicts |chapter-url=https://books.google.com/books?id=m8_pM7Ncij8C&pg=PA134 |year=2007 |publisher=University of Pennsylvania Press |isbn=978-0812239744 |pages=134– }} * {{Cite book |chapter="Listing terrorists"; the impact of proscription on third-party efforts to engage armed groups in peace processes- a practitioner's perspective' |last=Haspeslagh |first=Sophie |title=Terrorism: Bridging the Gap with Peace and Conflict Studies: Investigating the Crossroad |editor1-last=Tellidis |editor1-first=Ioannis |editor2-last=Toros |editor2-first=Harmonie |publisher=Routledge |year=2016 |pages=189–207 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=tbxYCwAAQBAJ&pg=PA189 |isbn=978-1317665595 }} * {{cite book |chapter=Non-State Actors: A Comparative Analysis of Change and Development Within Hamas and Hezbollah |last=Herrick |first=Julie C. |title=The Changing Middle East: A New Look at Regional Dynamics |editor-last=Korany |editor-first=Bahgat |publisher=Oxford University Press |year=2011 |pages=167–95 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xyMjPQDzIp8C&pg=PA179 |isbn=978-9774165139 }} * {{cite book |chapter=Hamas |last1=Hueston |first1=Harry Raymond |last2=Pierpaoli |first2=Paul G. |last3=Zahar |first3=Sherifa |title=Arab-Israeli Conflict: The Essential Reference Guide |editor-last=Roberts |editor-first=Priscilla |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2014 |pages=67–71 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xveCBAAAQBAJ&pg=PA67 |isbn=978-1610690683 }} * {{cite book |title=Hamas: A Beginner's Guide |last=Hroub |first=Khaled |publisher=[[Pluto Press]] |year=2006 |url=https://books.google.com/books?id=-XsW4-8VVJ4C&pg=PA33 |isbn=978-0745325910 }} * {{Cite book |title=Hamas: Terrorism, Governance, and Its Future in Middle East Politics |last=Jefferis |first=Jennifer |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=rzRpCwAAQBAJ&pg=PA150 |isbn=978-1440839030 }} * {{cite book |last=Kabahā |first=Muṣṭafá |title=The Palestinian People: Seeking Sovereignty and State |url=https://books.google.com/books?id=QyTCNAEACAAJ |year=2014 |publisher=[ Boulder, CO], [[Lynne Rienner Publishers]] |isbn=978-1588268822 }} * {{cite book |title=The Deadly Embrace: The Impact of Israeli and Palestinian Rejectionism on the Peace Process |last1=Kass |first1=Ilana |last2=O'Neill |first2=Bard E. |publisher=[[University Press of America]]/National Institute for Public Policy |year=1997 |url=https://books.google.com/books?id=ApANDp1XzmgC&pg=PA267 |isbn=978-0761805359 }} * {{Cite book |title=Hamas and Palestine: The Contested Road to Statehood |last=Kear |first=Martin |publisher=Routledge |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=Yfl0DwAAQBAJ&pg=PT22 |isbn=978-0429999406 }} * {{Cite book |title=Hamas: Politics, Charity, and Terrorism in the Service of Jihad |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |publisher=Yale University Press |year=2006 |url=https://archive.org/details/hamaspoliticscha00levi |isbn=978-0300122589 }} * {{cite book |title=Negotiating Under Fire: Preserving Peace Talks in the Face of Terror Attacks |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |publisher=Rowman & Littlefield |year=2008 |url=https://books.google.com/books?id=F5EmiYXQUcsC&pg=PA89 |isbn=978-0742565661 }} * {{cite book |chapter=Religious and Nationalist Fanaticism:Hamas |last=Litvak |first=Meir |author-link=Meir Litvak |title=Fanaticism and Conflict in the Modern Age |editor1-last=Hughes |editor1-first=Matthew |editor2-last=Johnson |editor2-first=Gaynor |publisher=[[Frank Cass]] |year=2004 |pages=156–72 |isbn=978-1135753641 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=TuaQAgAAQBAJ&pg=PA156 }} * {{cite book |title=Hamas Rule in Gaza: Human Rights Under Constraint |last=Mukhimer |first=Tariq |publisher=Palgrave Macmillan |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=ktH7CwAAQBAJ&pg=PA1 |isbn=978-1137310194 }} * {{cite book |chapter=Non-Statutory Armed Groups and Security Sector Governance |last1=Najib |first1=Mohammad |last2=Friedrich |first2=Roland |title=Entry-points to Palestinian Security Sector Reform |editor1-last=Friedrich |editor1-first=Roland |editor2-last=Luethold |editor2-first=Arnold |publisher=[[Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces|DCAF]] |year=2007 |pages=101–127 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=icV4k__xMmgC&pg=PA106 |isbn=978-9292220617 }} * {{cite book |first=Padraig |last=O'Malley |title=The Two-State Delusion: Israel and Palestine – A Tale of Two Narratives |url=https://books.google.com/books?id=3_kVBAAAQBAJ&pg=PA126 |year=2015 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-0698192188 |pages=126– }} * {{cite book |title=From Bullets to Ballots: Violent Muslim Movements in Transition |last=Phillips |first=David L. |publisher=Transaction Publishers |year=2011 |url=https://books.google.com/books?id=cNq0gvBPcGQC&pg=PA81 |isbn=978-1412812016 }} * {{cite book |chapter=Hamas as a Social Movement |last=Robinson |first=Glenn E. |title=Islamic Activism: A Social Movement Theory Approach |editor-last=Wiktorowicz |editor-first=Quintan |publisher=Indiana University Press |year=2004 |pages=112–39 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=0Oljj6FhZZ4C&pg=PA130 |isbn=978-0253216212 }} * {{cite book |title=Hamas and Civil Society in Gaza: Engaging the Islamist Social Sector |last=Roy |first=Sara |author-link=Sara Roy |publisher=Princeton University Press |edition=2 |year=2013 |url=https://books.google.com/books?id=wmmYDwAAQBAJ |isbn=978-0691124483 }} * {{cite book |title=Palestinian Women: Patriarchy and Resistance in the West Bank |last=Rubenberg |first=Cheryl |author-link=Cheryl Rubenberg |publisher=[[Lynne Rienner Publishers]] |year=2001 |url=https://archive.org/details/palestinianwomen0000rube/page/231 |isbn=978-1555879563 }} * {{cite book |title=The Foreign Policy of Hamas |last=Seurat |first=Leila |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |year=2019|isbn=9781838607449 }} * {{cite book |last=Seurat |first=Leila |title=The foreign policy of Hamas: ideology, decision making and political supremacy |date=2022 |publisher=I.B. Tauris |isbn=9781838607456 }} * {{cite book |title=Righteous Transgressions: Women's Activism on the Israeli and Palestinian Religious Right |last=Shitrit |first=Lihi Ben |publisher=Princeton University Press |year=2015 |url=https://books.google.com/books?id=zUjuCQAAQBAJ&pg=PA71 |isbn=978-1400873845 }} * {{cite book |first=Jerome |last=Slater |title=Mythologies Without End: The US, Israel, and the Arab-Israeli Conflict, 1917–2020 |url=https://books.google.com/books?id=y1AAEAAAQBAJ&pg=PA280 |year=2020 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0190459086 }} * {{cite book |title=Terrorism in Asymmetrical Conflict: Ideological and Structural Aspects |last=Stepanova |first=Ekaterina |publisher=[[Stockholm International Peace Research Institute|SIPRI]] / Oxford University Press |year=2008 |url=http://books.sipri.org/files/RR/SIPRIRR23.pdf |isbn=978-0199533558 |access-date=May 5, 2015 |archive-date=March 10, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310143530/http://books.sipri.org/files/RR/SIPRIRR23.pdf }} * {{cite book |title=Terrorist Financing and Resourcing |last=Vittori |first=Jodi |publisher=Palgrave Macmillan |year=2011 |url=https://books.google.com/books?id=ra_GAAAAQBAJ&pg=PA193 |isbn=978-0230117716 }} * {{cite book | last=Zartman | first=Jonathan K. | title=Conflict in the Modern Middle East | publisher=ABC-CLIO | publication-place=Santa Barbara, California | date=2020-03-19 | isbn=978-1-4408-6502-2 }} {{refend}} ==== Članci iz časopisa ==== {{refbegin|35em}} * {{cite journal |title=Hamas: A Historical and Political Background |last=Abu-Amr |first=Ziad |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 1993 |volume=22 |issue=4 |pages=5–19 |doi=10.2307/2538077 |jstor=2538077 }} * {{Cite journal |title=Peace with Hamas? The Transforming Potential of Political Participation |last=Gunning |first=Jeroen |journal=International Affairs |publisher=[[Royal Institute of International Affairs]] |volume=80 |issue=2 |pages=233–55 |date=March 2004 |doi=10.1111/j.1468-2346.2004.00381.x |jstor=3569240 }} * {{Cite journal |title=Can Hamas Be Tamed? |last=Herzog |first=Michael |journal=Foreign Affairs |volume=85 |issue=2 |pages=83–94 |date=March–April 2006 |doi=10.2307/20031913 |jstor=20031913 }} * {{cite journal |title=A 'New Hamas' through Its New Documents |last=Hroub |first=Khaled |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 2006b |volume=35 |issue=4 |pages=6–27 |doi=10.1525/jps.2006.35.4.6 |jstor=10.1525/jps.2006.35.4.6 <!-- This and the other Hroub ref needs fixing -->}} * {{cite journal |title=The Islamization of the Palestinian-Israeli Conflict: The Case of Hamas |last=Litvak |first=Meir |author-link=Meir Litvak |journal=[[Middle Eastern Studies]] |date=January 1998 |volume=34 |issue=1 |pages=148–63 |doi=10.1080/00263209808701214 |jstor=4283922 }} * {{cite journal |title=Gaza: New Dynamics of Civic Disintegration |last=Roy |first=Sara |author-link=Sara Roy |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 1993 |volume=22 |issue=4 |pages=20–31 |doi=10.2307/2538078 |jstor=2538078 }} {{refend}} ==== Ostalo ==== {{refbegin|35em}} * {{cite news |ref={{harvid|AFP|2019}} |title=Hamas West Bank leader given six-month detention without trial |agency=Agence France-Presse |publisher=[[Arab News]] |date=April 8, 2019 |url=https://www.arabnews.com/node/1479531/middle-east }} * {{cite news|title=Hamas Owes Its 'Palestine From the River to the Sea' Slogan to Zionism |last=Assi |first=Seraj |newspaper=[[Haaretz]]|url-access=subscription |date=December 16, 2018 |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/.premium-hamas-owes-its-from-the-river-to-the-sea-slogan-to-zionists-1.6746730 }} * {{cite news |title=Muhammad Hassan Shama, little-known Hamas founder |last=Barzak |first=Ibrahim |newspaper=[[The Boston Globe]] |date=June 11, 2011 |url=http://archive.boston.com/bostonglobe/obituaries/articles/2011/06/11/muhammad_hassan_shama_little_known_hamas_founder/ }} * {{cite news |ref={{harvid|DW|2018}} |title=UN General Assembly rejects US resolution to condemn Hamas |publisher=[[Deutsche Welle]] |date=December 7, 2018 |url=https://www.dw.com/en/un-general-assembly-rejects-us-resolution-to-condemn-hamas/a-46623413 }} * {{cite web |title=Interview with Dr Ibrahim Al-Yazouri, a founder of Hamas |last=Dalloul |first=Motasem A |publisher=[[Middle East Monitor]] |date=December 14, 2017 |url=https://www.middleeastmonitor.com/20171214-interview-with-dr-ibrahim-al-yazouri-a-founder-of-hamas/ }} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinvar, Jahja}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Pojas Gaze]] [[Kategorija:Zapovjednici Hamasa]] 6m5ghtswmw50rhonrg0kmsvhap593z2 0 514887 3671808 3670377 2024-12-09T03:54:24Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Prva intifada | dio = [[Izraelsko–palestinski sukob|izraelsko–palestinskog sukoba]] | slika = [[Datoteka:Intifada in Gaza Strip, 1987 V Dan Hadani Archive.jpg|300px]][[Datoteka:Jabalya1988roadblock.jpg|300px]] | opis_slike = '''Od gore ka dolje:'''<br />{{hlist|Palestinski demonstranti se suprostavljaju izraelskim trupama u [[Gaza (grad)|Gazi]] (1987)|Izraelski vojni kontrolni punkt u blizini [[Džabalija|Džabalije]] u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] (1988)}} | datum = 9. decembar 1987 – 13. septembar 1993<br />({{Age in years, months, weeks and days|month1=12|day1=8|year1=1987|month2=9|day2=13|year2=1993}}) | mjesto = {{hlist|Izrael|[[Palestinske teritorije|Okupirane palestinske teritorije]]}} | rezultat = Ustanak ugušen<ref>Kober, Avi, ''Israel's Wars of Attrition: Attrition Challenges to Democratic States'', p. 165</ref>{{bulleted list | [[Madridska konferencija 1991.|Madridska konferencija]] (1991) | [[Sporazum iz Osla I]] (1993){{bulleted list | [[Pisma priznavanja Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije|Pisma uzajamnog priznavanja Izraela i POO]]<ref>{{Cite news|last=Murphy |first=Kim |date=10 September 1993 |title=Israel and PLO, in Historic Bid for Peace, Agree to Mutual Recognition |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-09-10-mn-33546-story.html |access-date=19 March 2014 |newspaper=[[Los Angeles Times]] |archive-date=6 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190406122957/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-09-10-mn-33546-story.html |url-status=dead }}</ref>|Uspostavljanje [[Palestinska nacionalna vlast|Palestinske nacionalne vlasti]]}}}} | strana1 = {{flag|Izrael}} | strana2 = {{flagicon image|Flag of Palestine - short triangle.svg}} [[Jedinstveno nacionalno rukovodstvo ustanka|Al-Qiyada al-Muwhhada]]{{bulleted list | [[Fatah]] | [[Narodni front oslobođenja Palestine]] (PFLP) | [[Demokratski front oslobođenja Palestine]] (DFLP) | [[Palestinska narodna partija|Palestinska komunistička partija]]}}{{flagicon image|Flag of Hamas.svg}} [[Hamas]]<br />{{flagicon image|InfoboxPIJ.svg }} [[Palestinski islamski džihad]]<hr> | komandant1 = {{plainlist| * [[Chaim Herzog]] * [[Ezer Weizman]] * [[Yitzhak Shamir]] * [[Yitzhak Rabin]] * [[Dan Shomron]] }} | komandant2 = {{plainlist| * [[Khalil al-Wazir|Abu Jihad]] [[Atentat|'''X''']] * [[Marwan Barghouti]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-13628771 |title=Profile: Marwan Barghouti |publisher=[[BBC News]] |date=26 November 2009 |accessdate=9 August 2011}}</ref> }} | žrtve1 = 179–200 ubili Palestinci<ref name="Nasrallah56">Nami Nasrallah, 'The First and Second Palestinian ''intifadas'',' in David Newman, Joel Peters (eds.) [https://books.google.com/books?id=kftqQdNNDWAC&pg=PA61 ''Routledge Handbook on the Israeli-Palestinian Conflict''], Routledge, 2013, pp. 56–68, p. 56.</ref> | žrtve2 = 1.962 ubijeno<ref name="Kober">{{cite journal |last=Kober |first=Avi |title=From Blitzkrieg To Attrition: Israel's Attrition Strategy and Staying Power |journal=Small Wars & Insurgencies |volume=16 |issue=2 |year=2005 |pages=216–240|doi=10.1080/09592310500080005 }}</ref>{{bulleted list|1.603 ubili Izraelci<ref name="Kober" />|359 ubili Palestinci<ref name="Kober" />}} | teritorija = Stvaranje [[Područja Zapadne obale u Sporazumu iz Osla II|"područja" Zapadne obale]] [[Sporazumom iz Osla II]] (1995) }} '''Prva intifada''' ({{Jez-ar|الانتفاضة الأولى}}, 'Prvi ustanak'), također poznata kao '''Prva palestinska intifada''',<ref name="Nasrallah56">Nami Nasrallah, 'The First and Second Palestinian ''intifadas'',' in David Newman, Joel Peters (eds.) [https://books.google.com/books?id=kftqQdNNDWAC&pg=PA61 ''Routledge Handbook on the Israeli-Palestinian Conflict''], Routledge, 2013, pp. 56–68, p. 56.</ref><ref name="Alimi2006_1">{{cite book|author=Eitan Alimi|title=Israeli Politics and the First Palestinian Intifada: Political Opportunities, Framing Processes and Contentious Politics|url=https://books.google.com/books?id=FRSVtzxH_10C&pg=PA1|date=9 January 2007|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-203-96126-1|page=1}}</ref> bila je neprekidna serija protesta građanske neposlušnosti i nereda koje su izveli Palestinci u palestinskim [[Teritorije pod okupacijom Izraela|teritorijama pod okupacijom Izraela]].<ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/this-day-in-history/intifada-begins-on-gaza-strip |title=Intifada begins on Gaza Strip|website=History.com |access-date=15 February 2020}}</ref> Bila je motivirana kolektivnom palestinskom frustracijom zbog izraelske vojne okupacije [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]] koja se približavala dvadesetogodišnjici, a započela je nakon [[Arapsko-izraelski rat 1967.|arapsko-izraelskog rata 1967.]]<ref name="LockmanBeinin1989_5">[[#LockmanBeinin1989|Lockman; Beinin (1989)]], p.&nbsp;[https://books.google.com/books?id=KYPVNdzXUJkC&pg=PA5 5.]</ref> Pobuna je trajala od decembra 1987. do [[Madridska konferencija (1991.)|Madridske konferencije]] 1991, iako neki datiraju njen završetak na 1993, kada je potpisan [[Sporazum iz Osla (1993.)|sporazum iz Osla]].<ref name="Nasrallah56" /> Intifada je počela 9. decembra 1987.<ref name="EdSaid">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=KYPVNdzXUJkC&pg=PA5 |title=Intifada: The Palestinian Uprising Against Israeli Occupation |publisher=South End Press |author=Edward Said |year=1989 |pages=5–22|isbn=978-0-89608-363-9 }}</ref> u izbjegličkom kampu Jabalia nakon što se izraelski vozač kamiona sudario sa parkiranim civilnim vozilima, ubivši četiri palestinska radnika, od kojih su trojica bila iz izbjegličkog kampa.{{sfn|Berman|2011|p=41}}<ref name=accident>{{cite news |first=Michael |last=Omer-Man |newspaper=[[The Jerusalem Post]] |url=http://www.jpost.com/Features/In-Thespotlight/The-accident-that-sparked-an-Intifada |title=The accident that sparked an Intifada |date=4 December 2011|accessdate=3 September 2011}}</ref> Palestinci su optužili da je sudar bio namjeran odgovor na ubistvo jednog Izraelca u Gazi nekoliko dana ranije.<ref>David McDowall,''Palestine and Israel: The Uprising and Beyond'', University of California Press, 1989 p. 1</ref> Izrael je negirao da je nesreća, koja se dogodila u vrijeme pojačanih tenzija, bila namjerna ili koordinirana.<ref name=accident/> Palestinski odgovor karakterizirali su protesti, građanska neposlušnost i nasilje.<ref>Ruth Margolies Beitler, [https://books.google.com/books?id=FVd5dJGBYMsC&pg=PR11 ''The Path to Mass Rebellion: An Analysis of Two Intifadas''], Lexington Books, 2004 p.xi.</ref><ref>{{Cite journal|last=Lustick|first=Ian S.|date=1993|editor-last=Brynen|editor-first=Rex|editor2-last=Hiltermann|editor2-first=Joost R.|editor3-last=Hudson|editor3-first=Michael C.|editor4-last=Hunter|editor4-first=F. Robert|editor5-last=Lockman|editor5-first=Zachary|editor6-last=Beinin|editor6-first=Joel|editor7-last=McDowall|editor7-first=David|editor8-last=Nassar|editor8-first=Jamal R.|editor9-last=Heacock|editor9-first=Roger|title=Writing the Intifada: Collective Action in the Occupied Territories|journal=World Politics|volume=45|issue=4|pages=560–594|doi=10.2307/2950709|jstor=2950709|s2cid=147140028 |issn=0043-8871}}</ref> Bilo je grafita, barikadiranja,<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/shared/spl/hi/middle_east/03/v3_ip_timeline/html/1987.stm |title=Palestinian intifada |publisher=BBC NEWS |accessdate=3 September 2024}}</ref><ref>{{cite book |first=Walid |last=Salem |chapter=Human Security from Below: Palestinian Citizens Protection Strategies, 1988–2005 |editor1-first=Monica |editor1-last=den Boer |editor2-first=Jaap |editor2-last=de Wilde |title=The Viability of Human Security |url=https://archive.org/details/bub_gb_A0iMQTYSH8EC |publisher=Amsterdam University Press |year=2008 |pages=[https://archive.org/details/bub_gb_A0iMQTYSH8EC/page/n270 179]–201}}, on p. 190.</ref> i široko rasprostranjenog bacanja kamenja i molotovljevih koktela na izraelsku vojsku i njenu infrastrukturu unutar Zapadne obale i Pojasa Gaze. Ovo je u kontrastu s građanskim naporima uključujući generalne štrajkove, bojkote izraelskih institucija civilne uprave u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, ekonomski bojkot koji se sastoji od odbijanja da se u izraelskim naseljima radi na izraelskim proizvodima, odbijanja plaćanja poreza i odbijanja vožnje palestinskim automobilima sa izraelskim licencama. Izrael je kao odgovor rasporedio oko 80.000 vojnika. Izraelske protivmjere, koje su u početku uključivale često korištenje bojne municije u slučajevima nemira, [[Human Rights Watch]] je kritikovao kao nesrazmjerne, pored prekomjerne upotrebe smrtonosne sile od strane Izraela.<ref>{{Cite web |url=https://www.hrw.org/legacy/campaigns/israel/intifada-intro.htm |title=The Israeli Army and the Intifada – Policies that Contribute to the Killings |website=Human Rights Watch |access-date=15 February 2020}}</ref> U prvih 13 mjeseci ubijeno je 332 Palestinca i 12 Izraelaca.<ref name="Cronin">Audrey Kurth Cronin 'Endless wars and no surrender,' in Holger Afflerbach, Hew Strachan (eds.) [https://books.google.com/books?id=gh6VIodYxNMC&pg=PA426 ''How Fighting Ends: A History of Surrender,''] Oxford University Press 2012 pp. 417–433 p. 426.</ref><ref name="pearlman">Wendy Pearlman, ''Violence, Nonviolence, and the Palestinian National Movement,''Cambridge University Press 2011, [https://books.google.com/books?id=5Rn3CgDAymEC&pg=PG114 p. 114].</ref> Slike vojnika koji tuku adolescente toljagama su potom dovele do prihvatanja ispaljivanja polusmrtonosnih plastičnih metaka.<ref name="Cronin" /> Tokom cijele šestogodišnje intifade, izraelska vojska je ubila najmanje 1.087 Palestinaca, od čega 240 djece.<ref name="BTF">{{cite web|url=https://www.btselem.org/statistics/first_intifada_tables|work=B'tselem|accessdate=8 December 2023|title=Fatalities in the first Intifada}}</ref> Među Izraelcima, ubijeno je 100 civila i 60 izraelskih vojnika,<ref name="btsestat">[http://www.btselem.org/english/statistics/first_Intifada_Tables.asp B'Tselem] Statistics; Fatalities in the first Intifada.</ref> često od strane militanata izvan kontrole Intifadinog [[Jedinstveno nacionalno vođstvo ustanka|Jedinstvenog nacionalnog vođstva ustanka]],<ref name=FaberKaldor>Mient Jan Faber, Mary Kaldor, 'The deterioration of human security in Palestine,' in Mary Martin, Mary Kaldor (eds.) [https://books.google.com/books?id=sHOMAgAAQBAJ&pg=PA101 ''The European Union and Human Security: External Interventions and Missions''], Routledge, 2009 pp. 95–111.</ref> a više od 1.400 izraelskih civila i 1.700 vojnika je ranjeno.<ref>'Intifada,' in David Seddon, (ed.)''A Political and Economic Dictionary of the Middle East'', Taylor & Francis 2004, p. 284.</ref> Nasilje unutar Palestine je također bila istaknuta karakteristika Intifade, sa široko rasprostranjenim pogubljenjima oko 822 Palestinca koja su ubijena kao navodni izraelski kolaboracionisti (1988–april 1994).<ref>[[Human Rights Watch]], ''Israel, the Occupied West Bank and Gaza Strip, and the Palestinian Authority Territories'', November, 2001. Vol. 13, No. 4(E), p. 49</ref> U to vrijeme Izrael je navodno dobio informacije od oko 18.000 Palestinaca koji su bili kompromitovani,<ref name="Pal">Amitabh Pal, [https://books.google.com/books?id=UF79Qxid7YkC&pg=PA191 ''"Islam" Means Peace: Understanding the Muslim Principle of Nonviolence Today''], ABC-CLIO, 2011 p. 191.</ref> iako je manje od polovine imalo dokazan kontakt s izraelskim vlastima.<ref name="LockmanBeinin1989_38">[[Prva intifada#LockmanBeinin1989|Lockman; Beinin (1989)]], p.&nbsp;[https://books.google.com/books?id=KYPVNdzXUJkC&pg=PA37-38.]</ref> [[Druga intifada]] koja je uslijedila održana je od septembra 2000. do 2005. == Reference == {{Refspisak|2}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last1=Ackerman |first1=Peter |last2=DuVall |first2=Jack |year=2000 |title=A Force More Powerful: A Century of Nonviolent Conflict |location=New York |publisher=Palgrave |isbn=978-0-312-24050-9 |url=https://books.google.com/books?id=OVtKS9DCN0kC |ref=AckermanDuVall2000}} * {{Cite book |last=Alimi |first=Eitan Y. |title=Israeli Politics and the First Palestinian Intifada |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2006 |edition=2007 hardback |isbn=978-0-415-38560-2 |url=https://books.google.com/books?id=FRSVtzxH_10C |ref=Alimi2006}} * {{Cite book |last=Aronson |first=Geoffrey |title=Israel, Palestinians, and the Intifada: Creating Facts on the West Bank |publisher=Kegan Paul International |location=London |year=1990 |isbn=978-0-7103-0336-3 |url=https://archive.org/details/israelpalestinia00aron }} * {{Cite book |last=Ben-Ami |first=Shlomo |authorlink=Shlomo Ben-Ami |title=[[Scars of War, Wounds of Peace]] |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=2006 |isbn=978-0-19-518158-6 |url= }} * {{cite book|last=Berman|first=Eli|author-link=Eli Berman|title=Radical, Religious, and Violent: The New Economics of Terrorism|url=https://books.google.com/books?id=R7jvDS3OiAUC|year=2011|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-25800-5|page=314}} * {{Cite book |last=Finkelstein |first=Norman |year=1996 |title=The Rise and Fall of Palestine: A Personal Account of the Intifada Years |location=Minnesota |publisher=University Press |isbn=978-0-8166-2858-2 |ref=Finkelstein1996}} * {{Cite book |last=Hiltermann |first=Joost R. |year=1991 |title=Behind the Intifada: Labor and Women's Movements in the Occupied Territories |edition=1993 reprint |location=Princeton, N.J |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-07869-4 |url=https://books.google.com/books?id=m2fdWT3CuyQC |ref=Hiltermann1991}} * {{Cite book |last=King |first=Mary Elizabeth |title=A Quiet Revolution: The First Palestinian Intifada and Nonviolent Resistance |publisher=Nation Books |location=New York |year=2007 |isbn=978-1-56025-802-5 |url=https://archive.org/details/quietrevolutionf0000king }} * {{Cite book |editor1-last=Lockman |editor1-first=Zachary |editor2-last=Beinin |editor2-first=Joel |editor2-link=Joel Beinin |title=Intifada: The Palestinian Uprising Against Israeli Occupation |publisher=South End Press |location=Cambridge, MA |year=1989 |isbn=978-0-89608-363-9 |url=https://archive.org/details/intifadapalestin00lock |url-access=registration |ref=LockmanBeinin1989}} * {{Cite book |last=McDowall |first=David |title=Palestine and Israel: The Uprising and Beyond |publisher=University Press |location=California |year=1989 |isbn=978-0-520-06902-2 |url=https://books.google.com/books?id=YWorYnKGZ5YC |ref=McDowall1989}} * {{Cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |title=Righteous Victims: a History of the Zionist-Arab conflict, 1881–1999 |publisher=Knopf |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-679-74475-7 |ref=Morris1999 |url=https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0 }} * {{Cite book |editor1-last=Nassar |editor1-first=Jamal Raji |editor2-last=Heacock |editor2-first=Roger |year=1990 |title=Intifada: Palestine at the Crossroads |location=New York |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-275-93411-8 |url=https://archive.org/details/intifadapalestin00nass |url-access=registration |ref=NassarHeacock1990}} * {{Cite book |last=Peretz |first=Don |title=Intifada: The Palestinian Uprising |publisher=Westview Press |location=Boulder, Colorado |year=1990 |isbn=978-0-8133-0860-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/intifadapalestin00pere }} * {{Cite book |last=Rigby |first=Andrew |title=Living the Intifada |url=https://archive.org/details/livingintifada0000rigb |publisher=Zed Books |location=London |year=1991 |isbn=978-1-85649-040-5 }}, out-of-print, now downloadable at [http://civilresistance.info/rigby1991 civilresistance.info] * {{Cite book |editor1-last=Roberts |editor1-first=Adam |editor1-link=Adam Roberts (scholar) |editor2-last=Garton Ash |editor2-first=Timothy |editor2-link=Timothy Garton Ash |year=2009 |title=Civil Resistance and Power Politics: The Experience of Non-violent Action from Gandhi to the Present |location=Oxford |publisher=University Press |isbn=978-0-19-955201-6 |url=https://books.google.com/books?id=BxOQKrCe7UUC |ref=RobertsGartonAsh2009}} * {{Cite book| publisher = Transaction Publishers | isbn = 978-0-7658-0255-2 | last = Shay | first = Shaul | title = The Axis of Evil: Iran, Hizballah, and the Palestinian Terror | year = 2005 |url=https://books.google.com/books?id=4kGIpMI5HC0C |ref=Shay2005}} * {{Cite book |last1=Schiff |first1=Ze'ev |author1-link=Ze'ev Schiff |last2=Ya'ari |first2=Ehud |author2-link=Ehud Ya'ari |title=Intifada: The Palestinian Uprising: Israel's Third Front |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1989 |isbn=978-0-671-67530-1 |url=https://archive.org/details/intifadapalestin00schi_0 }} * {{Cite book |last=Shalev |first=Aryeh |title=The Intifada: Causes and Effects |publisher=Jerusalem Post & Westview Press |location=Jerusalem |year=1991 |isbn=978-0-8133-8303-3 |ref=Shalev1991}} * {{Cite book |last=Shlaim |first=Avi |author-link=Avi Shlaim |year=2000 |title=The Iron Wall: Israel and the Arab World |location=London |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-028870-4 |ref=Shlaim2000}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} [[Kategorija:Izraelsko-arapski sukob|*]] [[Kategorija:Sukobi u 1987.]] [[Kategorija:1987. u Izraelu]] [[Kategorija:1987. u Palestini]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] [[Kategorija:Odnosi Izrael–Palestina]] n9icqjw4xi2pmjlj2c6c26w5ps1eep8 0 514917 3671791 3670224 2024-12-09T02:11:51Z InternetArchiveBot 118070 Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671791 wikitext text/x-wiki '''Druga intifada''' ({{Jez-ar|الانتفاضة الثانية}}, 'Drugi ustanak'), također poznata kao '''Intifada Al-Akse''',{{sfn|BBC|2004}} bila je velika pobuna [[Palestinci|Palestinaca]] protiv [[Izrael]]a i njegove okupacije od 2000. Period pojačanog nasilja na [[Palestina (država)|palestinskim teritorijama]] i Izraelu nastavio se do [[Samit u Šarm El Šeiku 2005.|Samit u Šarm El Šeiku 2005]], kojim su okončana neprijateljstva.{{sfn|BBC|2004}}<ref>{{Cite journal |last1=Araj |first1=Bader |last2=Brym |first2=Robert J. |date=2010 |title=Opportunity, Culture and Agency: Influences on Fatah and Hamas Strategic Action during the Second Intifada |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0268580909351327 |url-status=live |journal=International Sociology |language=en |volume=25 |issue=6 |pages=842–868 |doi=10.1177/0268580909351327 |issn=0268-5809 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518055641/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0268580909351327 |archive-date=18 May 2024 |access-date=18 May 2024 |quote=Strategic action by the two main Palestinian militant organizations, Fatah and Hamas, during the second intifada or uprising against the Israeli state and people (2000—5). ... during the second intifada, or uprising, of Palestinians against Israel between 2000 and 2005}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Smith |first=Robert B. |date=2008-04-01 |title=A Globalized Conflict: European Anti-Jewish Violence during the Second Intifada |url=https://doi.org/10.1007/s11135-006-9045-3 |journal=Quality & Quantity |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=135–180 |doi=10.1007/s11135-006-9045-3 |issn=1573-7845 |quote=The globalization of the Arab–Israeli conflict during the period of the second intifada against Israel (from the autumn 2000 through at least the spring of 2005) has fostered anti-Jewish violence in Europe and throughout the world.}}</ref> Nagađa se da su generalni pokretači nemira bili usredotočeni na neuspjeh [[Samit u Camp Davidu 2000.|samita u Camp Davidu 2000]]., za koji se očekivalo da će se postići konačni dogovor o [[Izraelsko-palestinski mirovni proces|izraelsko-palestinskom mirovnom procesu]] u julu 2000.{{sfn|Pressman|2006|p=114}} Porast nasilnih incidenata počeo je u septembru 2000, nakon što je izraelski političar [[Ariel Sharon]] napravio provokativnu posjetu [[Brdo hrama|Brdu hrama]];{{sfn|''NPR''|2014}}{{sfn|Pressman|2006|p=114}} sama posjeta je bila mirna, ali je, kako se i očekivalo, izazvala proteste i nerede koje je izraelska policija ugušila gumenim mecima, bojevom municijom i suzavcem.{{sfn|Byman|2011|p=114}} U prvih nekoliko dana ustanka, [[Izraelske odbrambene snage]] su ispalie milion komada municije.<ref name="Finkelstein, 20082">{{cite book |last=Finkelstein |first=Norman G. |author-link=Norman Finkelstein |title=Beyond Chutzpah: On the misuse of anti-Semitism and the abuse of history |url=https://archive.org/details/beyondchutzpahon00fink_0 |date=2008 |edition=expanded paperback |location=Berkeley |chapter=4}}</ref> Tokom prvih nekoliko sedmica ustanka, omjer ubijenih Palestinaca i Izraelaca bio je oko 20 prema 1.<ref name="Finkelstein, 2008">{{cite book |first=Norman G. |last=Finkelstein |author-link=Norman Finkelstein |title=Beyond Chutzpah: On the misuse of anti-Semitism and the abuse of history |url=https://archive.org/details/beyondchutzpahon00fink_0 |edition=expanded paperback |location=Berkeley |date=2008 |chapter=4}}</ref> Izraelske sigurnosne snage su vršili pucnjave, ciljana ubistva, tenkovske napade i zračne napade; Palestinci su učestvovali u pucnjavi, bacanju kamena i raketnim napadima.<ref name=":1">{{cite book |last=Cohen |first=Samy |chapter=Botched Engagement in the Intifada |date=2010 |title=Israel's Asymmetric Wars |pages=73–91 |location=New York |publisher=Palgrave Macmillan US |doi=10.1057/9780230112971_6 |isbn=978-1-349-28896-0}}"The al-Aqsa Intifada ushered in an era with a new brand of violence. It began with a popular uprising following Ariel Sharon's visit to Temple Mount on September 28, 2000. But unlike the first Intifada, which was basically a civil uprising against the symbols of an occupation that has lasted since June 1967, the second Intifada very quickly lapsed into an armed struggle between Palestinian activists and the Israeli armed forces. Almost from the very start, armed men took to hiding among crowds of Palestinians, using them as cover to shoot from. The IDF retaliated forcefully, each time causing several casualties."</ref><ref>{{Cite journal |last=Kober |first=Avi |date=2007 |title=Targeted Killing during the Second Intifada:: The Quest for Effectiveness |url=https://www.erudit.org/en/journals/jcs/2009-v29-jcs_27_1/jcs27_1_1art06/ |journal=[[Journal of Conflict Studies]] |language=en |volume=27 |issue=1 |pages=94–114 |issn=1198-8614 |quote=Based on the assumption that there was no longer one front or one line of contact, Israel was carrying out dozens of simultaneous operations on the ground and in the air on a daily basis, including TKs, which were supposed to have multi-dimensional effects. According to Byman, TKs were mostly attractive to Israelis as they satisfied domestic demands for a forceful response to Palestinian terrorism. Byman also believes that by bolstering public morale, the TKs helped counter one of the terrorists' primary objectives – to reduce the faith of Israelis in their own government. |access-date=5 April 2022 |archive-date=5 April 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405160428/https://www.erudit.org/en/journals/jcs/2009-v29-jcs_27_1/jcs27_1_1art06/ |url-status=live}}</ref> Otprilike 138 samoubilačkih bombaških napada koje su izvele palestinske militantne frakcije nakon marta 2001. postalo je jedno od istaknutih obilježja [[Intifada|Intifade]] i uglavnom su ciljali izraelske civile.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Matta |first1=Nada |last2=Rojas |first2=René |date=2016 |title=The Second Intifada: A Dual Strategy Arena |url=https://www.cambridge.org/core/journals/european-journal-of-sociology-archives-europeennes-de-sociologie/article/abs/second-intifada/CEF937E5D28EFA4F4F684E6D946942BF |url-status=live |journal=European Journal of Sociology / Archives Européennes de Sociologie |language=en |volume=57 |issue=1 |page=66 |doi=10.1017/S0003975616000035 |issn=0003-9756 |s2cid=146939293 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405161756/https://www.cambridge.org/core/journals/european-journal-of-sociology-archives-europeennes-de-sociologie/article/abs/second-intifada/CEF937E5D28EFA4F4F684E6D946942BF |archive-date=5 April 2022 |access-date=5 April 2022 |quote=Suicide terror, lethal attacks indiscriminately carried out against civilians via self-immolation, attained prominence in the Palestinian repertoire beginning in March 2001. From that point until the end of 2005, at which point they virtually ceased, 57 suicide bombings were carried out, causing 491 civilian deaths, 73% of the total civilians killed by Palestinian resistance organizations and 50% of all Israeli fatalities during this period. While not the modal coercive tactic, suicide terror was the most efficient in terms of lethality, our basic measure of its efficacy.}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Brym |first1=R. J. |last2=Araj |first2=B. |date=2006-06-01 |title=Suicide Bombing as Strategy and Interaction: The Case of the Second Intifada |journal=[[Social Forces]] |volume=84 |issue=4 |page=1969 |doi=10.1353/sof.2006.0081 |issn=0037-7732 |s2cid=146180585 |quote=In the early years of the 21st century, Israel, the West Bank and Gaza became the region of the world with the highest frequency of - and the highest per capita death toll due to - suicide bombing.}}</ref><ref>{{cite journal |last=Schweitzer |first=Y. |date=2010 |title=The rise and fall of suicide bombings in the second Intifada |journal=Strategic Assessment |volume=13 |pages=39–48 |quote=As part of the violence perpetrated by the Palestinians during the second intifada, suicide bombings played a particularly prominent role and served as the primary effective weapon in the hands of the planners. |number=3}}</ref><ref>{{cite journal |last=Schachter |first=J. |date=2010 |title=The End of the Second Intifada? |url=https://strategicassessment.inss.org.il/wp-content/uploads/antq/fe-3427267573.pdf |journal=Strategic Assessment |volume=13 |pages=63–70 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210930061049/https://strategicassessment.inss.org.il/wp-content/uploads/antq/fe-3427267573.pdf |archive-date=30 September 2021 |quote=This article attempts to identify the end of the second intifada by focusing on the incidence of suicide bombings, arguably the most important element of second intifada-related violence. |number=3}}</ref><ref>{{cite journal |last=Sela-Shayovitz |first=R. |date=2007 |title=Suicide bombers in Israel: Their motivations, characteristics, and prior activity in terrorist organizations |journal=[[International Journal of Conflict and Violence]] |volume=1 |page=163 |quote=The period of the second Intifada significantly differs from other historical periods in Israeli history, because it has been characterized by intensive and numerous suicide attacks that have made civilian life into a battlefront. |number=2}}</ref> Uz ukupnu cifru žrtava za borce i civile, procjenjuje se da je nasilje rezultiralo smrću oko 3.000 Palestinaca i 1.000 Izraelaca, kao i 64 strana državljana.<ref name=casualties2005>{{cite web |url=http://old.btselem.org/statistics/english/Casualties.asp?sD=29&sM=09&sY=2000&eD=15&eM=1&eY=2005&filterby=event&oferet_stat=before |title=B'Tselem – Statistics – Fatalities 29.9.2000–15.1.2005 |website=[[B'Tselem]] |archive-url=https://archive.today/20130414103627/http://old.btselem.org/statistics/english/Casualties.asp?sD=29&sM=09&sY=2000&eD=15&eM=1&eY=2005&filterby=event&oferet_stat=before |archive-date=14 April 2013}}</ref> Druga intifada je završena [[Samit u Šarm el Šeiku 2005.|samitom u Šarm el Šeiku 2005]],{{sfn|Tucker|2019|p=958|ps=p: he [Abbas] and Israeli prime minister Sharon agreed in an early 2005 summit to suspend hostilities. This agreement effectively ended the Second Intifada}} pošto su se palestinski predsednik [[Mahmoud Abbas]] i izraelski premijer [[Ariel Sharon]] složili da preduzmu definitivne korake za deeskalaciju neprijateljstava.{{sfn|Abbas|2005}}{{sfn|Sharon|2005}} Oni su također ponovo potvrdili svoju posvećenost "[[Mapa puta za mir|mapi puta za mir]]" koju je predložio Kvartet za Bliskom istoku 2003. Uz to, Sharon je pristao na oslobađanje 900 palestinskih zatvorenika{{sfn|Reinhart|2006|p=77}} i dalje izjavio da će se izraelske trupe povući iz dijelova Zapadne obale koju su ponovo okupirali boreći se protiv palestinskih militanata tokom ustanka. == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === ==== Knjige ==== {{refbegin|2}} * {{cite book | first=Ahron | last=Bregman | title=Elusive Peace: How the Holy Land Defeated America | url=https://books.google.com/books?id=pxNsI4UaU-sC&pg=PT160 | date=29 September 2005 | publisher=Penguin Books Limited | isbn=978-0-14-190613-3 | pages=160– | access-date=29 October 2020 | archive-date=18 November 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211118095446/https://books.google.com/books?id=pxNsI4UaU-sC&pg=PT160 | url-status=live }} * {{cite book |first = Daniel |last = Byman |title = A High Price: The Triumphs and Failures of Israeli Counterterrorism |url = https://books.google.com/books?id=mYppAgAAQBAJ&pg=PA114 |date = 15 June 2011 |publisher = Oxford University Press |isbn = 978-0-19-983045-9 |pages = 114– |access-date = 29 October 2020 |archive-date = 18 November 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20211118095443/https://books.google.com/books?id=mYppAgAAQBAJ&pg=PA114 |url-status = live }} * {{cite book |last=Catignani |first=Sergio |title=Israeli Counter-Insurgency and the Intifadas: Dilemmas of a Conventional Army |url=https://books.google.com/books?id=2C3NcBIl_60C |date=2008 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-203-93069-4 |access-date=12 December 2015 |archive-date=2 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160102113652/https://books.google.com/books?id=2C3NcBIl_60C |url-status=live }} * {{cite book |first = Philip |last = Mattar |title = Encyclopedia of the Palestinians |url = https://books.google.com/books?id=GkbzYoZtaJMC&pg=PA40 |year = 2005 |publisher = Infobase Publishing |isbn = 978-0-8160-6986-6 |pages = 40– |access-date = 3 October 2016 |archive-date = 19 August 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200819111423/https://books.google.com/books?id=GkbzYoZtaJMC&pg=PA40 |url-status = live }} * {{cite book | title=The Road Map to Nowhere: Israel/Palestine Since 2003 | url=https://archive.org/details/roadmaptonowhere0000rein | first=Tanya | last=Reinhart | publisher=[[Verso Books]] | year=2006 | isbn= 978-1-84467-076-5 | author-link=Tanya Reinhart }} * {{cite book | title=The Palestinian Diaspora: Formation of Identities and Politics of Homeland | url=https://archive.org/details/palestiniandiasp0000schu | first1=Helena Lindholm | last1=Schulz | first2=Juliane | last2=Hammer | publisher=[[Routledge]] | year=2003 | isbn=978-0-415-26820-2 }} * {{cite book |first = Colin |last = Shindler |title = A History of Modern Israel |url = https://books.google.com/books?id=oSQgAwAAQBAJ&pg=PA283 |date = 25 March 2013 |publisher = Cambridge University Press |isbn = 978-1-107-31121-3 |pages = 283– |access-date = 3 October 2016 |archive-date = 23 December 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20161223214233/https://books.google.com/books?id=oSQgAwAAQBAJ&pg=PA283 |url-status = live }} * {{cite book | first=Spencer C. | last=Tucker | title=Middle East Conflicts from Ancient Egypt to the 21st Century: An Encyclopedia and Document Collection &#91;4 volumes&#93; | url=https://books.google.com/books?id=Dm6pDwAAQBAJ&pg=PA958 | date=31 August 2019 | publisher=ABC-CLIO | isbn=978-1-4408-5353-1 | pages=958– | access-date=29 October 2020 | archive-date=18 November 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211118095441/https://books.google.com/books?id=Dm6pDwAAQBAJ&pg=PA958 | url-status=live }} * {{cite book |last=Yousef |first=Mosab Hassan |title=Son of Hamas: A Gripping Account of Terror, Betrayal, Political Intrigue, and Unthinkable Choices |url=https://books.google.com/books?id=6qqwLB05IocC |year=2011 |publisher=[[Tyndale House]] |isbn=978-1-85078-985-7 |access-date=8 November 2020 |archive-date=18 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211118095443/https://books.google.com/books?id=6qqwLB05IocC |url-status=live }} * {{Cite book |last=Cohen |first=Hillel |url=https://books.google.com/books?id=KRKsAgAAQBAJ&pg=PA73 |title=The Rise and Fall of Arab Jerusalem: Palestinian Politics and the City Since 1967 |date=2013 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-136-85266-4 }} {{refend}} ==== Članci iz časopisa ==== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last=Pressman | first=Jeremy | title=The Second Intifada: Background and Causes of the Israeli-Palestinian Conflict | journal=Journal of Conflict Studies | volume=23 | issue=2 | date=February 21, 2006 | issn=1715-5673 | url=https://journals.lib.unb.ca/index.php/JCS/article/view/220 | access-date=October 29, 2020 | archive-date=1 November 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201101133442/https://journals.lib.unb.ca/index.php/JCS/article/view/220 | url-status=live }} {{refend}} ==== Članci ==== {{refbegin|2}} * {{cite web |title=Al-Aqsa Intifada timeline |website=[[BBC News]] |date=September 29, 2004 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3677206.stm |ref={{sfnref | BBC | 2004}} |access-date=October 29, 2020 |archive-date=2 July 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160702011849/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3677206.stm |url-status=live }} * {{cite web |title=Full text of Abbas declaration |website=[[BBC News]] |date=February 8, 2005 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4247327.stm |ref={{sfnref | Abbas | 2005}} |access-date=October 29, 2020 |archive-date=8 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200308184426/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4247327.stm |url-status=live }} * {{cite web |title=Full text of Sharon declaration |website=[[BBC News]] |date=February 8, 2005 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4247233.stm |ref={{sfnref | Sharon | 2005}} |access-date=October 29, 2020 |archive-date=3 December 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203032406/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4247233.stm |url-status=live }} * {{cite web | title=A Feud That Lasted A Lifetime: Ariel Sharon Vs. Yasser Arafat | website=NPR.org | date=2014-01-11 | url=https://www.npr.org/sections/parallels/2014/01/11/261390545/a-feud-that-lasted-a-lifetime-ariel-sharon-vs-yasser-arafat | ref={{sfnref | NPR | 2014}} | access-date=2022-04-05 | archive-date=5 April 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220405155002/https://www.npr.org/sections/parallels/2014/01/11/261390545/a-feud-that-lasted-a-lifetime-ariel-sharon-vs-yasser-arafat | url-status=live }} {{refend}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} [[Kategorija:Izraelsko-arapski sukob|*]] [[Kategorija:Sukobi u 2000.]] [[Kategorija:Sukobi u 2001.]] [[Kategorija:Sukobi u 2002.]] [[Kategorija:Sukobi u 2003.]] [[Kategorija:Sukobi u 2004.]] [[Kategorija:Sukobi u 2004.]] [[Kategorija:2000. u Izraelu]] [[Kategorija:2001. u Izraelu]] [[Kategorija:2002. u Izraelu]] [[Kategorija:2003. u Izraelu]] [[Kategorija:2004. u Izraelu]] [[Kategorija:2005. u Izraelu]] [[Kategorija:2000. u Palestini]] [[Kategorija:2001. u Palestini]] [[Kategorija:2002. u Palestini]] [[Kategorija:2003. u Palestini]] [[Kategorija:2004. u Palestini]] [[Kategorija:2005. u Palestini]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] [[Kategorija:Odnosi Izrael–Palestina]] aibvfn5li4b7fo9046lr13qx07qyx75 10 514921 3671669 3670508 2024-12-08T14:30:25Z KWiki 9400 3671669 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Prijevod}}</noinclude> {{Navbox with collapsible groups|navbox | state = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | name = Izraelsko-palestinski sukob | title = [[Izraelsko-palestinski sukob]] | listclass = hlist | selected = {{{1|{{{selected|}}}}}} <!---------------------------------------------------------> | abbr1 = Učesnici | sect1 = Učesnici | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Izraelske odbrambene snage]] * [[Izraelska policija]] * [[Mossad]] * [[Shin Bet|Shabak (Shin Bet)]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; |evenodd=swap | group1 = Glavni | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Svepalestinski protektorat]] * [[Palestinska oslobodilačka organizacija]] * [[Fatah]] * [[Hamas]] * [[Palestinska narodna samouprava]] | group2 = Ostale grupe | list2 = * [[Brigade šehida El-Akse]] * [[Djeca u izraelsko-palestinskom sukobu|Djeca]] * [[Demokratski front oslobođenja Palestine|DFLP]] * [[Džininske brigade]] * [[Lavlja jazbina (militantna grupa)|Lavlja jazbina]] * [[Palestinski islamski džihad|PIJ]] * [[Palestinski oslobodilački front|PLF]] * [[Palestinski narodni borbeni front|PPSF]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine|PFLP]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda|PFLP-GC]] * [[Odbori narodnog otpora|PRC]] * [[Pokret strpljivih]] * [[Zouarijevi sinovi]] }} <!----group3 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group4 = Treće strane | list4 = <!--Organizacije/grupe, ne uključivati zemlje ili unije--> * [[Arapska liga]] * [[Hezbollah]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr2 = Pojedinci | sect2 = Pojedinci | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = * [[Moshe Arens]] * [[Ami Ayalon]] * [[Ehud Barak]] * [[David Ben-Gurion]] * [[Naftali Bennett]] * [[Menahem Begin]] * [[Meir Dagan]] * [[Moshe Dayan]] * [[Avi Dichter]] * [[Yuval Diskin]] * [[Benny Gantz]] * [[Efraim Halevy]] * [[Dan Halutz]] * [[Tzipi Livni]] * [[Golda Meir]] * [[Shaul Mofaz]] * [[Yitzhak Mordechai]] * [[Benjamin Netanyahu]] * [[Ehud Olmert]] * [[Shimon Peres]] * [[Yaakov Peri]] * [[Yitzhak Rabin]] * [[Amnon Lipkin-Shahak]] * [[Yitzhak Shamir]] * [[Ariel Sharon]] * [[Shabtai Shavit]] * [[Moshe Ya'alon]] * [[Danny Yatom]] * [[Zvi Zamir]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = * [[Muhammad Zaidan|Abu Abbas]] * [[Mahmoud Abbas]] * [[Moussa Arafat]] * [[Yasser Arafat]] * [[Yahya Ayyash]] * [[Marwan Barghouti]] * [[Mohammed Dahlan]] * [[Mohammed Deif]] * [[George Habash]] * [[Wadie Haddad]] * [[Ismail Haniyeh]] * [[Nayef Hawatmeh]] * [[Amin al-Husseini|Amin al-Husayni]] * [[Ghazi al-Jabali|Ghazi Jabali]] * [[Ahmed Jibril]] * [[Khalil al-Wazir|Abu Jihad]] * [[Salah Khalaf]] * [[Leila Khaled]] * [[Izz El-Deen Sheikh Khalil|Sheikh Khalil]] * [[Khaled Mashal]] * [[Zuheir Mohsen]] * [[Abu Ali Mustafa]] * [[Abu Nidal]] * [[Izz ad-Din al-Qassam]] * [[Jibril Rajoub]] * [[Abdel Aziz al-Rantisi]] * [[Ali Hassan Salameh]] * [[Salah Shehade]] * [[Ramadan Shalah]] * [[Fathi Shaqaqi]] * [[Ahlam Tamimi]] * [[Ahmed Jasin]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr3 = Hronologija | sect3 = * [[Hronologija izraelsko-palestinskog sukoba|Hronologija]] ** [[Vojne operacije u izraelsko-palestinskom sukobu|vojne operacije]] | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=padding-right:0.5em; | group1 = [[Sukob među zajednicama u Mandatnoj Palestini|Pozadina]] | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1920–1948. | list1 = * 1920 **[[Neredi u Jerusalemu 1920.|Neredi u Jerusalemu]] **[[Bitka za Tel Hai]] * 1921:&nbsp;[[Neredi u Jaffi]] * 1929:&nbsp;[[Nemiri u Palestini 1929.|Nemiri u Palestini]] ** [[Masakr u Hebronu 1929.|Masakr u Hebronu]] * 1936–1939:&nbsp;[[Arapska pobuna u Palestini 1936–1939.|Arapska pobuna]] * 1944–1947:&nbsp;[[Jevrejski ustanak u Mandatnoj Palestini|Jevrejski ustanak]] * 1947–1948:&nbsp;[[Građanski rat u Mandatnoj Palestini 1947–1948.|Građanski rat]] / [[Nakba]] }} | group2 = &nbsp; | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1948–1970. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Arapsko–izraelski rat 1948.|Arapsko–izraelski rat]] ** [[Ubistva i masakri tokom rata u Palestini 1948.|masakri]] * 1948–danas:&nbsp;[[Palestinski fidaijini|Ustanci fidaijina]] ** 1951–1967:&nbsp;[[Spisak napada na izraelske civile prije 1967.|Napadi na izraelske civile]] ** 1950-e–1960-e:&nbsp;[[Represalijske operacije]] * 1953:&nbsp;[[Masakr u Kibji]] * 1956:&nbsp;[[Sueska kriza]] / [[Masakr u Kefr Kasimu<!--(29. okt)-->]] / [[Masakr u Han Junisu<!--(3. nov)-->]] / [[Masakr u Rafahu 1956.|Masakri u Rafahu]] * 1967:&nbsp;[[Šestodnevni rat]] * 1967–1970:&nbsp;[[Rat iscrpljivanja]] ** 1968:&nbsp;[[Bitka u Karamehu]] }} | group3 = {{longitem|[[Palestinska pobuna u južnom Libanu|Palestinska<br/>pobuna]]}} | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1968–1982. | list1 = * 1970:&nbsp;[[Bombaški napad na školski autobus kod Avivima]] * 1972:&nbsp;[[Let 571 Sabene]] / [[Minhenski masakr]] / [[Mossadovi atentati nakon masakra u Münchenu|"Bajonet"]] (1973:&nbsp;[[Afera "Lillehammer"]]) * 1974:&nbsp;[[Masakr u Kiryat Shmoni]] / [[Masakr u Ma'alotu]] * 1975:&nbsp;[[Napad na hotel "Savoy"]] * 1976:&nbsp;[[Operacija "Entebbe"]] * 1978:&nbsp;[[Masakr na Obalnom autoputu]] / [[Operacija "Litani"]] * 1980:&nbsp;[[Talačka kriza u Misgav Amu]] }} | group4 = &nbsp; | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1973–1987. | list1 = * 1973:&nbsp;[[Jomkipurski rat]] * 1975:&nbsp;[[Bombaški napadi u Ulici Ben Yehuda]] * 1982:&nbsp;[[Libanski rat 1982.|Libanski rat]] ** [[Opsada Bejruta]] * 1983:&nbsp;[[Epidemija nesvjestice na Zapadnoj obali 1983.]] * 1984:&nbsp;[[Incident s autobusom 300]] * 1985:&nbsp;[[Otmica "Achillea Laura"|Otmica ''Achillea Laura'']] / [[Operacija "Drvena noga"|"Drvena noga"]] * 1987:&nbsp;[[Noć jedrilica]] }} | group5 = [[Prva intifada]] | list5 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1987–1991. | list1 = * 1988:&nbsp;[[Khalil al-Wazir#Ubistvo|Upad u Tunis]] * 1989:&nbsp;[[Napad na autobus Tel Aviv–Jerusalem 1989.|Napad na autobus 405]] * 1990:&nbsp;[[Ubistva na Brdu hrama 1990.|Ubistva na Brdu hrama]] * 1990-e:&nbsp;[[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#1990-e|spisak]] * 1994:&nbsp;[[Masakr u Pećini patrijarha]] }} | group6 = [[Druga intifada]] | list6 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2000–2005. | list1 = * [[Palestinski raketni napadi na Izrael|Palestinski raketni napadi]] * [[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#2000-te|spisak]] * [[Spisak izraelskih atentata#2000-tes|Izraelski atentati]] * 2000:&nbsp;[[Protesti u Izraelu u oktobru 2000.|Oktobarski događaji]] * 2001:&nbsp;[[Afera Santorini|''Santorini'']] * 2002:&nbsp;[[Afera Karine A|''Karine A'']] / [[Operacija Odbrambeni štit|"Odbrambeni štit"]] / [[Battle of Jenin (2002)|Battle of Jenin]] / [[Battle of Nablus]] / [[Operation Determined Path|"Determined Path"]] * 2003:&nbsp;[[Ain es Saheb airstrike]] * 2004:&nbsp;[[2004 Israeli operation in Rafah|"Rainbow"]] / [[2004 Beit Hanoun raid|Beit Hanoun raid]] / [[2004 Israeli operation in the northern Gaza Strip|"Days of Penitence"]] }} | group7 = {{longitem|Kampanje<br/>palestinskih disidenata}} | list7 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[Operation Bringing Home the Goods|"Bringing Home the Goods"]] * 2008:&nbsp;[[2008 Jerusalem yeshiva attack|Jerusalem yeshiva attack]] / [[2008 Jerusalem bulldozer attack|Jerusalem bulldozer attack]] * 2009:&nbsp;[[2009 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] * 2010:&nbsp;[[2010 Palestinian militancy campaign|Palestinian militancy campaign]] * [[2015–2016 wave of violence in the Israeli–Palestinian conflict|Nasilje 2015–2016]] * 2017:&nbsp;[[2017 Temple Mount crisis|Temple Mount crisis]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|Israel–Palestine crisis]] * 2022:&nbsp;[[2022 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] }} | group8 = {{longitem|[[Sukob Gaze i Izraela|Sukob<br/>Gaze i Izraela]]}} | list8 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[2006 Gaza beach explosion|Gaza beach explosion]] / [[2006 Gaza cross-border raid|Gaza cross-border raid]] / [[2006 Gaza–Israel conflict|"Summer Rains"]] / [[2006 Israeli operation in Beit Hanoun|"Autumn Clouds"]] / [[2006 shelling of Beit Hanoun|Beit Hanoun shelling]] * 2008:&nbsp;[[2008 breach of the Egypt–Gaza border|Egypt–Gaza border breach]] / [[Operation Hot Winter|"Hot Winter"]] * 2008–2009:&nbsp;[[Gaza War (2008–2009)|Gaza War]] * 2010:&nbsp;[[Gaza flotilla raid]] * 2012:&nbsp;[[March 2012 Gaza–Israel clashes|"Returning Echo"]] / [[2012 Gaza War|"Pillar of Defense"]] * 2014:&nbsp;[[2014 Gaza War|"Protective Edge"]] * 2015:&nbsp;[[Freedom Flotilla III]] * 2018:&nbsp;[[2018–2019 Gaza border protests|Gaza border protests]] / [[November 2018 Gaza–Israel clashes|November clashes]] * 2019:&nbsp;[[May 2019 Gaza–Israel clashes|May clashes]] / [[November 2019 Gaza–Israel clashes|"Black Belt"]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|"Guardian of the Walls"]] * 2022:&nbsp;[[2022 Gaza–Israel clashes|"Breaking Dawn"]] * 2023:&nbsp;[[May 2023 Gaza–Israel clashes|"Shield and Arrow"]] / [[Israel–Hamas war]] }} }} <!---------------------------------------------------------> | abbr4 = Diplomatija | sect4 = Diplomatija/pravo | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = Hronologija | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = 1948–1991. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Protjerivanje i bijeg Palestinaca 1948.|Protjerivanje i bijeg Palestinaca]] ** [[Spisak raseljenih gradova i sela tokom palestinskog rata 1947–1949.|raseljeni gradovi i sela]] * 1949:&nbsp;[[Konferencija u Lausanne 1949.|Konferencija u Lausanne]] * 1967–danas:&nbsp;[[Izraelska ilegalna naselja]] ** [[Nasilje izraelskih doseljenika|nasilje doseljenika]] ** [[Međunarodno pravo i izraelska naselja|međunarodno pravo]] | group2 = 1990-e | list2 = * 1981–1982:&nbsp;[[Fahdov plan]] * 1991:&nbsp;[[Madridska konferencija iz 1991.|Madridska konferencija]] * 1993–1995:&nbsp;[[Sporazumi iz Osla]] * 1994:&nbsp;[[Protokol o ekonomskim odnosima|Pariški protokol]] * 1994:&nbsp;[[Sporazum Gaze i Jerihona]] * 1994–danas:&nbsp;[[Sigurnosna pomoć Sjedinjenih Američkih Država Palestinskoj narodnoj samoupravi|Sigurnosna pomoć SAD-a PNA]] * 1997:&nbsp;[[Hebronski sporazum]] * 1998:&nbsp;[[Memorandum iz Wye Rivera]] * 1999:&nbsp;[[Memorandum iz Šarm el Šeikha]] | group3 = 2000-ite | list3 = * 2000:&nbsp;[[Samit u Camp David iz 2000.|Samit u Camp Davidu]] / [[Clintonovi parametri]] * 2001:&nbsp;[[Samit u Tabi]] * 2002:&nbsp;[[Bliskoistočni kvartet|Osnovan Kvartet]] * 2003:&nbsp;[[Mapa puta za mir|Mapa puta]] * 2005:&nbsp;[[Povlačenje Izraela iz Gaze]] * 2005:&nbsp;[[Sporazum o kretanju i pristupu]] * 2006:&nbsp;[[Inicijativa Dolina mira]] * 2007:&nbsp;[[Konferencija u Annapolisu]] * 2009:&nbsp;[[Izraelska kontroverza u Aftonbladetu 2009.|Izraelska kontroverza ''Aftonbladet'']] | group4 = 2010-e | list4 = * 2010–2011:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2010–2011.|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2011:&nbsp;[[Palestine Papers]] * 2013–2014:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2013–2014|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2023–danas:&nbsp;[[Genocid u Gazi]] }} <!----group2 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group3 = Ujedinjene nacije | list3 = * [[Izrael i Ujedinjene nacije|Izrael i UN]] * [[Palestina i Ujedinjene nacije|Palestina i UN]] * 1947:&nbsp;[[Plan Ujedinjenih nacija za podjelu Palestine|Rezolucija UN 181]] * 1948:&nbsp;[[Rezolucija 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Rezolucija GSUN-a 194]] * 1967:&nbsp;[[Rezolucija 242 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija VSUN-a 242]] * Predmeti na MKS-u ** 2004:&nbsp;[[Pravne posljedice izgradnje zida na Okupiranoj palestinskoj teritoriji|Izgradnja zida]] ** 2023–danas:&nbsp;[[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička tužba za genocid]] ** 2024:&nbsp;''[[Nikaragva protiv Njemačke]]'' ** 2023–2024:&nbsp;[[Predmet ICJ-a o izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija|Izraelska okupacija]] }} | abbr5 = Analiza | sect5 = Analiza | list5 = * [[Antipalestinizam]] * [[Poređenja između Izraela i nacističke Njemačke]] * Kritike ** [[Kritika Hamasa]] ** [[Kritika Izraela]] ** [[Izraelska kritika okupacije Palestine|Izraelska kritika okupacije]] * [[Medijsko izvještavanje o izraelsko-palestinskom sukobu|Medijsko izvještavanje]] * [[Rasizam u Izraelu]] * [[Rasizam u državi Palestini|Rasizam u Palestini]] * [[Hronologija anticionizma]] * [["Palestinci nisu postojali"]] }}<noinclude> {{Dokumentacija |sadržaj = ===Collapsible options=== {{collapsible option}} {{collapsible sections option |list=Učesnici, Pojedinci, Hronologija, Diplomatija, Analiza}} }} </noinclude> ke09rp0ynhmvzjrs6zhjubnmtimnoph 3671670 3671669 2024-12-08T14:31:46Z KWiki 9400 3671670 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Prijevod}}</noinclude> {{Navbox with collapsible groups|navbox | state = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | name = Izraelsko-palestinski sukob | title = [[Izraelsko-palestinski sukob]] | listclass = hlist | selected = {{{1|{{{selected|}}}}}} <!---------------------------------------------------------> | abbr1 = Učesnici | sect1 = Učesnici | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Izraelske odbrambene snage]] * [[Izraelska policija]] * [[Mossad]] * [[Shin Bet|Shabak (Shin Bet)]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; |evenodd=swap | group1 = Glavni | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Svepalestinski protektorat]] * [[Palestinska oslobodilačka organizacija]] * [[Fatah]] * [[Hamas]] * [[Palestinska narodna samouprava]] | group2 = Ostale grupe | list2 = * [[Brigade šehida El-Akse]] * [[Djeca u izraelsko-palestinskom sukobu|Djeca]] * [[Demokratski front oslobođenja Palestine|DFLP]] * [[Džininske brigade]] * [[Lavlja jazbina (militantna grupa)|Lavlja jazbina]] * [[Palestinski islamski džihad|PIJ]] * [[Palestinski oslobodilački front|PLF]] * [[Palestinski narodni borbeni front|PPSF]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine|PFLP]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda|PFLP-GC]] * [[Odbori narodnog otpora|PRC]] * [[Pokret strpljivih]] * [[Zouarijevi sinovi]] }} <!----group3 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group4 = Treće strane | list4 = <!--Organizacije/grupe, ne uključivati zemlje ili unije--> * [[Arapska liga]] * [[Hezbollah]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr2 = Pojedinci | sect2 = Pojedinci | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = * [[Moshe Arens]] * [[Ami Ayalon]] * [[Ehud Barak]] * [[David Ben-Gurion]] * [[Naftali Bennett]] * [[Menahem Begin]] * [[Meir Dagan]] * [[Moshe Dayan]] * [[Avi Dichter]] * [[Yuval Diskin]] * [[Benny Gantz]] * [[Efraim Halevy]] * [[Dan Halutz]] * [[Tzipi Livni]] * [[Golda Meir]] * [[Shaul Mofaz]] * [[Yitzhak Mordechai]] * [[Benjamin Netanyahu]] * [[Ehud Olmert]] * [[Shimon Peres]] * [[Yaakov Peri]] * [[Yitzhak Rabin]] * [[Amnon Lipkin-Shahak]] * [[Yitzhak Shamir]] * [[Ariel Sharon]] * [[Shabtai Shavit]] * [[Moshe Ya'alon]] * [[Danny Yatom]] * [[Zvi Zamir]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = * [[Muhammad Zaidan|Abu Abbas]] * [[Mahmoud Abbas]] * [[Moussa Arafat]] * [[Yasser Arafat]] * [[Yahya Ayyash]] * [[Marwan Barghouti]] * [[Mohammed Dahlan]] * [[Mohammed Deif]] * [[George Habash]] * [[Wadie Haddad]] * [[Ismail Haniyeh]] * [[Nayef Hawatmeh]] * [[Amin al-Husseini|Amin al-Husayni]] * [[Ghazi al-Jabali|Ghazi Jabali]] * [[Ahmed Jibril]] * [[Khalil al-Wazir|Abu Jihad]] * [[Salah Khalaf]] * [[Leila Khaled]] * [[Izz El-Deen Sheikh Khalil|Sheikh Khalil]] * [[Khaled Mashal]] * [[Zuheir Mohsen]] * [[Abu Ali Mustafa]] * [[Abu Nidal]] * [[Izz ad-Din al-Qassam]] * [[Jibril Rajoub]] * [[Abdel Aziz al-Rantisi]] * [[Ali Hassan Salameh]] * [[Salah Shehade]] * [[Ramadan Shalah]] * [[Fathi Shaqaqi]] * [[Ahlam Tamimi]] * [[Ahmed Jasin]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr3 = Hronologija | sect3 = * [[Hronologija izraelsko-palestinskog sukoba|Hronologija]] ** [[Vojne operacije u izraelsko-palestinskom sukobu|vojne operacije]] | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=padding-right:0.5em; | group1 = [[Sukob među zajednicama u Mandatnoj Palestini|Pozadina]] | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1920–1948. | list1 = * 1920 **[[Neredi u Jerusalemu 1920.|Neredi u Jerusalemu]] **[[Bitka za Tel Hai]] * 1921:&nbsp;[[Neredi u Jaffi]] * 1929:&nbsp;[[Nemiri u Palestini 1929.|Nemiri u Palestini]] ** [[Masakr u Hebronu 1929.|Masakr u Hebronu]] * 1936–1939:&nbsp;[[Arapska pobuna u Palestini 1936–1939.|Arapska pobuna]] * 1944–1947:&nbsp;[[Jevrejski ustanak u Mandatnoj Palestini|Jevrejski ustanak]] * 1947–1948:&nbsp;[[Građanski rat u Mandatnoj Palestini 1947–1948.|Građanski rat]] / [[Nakba]] }} | group2 = &nbsp; | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1948–1970. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Arapsko–izraelski rat 1948.|Arapsko–izraelski rat]] ** [[Ubistva i masakri tokom rata u Palestini 1948.|masakri]] * 1948–danas:&nbsp;[[Palestinski fidaijini|Ustanci fidaijina]] ** 1951–1967:&nbsp;[[Spisak napada na izraelske civile prije 1967.|Napadi na izraelske civile]] ** 1950-e–1960-e:&nbsp;[[Represalijske operacije]] * 1953:&nbsp;[[Masakr u Kibji]] * 1956:&nbsp;[[Sueska kriza]] / [[Masakr u Kefr Kasimu<!--(29. okt)-->]] / [[Masakr u Han Junisu<!--(3. nov)-->]] / [[Masakr u Rafahu 1956.|Masakri u Rafahu]] * 1967:&nbsp;[[Šestodnevni rat]] * 1967–1970:&nbsp;[[Rat iscrpljivanja]] ** 1968:&nbsp;[[Bitka u Karamehu]] }} | group3 = {{longitem|[[Palestinska pobuna u južnom Libanu|Palestinska<br/>pobuna]]}} | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1968–1982. | list1 = * 1970:&nbsp;[[Bombaški napad na školski autobus kod Avivima]] * 1972:&nbsp;[[Let 571 Sabene]] / [[Minhenski masakr]] / [[Mossadovi atentati nakon masakra u Münchenu|"Bajonet"]] (1973:&nbsp;[[Afera "Lillehammer"]]) * 1974:&nbsp;[[Masakr u Kiryat Shmoni]] / [[Masakr u Ma'alotu]] * 1975:&nbsp;[[Napad na hotel "Savoy"]] * 1976:&nbsp;[[Operacija "Entebbe"]] * 1978:&nbsp;[[Masakr na Obalnom autoputu]] / [[Operacija "Litani"]] * 1980:&nbsp;[[Talačka kriza u Misgav Amu]] }} | group4 = &nbsp; | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1973–1987. | list1 = * 1973:&nbsp;[[Jomkipurski rat]] * 1975:&nbsp;[[Bombaški napadi u Ulici Ben Yehuda]] * 1982:&nbsp;[[Libanski rat 1982.|Libanski rat]] ** [[Opsada Bejruta]] * 1983:&nbsp;[[Epidemija nesvjestice na Zapadnoj obali 1983.|Epidemija nesvjestice na Zapadnoj obali]] * 1984:&nbsp;[[Incident s autobusom 300]] * 1985:&nbsp;[[Otmica "Achillea Laura"|Otmica ''Achillea Laura'']] / [[Operacija "Drvena noga"|"Drvena noga"]] * 1987:&nbsp;[[Noć jedrilica]] }} | group5 = [[Prva intifada]] | list5 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1987–1991. | list1 = * 1988:&nbsp;[[Khalil al-Wazir#Ubistvo|Upad u Tunis]] * 1989:&nbsp;[[Napad na autobus Tel Aviv–Jerusalem 1989.|Napad na autobus 405]] * 1990:&nbsp;[[Ubistva na Brdu hrama 1990.|Ubistva na Brdu hrama]] * 1990-e:&nbsp;[[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#1990-e|spisak]] * 1994:&nbsp;[[Masakr u Pećini patrijarha]] }} | group6 = [[Druga intifada]] | list6 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2000–2005. | list1 = * [[Palestinski raketni napadi na Izrael|Palestinski raketni napadi]] * [[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#2000-te|spisak]] * [[Spisak izraelskih atentata#2000-tes|Izraelski atentati]] * 2000:&nbsp;[[Protesti u Izraelu u oktobru 2000.|Oktobarski događaji]] * 2001:&nbsp;[[Afera Santorini|''Santorini'']] * 2002:&nbsp;[[Afera Karine A|''Karine A'']] / [[Operacija Odbrambeni štit|"Odbrambeni štit"]] / [[Battle of Jenin (2002)|Battle of Jenin]] / [[Battle of Nablus]] / [[Operation Determined Path|"Determined Path"]] * 2003:&nbsp;[[Ain es Saheb airstrike]] * 2004:&nbsp;[[2004 Israeli operation in Rafah|"Rainbow"]] / [[2004 Beit Hanoun raid|Beit Hanoun raid]] / [[2004 Israeli operation in the northern Gaza Strip|"Days of Penitence"]] }} | group7 = {{longitem|Kampanje<br/>palestinskih disidenata}} | list7 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[Operation Bringing Home the Goods|"Bringing Home the Goods"]] * 2008:&nbsp;[[2008 Jerusalem yeshiva attack|Jerusalem yeshiva attack]] / [[2008 Jerusalem bulldozer attack|Jerusalem bulldozer attack]] * 2009:&nbsp;[[2009 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] * 2010:&nbsp;[[2010 Palestinian militancy campaign|Palestinian militancy campaign]] * [[2015–2016 wave of violence in the Israeli–Palestinian conflict|Nasilje 2015–2016]] * 2017:&nbsp;[[2017 Temple Mount crisis|Temple Mount crisis]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|Israel–Palestine crisis]] * 2022:&nbsp;[[2022 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] }} | group8 = {{longitem|[[Sukob Gaze i Izraela|Sukob<br/>Gaze i Izraela]]}} | list8 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[2006 Gaza beach explosion|Gaza beach explosion]] / [[2006 Gaza cross-border raid|Gaza cross-border raid]] / [[2006 Gaza–Israel conflict|"Summer Rains"]] / [[2006 Israeli operation in Beit Hanoun|"Autumn Clouds"]] / [[2006 shelling of Beit Hanoun|Beit Hanoun shelling]] * 2008:&nbsp;[[2008 breach of the Egypt–Gaza border|Egypt–Gaza border breach]] / [[Operation Hot Winter|"Hot Winter"]] * 2008–2009:&nbsp;[[Gaza War (2008–2009)|Gaza War]] * 2010:&nbsp;[[Gaza flotilla raid]] * 2012:&nbsp;[[March 2012 Gaza–Israel clashes|"Returning Echo"]] / [[2012 Gaza War|"Pillar of Defense"]] * 2014:&nbsp;[[2014 Gaza War|"Protective Edge"]] * 2015:&nbsp;[[Freedom Flotilla III]] * 2018:&nbsp;[[2018–2019 Gaza border protests|Gaza border protests]] / [[November 2018 Gaza–Israel clashes|November clashes]] * 2019:&nbsp;[[May 2019 Gaza–Israel clashes|May clashes]] / [[November 2019 Gaza–Israel clashes|"Black Belt"]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|"Guardian of the Walls"]] * 2022:&nbsp;[[2022 Gaza–Israel clashes|"Breaking Dawn"]] * 2023:&nbsp;[[May 2023 Gaza–Israel clashes|"Shield and Arrow"]] / [[Israel–Hamas war]] }} }} <!---------------------------------------------------------> | abbr4 = Diplomatija | sect4 = Diplomatija / pravo | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = Hronologija | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = 1948–1991. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Protjerivanje i bijeg Palestinaca 1948.|Protjerivanje i bijeg Palestinaca]] ** [[Spisak raseljenih gradova i sela tokom palestinskog rata 1947–1949.|raseljeni gradovi i sela]] * 1949:&nbsp;[[Konferencija u Lausanne 1949.|Konferencija u Lausanne]] * 1967–danas:&nbsp;[[Izraelska ilegalna naselja]] ** [[Nasilje izraelskih doseljenika|nasilje doseljenika]] ** [[Međunarodno pravo i izraelska naselja|međunarodno pravo]] | group2 = 1990-e | list2 = * 1981–1982:&nbsp;[[Fahdov plan]] * 1991:&nbsp;[[Madridska konferencija iz 1991.|Madridska konferencija]] * 1993–1995:&nbsp;[[Sporazumi iz Osla]] * 1994:&nbsp;[[Protokol o ekonomskim odnosima|Pariški protokol]] * 1994:&nbsp;[[Sporazum Gaze i Jerihona]] * 1994–danas:&nbsp;[[Sigurnosna pomoć Sjedinjenih Američkih Država Palestinskoj narodnoj samoupravi|Sigurnosna pomoć SAD-a PNA]] * 1997:&nbsp;[[Hebronski sporazum]] * 1998:&nbsp;[[Memorandum iz Wye Rivera]] * 1999:&nbsp;[[Memorandum iz Šarm el Šeikha]] | group3 = 2000-ite | list3 = * 2000:&nbsp;[[Samit u Camp David iz 2000.|Samit u Camp Davidu]] / [[Clintonovi parametri]] * 2001:&nbsp;[[Samit u Tabi]] * 2002:&nbsp;[[Bliskoistočni kvartet|Osnovan Kvartet]] * 2003:&nbsp;[[Mapa puta za mir|Mapa puta]] * 2005:&nbsp;[[Povlačenje Izraela iz Gaze]] * 2005:&nbsp;[[Sporazum o kretanju i pristupu]] * 2006:&nbsp;[[Inicijativa Dolina mira]] * 2007:&nbsp;[[Konferencija u Annapolisu]] * 2009:&nbsp;[[Izraelska kontroverza u Aftonbladetu 2009.|Izraelska kontroverza ''Aftonbladet'']] | group4 = 2010-e | list4 = * 2010–2011:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2010–2011.|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2011:&nbsp;[[Palestine Papers]] * 2013–2014:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2013–2014|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2023–danas:&nbsp;[[Genocid u Gazi]] }} <!----group2 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group3 = Ujedinjene nacije | list3 = * [[Izrael i Ujedinjene nacije|Izrael i UN]] * [[Palestina i Ujedinjene nacije|Palestina i UN]] * 1947:&nbsp;[[Plan Ujedinjenih nacija za podjelu Palestine|Rezolucija UN 181]] * 1948:&nbsp;[[Rezolucija 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Rezolucija GSUN-a 194]] * 1967:&nbsp;[[Rezolucija 242 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija VSUN-a 242]] * Predmeti na MKS-u ** 2004:&nbsp;[[Pravne posljedice izgradnje zida na Okupiranoj palestinskoj teritoriji|Izgradnja zida]] ** 2023–danas:&nbsp;[[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička tužba za genocid]] ** 2024:&nbsp;''[[Nikaragva protiv Njemačke]]'' ** 2023–2024:&nbsp;[[Predmet ICJ-a o izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija|Izraelska okupacija]] }} | abbr5 = Analiza | sect5 = Analiza | list5 = * [[Antipalestinizam]] * [[Poređenja između Izraela i nacističke Njemačke]] * Kritike ** [[Kritika Hamasa]] ** [[Kritika Izraela]] ** [[Izraelska kritika okupacije Palestine|Izraelska kritika okupacije]] * [[Medijsko izvještavanje o izraelsko-palestinskom sukobu|Medijsko izvještavanje]] * [[Rasizam u Izraelu]] * [[Rasizam u državi Palestini|Rasizam u Palestini]] * [[Hronologija anticionizma]] * [["Palestinci nisu postojali"]] }}<noinclude> {{Dokumentacija |sadržaj = ===Collapsible options=== {{collapsible option}} {{collapsible sections option |list=Učesnici, Pojedinci, Hronologija, Diplomatija, Analiza}} }} </noinclude> 83selpucyfgs3wrb43e30rse87121yx 3671831 3671670 2024-12-09T07:33:20Z Panasko 146730 3671831 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Prijevod}}</noinclude> {{Navbox with collapsible groups|navbox | state = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | name = Izraelsko-palestinski sukob | title = [[Izraelsko-palestinski sukob]] | listclass = hlist | selected = {{{1|{{{selected|}}}}}} <!---------------------------------------------------------> | abbr1 = Učesnici | sect1 = Učesnici | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Izraelske odbrambene snage]] * [[Izraelska policija]] * [[Mossad]] * [[Shin Bet|Shabak (Shin Bet)]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; |evenodd=swap | group1 = Glavni | list1 = <!--Isključivo organizacije/grupe--> * [[Svepalestinski protektorat]] * [[Palestinska oslobodilačka organizacija]] * [[Fatah]] * [[Hamas]] * [[Palestinska narodna samouprava]] | group2 = Ostale grupe | list2 = * [[Brigade šehida El-Akse]] * [[Djeca u izraelsko-palestinskom sukobu|Djeca]] * [[Demokratski front oslobođenja Palestine|DFLP]] * [[Džininske brigade]] * [[Lavlja jazbina (militantna grupa)|Lavlja jazbina]] * [[Palestinski islamski džihad|PIJ]] * [[Palestinski oslobodilački front|PLF]] * [[Palestinski narodni borbeni front|PPSF]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine|PFLP]] * [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda|PFLP-GC]] * [[Odbori narodnog otpora|PRC]] * [[Pokret strpljivih]] * [[Zouarijevi sinovi]] }} <!----group3 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group4 = Treće strane | list4 = <!--Organizacije/grupe, ne uključivati zemlje ili unije--> * [[Arapska liga]] * [[Hezbollah]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr2 = Pojedinci | sect2 = Pojedinci | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = [[Izraelci]] | list1 = * [[Moshe Arens]] * [[Ami Ayalon]] * [[Ehud Barak]] * [[David Ben-Gurion]] * [[Naftali Bennett]] * [[Menahem Begin]] * [[Meir Dagan]] * [[Moshe Dayan]] * [[Avi Dichter]] * [[Yuval Diskin]] * [[Benny Gantz]] * [[Efraim Halevy]] * [[Dan Halutz]] * [[Tzipi Livni]] * [[Golda Meir]] * [[Shaul Mofaz]] * [[Yitzhak Mordechai]] * [[Benjamin Netanyahu]] * [[Ehud Olmert]] * [[Shimon Peres]] * [[Yaakov Peri]] * [[Yitzhak Rabin]] * [[Amnon Lipkin-Shahak]] * [[Yitzhak Shamir]] * [[Ariel Sharon]] * [[Shabtai Shavit]] * [[Moshe Ya'alon]] * [[Danny Yatom]] * [[Zvi Zamir]] | group2 = [[Palestinci]] | list2 = * [[Muhammad Zaidan|Abu Abbas]] * [[Mahmoud Abbas]] * [[Moussa Arafat]] * [[Yasser Arafat]] * [[Yahya Ayyash]] * [[Marwan Barghouti]] * [[Mohammed Dahlan]] * [[Mohammed Deif]] * [[George Habash]] * [[Wadie Haddad]] * [[Ismail Haniyeh]] * [[Nayef Hawatmeh]] * [[Amin al-Husseini|Amin al-Husayni]] * [[Ghazi al-Jabali|Ghazi Jabali]] * [[Ahmed Jibril]] * [[Khalil al-Wazir|Abu Jihad]] * [[Salah Khalaf]] * [[Leila Khaled]] * [[Izz El-Deen Sheikh Khalil|Sheikh Khalil]] * [[Khaled Mashal]] * [[Zuheir Mohsen]] * [[Abu Ali Mustafa]] * [[Abu Nidal]] * [[Izz ad-Din al-Qassam]] * [[Jibril Rajoub]] * [[Abdel Aziz al-Rantisi]] * [[Ali Hassan Salameh]] * [[Salah Shehade]] * [[Ramadan Shalah]] * [[Fathi Shaqaqi]] * [[Ahlam Tamimi]] * [[Ahmed Jasin]] }} <!---------------------------------------------------------> | abbr3 = Hronologija | sect3 = * [[Hronologija izraelsko-palestinskog sukoba|Hronologija]] ** [[Vojne operacije u izraelsko-palestinskom sukobu|vojne operacije]] | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=padding-right:0.5em; | group1 = [[Sukob među zajednicama u Mandatnoj Palestini|Pozadina]] | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1920–1948. | list1 = * 1920 **[[Neredi u Jerusalemu 1920.|Neredi u Jerusalemu]] **[[Bitka za Tel Hai]] * 1921:&nbsp;[[Neredi u Jaffi]] * 1929:&nbsp;[[Nemiri u Palestini 1929.|Nemiri u Palestini]] ** [[Masakr u Hebronu 1929.|Masakr u Hebronu]] * 1936–1939:&nbsp;[[Arapska pobuna u Palestini 1936–1939.|Arapska pobuna]] * 1944–1947:&nbsp;[[Jevrejski ustanak u Mandatnoj Palestini|Jevrejski ustanak]] * 1947–1948:&nbsp;[[Građanski rat u Mandatnoj Palestini 1947–1948.|Građanski rat]] / [[Nakba]] }} | group2 = &nbsp; | list2 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1948–1970. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Arapsko–izraelski rat 1948.|Arapsko–izraelski rat]] ** [[Ubistva i masakri tokom rata u Palestini 1948.|masakri]] * 1948–danas:&nbsp;[[Palestinski fidaijini|Ustanci fidaijina]] ** 1951–1967:&nbsp;[[Spisak napada na izraelske civile prije 1967.|Napadi na izraelske civile]] ** 1950-e–1960-e:&nbsp;[[Represalijske operacije]] * 1953:&nbsp;[[Masakr u Kibji]] * 1956:&nbsp;[[Sueska kriza]] / [[Masakr u Kefr Kasimu<!--(29. okt)-->]] / [[Masakr u Han Junisu<!--(3. nov)-->]] / [[Masakr u Rafahu 1956.|Masakri u Rafahu]] * 1967:&nbsp;[[Šestodnevni rat]] * 1967–1970:&nbsp;[[Rat iscrpljivanja]] ** 1968:&nbsp;[[Bitka u Karamehu]] }} | group3 = {{longitem|[[Palestinska pobuna u južnom Libanu|Palestinska<br/>pobuna]]}} | list3 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 1968–1982. | list1 = * 1970:&nbsp;[[Bombaški napad na školski autobus kod Avivima]] * 1972:&nbsp;[[Let 571 Sabene]] / [[Minhenski masakr]] / [[Mossadovi atentati nakon masakra u Münchenu|"Bajonet"]] (1973:&nbsp;[[Afera "Lillehammer"]]) * 1974:&nbsp;[[Masakr u Kiryat Shmoni]] / [[Masakr u Ma'alotu]] * 1975:&nbsp;[[Napad na hotel "Savoy"]] * 1976:&nbsp;[[Operacija "Entebbe"]] * 1978:&nbsp;[[Masakr na Obalnom autoputu]] / [[Operacija "Litani"]] * 1980:&nbsp;[[Talačka kriza u Misgav Amu]] }} | group4 = &nbsp; | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1973–1987. | list1 = * 1973:&nbsp;[[Jomkipurski rat]] * 1975:&nbsp;[[Bombaški napadi u Ulici Ben Yehuda]] * 1982:&nbsp;[[Libanski rat 1982.|Libanski rat]] ** [[Opsada Bejruta]] * 1983:&nbsp;[[Epidemija nesvjestice na Zapadnoj obali 1983.|Epidemija nesvjestice na Zapadnoj obali]] * 1984:&nbsp;[[Incident s autobusom 300]] * 1985:&nbsp;[[Otmica "Achillea Laura"|Otmica ''Achillea Laura'']] / [[Operacija "Drvena noga"|"Drvena noga"]] * 1987:&nbsp;[[Noć jedrilica]] }} | group5 = [[Prva intifada]] | list5 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 1987–1991. | list1 = * 1988:&nbsp;[[Khalil al-Wazir#Ubistvo|Upad u Tunis]] * 1989:&nbsp;[[Napad na autobus Tel Aviv–Jerusalem 1989.|Napad na autobus 405]] * 1990:&nbsp;[[Ubistva na Brdu hrama 1990.|Ubistva na Brdu hrama]] * 1990-e:&nbsp;[[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#1990-e|spisak]] * 1994:&nbsp;[[Masakr u Pećini patrijarha]] }} | group6 = [[Druga intifada]] | list6 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2000–2005. | list1 = * [[Palestinski raketni napadi na Izrael|Palestinski raketni napadi]] * [[Palestinski samoubilački napadi]] ** [[Spisak palestinskih samoubilačkih napada#2000-te|spisak]] * [[Spisak izraelskih atentata#2000-tes|Izraelski atentati]] * 2000:&nbsp;[[Protesti u Izraelu u oktobru 2000.|Oktobarski događaji]] * 2001:&nbsp;[[Afera Santorini|''Santorini'']] * 2002:&nbsp;[[Afera Karine A|''Karine A'']] / [[Operacija Odbrambeni štit|"Odbrambeni štit"]] / [[Bitka kod Jenina 2002.|Bitka kod Jenina]] / [[Bitka kod Nablusa]] / [[Operation Determined Path|"Determined Path"]] * 2003:&nbsp;[[Vazdušni napad na Ain es Saheb]] * 2004:&nbsp;[[Izraleska operacija u Rafi 2004.|"Duga"]] / [[Upad u Beit Hanoun 2004.|Upad u Beit Hanoun]] / [[Izraelska operacija u sjevernom pojasu Gaze 2004.|"Dani pokajanja"]] }} | group7 = {{longitem|Kampanje<br/>palestinskih disidenata}} | list7 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[Operation Bringing Home the Goods|"Bringing Home the Goods"]] * 2008:&nbsp;[[2008 Jerusalem yeshiva attack|Jerusalem yeshiva attack]] / [[2008 Jerusalem bulldozer attack|Jerusalem bulldozer attack]] * 2009:&nbsp;[[2009 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] * 2010:&nbsp;[[2010 Palestinian militancy campaign|Palestinian militancy campaign]] * [[2015–2016 wave of violence in the Israeli–Palestinian conflict|Nasilje 2015–2016]] * 2017:&nbsp;[[2017 Temple Mount crisis|Temple Mount crisis]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|Israel–Palestine crisis]] * 2022:&nbsp;[[2022 Al-Aqsa clashes|Al-Aqsa clashes]] }} | group8 = {{longitem|[[Sukob Gaze i Izraela|Sukob<br/>Gaze i Izraela]]}} | list8 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupwidth=6.0em |evenodd=swap | group1 = 2006–danas | list1 = * 2006:&nbsp;[[2006 Gaza beach explosion|Gaza beach explosion]] / [[2006 Gaza cross-border raid|Gaza cross-border raid]] / [[2006 Gaza–Israel conflict|"Summer Rains"]] / [[2006 Israeli operation in Beit Hanoun|"Autumn Clouds"]] / [[2006 shelling of Beit Hanoun|Beit Hanoun shelling]] * 2008:&nbsp;[[2008 breach of the Egypt–Gaza border|Egypt–Gaza border breach]] / [[Operation Hot Winter|"Hot Winter"]] * 2008–2009:&nbsp;[[Gaza War (2008–2009)|Gaza War]] * 2010:&nbsp;[[Gaza flotilla raid]] * 2012:&nbsp;[[March 2012 Gaza–Israel clashes|"Returning Echo"]] / [[2012 Gaza War|"Pillar of Defense"]] * 2014:&nbsp;[[2014 Gaza War|"Protective Edge"]] * 2015:&nbsp;[[Freedom Flotilla III]] * 2018:&nbsp;[[2018–2019 Gaza border protests|Gaza border protests]] / [[November 2018 Gaza–Israel clashes|November clashes]] * 2019:&nbsp;[[May 2019 Gaza–Israel clashes|May clashes]] / [[November 2019 Gaza–Israel clashes|"Black Belt"]] * 2021:&nbsp;[[2021 Israel–Palestine crisis|"Guardian of the Walls"]] * 2022:&nbsp;[[2022 Gaza–Israel clashes|"Breaking Dawn"]] * 2023:&nbsp;[[May 2023 Gaza–Israel clashes|"Shield and Arrow"]] / [[Israel–Hamas war]] }} }} <!---------------------------------------------------------> | abbr4 = Diplomatija | sect4 = Diplomatija / pravo | list4 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup | group1 = Hronologija | list1 = {{#invoke:Navbox|navbox |subgroup |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = 1948–1991. | list1 = * 1948:&nbsp;[[Protjerivanje i bijeg Palestinaca 1948.|Protjerivanje i bijeg Palestinaca]] ** [[Spisak raseljenih gradova i sela tokom palestinskog rata 1947–1949.|raseljeni gradovi i sela]] * 1949:&nbsp;[[Konferencija u Lausanne 1949.|Konferencija u Lausanne]] * 1967–danas:&nbsp;[[Izraelska ilegalna naselja]] ** [[Nasilje izraelskih doseljenika|nasilje doseljenika]] ** [[Međunarodno pravo i izraelska naselja|međunarodno pravo]] | group2 = 1990-e | list2 = * 1981–1982:&nbsp;[[Fahdov plan]] * 1991:&nbsp;[[Madridska konferencija iz 1991.|Madridska konferencija]] * 1993–1995:&nbsp;[[Sporazumi iz Osla]] * 1994:&nbsp;[[Protokol o ekonomskim odnosima|Pariški protokol]] * 1994:&nbsp;[[Sporazum Gaze i Jerihona]] * 1994–danas:&nbsp;[[Sigurnosna pomoć Sjedinjenih Američkih Država Palestinskoj narodnoj samoupravi|Sigurnosna pomoć SAD-a PNA]] * 1997:&nbsp;[[Hebronski sporazum]] * 1998:&nbsp;[[Memorandum iz Wye Rivera]] * 1999:&nbsp;[[Memorandum iz Šarm el Šeikha]] | group3 = 2000-ite | list3 = * 2000:&nbsp;[[Samit u Camp David iz 2000.|Samit u Camp Davidu]] / [[Clintonovi parametri]] * 2001:&nbsp;[[Samit u Tabi]] * 2002:&nbsp;[[Bliskoistočni kvartet|Osnovan Kvartet]] * 2003:&nbsp;[[Mapa puta za mir|Mapa puta]] * 2005:&nbsp;[[Povlačenje Izraela iz Gaze]] * 2005:&nbsp;[[Sporazum o kretanju i pristupu]] * 2006:&nbsp;[[Inicijativa Dolina mira]] * 2007:&nbsp;[[Konferencija u Annapolisu]] * 2009:&nbsp;[[Izraelska kontroverza u Aftonbladetu 2009.|Izraelska kontroverza ''Aftonbladet'']] | group4 = 2010-e | list4 = * 2010–2011:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2010–2011.|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2011:&nbsp;[[Palestine Papers]] * 2013–2014:&nbsp;[[Izraelsko-palestinski mirovni pregovori 2013–2014|Izraelsko-palestinski mirovni pregovori]] * 2023–danas:&nbsp;[[Genocid u Gazi]] }} <!----group2 omitted to preserve alternating list backgrounds----> | group3 = Ujedinjene nacije | list3 = * [[Izrael i Ujedinjene nacije|Izrael i UN]] * [[Palestina i Ujedinjene nacije|Palestina i UN]] * 1947:&nbsp;[[Plan Ujedinjenih nacija za podjelu Palestine|Rezolucija UN 181]] * 1948:&nbsp;[[Rezolucija 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija|Rezolucija GSUN-a 194]] * 1967:&nbsp;[[Rezolucija 242 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija VSUN-a 242]] * Predmeti na MKS-u ** 2004:&nbsp;[[Pravne posljedice izgradnje zida na Okupiranoj palestinskoj teritoriji|Izgradnja zida]] ** 2023–danas:&nbsp;[[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička tužba za genocid]] ** 2024:&nbsp;''[[Nikaragva protiv Njemačke]]'' ** 2023–2024:&nbsp;[[Predmet ICJ-a o izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija|Izraelska okupacija]] }} | abbr5 = Analiza | sect5 = Analiza | list5 = * [[Antipalestinizam]] * [[Poređenja između Izraela i nacističke Njemačke]] * Kritike ** [[Kritika Hamasa]] ** [[Kritika Izraela]] ** [[Izraelska kritika okupacije Palestine|Izraelska kritika okupacije]] * [[Medijsko izvještavanje o izraelsko-palestinskom sukobu|Medijsko izvještavanje]] * [[Rasizam u Izraelu]] * [[Rasizam u državi Palestini|Rasizam u Palestini]] * [[Hronologija anticionizma]] * [["Palestinci nisu postojali"]] }}<noinclude> {{Dokumentacija |sadržaj = ===Collapsible options=== {{collapsible option}} {{collapsible sections option |list=Učesnici, Pojedinci, Hronologija, Diplomatija, Analiza}} }} </noinclude> 9uq26gf94ld7ypk9sfe0plx088te2tb 0 515058 3671822 3671329 2024-12-09T06:08:34Z InternetArchiveBot 118070 Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671822 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog). Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu. == Opšte karakteristike == [[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije. Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''. Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. == ''Mutuum'' == ''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]]. Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini. Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano. Bio je to ''stricti iuris'' ("strogi zakon") – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu. Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. == ''Commodatum'' == ''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar "razumnog vremena" ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice). Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja "više sile" (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema <nowiki><i>Lex Aquilia</i></nowiki>. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova. Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. == ''Depositum'' == ''[[Depositum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema ''furtum usus''. Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' ("prevari"). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, "habanje" je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. == ''Pignus'' == ''Pignus'' ("zalog") je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. == Dodatna literatura == * {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|url=https://archive.org/details/textbookonromanl0000bork|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}} * {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|url=https://archive.org/details/nlsiu.340.54.nic.22476|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}} [[Kategorija:Rimsko pravo]] 3bf4iug4fmxscnum0e9donlc39ptwqb 0 515068 3671646 3671627 2024-12-08T12:07:11Z SeleSele1 164494 3671646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aida Čerkez | slika = | datum_rođenja = 1962. | mjesto_rođenja = Sarajevo | zanimanje = Novinarka, urednica, autorica | godine_aktivnosti = }} '''Aida Čerkez''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] urednica i [[Novinar|novinarka]], koja se bavi izvještavanjem o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovinu]] i [[Balkan]]u za međunarodne medijske organizacije. == Biografija == Rođena je 1962. u [[Sarajevo|Sarajevu]], a odrasla između Sarajeva i [[Njemačka|Njemačke]]. Šefica sarajevskog ureda [[Associated Pressa]] (AP) je postala 1994, dok je Sarajevo bilo pod [[Opsada Sarajeva|opsadom]], bila je odgovorna za izvještavanje AP-a o ratu , te za upravljanje logistikom i sigurnošću.<ref>{{Cite web|url=https://warmfoundation.org/profiles/aida-cerkez/|title=Aida Cerkez|website=warmfoundation.org|language=en-US|access-date=2024-12-08}}</ref> Godine 1995. osvojila je nagradu "Gramling" [[Associated Press]]a za najbolje vođenu medijsku operaciju. Od 2009. zadužena je za planiranje regionalnog televizijskog izvještavanja AP-a. Godine 2005. pridružila se upravnom odboru [[Centar za istraživačko novinarstvo|Centra za istraživačko novinarstvo]] sa sjedištem u Sarajevu, a 2017. postala je urednica u istraživačkoj mreži [[Organized Crime and Corruption Reporting Project]].<ref>{{Cite web|url=https://cin.ba/skupstina/|title=Skupština|last=novinarstvo (CIN)|first=Centar za istraživačko|website=CIN|access-date=2024-12-08}}</ref> Njene reportaže objavljivane su u brojnim medijskim kućama, uključujući [[The New York Times|New York Times]], [[Washington Post]], [[The Guardian]], [[The Independent]], [[Sueddeutsche Zeitung]] . == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://warmfoundation.org/profiles/aida-cerkez/ WARM Fondacija,] {{DEFAULTSORT:Čerkez, Aisa}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9plc83waw33j1s3lmpdr59sni65aulw 0 515081 3671642 3671623 2024-12-08T11:59:57Z SeleSele1 164494 3671642 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija osoba | ime = Jasmina Husanović | slika = | datum_rođenja = 1973. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]] | zanimanje = teoretičarka kulture i politike, PhD. }} '''Jasmina Husanović''' (1973, [[Tuzla]]) je bosanskohercegovačka teoretičarka kulture i politike; doktorica znanosti sa poljem istraživanja posvećenog kulturnoj i političkoj teoriji i praksi sa akcentom na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, kulturu traume, te emancipativnu politiku sa fokusom na presjecišta kulturne produkcije i proizvodnje znanja, kritičkih pedagogija i društvenog aktivizma kroz feminističko-materijalističke perspektive. === Biografija === Rođena je 1973. u [[Tuzla|Tuzli]], u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[SFRJ]]. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]]<ref>[http://www.ff.untz.ba/index.php?page=dr-sc-jasmina-husanovic]</ref> u polju [[Kulturološka antropologija|kulturalnih studija]] i rodnih studija. U Tuzli je završila osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovala je u lokalnim i regionalnim mirovnim i feminističkim mrežama i aktivnostima od devedesetih godina. Na Univerzitetu u Warwicku u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] diplomirala je sa najvišim ocjenama 1999, a na Univerzitetu Aberystwyth u Velikoj Britaniji pohađala je doktorske studije i odbranila doktorsku disertaciju na temu „Recasting Political Community and Emancipatory Politics: Reflections on Bosnia“ 2003. godine, a njena disertacija bila je nominovana za nagradu PSA Best Thesis Award<ref>[https://www.psa.ac.uk/academic-prizes]</ref> Bila je [[Fulbright]] gostujuća istraživačica na Stanford Univerzitetu u SAD u akademskoj 2017/2018, kao i na London School of Economics and Political Science (2009), te vanjska naučna Centra za globalne studije Goldsmiths Univerziteta u Londonu (2019, 2021). Kontinuirano je društveno aktivna kroz rad u brojnim obrazovnim, istraživačkim, umjetničkim i građanskim inicijativama i platformama u lokalnom i međunarodnom kontekstu koju su posvećeni politici jednakosti i solidarnosti i društvenoj pravdi i društvenom dobru. Neke od recentnih su platforme EKOFEM BiH čija je i suosnivačica, kao platforma Radnički univerzitet<ref> [https://ekofembih.ba/file/ekofeminizam-i-drustvena-briga-jasmina-husanovic-mart-2024/2]</ref> gdje piše o ekološkoj i feminističkoj pravdi i kolaborativnom drušvenom aktivizmu danas, čiji je imperativ „borba za dobro svih nas“.<ref>[https://gracija.ba/2024/11/01/jasmina-husanovic-borba-za-dobro-svih-nas/]</ref> ==Izbor iz naučnih radova== * Između trauma, imaginacije i nade: kritički ogledi o kulturnoj produkciji i emancipativnoj politici ([[Beograd]], 2009)<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bih-izmedu-traume-imaginacije-i-nade/39332 </ref> * Culture, Community and Activism in Bosnia and Herzegovina (Tuzla, 2020)<ref>https://www.knjiga.ba/bih-teme/politicke-teme/culture-community-andj-activism-in-bosnia-andj-herzegovina-emancipatory-trajectories-b3627.html </ref> ===Koautorske naučne publikacije=== * Na tragu novih politika: kultura i obrazovanje u Bosni i Hercegovini (Tuzla, 2005) * Društvena pismenost: kultura, ekologija i mediji (Sarajevo, 2020) * Izazovi integriranja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: protiv rodno zasnovanog nasilja (Sarajevo, 2022) * Mainstreaming Gender Equality at Universities in the Balkans: Fighting Gender-Based Violence (Sarajevo, 2023) ===Učešće u međunarodnim znanstvenim projektima === * Cultures of Memory and Emancipatory Politics: Past and Communality in the Post-Yugoslav Space (OSI HESP, 2007-2010), kao akademska direktorica * Bosnian bones, Spanish ghosts: ‘Transitional Justice’ and the Legal Shaping of Memory in Two Modern Conflicts (Goldsmiths/European Research Council, 2009-2013), kao viša naučna savjetnica * Gender of Justice: Prosecution of Sexual Violence in Armed Conflict (Goldsmiths/European Research Council, 2013-2016) kao voditeljica kolaborativnog istraživačkog programa * Care and Infrastructures of Affirmative Affect/Politics of Solidarity in Social Activism/Gende, Evironment and Labour ===Reference=== {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Husanović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački politolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sh1yrd19t71yyjf2zvdaqax47ede6jt 3671644 3671642 2024-12-08T12:00:38Z SeleSele1 164494 3671644 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija osoba | ime = Jasmina Husanović | slika = | datum_rođenja = 1973. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]] | zanimanje = teoretičarka kulture i politike, PhD. }} '''Jasmina Husanović''' (1973, [[Tuzla]]) je bosanskohercegovačka teoretičarka kulture i politike; doktorica znanosti sa poljem istraživanja posvećenog kulturnoj i političkoj teoriji i praksi sa akcentom na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, kulturu traume, te emancipativnu politiku sa fokusom na presjecišta kulturne produkcije i proizvodnje znanja, kritičkih pedagogija i društvenog aktivizma kroz feminističko-materijalističke perspektive. == Biografija == Rođena je 1973. u [[Tuzla|Tuzli]], u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[SFRJ]]. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]]<ref>[http://www.ff.untz.ba/index.php?page=dr-sc-jasmina-husanovic]</ref> u polju [[Kulturološka antropologija|kulturalnih studija]] i rodnih studija. U Tuzli je završila osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovala je u lokalnim i regionalnim mirovnim i feminističkim mrežama i aktivnostima od devedesetih godina. Na Univerzitetu u Warwicku u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] diplomirala je sa najvišim ocjenama 1999, a na Univerzitetu Aberystwyth u Velikoj Britaniji pohađala je doktorske studije i odbranila doktorsku disertaciju na temu „Recasting Political Community and Emancipatory Politics: Reflections on Bosnia“ 2003. godine, a njena disertacija bila je nominovana za nagradu PSA Best Thesis Award<ref>[https://www.psa.ac.uk/academic-prizes]</ref> Bila je [[Fulbright]] gostujuća istraživačica na Stanford Univerzitetu u SAD u akademskoj 2017/2018, kao i na London School of Economics and Political Science (2009), te vanjska naučna Centra za globalne studije Goldsmiths Univerziteta u Londonu (2019, 2021). Kontinuirano je društveno aktivna kroz rad u brojnim obrazovnim, istraživačkim, umjetničkim i građanskim inicijativama i platformama u lokalnom i međunarodnom kontekstu koju su posvećeni politici jednakosti i solidarnosti i društvenoj pravdi i društvenom dobru. Neke od recentnih su platforme EKOFEM BiH čija je i suosnivačica, kao platforma Radnički univerzitet<ref> [https://ekofembih.ba/file/ekofeminizam-i-drustvena-briga-jasmina-husanovic-mart-2024/2]</ref> gdje piše o ekološkoj i feminističkoj pravdi i kolaborativnom drušvenom aktivizmu danas, čiji je imperativ „borba za dobro svih nas“.<ref>[https://gracija.ba/2024/11/01/jasmina-husanovic-borba-za-dobro-svih-nas/]</ref> ==Izbor iz naučnih radova== * Između trauma, imaginacije i nade: kritički ogledi o kulturnoj produkciji i emancipativnoj politici ([[Beograd]], 2009)<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bih-izmedu-traume-imaginacije-i-nade/39332 </ref> * Culture, Community and Activism in Bosnia and Herzegovina (Tuzla, 2020)<ref>https://www.knjiga.ba/bih-teme/politicke-teme/culture-community-andj-activism-in-bosnia-andj-herzegovina-emancipatory-trajectories-b3627.html </ref> ===Koautorske naučne publikacije=== * Na tragu novih politika: kultura i obrazovanje u Bosni i Hercegovini (Tuzla, 2005) * Društvena pismenost: kultura, ekologija i mediji (Sarajevo, 2020) * Izazovi integriranja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: protiv rodno zasnovanog nasilja (Sarajevo, 2022) * Mainstreaming Gender Equality at Universities in the Balkans: Fighting Gender-Based Violence (Sarajevo, 2023) ===Učešće u međunarodnim znanstvenim projektima === * Cultures of Memory and Emancipatory Politics: Past and Communality in the Post-Yugoslav Space (OSI HESP, 2007-2010), kao akademska direktorica * Bosnian bones, Spanish ghosts: ‘Transitional Justice’ and the Legal Shaping of Memory in Two Modern Conflicts (Goldsmiths/European Research Council, 2009-2013), kao viša naučna savjetnica * Gender of Justice: Prosecution of Sexual Violence in Armed Conflict (Goldsmiths/European Research Council, 2013-2016) kao voditeljica kolaborativnog istraživačkog programa * Care and Infrastructures of Affirmative Affect/Politics of Solidarity in Social Activism/Gende, Evironment and Labour ===Reference=== {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Husanović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački politolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] glv8vybz2lbgd3xvqcwbvjs3488b589 3671844 3671644 2024-12-09T08:35:29Z SeleSele1 164494 unesena fotografija 3671844 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija osoba | ime = Jasmina Husanović | slika = Jasmina Husanovic photo.jpg | datum_rođenja = 1973. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]] | zanimanje = teoretičarka kulture i politike, PhD. }} '''Jasmina Husanović''' (1973, [[Tuzla]]) je bosanskohercegovačka teoretičarka kulture i politike; doktorica znanosti sa poljem istraživanja posvećenog kulturnoj i političkoj teoriji i praksi sa akcentom na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, kulturu traume, te emancipativnu politiku sa fokusom na presjecišta kulturne produkcije i proizvodnje znanja, kritičkih pedagogija i društvenog aktivizma kroz feminističko-materijalističke perspektive. == Biografija == Rođena je 1973. u [[Tuzla|Tuzli]], u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[SFRJ]]. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]]<ref>[http://www.ff.untz.ba/index.php?page=dr-sc-jasmina-husanovic]</ref> u polju [[Kulturološka antropologija|kulturalnih studija]] i rodnih studija. U Tuzli je završila osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovala je u lokalnim i regionalnim mirovnim i feminističkim mrežama i aktivnostima od devedesetih godina. Na Univerzitetu u Warwicku u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] diplomirala je sa najvišim ocjenama 1999, a na Univerzitetu Aberystwyth u Velikoj Britaniji pohađala je doktorske studije i odbranila doktorsku disertaciju na temu „Recasting Political Community and Emancipatory Politics: Reflections on Bosnia“ 2003. godine, a njena disertacija bila je nominovana za nagradu PSA Best Thesis Award<ref>[https://www.psa.ac.uk/academic-prizes]</ref> Bila je [[Fulbright]] gostujuća istraživačica na Stanford Univerzitetu u SAD u akademskoj 2017/2018, kao i na London School of Economics and Political Science (2009), te vanjska naučna Centra za globalne studije Goldsmiths Univerziteta u Londonu (2019, 2021). Kontinuirano je društveno aktivna kroz rad u brojnim obrazovnim, istraživačkim, umjetničkim i građanskim inicijativama i platformama u lokalnom i međunarodnom kontekstu koju su posvećeni politici jednakosti i solidarnosti i društvenoj pravdi i društvenom dobru. Neke od recentnih su platforme EKOFEM BiH čija je i suosnivačica, kao platforma Radnički univerzitet<ref> [https://ekofembih.ba/file/ekofeminizam-i-drustvena-briga-jasmina-husanovic-mart-2024/2]</ref> gdje piše o ekološkoj i feminističkoj pravdi i kolaborativnom drušvenom aktivizmu danas, čiji je imperativ „borba za dobro svih nas“.<ref>[https://gracija.ba/2024/11/01/jasmina-husanovic-borba-za-dobro-svih-nas/]</ref> ==Izbor iz naučnih radova== * Između trauma, imaginacije i nade: kritički ogledi o kulturnoj produkciji i emancipativnoj politici ([[Beograd]], 2009)<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bih-izmedu-traume-imaginacije-i-nade/39332 </ref> * Culture, Community and Activism in Bosnia and Herzegovina (Tuzla, 2020)<ref>https://www.knjiga.ba/bih-teme/politicke-teme/culture-community-andj-activism-in-bosnia-andj-herzegovina-emancipatory-trajectories-b3627.html </ref> ===Koautorske naučne publikacije=== * Na tragu novih politika: kultura i obrazovanje u Bosni i Hercegovini (Tuzla, 2005) * Društvena pismenost: kultura, ekologija i mediji (Sarajevo, 2020) * Izazovi integriranja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: protiv rodno zasnovanog nasilja (Sarajevo, 2022) * Mainstreaming Gender Equality at Universities in the Balkans: Fighting Gender-Based Violence (Sarajevo, 2023) ===Učešće u međunarodnim znanstvenim projektima === * Cultures of Memory and Emancipatory Politics: Past and Communality in the Post-Yugoslav Space (OSI HESP, 2007-2010), kao akademska direktorica * Bosnian bones, Spanish ghosts: ‘Transitional Justice’ and the Legal Shaping of Memory in Two Modern Conflicts (Goldsmiths/European Research Council, 2009-2013), kao viša naučna savjetnica * Gender of Justice: Prosecution of Sexual Violence in Armed Conflict (Goldsmiths/European Research Council, 2013-2016) kao voditeljica kolaborativnog istraživačkog programa * Care and Infrastructures of Affirmative Affect/Politics of Solidarity in Social Activism/Gende, Evironment and Labour ===Reference=== {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Husanović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački politolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] o0iu0b88uvm2dzaeqm2gob1sekttdvf 3671854 3671844 2024-12-09T09:08:57Z Panasko 146730 razne izmjene, pretvaranje golih linkova u referencama u pune reference, interwiki 3671854 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Infokutija osoba | ime = Jasmina Husanović | slika = Jasmina Husanovic photo.jpg | datum_rođenja = 1973. | mjesto_rođenja = [[Tuzla]] | zanimanje = teoretičarka kulture i politike, PhD. }} '''Jasmina Husanović''' (1973, [[Tuzla]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] teoretičarka kulture i politike; doktorica nauka sa poljem istraživanja posvećenog kulturnoj i političkoj teoriji i praksi sa akcentom na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, kulturu traume, te emancipativnu politiku sa fokusom na presjecišta kulturne produkcije i proizvodnje znanja, kritičkih pedagogija i društvenog aktivizma kroz feminističko-materijalističke perspektive. == Biografija == Rođena je 1973. u [[Tuzla|Tuzli]], u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]]<ref>{{Cite web|url=http://www.ff.untz.ba/index.php?page=dr-sc-jasmina-husanovic|title=Filozofski fakultet - Dr. sc. Jasmina Husanović|website=www.ff.untz.ba|access-date=2024-12-09}}</ref> u polju [[Kulturološka antropologija|kulturalnih studija]] i rodnih studija. U Tuzli je završila osnovnu školu i gimnaziju. Učestvovala je u lokalnim i regionalnim mirovnim i feminističkim mrežama i aktivnostima od devedesetih godina. Na [[Univerzitet u Warwicku|Univerzitetu u Warwicku]] u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] diplomirala je sa najvišim ocjenama 1999, a na [[Univerzitet Aberystwyth|Univerzitetu Aberystwyth]] u Velikoj Britaniji pohađala je doktorske studije i odbranila doktorsku disertaciju na temu "Recasting Political Community and Emancipatory Politics: Reflections on Bosnia" 2003, a njena disertacija bila je nominovana za nagradu PSA Best Thesis Award<ref>{{Cite web|url=https://www.psa.ac.uk/academic-prizes|title=Academic Prizes {{!}} The Political Studies Association (PSA)|website=Academic Prizes {{!}} The Political Studies Association (PSA)|language=|access-date=2024-12-09}}</ref> Bila je [[Fulbright]] gostujuća istraživačica na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u akademskoj 2017/2018, kao i na [[London School of Economics and Political Science]] (2009), te vanjska naučna Centra za globalne studije Goldsmiths Univerziteta u Londonu (2019, 2021). Kontinuirano je društveno aktivna kroz rad u brojnim obrazovnim, istraživačkim, umjetničkim i građanskim inicijativama i platformama u lokalnom i međunarodnom kontekstu koju su posvećeni politici jednakosti i solidarnosti i društvenoj pravdi i društvenom dobru. Neke od recentnih su platforme [[EKOFEM BiH]] čija je i suosnivačica, kao platforma Radnički univerzitet<ref> {{Cite web|url=https://ekofembih.ba/file/ekofeminizam-i-drustvena-briga-jasmina-husanovic-mart-2024/2|title=Ekofeminizam i društvena briga:o aktivističkim potencijalima i prilikama u Bosni i Hercegovini|date=31. 3. 2024|website=ekofembih.ba|access-date=9. 12. 2024}}</ref> gdje piše o ekološkoj i feminističkoj pravdi i kolaborativnom drušvenom aktivizmu danas, čiji je imperativ "borba za dobro svih nas".<ref>{{Cite web|url=https://gracija.ba/2024/11/01/jasmina-husanovic-borba-za-dobro-svih-nas/|title=JASMINA HUSANOVIĆ: Borba za dobro svih nas|last=admensur|date=2024-11-01|website=Gracija|access-date=2024-12-09}}</ref> ==Izbor iz naučnih radova== * Između trauma, imaginacije i nade: kritički ogledi o kulturnoj produkciji i emancipativnoj politici ([[Beograd]], 2009)<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bih-izmedu-traume-imaginacije-i-nade/39332 </ref> * Culture, Community and Activism in Bosnia and Herzegovina (Tuzla, 2020)<ref>https://www.knjiga.ba/bih-teme/politicke-teme/culture-community-andj-activism-in-bosnia-andj-herzegovina-emancipatory-trajectories-b3627.html </ref> ===Koautorske naučne publikacije=== * Na tragu novih politika: kultura i obrazovanje u Bosni i Hercegovini (Tuzla, 2005) * Društvena pismenost: kultura, ekologija i mediji (Sarajevo, 2020) * Izazovi integriranja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: protiv rodno zasnovanog nasilja (Sarajevo, 2022) * Mainstreaming Gender Equality at Universities in the Balkans: Fighting Gender-Based Violence (Sarajevo, 2023) ===Učešće u međunarodnim znanstvenim projektima === * Cultures of Memory and Emancipatory Politics: Past and Communality in the Post-Yugoslav Space (OSI HESP, 2007-2010), kao akademska direktorica * Bosnian bones, Spanish ghosts: ‘Transitional Justice’ and the Legal Shaping of Memory in Two Modern Conflicts (Goldsmiths/European Research Council, 2009-2013), kao viša naučna savjetnica * Gender of Justice: Prosecution of Sexual Violence in Armed Conflict (Goldsmiths/European Research Council, 2013-2016) kao voditeljica kolaborativnog istraživačkog programa * Care and Infrastructures of Affirmative Affect/Politics of Solidarity in Social Activism/Gende, Evironment and Labour == Reference == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Husanović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački politolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke feministkinje]] fkaqq3mtpadvhnhvgmhdv1ju7jbmcbb 0 515085 3671641 3671637 2024-12-08T11:59:04Z 109.163.175.154 bolje 3671641 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Štapići (instrument)}} [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; {{Abbr|ang.|anglicizno}}: '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja muzičkoga izraza odnosno tona.<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} {{Zamijeni|{{Convert|{{#expr:3/8}}|in|cm|abbr=on|order=flip}}|.|,}}; {{Nowrap|dužina/duljina}} cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Instrument je dobio naziv eponimno ({{Ill|Mark Stevens|en|Mark Stevens (percussionist)}}, 1967. godine, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je {{Ill|Emil Richards|en}} nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja zvuka.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] k12jo95j0o81p7ngwyitbq6uyoowsvj 3671645 3671641 2024-12-08T12:03:28Z 109.163.175.154 3671645 wikitext text/x-wiki <!--{{Preusmjerenje|Štapići (instrument)||Štapići (čvor)}}--> [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; {{Abbr|ang.|anglicizno}}: '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja muzičkoga izraza odnosno tona.<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} {{Zamijeni|{{Convert|{{#expr:3/8}}|in|cm|abbr=on|order=flip}}|.|,}}; {{Nowrap|dužina/duljina}} cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Instrument je dobio naziv eponimno ({{Ill|Mark Stevens|en|Mark Stevens (percussionist)}}, 1967. godine, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je {{Ill|Emil Richards|en}} nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja zvuka.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] os67lyztbzrhu33qmm2upazftj118ho 3671654 3671645 2024-12-08T13:05:42Z Nerko65 55647 3671654 wikitext text/x-wiki <!--{{Preusmjerenje|Štapići (instrument)||Štapići (čvor)}}--> [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; {{Abbr|ang.|anglicizno}}: '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkoga]] izraza odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} {{Zamijeni|{{Convert|{{#expr:3/8}}|in|cm|abbr=on|order=flip}}|.|,}}; {{Nowrap|dužina/duljina}} cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv eponimno ({{Ill|Mark Stevens|en|Mark Stevens (percussionist)}}, 1967. godine, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je {{Ill|Emil Richards|en}} nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] cb5mbdyzmhwwg06nmtjv2aaet98ybwh 3671678 3671654 2024-12-08T14:53:56Z AnToni 2325 3671678 wikitext text/x-wiki [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkoga]] izraza odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} {{Zamijeni|{{Convert|{{#expr:3/8}}|in|cm|abbr=on|order=flip}}|.|,}}; {{Nowrap|dužina/duljina}} cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv eponimno [[Mark Stevens]], 1967, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je [[Emil Richards)] nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] 1263gdiq1sksuy1v4tqbwta2pow3wof 3671683 3671678 2024-12-08T15:05:59Z AnToni 2325 3671683 wikitext text/x-wiki [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkoga]] izraza odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika 0,95 cm dužina cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv eponimno [[Mark Stevens]], 1967, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je <nowiki>[[Emil Richards]]</nowiki> nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] cxp60l8ro72x3oy84s9da45nyycleng 3671684 3671683 2024-12-08T15:06:58Z AnToni 2325 3671684 wikitext text/x-wiki [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkoga]] izraza odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika 0,95 cm dužina cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glisandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv eponimno [[Mark Stevens]], 1967, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je [[Emil Richards]] nazvao instrument po Stevensu).<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] 1nt8z1cytssm6s4nlo2t8cmn7yxzmlf 3671686 3671684 2024-12-08T15:10:56Z AnToni 2325 3671686 wikitext text/x-wiki [[File:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|right|thumb|[[Meinl Percussion|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''', '''''Markovi štapići''''') je [[Udarački instrument|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkoga]] izraza odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindara), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Materijal od kojega se instrument izrađuje je [[Aluminij|aluminij]] (ili [[Mesing|mesing]]); cilindar je prečnika 0,95 cm dužina cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glissando|glissandoa]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnoga cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastoga zvona]], podvrsta kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv eponimno [[Mark Stevens]], 1967, izumio je instrument; nije osmislio naziv, pa je [[Emil Richards]] nazvao instrument po Stevensu.<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su dva različita instrumenta, a razlikuju se po načinu izrade i načinu davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Orgulje]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] 8ool5fn2jetnmutkqz130f7h1k9qa3d 3671723 3671686 2024-12-08T15:41:30Z KWiki 9400 3671723 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|desno|mini|[[Meinlova udaraljka|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') jest [[Udaraljke|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkog]] izraza, odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Instrument se izrađuje od [[aluminij]]a (ili [[mesing]]a); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} {{Zamijeni|{{Convert|{{#expr:3/8}}|in|cm|abbr=on|order=flip}}|.|,}}; {{Nowrap|dužina/duljina}} cilindara je ravnomjerno različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glisando|glisanda]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnog cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastog zvona]], podvrste kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv po [[Mark Stevens (udaraljkaš)|Marku Stevensu]], koji ga je izumio 1967, ali ne i naziv, pa je [[Emil Richards]] nazvao instrument po Stevensu.<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su različiti instrumenti, a razlikuju se po načinu izrade i davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] 50sjoj2n74lc3ofubc4k53m6chvky80 3671724 3671723 2024-12-08T15:42:19Z KWiki 9400 3671724 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|desno|mini|[[Meinlova udaraljka|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') jest [[Udaraljke|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkog]] izraza, odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Instrument se izrađuje od [[aluminij]]a (ili [[mesing]]a); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} 0,95 cm; dužina cilindara ravnomjerno je različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glisando|glisanda]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnog cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastog zvona]], podvrste kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=35|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv po [[Mark Stevens (udaraljkaš)|Marku Stevensu]], koji ga je izumio 1967, ali ne i naziv, pa je [[Emil Richards]] nazvao instrument po Stevensu.<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su različiti instrumenti, a razlikuju se po načinu izrade i davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] o544opc09btfllp0ysp2p9gv775r4nc 3671810 3671724 2024-12-09T04:33:14Z InternetArchiveBot 118070 Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20241208)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3671810 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Meinl_CH-12_Chimes.jpg|desno|mini|[[Meinlova udaraljka|Meinl]]; 12 polufiksiranih elemenata|241x241px]] '''Kortinilja''' ({{Abbr|izv.|izvorno}}: ''{{Jezik|es|cortinilla}}''; '''''Markovi štapići''''') jest [[Udaraljke|udaraljka]] primarne svrhe obojavanja [[Muzika|muzičkog]] izraza, odnosno [[Ton (muzika)|tona]].<ref>{{Cite book|last=Libin|first=Laurence|title=The Grove Dictionary of Musical Instruments|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2015|isbn=978-0-19-974339-1|edition=II|chapter=Mark tree|doi=10.1093/acref/9780199743391.001.0001}}</ref> Čini ga tuce manjih stakličastih štapića (cilindar), koji vise ispod gornje osnove, pri čemu je dodatni sličan štapić u ruci svirača. Instrument se izrađuje od [[aluminij]]a (ili [[mesing]]a); cilindar je prečnika {{Abbr|cca|cirka}} 0,95 cm; dužina cilindara ravnomjerno je različita (nepravilni trapez omogućava visinu ili opadanje [[Glisando|glisanda]]). Instrument se može svirati i samim prstom umjesto dodatnog cilindra. Skuplji modeli imaju poseban dodatak. Za razliku od [[Cjevasto zvono|cjevastog zvona]], podvrste kortinilje, ne dobija se definitivan tonski vrh.<ref>{{Cite book|last=Holland|first=James|author-link=:en:James Holland (percussionist)|title=Practical Percussion: A Guide to the Instruments and Their Sources|url=https://archive.org/details/practicalpercuss0000holl_u4f2|publisher=Scarecrow Press|year=2005|isbn=978-1-4616-7063-6|edition=rev.|pages=[https://archive.org/details/practicalpercuss0000holl_u4f2/page/n46 35]|chapter=Mark tree|oclc=681550519}}</ref><ref>{{Cite book|last=Beck|first=John H.|author-link=:en:John H. Beck|title=Encyclopedia of Percussion|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-0-415971-23-2|edition=II|pages=55|chapter=Mark tree|oclc=939052116}}</ref> Ovaj [[muzički instrument]] dobio je naziv po [[Mark Stevens (udaraljkaš)|Marku Stevensu]], koji ga je izumio 1967, ali ne i naziv, pa je [[Emil Richards]] nazvao instrument po Stevensu.<ref>{{Cite book|last=Strain|first=James Allen|url=|title=A Dictionary for the Modern Percussionist and Drummer|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|year=2017|isbn=978-0-8108-8693-3|page=118|chapter=Mark Tree|oclc=974035735|quote=}}</ref> Markovi štapići kolokvijalno se zovu ''podveska'', posebno za moderni repertoar; štapići i podveska su različiti instrumenti, a razlikuju se po načinu izrade i davanja [[zvuk]]a.<ref>{{Cite book|last=Solomon|first=Samuel Z.|title=How to Write for Percussion: A Comprehensive Guide to Percussion Composition|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-992035-8|edition=II|pages=166–170|chapter=Metal Wind Chimes, Mark Tree, Bell Tree|oclc=936117814}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mark trees}} {{Muzički instrumenti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Udarački instrumenti]] iq67q002ykirg1yesr4uvyc4a1jqg0q 4 515089 3671647 2024-12-08T12:11:41Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Igralište}} 3671647 wikitext text/x-wiki {{Igralište}} bcerxeb7aqqluno9skgxdyh9ec2uq0l 1 515090 3671648 2024-12-08T12:11:47Z 109.163.175.154 Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{prevedeno|en|Mark tree|verzija=1253403076|unesena_verzija=3671645}} 3671648 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{prevedeno|en|Mark tree|verzija=1253403076|unesena_verzija=3671645}} dxmm7jyjo4rt89bllb35bcboe5hbiis 0 515091 3671650 2024-12-08T12:16:26Z Bakir123 110053 Bakir123 premjestio je stranicu [[Bešar el-Esed]] na [[Bashar al-Assad]]: Uobičajen naziv 3671650 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bashar al-Assad]] 3ykznpuhd6bw603r0dzffq69la0wfcr 1 515092 3671652 2024-12-08T12:16:27Z Bakir123 110053 Bakir123 premjestio je stranicu [[Razgovor:Bešar el-Esed]] na [[Razgovor:Bashar al-Assad]]: Uobičajen naziv 3671652 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Bashar al-Assad]] rehd1lm05yox2lq77ja1hn58200btrw 3 515093 3671770 2024-12-08T22:44:07Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3671770 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 515094 3671834 2024-12-09T07:56:31Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Svetozar Zimonjić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1928. | mjesto_rođenja = [[Avtovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|||1928||}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Profesor]] i [[akademik]] | godi... 3671834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Svetozar Zimonjić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1928. | mjesto_rođenja = [[Avtovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|||1928||}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Profesor]] i [[akademik]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Svetozar Zimonjić''' (1928-1999.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor elektrotehnike i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/predsjednici-anubih-od-1966/|title=Predsjednici ANUBiH od 1966- – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=2024-12-09}}</ref> == Biografija == Rođen je 1928. u [[Avtovac|Avtovcu]] kod [[Gacko|Gacka]]. Osnovno obrazovanje je stekao u [[Mostar]]u, a srednje u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje studij elektrotehnike na Politehničkom institutu u [[Jekaterinburg|Sverdlovsku]] koji završava na [[Elektrotehnički fakultet u Beogradu|Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu]] početkom 1953. Doktorirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 1971.<ref name=":0" /> Prvih šest godina karijere radio je na projektovanju i izgradnji kombinata crne metalurgije u [[Ilijaš]]u, te 1959. se zapošljava u [[Energoinvest]]u. Paralelno sa radom u privredi, zaposlen je na fakultetu, te je 1959. izabran za docenta na [[Tehnološki fakultet u Tuzli|Tehnološkom fakultetu u Tuzli]] gdje i predaje, a 1962. godine prelazi na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]] gdje radi kao vanredni profesor od 1967, a redovni od 1972. U Energoinvestu je vodio projektni biro za automatiku, direktor Istraživačko razvojnog centra za automatiku (IRCA), čiji je i osnivač i, kao koordinator Oblasti upravljačkih postrojenja. Bio je član Republičkog, a zatim Saveznog savjeta za naučni rad, te član više stručnih tijela. [[Rat u Bosni i Hercegovini]] je proveo na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 1973, a za redovnog 1978. Od 1981. do 1990. je bio [[Spisak akademika ANUBiH|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je član [[Ruska akademije nauka|Ruske akademije nauka]]. Naučna istraživanja vršio je u teoriji optimalnih rješenja i oblasti slabo strukturiranih sistema. == Djela == Objavio je veći broj naučnoistraživačkih radova, među kojima su: * Analitička aproksimacija prenosa kašnjenja sa agregatnim regulatorima, * Pristup sintezi nekih optimalnih sistema, * O jednom pristupu sintezi sistema sa promjenljivom strukturom, * Jedna strukturna varijanta (SPS), * Generalizacija frekventnih metoda, * Gradijentni osnov simpleksne metode. == Nagrade == * Nagrada AVNOJ-a, * Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, * Orden rada sa zlatnim vijencem. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zimonjić, Svetozar}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Avtovac]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi Ruske akademije nauka]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori elektrotehnike]] c4eh2dcbinvcbbd40unqt7mrmkkmh0k 0 515095 3671840 2024-12-09T08:24:38Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Muris Čičić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1949. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Profesor]] i [[akademik]] | godine_aktivnosti = | poznat_po... 3671840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Muris Čičić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1949. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Profesor]] i [[akademik]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Muris Čičić''' (31. juli 1949.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor ekonomije i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ama.ba/index.php/ama/muris-cicic|title=Muris Čičić, PhD {{!}} Acta Medica Academica|website=ama.ba|access-date=2024-12-09}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/muris-cicic-novi-predsjednik-akademije-nauka-i-umjetnosti-bih-610474|title=Oslobođenje - Muris Čičić novi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH|date=2020-12-07|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=2024-12-09}}</ref> == Biografija == Rođen je 1949. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]] 1973, gdje je magistrirao 1978. Doktorirao je marketing na istom fakultetu 1986. Na Institutu za organizaciju i ekonomiku u Sarajevu je radio u periodu od 1973. do 1988. Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je radio kao asistent 1981-1982. U periodu 1987. do 1990 vodio je UPI Institut za istraživanje i razvoj u Sarajevu. U periodu od 1991. do 1998. bio je profesor na Univerzitetu u Wollongongu, Australija. Od 1997. do 2017.  radio je kao profesor na ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetima Marketing menadžment, Marketing, Ponašanje potrošača i marketing komuniciranje. Bio je dekan [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]] u periodu 2004–2008, te predsjednik [[Ekonomski savjet Vijeća ministara BiH|Ekonomskog savjeta Vijeća ministara BiH]].<ref name=":0" /> Autor ili koautor je više od 140 stručnih i naučnih radova, te sljedećih udžbenika: ''Marketing okruženje,'' ''Ponašanje potrošača i proces odlučivanja u kupovini'', ''Tržište potrošača'', ''ponašanje potrošača i proces odlučivanja o kupovini'', ''Direktni marketing'', ''Marketing komuniciranja: ekonomska propaganda, unapređenje, odnosi s javnošću, lična prodaja, direktni marketing''.<ref name=":0" /> Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2008, a redovnog 2012. Predsjednik je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2020.<ref name=":1" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čičić, Muris }} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]] 3rpnaacn5cr15q3z1ur6bay8axubuxo 2 515096 3671849 2024-12-09T08:54:12Z NejraHa 164170 NejraHa premjestio je stranicu [[Korisnik:NejraHa/igralište]] na [[Korisnik:Sana Salahović]] 3671849 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Sana Salahović]] l6airy4e655kqoqs0a4jw4ttvfzuig2 2 515097 3671852 2024-12-09T08:58:18Z NejraHa 164170 NejraHa premjestio je stranicu [[Korisnik:Sana Salahović]] na [[Wikipedia:Sana Salahović]] 3671852 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedia:Sana Salahović]] 5nsaq89ooq4a9qidjncbvthiwmuo057 0 515098 3671860 2024-12-09T11:10:56Z Cocco Loco 164169 Novi unos 3671860 wikitext text/x-wiki == Margita Čondrić == Margita Čondrić (1915) je bila predsjednica BiH [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] na području [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Bratunac|Bratunca]] i tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vodila je bolnicu za oboljele od [[Tifus|tifusa]]. Bila je prva žena na području Srebrenice i Bratunca koja je završila kurs za babicu i posvetila je svoj život pomaganju zajednice. Radila je na zdravstvenom podučavanju i opismenjavanju stanovništva. == Rane godine == Margita Čondrić je rođena u [[Tuzla|Tuzli]] 1915, ali je radila i živjela na području [[Srebrenica|Srebrenice]] i[[Bratunac|Bratunca]]<ref name=":0">{{Cite book|last=Bošnjak; Gavrić|first=Emina; Saša|title=Zabilježene - Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku Drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje|publisher=Sarajevski otvoreni centar.|year=2015, Pristupljeno 8.12.2024.|location=Sarajevo}}</ref>. Rođena je u radničkoj porodici i kćerka je glavnog majstora [[:sr:Рудник_Сасе_-_Сребреница|srebreničkog rudnika Sase]]. Završila je kurs za babice i na području [[Bratunac|Bratunca]] i [[Srebrenica|Srebrenice]] bila je među prvim ženama koje su pomagale stanovništvu u zdravstvenom opismenjavanju i higijeni. Bila je supruga prvog komandanta Bratunca Alojza Čondrića, nosioca [[Orden zasluga za narod|Ordena zasluga za narod]].<ref>{{Cite book|last=Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,|first=Gorica, Jasmina, Selma|title=100 žena 100 ulica po ženama. Leksikon o ženama koje su pomjerile granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini.|publisher=ForumZFD, Fondacija „Lara“ Bijeljina i Udruženje “HO HORIZONTI” Tuzl.|year=2021, Pristupljeno 8.12.2024.|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla}}</ref> == Antifašistička borba == Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Margita Čondrić je bila predsjednica Antifašističkog fronta žena u Srebrenici i Bratuncu. Članice Antifašističkog fronta žena su dale ogroman doprinos u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkoj borbi]] i oslobođenju Jugoslavije. Neke od njihovih glavnih aktivnosti su bile i zdravstveno poučavanje i opismenjavanje stanovništva s obzirom na to da su nehigijenske navike i stari običaji dovodili do velike smrtnosti stanovništva. Margiti je tokom Drugog svjetskog rata bila povjerena bolnica sa oboljelim od tifusa koja je privremeno bila smještena u kući [[:sr:Vasa_Popović|Vase Popovića]]. Brinula je o pacijentima u bolnici i pripremala im tople obroke i napitke. Obilazila je i izbjeglice u najširem području Bratunca, noseći im pomoć.<ref name=":0" /> Zbog nestašice osnovnih lijekova, Margita je, zajedno sa drugim aktivistkinjama, skupljala ljekovito bilje u Bratuncu. Davala je savjete stanovništvu i drugim aktivistkinjama kako i kada da se bilje bere, kako se suši i koristi. == Rad nakon Drugog svjetskog rata == Margita je nakon Drugog svjetskog rata nastavila da pomaže stanovništvu u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Bratunac|Bratuncu]]. Zajedno sa drugim aktivistkinjama pomogla je da se se izgradi dom u čijem je sklopu bio bioskop, kao i zgrada starog hotela. Tokom 1950. učestvovala je u prikupljanju hrane za stanovnike udaljenih sela. Nakon što je njen muž preminuo od povreda zadobijenih u nesreći prilikom dostave hrane u selo Fakovići, ostala je sama sa djecom i nastavila da radi za zajednicu.<ref name=":0" /> == Reference == 1. Zabilježene: Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Sarajevski otvoreni centar. Pristupljeno 8.12.2024. 2. 100 žena 100 ulica po ženama. Leksikon o ženama koje su pomjerile granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. ForumZFD, Fondacija „Lara“ Bijeljina i Udruženje “HO HORIZONTI” Tuzl. Pristupljeno 8.12.2024. 3. UPS Media (25.3.2018). Znameniti sugrađani: Margita Čondrić, prva babica u Srebrenici i Bratuncu. Pristupljeno 8.12.2024. jbpcfczpnm6l5ihvg6xmrm4f6b8fuc9 3671862 3671860 2024-12-09T11:14:51Z Cocco Loco 164169 /* Reference */ 3671862 wikitext text/x-wiki == Margita Čondrić == Margita Čondrić (1915) je bila predsjednica BiH [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] na području [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Bratunac|Bratunca]] i tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vodila je bolnicu za oboljele od [[Tifus|tifusa]]. Bila je prva žena na području Srebrenice i Bratunca koja je završila kurs za babicu i posvetila je svoj život pomaganju zajednice. Radila je na zdravstvenom podučavanju i opismenjavanju stanovništva. == Rane godine == Margita Čondrić je rođena u [[Tuzla|Tuzli]] 1915, ali je radila i živjela na području [[Srebrenica|Srebrenice]] i[[Bratunac|Bratunca]]<ref name=":0">{{Cite book|last=Bošnjak; Gavrić|first=Emina; Saša|title=Zabilježene - Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku Drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje|publisher=Sarajevski otvoreni centar.|year=2015, Pristupljeno 8.12.2024.|location=Sarajevo}}</ref>. Rođena je u radničkoj porodici i kćerka je glavnog majstora [[:sr:Рудник_Сасе_-_Сребреница|srebreničkog rudnika Sase]]. Završila je kurs za babice i na području [[Bratunac|Bratunca]] i [[Srebrenica|Srebrenice]] bila je među prvim ženama koje su pomagale stanovništvu u zdravstvenom opismenjavanju i higijeni. Bila je supruga prvog komandanta Bratunca Alojza Čondrića, nosioca [[Orden zasluga za narod|Ordena zasluga za narod]].<ref>{{Cite book|last=Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,|first=Gorica, Jasmina, Selma|title=100 žena 100 ulica po ženama. Leksikon o ženama koje su pomjerile granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini.|publisher=ForumZFD, Fondacija „Lara“ Bijeljina i Udruženje “HO HORIZONTI” Tuzl.|year=2021, Pristupljeno 8.12.2024.|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla}}</ref> == Antifašistička borba == Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Margita Čondrić je bila predsjednica Antifašističkog fronta žena u Srebrenici i Bratuncu. Članice Antifašističkog fronta žena su dale ogroman doprinos u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačkoj borbi]] i oslobođenju Jugoslavije. Neke od njihovih glavnih aktivnosti su bile i zdravstveno poučavanje i opismenjavanje stanovništva s obzirom na to da su nehigijenske navike i stari običaji dovodili do velike smrtnosti stanovništva. Margiti je tokom Drugog svjetskog rata bila povjerena bolnica sa oboljelim od tifusa koja je privremeno bila smještena u kući [[:sr:Vasa_Popović|Vase Popovića]]. Brinula je o pacijentima u bolnici i pripremala im tople obroke i napitke. Obilazila je i izbjeglice u najširem području Bratunca, noseći im pomoć.<ref name=":0" /> Zbog nestašice osnovnih lijekova, Margita je, zajedno sa drugim aktivistkinjama, skupljala ljekovito bilje u Bratuncu. Davala je savjete stanovništvu i drugim aktivistkinjama kako i kada da se bilje bere, kako se suši i koristi.<ref>{{Cite web|url=https://www.upsmedia.ba/vijesti/znameniti-sugradani-margita-condric-prva-babica-u-srebrenici-i-bratuncu|title=Znameniti sugrađani: Margita Čondrić, prva babica u Srebrenici i Bratuncu.|date=25.03.2018|website=UPS Media|access-date=Pristupljeno 8.12.2024.}}</ref> == Rad nakon Drugog svjetskog rata == Margita je nakon Drugog svjetskog rata nastavila da pomaže stanovništvu u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Bratunac|Bratuncu]]. Zajedno sa drugim aktivistkinjama pomogla je da se se izgradi dom u čijem je sklopu bio bioskop, kao i zgrada starog hotela. Tokom 1950. učestvovala je u prikupljanju hrane za stanovnike udaljenih sela. Nakon što je njen muž preminuo od povreda zadobijenih u nesreći prilikom dostave hrane u selo Fakovići, ostala je sama sa djecom i nastavila da radi za zajednicu.<ref name=":0" /> == Reference == 61jugv6s7dg0d774fyxis1ogk8u6hpy