Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.44.0-wmf.8 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic 0 853 3674319 3666319 2024-12-18T17:16:30Z AnToni 2325 3674319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Livno | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Livno | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/2 | image1 = Panorama Livna-0174.jpg | image2 = King Tomislav Square in Livno.jpg | image3 = Crkva Svih svetih, Livno.jpg | image4 = Džamija i sahat-kula, Livno00529.JPG | image5 = Begluk area in Livno.jpg | image6 = Livno wild horses (1).jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Livno | slika_zastava = Flag_of_Livno.gif | zastava_alt = | slika_grb = Livno Wappen.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Livno.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Livno u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|49|39.5|N|17|00|13.2|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton 10]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Darko Čondrić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/106/0|title=Lokalni izbori 2024 - Livno|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 24.19 | površina_grada = 988.65 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = 722 | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 7927 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 34133 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 80101 | pozivni_broj = (+387) 34 | matični_broj_naselja = 130486<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10588 | veb-sajt = {{URL|http://www.livno.ba/}} | fusnote = }} '''Livno''' (stariji nazivi: ''[[Hlivno]]'',<ref name=Fine>John Van Antwerp Fine, ''When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans'', University of Michigan Press, 2006.</ref><ref name=Vego>Marko Vego, ''Naselja bosanske srednjevjekovne države'', Svetlost, 1957.</ref><ref name="Klaić">Vjekoslav Klaić, ''Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347'', Naklada "Matice hrvatske", 1897.</ref> ''Hlijevno''<ref name="Klaić"/><ref name=Klaić-Goldstein>Nada Klaić, Ivo Goldstein; ''Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g''; Grafički zavod Hrvatske, 1989.</ref><ref name=Zemaljski>Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini '', University of Michigan Press, 2006.</ref>) jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Površina grada iznosi 988,65&nbsp;km². Najznačajnije je mjesto [[Livanjski kanton|Livanjskog kantona]], čije je kulturno i privredno središte. Grad leži na 730 m iznad mora, i smješten je većim dijelom na obroncima i u podnožju brda [[Bašajkovac]], iz kojeg izvire i kraška rijeka [[Bistrica]]. Livno ima stabilnu, umjereno kontinentalnu klimu s jakim vjetrovima, hladnim zimama, nestabilnim proljećima, toplim ljetima i kišovitim jesenima. Ravnomjerno strujanje zraka i relativno visoka osunčanost sa oko 2250 sati godišnje (prema procjenama najveći broj sunčanih dana u zemlji) čine ga posebno povoljnim za život. [[Livanjsko polje]], čije je Livno najveće mjesto, je najveće [[kraško polje]] u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. == Historija == === Prethistorijsko doba === Najraniji do sada pronađeni tragovi naseljavanja [[ljudi]] u livanjskom kraju potiču iz prethistorijskog doba 2000 godina p. n. e. Od tada pa sve do dolaska [[Rimljani|Rimljana]] livanjski kraj naseljavalo je [[Iliri|ilirsko pleme]] [[Dalmati]].<ref name=Wilkes>John Wilkes, ''The Illyrians'', Wiley-Blackwell, 1996.</ref> Na gorskim obroncima oko Livanjskog polja smješteno je oko četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih [[gradina (tvrđava)|gradina]] iz [[bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Na području grada Livna nalaze se tri prethistorijske gradine (Velika gradina, Mala gradina i Kasalov gradac, od kojih dvije imaju podgradinska naselja), i jedna [[nekropola]] s tumulima. Navedene tri gradine su gradinski kompleks jedne veće i značajnije organizirane rodovske zajednice. Kroz dva i pol vijeka, sve do posljednjeg velikog panonsko-delmatskog ustanka koji je bjesnio ilirskim krajevima od 6. do 9. godine n. e., gradine su odolijevale [[Rimljani]]ma. === Rimsko doba === Od prvog rimskog pohoda na [[Dalmati|Dalmate]] 156. p. n. e. do pomenutog ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima bjesnili su brojni ratovi u kojima su starosjedioci [[Dalmati]] neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim [[legija]]ma. U velikom ustanku od 6. do 9. godine n. e., koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi [[Breuci]], [[Desitijati]] i [[Dalmati]], pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog regrutiranja Ilira za [[rat]] u [[Germanija|Germaniji]]. U ustanku je učestovalo 800.000 ljudi, od toga 200.000 pješaka i 9000 konjanika. U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor [[Iliri|Ilira]]. Gradina na Teberu i Kasalov gradac dočekali su ova rimska osvajanja kao sastavni dio jedinstvenog delmatskog odbrambenog gradinskog sistema Livanjskog polja. Nakon potpunog pokoravanja Dalmata, po kojima je dobila naziv i rimska provincija [[Dalmacija]] započinje dugotrajni proces [[romanizacija|romanizacije]]. Tipičan primjer rimskog kultnog sinkretizma je zavjetni reljef [[bog]]a Libera - [[Dionis]]a nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim Vašarovinama. === Dolazak Slavena === Oko [[621]]. godine [[Avari]] u svojim pohodima ruše sve [[bazilika|bazilike]] na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Poslije pobjede nad Avarima kod [[Carigrad]]a [[626]]. [[Slaveni]] se naseljavaju na prostoru rimske provincije [[Ilirija|Ilirije]], odnosno njenog južnog dijela [[Dalmacija|Dalmacije]] i sjevernijeg [[Panonija|Panonije]]. Bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] spominje Livno [[949]]. godine u svom djelu "''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]''"<ref>ISBN 0884020215</ref>. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja kneza Mutimira od [[28. septembar|28. septembra]] [[892]]. godine kojom se [[crkva]] sv. Juraja daruje splitskom [[nadbiskup]]u Petru II, u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski [[župan]] Želimir. Kao župa, Livno se pominje u [[10. vijek]]u. === Srednji vijek === [[Datoteka:Livno_Kula.jpg|mini|desno|250px|Vejs-kula iznad Grada]] Jedno vrijeme u 13. i prvoj polovini 14. vijeka ono je bilo nakratko [[župa]] hrvatske države u vlasti porodice Šubića. Nakon toga opet ulazi u sastav bosanske države. Godine [[1326]]. Livno je [[Bosanska Banovina|Bosanskoj Banovini]] pripojio ban [[Stjepan II Kotromanić]].<ref name=Ujević>Ante Ujević, ''Imotska krajina'', Matica hrvatska, 1991.</ref><ref name=Donia-Fine>Robert J Donia, John Van Antwerp Fine; ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''; C. Hurst & Co. Publishers, 1997.</ref><ref name=Macan-Krstić>Trpimir Macan, Nela Krstić; ''Povijest hrvatskog naroda''; Školska knjiga, 1971.</ref> Livanjskom županijom tada je upravljao [[Vladislav Galešić]]. Kroz cijeli [[srednji vijek]] Livno je imalo status župe. Župe, odnosno njihovi župani uživali su visok stepen [[autarhičnost]]i, tj. bili su prilično nezavisni od svojih feudalnih gospodara, hrvatsko-ugarskih i [[bosanski kraljevi|bosanskih kraljeva]]. [[Hlivno]] ili [[Bistrički grad]] kao nazivi su bili u gotovo paralelnoj upotrebi. Godine 1400. spominje se grad Hlivanjski.<ref>[[Franc Miklošič]], ''Monumenta Serbica''.</ref> U 15. vijeku Livno je u vlasti porodice Vukčića. Godine 1444. spominje se dvor kralja Tomaša u Livnu, a 1466. čuvao ga je [[Vladislav Hercegović]] od [[Osmanlije|Osmanlija]].<ref>[[Evlija Čelebija]], ''Putopis'', str.137-138.</ref> === Osmansko doba === Osmanlijska vojska ulazi u Livno 1463. da bi se na jesen iste godine morala povući pred kontraofanzivom udružene [[koalicija|koalicije]] Vukčića-Kosača i [[kralj]]a Matijaša Korvina. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanska vlast]] učvrstit će se u Livnu i na [[Balkan]]u ipak nekoliko godina kasnije, trajno od 1485, kada je Livno u sastavu [[kadiluk]]a Neretva. U prvoj polovini 16. vijeka Livno je u sastavu [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]] i sjedište je [[sandžak-beg]]a sve do kraja 17. vijeka. Kada su Osmanlije krajem 17. vijeka izgubile oblasti van užeg [[Bosna i Hercegovina|bosanskog]] područja, uključen je u bosansku [[Krajina|Krajinu]]. Formirana je Livanjska [[kapetanija]], koja je bila često poprište sukoba s [[uskoci|uskočkim četama]] iz [[Mletačka Republika|mletačke]] [[Dalmacija|Dalmacije]]. Zbog njihovih velikih gubitaka u oblasti Livna, u narodnoj se pjesmi Livno (službeno ime grada bilo je [[Hlivno]]) spominje kao ''prokleto Lijevno''. Osmanska vlast trajat će u Livnu sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. [[Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|mini|desno|250px|[[Balaguša džamija|Balagija (Balaguša) džamija]]]] Osmanlijskim osvajanjem grad na izvoru [[Bistrica|Bistrice]] gubi svoju prvobitnu fizionomiju. Na ruševinama naselja na [[Duman]]u, kao i na obroncima [[Bašajkovac|Bašajkovca]] razvija se novo naselje, vjerovatno možda i vojnog karaktera, sa karakterističnim orijentalnim obilježjima. U gradu Livnu su podignute najmanje četiri potkupolne [[džamija|džamije]], jedinstvene u svojoj arhitektonskoj ljepoti u ovom dijelu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] (tu se posebno izdvajaju džamije Balaguša i Glavica), gradski [[most]] na Bistrici, gradske kuće, [[čaršija]] sa [[dućan]]ima, [[mekteb]]i i [[medresa|medrese]] (vjerske muslimanske škole), česme, [[džebhana]] (oružarnica), a gradske su kapije i kule sastavni dio fortifikacijskog zida, koji je Livno štitio od stalnih upada [[hajduci|hajduka]] iz pravca juga. Livno je uz [[Klis]] sjedište [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]], o čijoj šarolikosti i ljepoti za svojih putovanja [[Balkan|Balkanskim poluostrvom]] svjedoči i čuveni putopisac [[Evlija Čelebija]]. Tokom 400 godina osmanlijskog prisustva u Livnu nastaje nekoliko čuvenih umjetničkih ostvarenja u ovom dijelu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Najprominentniji Livnjak tog vremena, [[Hadži Jusuf Livnjak]], imam [[Lala Pašina džamija|Beglučke džamije]] (sa Sunčevim satom i položajem na jednom od meridijana), [[astronom]] i [[književnik]], autor je prvog [[putopis]]a na [[Balkan]]u. Njegov je putopis jedan od najznačajnijih djela [[Alhamijado književnost]]i, posebne vrste literarnog stvaralaštva [[Bošnjaci|Bošnjaka]] zabilježenog orijentalnim pismima. Dolazak [[Osmanlije|Osmanlija]] u Livno u 15. vijeku značio je i dolazak pravoslavnog stanovništva na ove prostore, mahom u donje Livanjsko polje. Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen u rubnim selima Livanjskog polja iseljava se sve do 17. vijeka, a ovaj proces bio je uzrokovan ne samo [[islamizacija|islamizacijom]] nego i lošim ekonomskim prilikama na veoma siromašnom, neplodnom, tvrdom i prilično vjetrovitom Livanjskom polju, koje je sve do gradnje [[Buško jezero|Buškog jezera]] najveći dio godine bilo pod vodom. Važnu ulogu u očuvanju katoličkog identiteta u Livanjskom polju imaju [[franjevci]], koji se potkraj osmanskog perioda zauzimaju za gradnju [[samostan Gorica|samostana Gorica]] sa crkvom. Ovdje su danas smještene veoma vrijedne etnološke zbirke sa podacima o življenju sve četiri konfesije u livanjskom kraju. Uz franjevce u Livnu misioniraju djelimično i [[Glagoljica|glagoljaši]], međutim zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika Livna, njihova djelatnost ostaje nezapažena. Krajem osmanlijskog doba, 1859, pravoslavni stanovnici Livna podižu u gradu [[Crkva Uspenija Presvete Bogorodice|Crkvu Uspenija Presvete Bogorodice]]. === Austrougarsko doba === Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] preuzima vlast u cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], pa tako i u Livnu, čije ga snage zauzimaju 28. septembra te godine, nakon snažnog i žestokog otpora lokalnog, mahom gradskog stanovništva. [[Austro-Ugarska]], u to vrijeme velika evropska regionalna sila, iste godine u Livno postupno počinje uvoditi svoj način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na organizaciju [[sudstvo|sudstva]] i [[uprava|uprave]] gradom, a s njim u vezi i gruntovnicu i katastar, [[školstvo]], [[zdravstvo]] i druge javne potrebe. Dio mještana Livna i okoline islamske i pravoslavne vjeroispovijesti buni se u početku protiv austrougarske vlasti. Dio izbjeglog katoličkog stanovništva Livanjskog polja vraća se iz [[Dalmacija|Dalmacije]] na stara ognjišta. Za njih život u Livnu postaje lakši, a od svega profitiraju posebno seljaci, koji su oslobođeni plaćanja visokih poreza. Grad Livno je pored organizirane gradske uprave i sudstva imao organiziranu i komandu sreske žandarmerije, po jedno odjeljenje uprave kontrole carina i finansijske straže, a izgrađena je i sreska bolnica, pošta i telegraf. Vjerski život u gradu je bio osmišljen na principima međusobnog poštovanja i uvažavanja{{Izvor}}, a bio je organiziran kroz osam gradskih [[džamija]], te katolički i pravoslavni [[župa|župni]] ured sa [[crkva]]ma. Prema popisu stanovništva iz 1910. u Livnu je živjelo 2120 [[katolici|katolika]], 1799 [[muslimani|muslimana]], 783 [[pravoslavlje|pravoslavaca]] i 22 [[jevreji|jevreja]]{{Izvor}}. Kulturno-prosvjetni život odvijao se kroz nacionalna kulturna društva, među kojima su Hrvatsko pjevačko i muzičko društvo "Dinara", Srpsko pjevačko društvo i Muslimanska čitaonica bile perjanice kulturnog života u gradu. Pokretači kulturnih zbivanja u Livnu bili su domaći ljudi, ali je dio kulturne elite grada (dirigenti i režiseri, npr.) uglavnom dolazio sa strane, zbog geografske blizine najčešće iz susjedne [[Dalmacija|Dalmacije]]. === 20. vijek === Propašću Dvojne monarhije i nastankom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], (od 1929. [[Kraljevina Jugoslavija]]) [[orijentalizacija|orijentalizaciju]] i [[okcidentalizacija|okcidentalizaciju]] zamjenjuje pojačana kulturna i politička dominacija [[Srbi|Srba]]. Stranačka aktivnost u gradu je veoma intenzivna, i u Livnu postoje ogranci većine važnijih političkih stranaka, koje su tada djelovale u Kraljevini Jugoslaviji. Kulturni život u gradu je bio raznolik i intenzivan, i odvijao se u sklopu nacionalnih društava [[Bosanski Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Srbi|Srba]]. Godine 1896. formirano je i ''Hrvatsko glazbeno i pjevačko društvo'' "Dinara", u okviru kojeg porodica Džaja utire put značajnoj i vrijednoj muzičkoj tradiciji u Livnu. Hroničari bilježe da se u bošnjačkim kulturnim društvima Sloga 1918. i [[Merhamet]] 1929. s posebnom brigom njegovala [[drama]], [[folklor]] i [[sevdalinka]], srpsko društvo [[Jovan Sundečić]] 1907. imalo je mješoviti hor i [[Tamburica|tamburaški]] [[orkestar]]. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja kraljevske [[diktatura|diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih preinaka. [[Jugoslavija]] je podijeljena u devet banovina, a Livno je pripalo [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]] sa sjedištem u [[Split]]u. Ugovorom [[Dragiša Cvetković|Cvetković]]-[[Vladko Maček|Maček]] dolazi do osnivanja Banovine [[Hrvatska|Hrvatske]] 1939, u kojoj je i Livno. Dolazak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Livno dočekuje u sastavu [[NDH]]. Na širem prostoru Livna ne vode se važnije borbe ni ofanzive, izuzimajući bombardiranje Saveznika 29. maja 1944. Na obroncima [[Cincar]]a i [[Šator]]a bile su partizanske brigade, a partizanske učiteljice radile su i na prvom bukvaru na slobodnoj teritoriji [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. U Livnu je 14. oktobra 1943. otvorena prva vazduhoplovna baza Narodno-oslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.<ref>Suljević, Kasim. ''Lijepo stoji partizanska bluza'', Odbor za izgradnju spomen doma "Prvi kongres USAOJ-a" – Bihać, Bihać, 1976, str. 12. {{Citat|A o prvim koracima našeg ratnog vazduhoplovstva moći će da se govori tek godinu dana docnije, tačnije, 14. oktobra 1943. kad je kod Livna formirana prva vazduhoplovna baza.}}</ref> U okolini Livna mladi je partizanski pjesnik [[Ivan Goran Kovačić]] dovršio svoju poemu [[s:Jama (poema)|Jama]], svojevrsan krik protiv svireposti rata. Grad je 10. oktobra 1944. konačno postao dio velike slobodne teritorije, koja se prostire većim dijelom tadašnje [[Evropa|Evrope]]. Ovaj se datum u Livnu dugi niz godina obilježavao kao Dan oslobođenja, a njegovo je ime nosila i druga osnovna škola u gradu. Po završetku rata dolazi do osnivanja Kulturno-umjetničkog društva "Radnik" 1947, koje zamjenjuje dotadašnja nacionalna kulturno-umjetnička društva u gradu. Osamdesetih godina u Livnu se redovno svakog maja organizirao i Livanjski kulturni mozaik, svojevrsni kulturni [[festival]], na kojem su predstavljane godišnje kulturne aktivnosti KUD-a "Radnik" i sekcija livanjskih osnovnih škola. U sklopu iste manifestacije promovirano je i nekoliko brojeva uglednog [[časopis]]a iz kulture ''Tragovi'', koje je Livnu osiguravalo važno mjesto na mapi kulturnih zbivanja u zemlji. Livno se ubrzano urbanizira, mada u usporedbi sa ostalim sličnim gradovima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] jako zaostaje. U poratnom razdoblju Livno je [[kotar]], a od 1974. i [[općina]]. Iz Livna je kasniji predsjednik Vlade SRBiH [[Hasan Brkić]], a livanjske korjene ima i [[Branko Mikulić]], predsjednik Savezne vlade SFRJ. Tokom šezdesetih godina dolazi do gradnje akumulacije [[Buško blato]], čime se Livanjsko polje isušuje i spašava od cjelogodišnjih poplava, a voda sa naplavina usmjeruje u pravcu [[Buško jezero|Buškog jezera]]. Usprkos poboljšavanju ekonomskih uvjeta u odnosu na vrijeme između dva svjetska rata, stanovništvo mahom seoskih područja i dalje se [[iseljavanje stanovništva Livna|iseljava]]. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Livno je središte [[Livanjski kanton|Livanjskog kantona]], koje je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Livnu}} == Klima == Livno ima planinsku klimu ,a često može biti pod utjecajem pretplaninsko [[Sredozemna klima|sredozemne]] klime zbog svog geografskog položaja sa jakim vjetrovima.Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 12&nbsp;°C. Temperature zimi variraju između -2&nbsp;°C i 5&nbsp;°C, dok ljeti često prelaze 30&nbsp;°C. Livno prima prosječnu godišnju količinu oborina od oko 1.100&nbsp;mm. Najveća maksimalna dnevna temperatura zraka je izmjerena 8. augusta 2013. iznosila je 38,2&nbsp;°C, dok je najmanja izmjerena 11 januara 1967. i iznosila je -29,6&nbsp;°C.<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/livno/|title=Klimatski podaci za grad Livno|website=novovrijeme.com|access-date=10. 6. 2024}}</ref> == Znamenitosti grada == [[Datoteka:Džamija-Livno00523.JPG|mini|desno|250px|[[Džamija hadži Ahmeta Dukatara]] u Livnu]] Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Fehri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao tokom 400 godina [[Historija Bosne i Hercegovine|osmanske vladavine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske džamije. [[Rapko Orman]], poznati livanjski pjesnik i prozaist je za njih rekao: {{Citat|...da plijene svojim izgledom, ljepotom, jednostavnošću, skladom sa prirodom i prostorom oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada sa brežuljcima i glavicama, učinili su da one dominiraju, da su izdaleka uočljive i da sa njihovih munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz polje livanjsko, prema [[Kamešnica|Kamešnici]], [[Troglav]]u, [[Golija|Goliji]]}} Tokom svoje historije grad Livno brojao je 14 što potkupolnih, što konvencionalnih [[džamija]] ''"na četiri vode",'' koje su postojale u različitim trenucima osmanskog perioda. Tako se na listi livanjskih džamija nalaze: [[Čaršijska džamija (Livno)|Čaršijska]] ili Starogradska, [[džamija Sinana Čauša]] (Džumanuša), [[džamija Bali-age Ljubunčica]] (Balaguša), [[džamija Hadži Ahmeta Dukatara]] (Glavica) sa jedinstvenom [[Livanjska sahat-kula|sahat-kulom]], Muhameda Spahije (Perkuša), [[Lala Pašina džamija]] ili Mustafa-paše (Beglučka), [[Pašina džamija|Pašina]] (Atlagića), [[Tepet]], [[Boruša]], Bušatlijina ([[Milošnik džamija]]), [[Zavra]], [[Firdusova džamija|Firdusova]], [[Piragića džamija|Piragića]] (mesdžid) i [[Čurčinica]]. Polovinom 17. vijeka [[Evlija Čelebija]] bilježi u svojim putopisima 13 džamija u Livnu, a krajem 19. vijeka [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčević]] navodi 11. Krajem [[20. vijek]]a postoji još pet, a danas su ostale samo četiri. Sve njih odlikuje jedinstvena, urbana, sakralna arhitektura, tipična za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Njihovu unutrašnjost krase ili su krasili fini floralno-freskalni umjetnički motivi, nastali strpljivim filigranskim radom orijentalnih bosanskih i stranih majstora. [[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|desno|250px|Rijeka [[Sturba]]]] Period [[19. vijek]]a u Livnu je arhitektonski veoma zanimljiv, jer upravo u tom periodu nastaje niz kapitalnih građevina, koji su gradskoj slici Livna dali današnji karakterističan izraz. Ovdje se izdvajaju [[Franjevački samostan Gorica]] sa crkvom, galerijom velikana bosanskog impresionizma [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]] i etnološkim muzejom, Pravoslavna crkva sa bogatom riznicom ikona, te zgrada Gimnazije. Nakon svog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, [[Austro-Ugarska]] gradi i u Livnu niz značajnih upravnih i privrednih zgrada. One su uglavnom slijedile aktuelne tokove u evropskoj arhitekturi s prijelaza 20. vijeka, prilagođene materijalom i formom bosanskom podneblju. Iz ovog perioda se može izdvojiti stara gradska Vijećnica na Žitarnici, te niz stambenih i upravnih zgrada na trgu kod hotela "Dinara". Okolina Livna odlikuje se netaknutom prirodom. To se odnosi na izletišta u Livanjskom polju, među kojima su [[Ploče (Livno)|Ploče]] i [[Hasino Vrilo]] omiljena izletišta Livnjaka, baš kao i rijeke [[Sturba]] i [[Žabljak]], te [[Buško jezero]] sa bogatim ribljim fondom. Okolne planine, među kojima se ističu [[Cincar]], [[Kamešnica]] i [[Tušnica]], su popularne destinacije planinara. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Livna|Spisak naseljenih mjesta u gradu Livnu}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Livno === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Livno | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10588 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 4. 11. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 34133 | g2013_bosnjaci = 4047 | g2013_srbi = 438 | g2013_hrvati = 29273 | g2013_bosanci = 37 | g2013_romi = 8 | g2013_muslimani = 31 | g2013_bosanciihercegovci = 23 | g2013_albanci = 40 | g2013_ukrajinci = 3 | g2013_crnogorci = 6 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 8 | g2013_makedonci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 137 | g2013_nepoznato = 22 | g1991_ukupno = 40600 | g1991_muslimani = 5793 | g1991_srbi = 3913 | g1991_hrvati = 29324 | g1991_jugosloveni = 1125 | g1981_ukupno = 40438 | g1981_muslimani = 4418 | g1981_srbi = 3898 | g1981_hrvati = 28918 | g1981_jugosloveni = 2881 | g1981_slovenci = 5 | g1981_crnogorci = 41 | g1981_albanci = 25 | g1981_madari = 3 | g1981_romi = 2 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 42186 | g1971_muslimani = 5087 | g1971_srbi = 4791 | g1971_hrvati = 31657 | g1971_jugosloveni = 434 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 33 | g1971_albanci = 9 | g1971_madari = 5 | g1971_makedonci = 5 | g1961_ukupno = 40291 | g1961_muslimani = 2068 | g1961_srbi = 5503 | g1961_hrvati = 31133 | g1961_jugosloveni = 1471 | g1961_slovenci = 22 | g1961_crnogorci = 44 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 7 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Livno === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Livno | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 130486 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 7927 | g2013_bosnjaci = 2614 | g2013_srbi = 144 | g2013_hrvati = 4921 | g2013_bosanci = 32 | g2013_muslimani = 13 | g2013_bosanciihercegovci = 20 | g2013_albanci = 40 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 101 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 10080 | g1991_muslimani = 3899 | g1991_srbi = 1556 | g1991_hrvati = 3504 | g1991_jugosloveni = 946 | g1981_ukupno = 9002 | g1981_muslimani = 2714 | g1981_srbi = 1206 | g1981_hrvati = 2890 | g1981_jugosloveni = 2093 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 24 | g1981_albanci = 24 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 2 | g1981_makedonci = 4 | g1971_ukupno = 7207 | g1971_muslimani = 3075 | g1971_srbi = 1212 | g1971_hrvati = 2483 | g1971_jugosloveni = 333 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 18 | g1971_albanci = 9 | g1971_madari = 4 | g1961_ukupno = 5181 | g1961_muslimani = 885 | g1961_srbi = 1033 | g1961_hrvati = 2156 | g1961_jugosloveni = 1041 | g1961_slovenci = 17 | g1961_crnogorci = 22 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 6 }} == Privreda == [[Datoteka:Busko3.jpg|mini|desno|250px|[[Buško jezero]]]] Livno i njegova okolina nadaleko su poznati po [[livanjski sir|livanjskom siru]], čiju su recepturu prije stotinjak godina usavršili Austrijanci. Osim toga poznate su i livanjske ergele [[konji|konja]], rijeke bogate plemenitom ribom i rakovima, stočarska proizvodnja, a prije rata i industrija tkanina. == Politika == Na području Livna djeluje nekoliko političkih stranaka, od kojih su najznačajnije HDZBiH, SDP, SDA, NS Radom za boljitak, HSP, HSS i Stranka za BiH. == Obrazovanje == U Livnu djeluju tri srednje škole (Gimnazija Livno: [http://www.tel.net.ba/gimnazija.livno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022065424/http://www.tel.net.ba/gimnazija.livno/ |date=22. 10. 2007 }}, Srednja strukovna škola "S.S.Kranjčević" i Srednja ekonomska škola Livno: [https://web.archive.org/web/20160407032805/http://www.ekonomska-livno.com/]), te dvije osnovne škole u sâmom gradu, sa 25 područnih odjeljenja u okolnim livanjskim selima. Muzičko obrazovanje stiče se u Nižoj muzičkoj školi, a u izgradnji je i Srednja muzička škola. == Sportski klubovi == * [[NK Troglav]] * [[NK Seljak Vidoši]] * [[NK Kamešnica Podhum]] * [[KK Livno]] * [[ŽKK Livno]] * [[OK Troglav]] * [[BK Livno]] * [[Taekwondo klub Magone]] * [[Plesni klub Paganini]] * [[Aero Klub Livno]] * [[Paragliding klub "Krila Livna"]] == Poznate ličnosti == {{Div col|2}} * [[Aldo Kezić]], muzičar * [[Ali-beg Firdus]], političar * [[Anto Pervan]], slikar * [[Bisera Alikadić]], pjesnikinja * [[Edo Popović]], pisac * [[Gabrijel Jurkić]], likovni umjetnik * [[Gordana Boban]], dramska umjetnica * [[Hadži Jusuf Livnjak]], pjesnik * [[Haris Alijagić]], književni prevodilac i autor * [[Hasan Brkić]], advokatski pripravnik *[[Atifa Sendić]], književnik * [[Ivan Šuker]], ministar financija Republike Hrvatske * [[Ivica Propadalo]], likovni umjetnik * [[Ivica Šiško]], slikar i grafičar * [[Ivo Šeremet]], likovni umjetnik * [[Jovan Sundečić]], pjesnik * [[fra Lovro Karaula]], franjevac * [[fra Mihovil Sučić]], katolički svećenik, liječnik i hirurg * [[Rapko Orman]], pjesnik * [[Slavko Gotovac]], novinar * [[Stipo Manđeralo]], pisac * [[Svetozar Ljuboja]], novinar * [[Vlado Marjanović]], likovni umjetnik * [[Vojin Zirojević]], narodni heroj Jugoslavije * [[Zdravko Anić]], akademski slikar * [[Zoran Tadić]], filmski režiser {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Grb Livna]] * [[Cincar]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Livno Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.livno.ba/ Zvanični veb-sajt grada Livna] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton 10}} {{Grad Livno}} {{Poluzaštita}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu 10]] [[Kategorija:Livno|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] ebswnif8gisluv37paxhbbn2j3l2a8t 0 880 3674335 3639142 2024-12-18T18:08:34Z 213.162.73.94 /* Historija */ Specificirao navod o Ilirima i dodao 4 reference. 3674335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = {{jezik|sq|Republika e Shqipërise}} |zvanično_ime = Republika Albanija |ime_genitiv = Albanije |zastava = Flag_of_Albania.svg |grb = Coat of arms of Albania.svg |karta = Location Albania Europe.png |širina_karte = 200px |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]] |glavni_grad = [[Tirana]] |glavni_grad_koordinate = {{coord|41|19|N|19|49|E|type:city}} |državno_uređenje = Unitarna parlamentarna ustavna republika |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Albanije|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = Bajram Begaj<ref name="novi-predsjednik"/> |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Albanije|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Edi Rama]] |nezavisnost = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] |nezavisnost_priznato = [[28. novembar]] [[1912]]. |površina = 28.748 |po_površini_na_svijetu = 143. |procenat_vode = 4,7 |stanovnika = {{povećanje}} 2.876.591 <ref name="popis2011"/> |stanovnika_godina = 2017. |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 130. |gustoća = 98 |po_broju_gustoće_na_svijetu = 63. |bdp_ukupno = $38,315 milijardi US$<ref name="mmf1" /> |bdp_godina = 2018. |po_broju_bdp_na_svijetu = |bdp_per_capita = $13.330<ref name="mmf1" /> |hdi = {{povećanje}} 0,785<ref name="hdi" /> |hdi_godina = 2018. |hdi_nivo = visok |po_broju_hdi_na_svijetu = 85. |gini = 34,5<ref name="ginicoef" /> |gini_godina = 2013. |po_broju_gini_na_svijetu = |valuta = [[Albanski lek|Lek]] (ALL) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1) |ljetno_računanje_vremena = [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Himni i Flamurit]]"<br>{{Center|[[Datoteka:Hymni i Flamurit instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.al]] |pozivni_broj = +355 }} '''Albanija''' ({{jez-sq|Shqipëri|Shqipëria}}), zvanično '''Republika Albanija''' ({{jez-sq|Republika e Shqipërisë|linkovi=ne}}), država je u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] odnosno na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Grčka|Grčkom]] na jugu. Na zapadu prirodnu granicu čine obale [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], zbog čega se ona ubraja u sredozemne države. Zemlja je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]] saveza, [[CEFTA|CEFTE]], ekonomske kooperacije crnomorskih država, [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske konferencije]], Regionalnog vijeća za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a te kandidat za pristupanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Albanije je [[Tirana]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Albanije}} {{Karta sa gradovima Albanije}} Sa površinom 28.748&nbsp;km², Albanija je nešto manja od [[Belgija|Belgije]], a sa 2,82 miliona stanovnika ima približno kao tri četvrtine stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Albanija ima 362&nbsp;km<ref name="ciacoast"/> dugu obalu [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], sa brojnim pjeskovitim i kamenitim plažama. Među poznatijim turističkim mjestima su [[Velipoja]], [[Shëngjin]], [[Drač]] i [[Vlora]] na Jadranskoj obali te [[Dhërmi]], [[Himara]] i [[Saranda]] na Jonskoj obali. Na najužem mjestu Jadranskog mora, [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]], albanska obala je udaljena od [[Italija|Italije]] samo 73&nbsp;km, a mjesto [[Ksamil]] udaljeno je samo 2&nbsp;km od [[Grčka|grčkog]] ostrva [[Krf]]a. === Prirodna podjela === [[Datoteka:Lake Komani1 (shadows).jpg|thumb|lijevo|170px|Jutro na vještačkom jezeru Koman na sjeveru Albanije]] [[Datoteka:Ag.Saranda - Panorama View.jpg|thumb|lijevo|170px|Kamenita plaža kod mjesta [[Saranda]]]] [[Datoteka:Colourful Buildings in Tirana.jpg|thumb|lijevo|170px|Zgrade u rubnom dijelu Tirane. Glavni grad Albanije je zabilježio udvostručenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina.]] Oko polovine površine Albanije zauzima brdovito područje sa nadmorskim visinama iznad 600 m. Manji dio od toga su područja visokih planina.<ref name="shsh12"/> Od jezera [[Skutari]] na sjeveru pa sve do grada [[Vlora]] na jugu proteže se duž obale vrlo uski pojas aluvijalnog tla koji je ponegdje širok samo par kilometara. Taj pojas se u centralnom dijelu Albanije širi u veliku Muzakijsku niziju (''Myzeqeja''). Na obali se nalaze brojne lagune i močvarna, vlažna područja. Pošto samo doline, brežuljkasto područje, dijelovi primorskih ravnica i neke visoravni omogućavaju gušću naseljenost stanovništa, u takvim regijama je ona relativno visoka, dok su drugi dijelovi zemlje relativno slabo naseljeni. Na sjeveru Albanije nalaze se [[Prokletije]] (Albanske Alpe), koje pripadaju planinskom lancu [[Dinaridi]]. Najviši vrh Albanije sa 2.764 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Maja e Korabit|Korab]], koji se nalazi sjeveroistočno od [[Peshkopia]] i čini granicu sa [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]]. Osim njega također je poznata i planina [[Jezerca]]. Ona je sa 2.694 m n.v. najviša planina koja se u potpunosti nalazi u Albaniji. === Hidrografija === Sve veće rijeke Albanije ulijevaju se u Jadransko more. Sa 282&nbsp;km, [[Drim]] je najduža rijeka ove zemlje. ''Crni Drim'' otiče iz [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Kod sjeveroalbanskog grada [[Kukës]]a spaja se sa ''Bijeli Drimom'' koji izvire na [[Kosovo|Kosovu]]. Rijeka Drim teče prema zapadu kroz više većih vještačkih jezera i kod [[Skadar|Skadra]] se ulijeva u Jadransko more. Druge veće rijeke u Albaniji su [[Mat (rijeka)|Mat]], [[Shkumbin]], [[Seman]] sa [[Devoll]]om i [[Vjosa|Vjosom]] koje više ili manje direktno teku u zapadnom pravcu prema Jadranskom moru, pri čemu prolaze kroz brojne planinske lance. Preko kratke rijeke [[Bojana (rijeka)|Bojane]] ({{Jez-sq|Bunë}}) odlijeva se [[Skadarsko jezero]] prema moru a jednim dijelom ona čini i granicu prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. === Klima === U Albaniji preovladava suptropsko-[[sredozemna klima]] sa prosječnim godišnjim temperaturama od 16&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina nešto manjom od 1200&nbsp;mm. U Tirani, naprimjer, dva ljetna mjeseca su izuzetno sušna. Sjeverni i istočni brdsko-planinski krajevi imaju prilično jake zime. U tim područjima, često i [[ljeto]] bude relativno hladno. Zimi su mnoga mjesta u planinskim područjima odsječena od svijeta zbog velike količine [[snijeg]]a i sniježnih nanosa. Na jugu na obalama Jonskog mora klima je znatno blaža, što je primjetno i zimi koje su tamo obično vrlo blage. U priobalnim područjima zimske količine padavina su dosta veće.<ref name="reiseinfos"/> U obalnom gradu [[Saranda]] godišnje bude gotovo 300 sunčanih dana. === Gradovi === {{Glavni|Spisak gradova u Albaniji}} Nešto više od polovine stanovnika Albanije (54%) živi u gradovima.<ref name="popis2011"/> Najveći gradovi u zemlji nalaze se u zapadnim priobalnim nizijama. U većim gradovima posljednjih godina je zabilježen snažan porast broja stanovnika, dok manja mjesta pokazuju smanjenje stanovništva. Naročito se Tirana proširila u okolna područja te danas sa svojim predgrađima i gradom Drač čini metropolsku regiju. {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Albaniji | ime_države_u_lokativu = Albaniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Albaniji | class = nav | int_ime = Okrug | int_link = | grad_1 = Tirana | int_1 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_1 = 610.070 | img_1 = Tirana View from Sky Tower 3.JPG | grad_2 = Drač | int_2 = Drač (regija){{!}}Drač | stan_2 = 299.989 | img_2 = Durres view.jpg | grad_3 = Vlorë | int_3 = Vlorë (regija){{!}}Vlorë | stan_3 = 194.147 | img_3 = Vlora.jpg | grad_4 = Elbasan | int_4 = Elbasan (regija){{!}}Elbasan | stan_4 = 120.703 | img_4 = Elbasan 1.jpg | grad_5 = Skadar | int_5 = Skadar (regija){{!}}Skadar | stan_5 = 77.075 | grad_6 = Fier | int_6 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_6 = 55.845 | grad_7 = Korçë | int_7 = Korçë (regija){{!}}Korçë | stan_7 = 51.152 | grad_8 = Berat | int_8 = Berat (regija){{!}}Berat | stan_8 = 32.606 | grad_9 = Lushnjë | int_9 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_9 = 31.105 | grad_10 = Kavajë | int_10 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_10 = 20.192 }} == Historija == {{glavni|Historija Albanije}} [[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|200px|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] Na području današnje Albanije u antičko doba su živjeli [[Iliri]], prvi put Ilire spominje Hekatej Milećanin u svojim djelima Περίοδος γῆς (''Periodos ges), Γενεαλογίαι (Genealogiai) i Ἱστορία (Historia), koja su sačuvana samo u fragmentima.'' <ref>{{Cite web|url=https://www.oeaw.ac.at/ihb/detail/event/die-illyrer-geschichte-archaeologie-und-sprache|title=Die Illyrer. Geschichte, Archäologie und Sprache|last=Lippert/ Matzinger|first=Andreas /Joachim|date=Di, 23.05.2023|website=www.oeaw.ac.at|language=de-DE|access-date=2024-12-18}}</ref><ref>{{Citation|title=Illyrer|url=https://de.wikipedia.org/wiki/Illyrer|date=2024-10-03|accessdate=2024-12-18|language=de}}</ref><ref>{{Citation|title=Iliri|url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri|date=2024-11-15|accessdate=2024-12-18|language=hr}}</ref><ref>{{Citation|title=Hecataeus of Miletus|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Hecataeus_of_Miletus|date=2024-12-03|accessdate=2024-12-18|language=en}}</ref> Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizantijsko carstvo|Bizantu]]. Albanci se prvi put spominju [[1043.]] godine kao ''Albanic''. Godine [[1204.]] zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mletaka]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[kneževina Epirus|Epirus]]. Godine [[1478.]] godine, teritoriju današnje albanske države osvaja [[Osmanlijsko carstvo]], ali tek nakon što je slomljen otpor Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skenderbeg]]a. U Osmanlijskom carstvu, Albanci postepeno prelaze na [[islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Sunitski islam|sunitima]] i [[Bektašijski tarikat|bektašima]]. U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje albanski nacionalni pokret. Godine [[1878.]] osnovan je [[Prizrenska liga|Prizrenski savez]] sa ciljem da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U to doba napravljena je moderna abeceda [[Albanski jezik|albanskog jezika]]. {{Historija Albanije}} Albanija [[1912.]] godine dobija svoju nezavisnost od Osmanlijskog carstva. Godine [[1928.]] Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog albanskog plemena, uspijeva nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939.]] godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Njom vlada [[Enver Hoxha]] koji prvo pokušava preuzeti [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] i konačno [[Kina|kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hoxha prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede. Enver Hoxha umire [[1985.]] godine a reforme prema [[Demokratija|demokratiji]] počinju [[1991.]] godine nakon pada komunizma širom svijeta. Novi, demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] usvojen je [[1998.]] godine. Također pogledati: ''[[Kastrioti]]'' == Simboli == === Zastava === [[Zastava Albanije]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Flamuri i Shqipërisë'') je crvena [[zastava]] s crnim dvoglavim orlom u sredini, koja predstavlja suverenu državu Albaniju na [[Balkan]]u. Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) [[Gjergj Kastrioti Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], vođe pobune protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz [[15. vijek]]a koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od [[1443]]. do [[1478]]. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orao je ukrašen sa 25 perki. U godini 1911. Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevernoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo prvi put poslije 500 godina da je ponovo uzdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912. godine u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena [[7. april]]a [[1992]], ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna [[Komunizam|komunistička]] država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala "Skenderbegovu kacigu" iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom. Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori kao nacionalni simbol. Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin. === Grb === [[Grb Albanije]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Stema e Shqipërisë'') je adaptacija [[Zastava Albanije|albanske zastave]]. Načinjen je po uzoru na grb (pečat) [[Skenderbeg]]a. Amblem iznad glave dvoglavog [[Orao|orla]] predstavlja Skenderbegovu kacigu. Grb ima proporcije 1:1.5. === Himna === [[Himni i Flamurit]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Himna Zastavi) jest nacionalna himna Albanije. Riječi za himnu je napisao albanski pjesnik Aleksander Stavre Drenova. Himna je prvi put objavljena [[1912]] godine u albanskim novinama "''Liri e Shqipërisë''" koje su izdavane u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Muziku za tekst je komponovao [[Rumunija|rumunski]] kompozitor Ciprian Porumbescu. == Politika == {{glavni|Politika Albanije}}'''Albanija''' je [[parlament]]arna [[Demokratija|demokratska]] [[republika]], a [[Vlada|vladu]] predvodi [[premijer]]. Zastupljen je višestranački sistem. Vlada ima ulogu izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast imaju i vlada i [[Skupština Republike Albanije|parlament]] ({{Jez-sq|Kuvendi i Republikës së Shqipërisë}}). Od 1991. i uvođenja pluralizma dominantne su [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska]] i [[Komunizam|postkomunistička]] [[Socijalistička stranka Albanije|Socijalistička stranka]]. {{Izbori za Albansku skupštinu 2013.}} {{Izbori za Albansku skupštinu 2013. (mandati)}} === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Albanije}} Izvršnu vlast, tj. [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednika države]] bira parlament na period od pet godina. === Skupština === {{Glavni|Skupština Albanije}} Zakonodavac je [[Skupština Albanije]], čijih se 140 zastupnika bira za mandat od četiri godine. === Vlada === {{Glavni|Vlada Albanije|Premijer Albanije}} [[Vlada Albanije]], na čelu s [[Spisak premijera Albanije|premijerom]], također odgovara parlamentu za svoj rad. === Ustav === Albanije je 2000. osnovala Ustavni sud po uzoru na Njemačku, koji se u nedavnim političkim krizama pokazao kao stabilizirajući faktor. Aktualni Ustav usvojen je 28. novembra 1998. nakon referenduma. === Izbori === Na ranijim demokratskim izborima, naročito onim prije 2007, dešavale su se razne nepravilnosti, koje su međunarodni posmatrači vrlo negativno ocijenili. Tek su [[Parlamentarni izbori u Albaniji 2013.|parlamentarni izbori 2013.]] bili prvi koji su prošli bez većih neregularnosti te na kojima su stranke gubitnice priznale izborni poraz, što se ranije nikad nije desilo, a za organizaciju tih izbora Albanija je pohvaljena na međunarodnom nivou. Na parlamentarnim izborima održanim 3. jula 2005. pobijedila je tada opozicijska [[Demokratska stranka Albanije]] (PDSh), na čijem je čelu bio bivši predsjednik [[Sali Berisha]], ali nisu uspjeli osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog brojnih prigovora i neophodnih ponavljanja brojanja u tri izborna okruga, zvanični rezultat izbora potvrđen je i objavljen tek početkom septembra 2005. Berisha je tada postao premijer Albanije. Međutim, na lokalnim izborima 18. februara 2007. Berishina Demokratska stranka zabilježila je poraz. Na općinskim izborima 2011. Berisha i Demokratska stranka ponovno su ostvarili pobjedu. Između ostalih, njegova stranka dobila je većinu u općinskom vijeću i mjesto gradonačelnika Tirane, gdje je od 2000. vladao [[Edi Rama]]. Prije parlamentarnih izbora 2013. u aprilu je LSI (Socijalistički pokret za integraciju) napustio koaliciju s Demokratama formiranu 2009. te se pridružio Socijalistima. Na tim izborima pobjedu je odnijela koalicija pod vodstvom Socijalista sa glavnim kandidatom [[Edi Rama|Edijem Ramom]], koji je postao Berishin nasljednik na mjestu premijera. === Političke stranke === Politika u Albaniji obilježena je djelovanjem dvije velike stranke: ''Demokratske stranke Albanije'' (PD) i ''Socijalističke stranke Albanije'' (PS). PD je nastala 1990. iz protivkomunističkih studentskih pokreta, dok je PS stanka nasljednica Stranke rada Albanije, koja je zemljom vladala gotovo 50 godina tokom socijalističke diktature njenog predsjednika [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Danas, da bi neka stranka došla do apsolutne većine u parlamentu, po pravilu bira koalicijskog partnera, pri čemu pojedine manje stranke političkog centra već bile uključene u demokratske i socijalističke vlade. Političke stranke, uz izuzetak Kršćansko-demokratske stranke, ne zastupaju niti jednu religiju. Demokrate imaju pretežnu većinu u gegijskom dijelu sjeverne Albanije, dok Socijalisti imaju više pristalica uglavnom u toskijskom jugu. Grčka i makedonska manjina formirale su zajedničku Ujedinjenu stranku za ljudska prava (PBDNJ). Druge manje stranke su nastale pretežno izdvajanjem raznih struja iz dvije najveće stranke. === Vojska === [[Datoteka:Patrol Boat Iliria.jpg|thumb|180px|Patrolni brod ''Iliria'' Albanske obalne straže]] Albanska vojska se gotovo raspala nakon pobune i nemira u zemlji 1997. godine. Zbog tih događaja, vlada je 2001. započela desetogodišnji program reformi, kako bi vojsku dovela na tehnološki viši nivo te je profesionalno usavršila. Nova albanska vojska sastoji se iz 14.500 aktivnih vojnika i 5.000 u rezervnom sastavu. Novost je i da je Albanija ukinula obavezu služenja vojnog roka te danas raspolaže isključivo sa ''profesionalnim'' vojnicima.<ref name="jonilda"/> Izdaci za odbranu 2011. bili su u visini 1,52% BDP-a.<ref name="CSIS"/> == Administrativna podjela == {{glavni|Administrativna podjela Albanije}} Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] („rrethe“ na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status. {{Političke podjele Albanije}} == Privreda == {{glavni|Privreda Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" |+ Struktura bruto domaćeg proizvoda<ref name="cia_factbook" /> |- ! Sektor ! Udio sektora u BDP-u ! Udio zaposlenih |- | [[poljoprivreda]] | 21,4 % | 58 % |- | [[industrija]] | 19,4 % | 15 % |- | uslužni sektor | 59,2 % | 27 % |- |} [[Datoteka:Korce, bazaar 3.jpg|thumb|desno|180px|Tipične tezge na pijaci (bazaru) u gradu [[Korça]]]] Već cijeli niz godina Albanija se nalazi u jednom teškom procesu privredne transformacije sa ranije centralno-planske socijalističke u modernu, otvorenu tržišnu ekonomiju. Nakon teške krize 1990tih, privreda je postepeno bilježila oporavak: mnoga država preduzeća su [[privatizacija|privatizirana]], izgrađeni pravni okviri poslovanja, stopa [[inflacija|inflacije]] stabilizirana, smanjena je stopa nezaposlenosti a bruto nacionalni proizvod i prosječni mjesečni dohoci radnika povećani. Sektor [[turizam|turizma]] je zabilježio snažan porast prihoda. Infrastruktura je značajno poboljšana. Nacionalna ekonomija raste iz godine u godinu, a tokom [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007.]] Albanija je, za razliku od većine drugih evropskih država, čak zabilježila i rast privrede.<ref name="wirtsch"/> Broj građana koji žive ispod granice siromaštva je smanjen, a od 2008. uvedena je proporcionalna (jedinstvena) stopa [[porez]]a od 10%, koja je među najnižim u Evropi. Ipak, u Albaniji još uvijek postoje brojni strukturalni problemi. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvijek relativno visoka, tako naprimjer u periodu juli-septembar 2010. iznosila je 13,5%. Iz ove stope izuzete su osobe koje rade u poljoprivredi, jer se ne smatraju nezaposlenim. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] 2008. godine bilo je 12,4% albanskog stanovništva koji su se smatrali ''siromašnim''.<ref name="WWD"/> U 2006. prosječna mjesečna primanja iznosila su 28.322 [[Albanski lek|leka]] (približno 225 [[euro|eura]]).<ref name="publikime"/> Jedan od većih problema u zemlji je i slaba infrastruktura. Iako su glavne saobraćajne veze znatno obnovljene i izgrađene, veći dio transportnih puteva u planinskim krajevima je i dalje u veoma lošem stanju. U tim područjima opskrba vodom je također ograničena na nekoliko sati dnevno, a česti su i prekidi napajanjem [[električna energija|električnom energijom]]. Zbog ovih problema u ruralnim područjima, mnogi stanovnici su napustili sela i odselili bilo u gradove ili čak u inostranstvo. U 2010. [[bruto domaći proizvod]] iznosio je oko 11,955 milijardi [[američki dolar|US$]], po tekućim cijenama. Sve do 2008. BDP je rastao izuzetno brzo u pojedinim periodima daleko iznad 5% (po realnim cijenama).<ref name="iwfbip"/> Rast privrede u tim godinama zasivao se na velikoj aktivnosti u oblasti [[građevinarstvo|građevinarstva]], ali i sitnih preduzeća i uslužnih djelatnosti. Međutim, zbog izražene energetske krize, poljoprivreda, rudarstvo i industrija su zabilježili smanjenje proizvodnje, te su vrlo sporo napredovale. === Trgovina === U 2011. izvoz je iznosio 1,954 milijardu US$ dok je uvoz iste godine iznosio 5,076 milijarde US dolara. Iz ovog proizilazi trgovački deficit od 3,122 milijarde US dolara odnosno 24,3% BDP-a. Najvažniji izvozni partneri Albanije u 2010. bili su [[Italija]] (48,8 %), [[Kina]] (8,4 %), [[Turska]] (6,7 %), [[Grčka]] (5,6%), [[Španija]] (5,4%) i [[Indija]] (4,9%). Najviše se uvozila roba iz Italije (34,8 %), Grčke (12,9 %), Kine (6,2%), Turske (6,0%) i [[Njemačka|Njemačke]] (4,6%). Iz Albanije se najviše izvozi [[hrana]], [[hrom]], tekstilni proizvodi, sirova [[nafta]], asfalt i [[pamuk]]. U uvozu također dominiraju prehrambeni proizvodi, mašine, hemikalije, tekstil i druga potrošna roba.<ref name="cia_factbook" /> === Budžet === [[Budžet]] Albanije 2009. obuhvatio je izdatke u vrijednosti od oko 4,1 milijarde US dolara, dok su budžetski prihodi iznosili oko 3,36 milijarde US dolara. Iz toga proizilazi budžetski deficit u visini oko 6,3% BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Javni dug u 2009. iznosio je 6,44 milijarde US dolara odnosno 54,9 % BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Plan budžeta za 2012. godinu predviđao je izdatke u visini od 28,7% BDP-a te prihode u visini od 25,7% BDP-a. Prema tome, budžetski deficit je iznosio oko 3% BDP-a.<ref name="eucomm"/> Te godine udio javnih izdataka u budžetu (u %) bio je raspoređen, između ostalih, u sljedeće oblasti:<ref name="shsh12" /> * zdravstvo: 9,71 % * obrazovanje: 11,70 % * odbrana: 3,31 % == Međunarodne integracije == {{Glavni|Pristupanje Albanije Evropskoj uniji}} Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009.6. novembra 2009. Vijeće Evropske unije poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj.16. decembra, [[Evropska komisija|Evropska Komisija]] je poslala upitnik Vladi Tirane, a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. godine Vijeće je odobrilo ukidanje režima viza cirkuliranje zraka u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] albanske državljane; ova se odluka primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. [[Evropska komisija]] preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme. U martu 2015., tokom petog "''sastanka dijaloga na visokoj razini''", povjerenik za proširenje Johannes Hahn naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje, Vlada mora ponovo otvoriti dijalog uz oporbu i provode se značajne reforme u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je dijelio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015 Putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvješća Komisije o napretku Albanije u 2014. godini od strane [[Evropska komisija|Komisije]]. Temeljni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sustava održanog 21. juna 2016., koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije bijesan u zemlji. U aprilu 2018. godine, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od lipnja 2019. 29. maja 2019. godine, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu "masovne reforme pravosudnog sustava.Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i Albanija ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na Albaniju. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. == Demografija == {{glavni|Demografija Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" !align="right" bgcolor="#d2d2d2" colspan="5"|Popis stanovništva<br /><ref name="popis2011"/><ref name="shsh12" /><ref name="cia_factbook" /><ref name="instattreg"/><ref name="king"/> |- ! Godina ! Broj |- |align="center"| 2012 |align="right" | 2.815.749 |- |align="center" | 2011 |align="right" | 2.800.138 |- |align="center" | 2001 |align="right" | 3.069.275 |- |align="center" | 1989 |align="right" | 3.182.400 |- |align="center" | 1979 |align="right" | 2.590.600 |- |align="center" | 1969 |align="right" | 2.068.200 |- |align="center" | 1960 |align="right" | 1.626.300 |- |align="center" | 1950 |align="right" | 1.218.900 |- |align="center" | 1945 |align="right" | 1.122.000 |- |align="center" | 1930 |align="right" | 833.600 |- |align="center" | 1923 |align="right" | 814.400 |- |} [[Datoteka:Pyramide Albanie.PNG|desno|thumb|Starosna piramida stanovništva 2005.]] Prema popisu stanovništva koji je proveden u Albaniji u oktobru 2011, zemlja je imala 2.800.138 stanovnika. To predstavlja smanjenje broja stanovništa za preko 8% u periodu od 2011. godine, što je pravdano velikim iseljavanjem stanovnika. Prvi put u njenoj historiji, manje od polovine stanovnika živjelo je na selu (46,5%).<ref name="popis2011"/> Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije objavilo je u decembru 2015. da je u registru stanovnika upisano više od 4,4 miliona osoba. Međutim, većina tih osoba živi u inostranstvu.<ref name="punete"/> U doba [[Komunizam|komunističke]] vlasti u zemlji, ona je stalno vršila procese [[industrijalizacija|industrijalizacije]] i urbanizacije zemlja, ali i pored toga velika većina Albanaca je prije 1990. i dalje živjela na selu. To i danas obilježava mentalitet mnogih ljudi i u gradovima, čak i onih koji nisu doselili u grad, već njihovi roditelji ili, u svakom slučaju, neko od rođaka još i dalje živi na selu. Tradicionalna srednja klasa stanovništva u Albaniji je i dalje rijetka. Moderna građanska kultura postojala je početkom 20. vijeka samo u većim gradovima poput Skadra, [[Korça|Korçe]], [[Drač]]a i [[Đirokaster|Đirokastra]]. Tek od 1920tih njima se pridružuje nova albanska prijestonica [[Tirana]]. Komunisti su odbijali građansku samosvijest ovih gradova te su nakon 1945. značajno uništili građanska kulturna dostignuća. Vrijeme nakon prekretnice 1990. donijelo je velike ''demografske promjene''. S jedne stane, stotine hiljade Albanaca je bilo legalno ili ilegalno otišlo u Italiju, Grčku, druge zemlje [[Evropska unija|EU]] ili [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], dok je s druge strane uslijedila velika unutrašnja migracija, "bijeg" sa sela u gradove, u kojem su stanovnici planinskih naselja i sela doselili u gradske centre. Albanska vlada je 2004. objavila podatak da se broj emigranata popeo na jedan milion za manje od 15 godina.<ref name="king" /> Međutim, i pored odseljavanja broj stanovništva u glavnom gradu Tirani i lučkom gradu Draču zabilježio je ogroman porast zbog unutrašnjeg doseljavanja. Tirana je sa 250 hiljada stanovnika 1990. porasla na 600.000 danas. Sela i mali gradovi su gotovo pusti. U brdima i na jugu zemlje postoje brojna sela u kojima niko ne živi.<ref name="heller"/> Iako su Albanci prije 1990. imali najvišu stopu prirodnog prirasta u Evropi (kontracepcijska sredstva su bila zabranjena), danas su sa 1,32 rođena djeteta po jednoj ženi daleko ispod evropskog prosjeka od 1,5 djeteta po ženi. Glavni grad ima čak i niži prosjek od oko 1 djeteta po ženi, što je daleko najniža vrijednost među većim evropskim gradovima. Ova okolnost zajedno sa nezaustavljivim odseljavanjem stanovništva doveli su do brzog starenja albanskog stanovništva, koje, zbog još uvijek velikog udjela mlađe populacije od 15 do 30 godina starosti, nije značajnije izraženo. U međuvremenu prosječna starost stanovništva porasla je na 35,3 godine.<ref name="popis2011"/> === Etničke grupe === U etničkom smislu, Albanija ima prilično ujednačeno (homogeno) stanovništvo. [[Albanci]], prema podacima s popisa 2011, predstavljaju najveći etničku grupu sa 82,58% stanovništva. Na istom popisu 13,96% stanovništva nije dalo odgovor u smislu etničke pripadnosti. Ostalih 1,58% stanovništva dalo je nevaljan ili neodređen odgovor. Na osnovu velikog udjela ovako nedorečenih odgovora, čije uzroke treba tražiti u brojnim pozivima na bojkot od strane organizacija etničkih manjina, ovi podaci, prema riječima Dhimitëra Doke,<ref name="freund"/> ''ne predstavljaju jasnu i nedvosmislenu sliku etničke strukture stanovništva Albanije''. Prema odgovorima datim na popisu stanovništva, [[Grci]] sa 0,87% stanovništva predstavljaju najveću etničku manjinu a žive pretežno na jugu zemlje. [[Romi]] i Vlasi (Arumuni) također žive u Albaniji, obje grupe sa po 0,3% stanovništva zemlje. Međutim njihovi pripadnici žive u cijeloj zemlji, vrlo raspršeno, a veće zajednice su koncentrirane u većim gradovima te u južnim dijelovima zemlje. Poslije njih slijede etnički [[Makedonci]] sa 0,2% stanovništva Albanije, koji žive u nekim selima duž državne granice prema Makedoniji. Kao ''Balkanski Egipćani'' izjasnilo se 0,12% stanovništva. Ova zajednica uglavnom živi u većim gradovima, a u etničkom smislu su se izdvojili iz Roma. Relativno mala manjina je 0,01% Crnogoraca. Oni žive uglavnom na sjeverozapadu Albanije prema granici sa Crnom Gorom. Pored navedenih, sve ostale etničke grupe u zemlji sačinjavaju ukupno 0,09% stanovništva. [[Bošnjaci]] sa oko 10.000 pripadnika također predstavljaju jednu od manjina u Albaniji. Njih oko 3.000 živi u regiji između Drača i Tirane, tačnije u naseljima Borak i Šijak. Oni su tamo i dalje zadržali svoj nacionalni identitet i jezik.<ref name="botasot"/> Međutim, na popisu stanovništva 2011. njihov broj nije iskazan zasebno.<ref name="popis2011"/> == Flora i fauna == [[Datoteka:Steinadler Aquila chrysaetos closeup2 Richard Bartz.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'', alb. ''Shqiponja'') – simbol Albanije]] Albanija se nalazi u području gdje je, između ostalog, prisutan i veliki broj biljnih vrsta. Albanska flora ima 3.221 poznatu vrstu, od čega je 489 [[endem]]a karakterističnih za Balkansko poluostrvo, dok 40 vrsta raste samo u Albaniji. U obalnom pojasu rastu palme, [[narandža|narandže]] i [[limun]]. U dubokim riječnim dolinama koji protiču kroz gorje rastu velike šume oraha i badema. U šumama na sjeveru zemlje rastu između ostalih jele, smrče, hrastovi, bukve i [[javor]]. Za Albaniju su naročito karakteristične hrastove šume koje čine oko petinu svih šuma u zemlji. Na toplijem jugu države i u priobalnim nizijama rastu borovi, [[Lipa (biljka)|lipe]] i masline. Sredozemni grmovi (''makija'') rasprostranjeni su sve do nadmorske visine od 800 m, a osim njih i lovor, eukaliptus i smokva.<ref name="albantur"/> U velike površine netaknute okoline, Albanija čini životni prostor velikom broju rijetkih ptica kao i drugim životinjama, koje su u ostalim područjima ovog dijela Evrope već nestale. U zabačenim planinskim područjima žive [[vuk]]ovi, euroazijski ris, lisice, jeleni, divlje koze i divlje svinje. Broj smeđih medvjeda je krajem 1990ih znatno opao.<ref name="Eckehard"/> Osim toga u Albaniji živi više od 350 vrsta ptica, između ostalih to su jastrebovi, orlovi i lunje. Vlažna i močvarna područja duž obale i jezera su važne stanice za mnoge ptice selice. U albanskim vodama i moru živi oko 260 ribljih vrsta kao i neke rijetke vrste kornjača poput velike želve (''Chelonia mydas'') i glavate želve (''Caretta caretta'').<ref name="medasset"/> Međutim, u Albaniji je u posljednjih 25 godina zabilježen pad [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]]. Dvije biljne i četiri životinjske vrste su već izumrle. Kod 27 vrsta sisara, 89 vrsta ptica, šest vrsta riba i 4 biljne vrste zabilježen je pad broja jedinki za više od polovine.<ref name="medasset" /> === Prirodna okolina === Albanija je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ali se istovremeno bori sa cijelim nizom ekoloških problema, između ostalih nelegalnim lovom i ribolovom, prekomjernim izlovom ribe, nelegalnom sječom šuma i njihovim krčenjem te prekomjernom ispašom pašnjaka. Prema podacima iz 2002, 3,6% površine zemlje je bilo zaštićeno u okvirima rezervata ili nacionalnih parkova dok je 2010. taj postotak narastao na 9,9.<ref name="projectAl008"/> Albanija pripada takozvanom "Zelenom pojasu Evrope" te se nalazi u "[[Plavo srce Evrope|Plavom srcu Evrope]]".<ref name="GREEN_BELT"/><ref name="BLUE_HEART"/> === Nacionalni parkovi === U Albaniji postoji 14 [[Nacionalni parkovi u Albaniji|nacionalnih parkova]], koji zauzimaju oko 6,9% površine zemlje, te pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan. Najveći po površini su nacionalni park Prespansko jezero, nacionalni park Šebenik-Jablanica i nacionalni park planine Dajtit. Parkovi su mjesta gdje rastu brojne ugrožene biljne vrste i utočište za brojne ugrožene životinjske vrste, a smatraju se mjestima netaknute prirode. Međutim, nedostaje efektivan i praktičan način zaštite tih područja. Pojedini nacionalni parkovi su također i omiljena turistička odredišta. == Kultura == {{glavni|Kultura Albanije}} === Sport === Najpopularniji sport u zemlji je [[nogomet]]. U najvišem rangu nogmetnog takmičenja, ''Kategoria Superiore'', takmiči se 12 klubova. Do danas najviše titula šampiona ostvario je klub iz Tirane [[KS Dinamo Tirana]]. [[Nogometna reprezentacija Albanije]] ostvarila je najvišu pobjedu u Balkanskom kupu 1946. godine. Također, po prvi put se 2015. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa I|kvalificirala]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u nogometu]]. Osim nogometa, u zemlji su popularna košarka, odbojka i [[streljaštvo]]. Posljednjih godina, automobilske utrke također dobijaju na popularnosti. Albanija je članica [[UEFA]], [[FIFA]] i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Tek 2013. u Tirani je održano neko značajnije međunarodno takmičenje i to Evropsko prvenstvo u dizanju tegova. === Filatelija === {{glavni|Filatelija u Albaniji}} Prva poštanska marka Albanije izašla je 5. maja 1913. godine, gotovo šest mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskana je jedna marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 1 groša, odnosno 1 [[Turska pjastra|turske pjastre]] Marke su bile zapravo službeni okrugli pečat Ministarstva pošte Albanije, sa albanski dvoglavim orlom kao grbom, tekstom <tt>''MINISTERIA E POST-TELEG E TELEFONËVET'' </tt>u crnoj boji i bez naznačene nominalne vrijednosti. Ukupno je tiskano 2232 komada. Drugo izdanje izašlo je 1. juna, a varijacija te marke 14. oktobra 1913. Radi se ponovo o pečatu, ali bez grba sa nominalnom vrijednošću od jednog groša. Varijanta iz juna je tiskana u [[karnet]]ima od 45 komada, a na poštanskim šalterima je rezana u približno kvadratične marke, a marke su zbog teksta zarotiranog za 45° lijepljene tako da je zarotirani vrh kvadrata bio dolje. Postoje varijante u crnoj i plavoj boji. Drugo izdanje je perforirano iglom šivaće mašine, a perforacije su obilježavane grafitnom olovkom. Tiraž junske serije bio je 1643 komada, a oktobarske oko 800. Petnaest dana kasnije 16. juna izlazi serija od 8 maraka, koje su marke [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] iz 1908, 1909 i 1911. godine, na kojima je ručno utisnut crni pečat u obliku albanskog dvoglavog orla. Nominalna vrijednost je od 2, 5, 10 i 20 para, 1, 2, 2½, 5, 10, 25 i 50 pjastri. Marke su u raznim bojama, a pored orla u donjem dijelu marke je polukružno utisnuto albansko ime Albanije ''Shqipёria''. Tiraž ove serije bio je od 11.375 komada za marku sa nominalnom vrijednošću od 1 pjastre (plave boje), do 16 komada za najvrijedniju marku sa nominalnom vrijednošću od 50 pjastri u naranđastosmeđoj boji. Ova serija je jedna od najvrijednijih albanskih maraka, te vrijednost na tržištu za visoke nominalne vrijedosti, u zavisnosti od kvaliteta, prelazi nekoliko desetina hiljada [[euro|eura]]. <gallery mode="packed"> Datoteka:Shqipenia 16 June 1913-2.jpg|Marka br. 5 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI|Redni broj poštanske marke je po njemačkom katalogu izdavača [[Michel]].}} Datoteka:Shqipenia 16 June 1913.jpg|Marka br. 6 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913.jpg|Marka br. 18 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913-1.jpg|Marka br. 21 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Shqipenia E Lire 1 December 1913.jpg|Marka br. 29 iz serije od 1. decembra 1913. godine{{efn|name=MI}} </gallery> Sve do uvođenja nove albanske valute [[Albanski franak|albanskog franka]], albanske marke su imale nominalne vrijednosti u turskoj pjastri ili u manjim jedinicama [[Turska pjastra|para]]ma. U decembru 1913. izlazi serija od 6 maraka sa motivom [[Skenderbeg]]a sa nominalnim vrijednostima od 2, 5, 10, 25, 50 [[Albanski franak|qintar]]a, kao stotog dijela franka i 1 franka. Marke imaju štamparsku grešku jer je ime Skenderbega umjesto <tt>Skanderbegu</tt> oštampano <tt>Skanderbe'''<big>r'''</big>gu</tt>. Ova serija je poznata u manjoj količini (oko 50 kompleta) sa pečatom <tt>Shkoder</tt> i <tt>Lezkë</tt> u zlatnoj boji. Tiraž je bio 500.000 sa niže vrijednosti, a 100.000 za marku od 1 franka.<ref>MICHEL Südeuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, ISBN 387-858-659-0 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> === Praznici i blagdani === * Nova godina (''Festat e Vitit të Ri'') – 1. i 2. januar * "Dan ljeta" (''Dita e Verës'', paganski praznik) – 14. mart * [[Uskrs]] / Vaskrs (''Dita e Pashkës'') – varijabilan datum * Praznik rada (''Dita Ndërkombëtare e Punëtoreve'') – 1. maj * Bajram (Kurban i Ramazanski) (''Dita e Bajramit'') – varijabilni datumi * Dan [[beatifikacija|beatifikacije]] Majke Tereze (''Dita e Lumturimit të Nënë Terezës'') – 19. oktobar * Dan nezavisnosti i dan zastave (''Dita e Pavarësisë dhe Festa e Flamurit'') – 28. novembar * Dan oslobođenja (''Dita e Çlirimit'') – 29. novembar * Nacionalni dan mladosti (''Dita Kombëtare e Rinisë'') – 8. decembar (povodom pada komunističkog režima) * Božić (''Krishtlindjet'') – 25. decembar == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="novi-predsjednik">{{Cite web | url =https://avaz.ba/globus/region/760363/novi-predsjednik-albanije-bajram-begaj-polozio-zakletvu| title =Novi predsjednik Albanije Bajram Begaj položio zakletvu| publisher =Dnevni avaz| date =24. 7. 2022}}</ref> <ref name="popis2011">[http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx Popis stanovništva i domaćinstava 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803171148/http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx |date=3. 8. 2017 }}, podaci INSTAT (Albanski institut za statistiku)</ref> <ref name="mmf1">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=96&pr.y=19&sy=2014&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= "Report for Selected Countries and Subjects"]. Imf.org, 14. septembar 2006, pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="hdi">[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf "Human Development Report 2015"] (PDF). Ujedinjene nacije, 2015, pristupljeno 14. decembra 2015.</ref> <ref name="ginicoef">[http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient "Income Gini coefficient"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610232357/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |date=10. 6. 2010 }}. Svjetska banka, UNDP pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="ciacoast">[http://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html Dužina obale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228181044/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=28. 12. 2015 }}, CIA World Factbook, pristupljeno 16. decembar 2015.</ref> <ref name="shsh12">{{Cite book| publisher=Instituti i Statistikës| title=Shqipëria në Shifra / Albania in Figures 2012| location=Tirana| year=2013| url=http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| access-date=16. 12. 2015| archive-url=https://web.archive.org/web/20150924035537/http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| archive-date=24. 9. 2015| url-status=dead}}</ref> <ref name="reiseinfos">[http://www.online-reiseinfos.de/klima/albanien.php Klima u Albaniji i klimatske temperature u Korci, Tirani i Vlori]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="jonilda">{{Cite web | url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/08/21/feature-03 | title=Albania to abolish conscription by 2010 | language=en | access-date=18. 12. 2012 | date=21. 8. 2008 | publisher=Southeast European Times | author=Jonilda Koci}}</ref> <ref name="CSIS">{{Cite web | url=http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | title=Center for strategic & International Studies; „Trends in European Defense Spending, 2001–2006“ | format=PDF | page=13- | access-date=23. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090418142045/http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | archive-date=18. 4. 2009 | url-status=dead }}</ref> <ref name="cia_factbook">[http://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html The World Factbook - Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104519/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html |date=4. 3. 2016 }}, CIA, pristupljeno 19. decembar 2015.</ref> <ref name="wirtsch">{{Cite web |url=http://www.ost-ausschuss.de/albanien-trotzt-der-wirtschaftskrise |title=Albanien trotzt der Wirtschaftskrise |access-date=11. 8. 2010}}</ref> <ref name="WWD">Svjetska banka: [http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD/p_red United Nations Development Programme in Albania (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613085145/http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD%2Fp_red |date=13. 6. 2013 }}</ref> <ref name="publikime">{{Cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | title=INSTAT: ''Tregues sipas qarqeve/Indicators by Prefectures 2005/06'', Tirana 2007 | access-date=20. 12. 2015 | archive-date=11. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="iwfbip">Procjena Međunarodnog monetarnog fonda: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=25&pr.y=9&sy=2011&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP&grp=0&a= World Economic Outlook Database (BDP 2013 po državama)], stanje: oktobar 2013. Pristupljeno 6. januara 2014.</ref> <ref name="eucomm">{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp97_en.pdf|publisher= European Commission|title =''2012 Economic and Fiscal Programmes of Albania, Bosnia and Herzegovina: EU Commission’s overview and country assessments'' |date= 1. 6. 2012|language=en| access-date=15. 9. 2014}}</ref> <ref name="instattreg">{{cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | title=Instituti i Statistikës: Popisi stanovništva 2001-2008 | access-date=19. 12. 2015 | archive-date=14. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111014174433/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="king">{{Cite book|author=Russell King, Nicola Mai|title=Out of Albania – From risis migration to social inclusion in Italy|url=https://archive.org/details/outofalbaniafrom0000king|publisher=Berghahn Books|location=New York|year=2008|isbn=978-1-84545-544-6}}</ref> <ref name="punete">{{Cite web | url=http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | title=Prezantohet projekti për regjistrimin e shqiptarëve që jetojnë jashtë vendit | work=Ministria e Punëve të Brendshme | date=11. 12. 2015 | access-date=17. 12. 2015 | language=sq | archive-date=19. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060343/http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | url-status=dead }}</ref> <ref name="heller">{{Cite book|publisher=Wilfried Heller| title=Abwanderungsraum Albanien - Zuwanderungsziel Tirana; Praxis Kultur- und Sozialgeographie| volume=H. 27| location=Potsdam| year=2003| ISBN=3-935024-68-1}}</ref> <ref name="freund">{{Cite book|author=Dhimitër Doka|title=Die ethnischen Minderheiten in Albanien im Licht der Volkszählung 2011|publisher=Deutsch-Albanische Freundschaftsgesellschaft; Albanische Hefte |number=4 |location=Bochum |year=2013 |pages=14–16|ISSN=0930-1437}}</ref> <ref name="botasot">[http://botasot.info/shqiperia/111770/7qjTyaH/ ''Shqipëria, ndërtimorja më e madhe në Evropë''], Bota Sot, pristupljeno 20. decembra 2015.</ref> <ref name="albantur">{{Cite web | url=http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | title=National Tourism Agency of Albania: Flora and Fauna | access-date=27. 9. 2013 | archive-date=27. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130927133520/http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Eckehard">{{Cite book|author=Eckehard Pistrick| title=In der archaischen Bergwelt Albaniens| date=6. 7. 2010| pages=22}}</ref> <ref name="medasset">{{Cite web |url=http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |title=Mediterranean Association to Save the Sea Turtles |access-date=18. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403211130/http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |archive-date=3. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="projectAl008">{{Cite web | url=http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | title=Protecting Biodiversity in Albania through promotion of Natura 2000 | language=en | publisher=WWF | access-date=17. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160305064433/http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status=dead }}</ref> <ref name="GREEN_BELT">[http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf Biro za ekološke studije (2007): ''Karte 8 zum Grünen Band Europas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628210143/http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf |date=28. 6. 2014 }} [PDF]</ref> <ref name="BLUE_HEART">U. Schwarz: [http://www.balkanrivers.net/sites/default/files/BalkanRiverAssessment29032012web.pdf ''Balkan Rivers – The Blue Heart of Europe, Hydromorphological Status and Dam Projects.''] izvještaj 2012. (PDF)</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Albania}} {{Commonscat|Albania}} {{wikiatlas|Albania}} * {{službeni sajt|https://kryeministria.al/en}} Vlade Albanije {{sq simbol}}{{en simbol}} * [http://www.albania.al/ Nacionalna turistička organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705085533/http://www.albania.al/ |date=5. 7. 2015 }}, zvanična stranica Albanije za informacije o putovanju i turizmu. {{en simbol}} * [http://worldpics.com.au/Albania/index.html Slike svijeta: Albanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321064514/http://www.worldpics.com.au/Albania/index.html |date=21. 3. 2012 }}, mjesta koja se trebaju posjetiti u Albaniji {{en simbol}} * {{CIA World Factbook link|al|Albanija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AL Albanija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17679574 Albanija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albanija|*]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države albanskog govornog područja]] ncbd9e1t00njhhtq5q4h5flvrorf8ua 3674336 3674335 2024-12-18T18:17:44Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/213.162.73.94|213.162.73.94]] ([[User talk:213.162.73.94|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3639142 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = {{jezik|sq|Republika e Shqipërise}} |zvanično_ime = Republika Albanija |ime_genitiv = Albanije |zastava = Flag_of_Albania.svg |grb = Coat of arms of Albania.svg |karta = Location Albania Europe.png |širina_karte = 200px |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]] |glavni_grad = [[Tirana]] |glavni_grad_koordinate = {{coord|41|19|N|19|49|E|type:city}} |državno_uređenje = Unitarna parlamentarna ustavna republika |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Albanije|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = Bajram Begaj<ref name="novi-predsjednik"/> |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Albanije|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Edi Rama]] |nezavisnost = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] |nezavisnost_priznato = [[28. novembar]] [[1912]]. |površina = 28.748 |po_površini_na_svijetu = 143. |procenat_vode = 4,7 |stanovnika = {{povećanje}} 2.876.591 <ref name="popis2011"/> |stanovnika_godina = 2017. |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 130. |gustoća = 98 |po_broju_gustoće_na_svijetu = 63. |bdp_ukupno = $38,315 milijardi US$<ref name="mmf1" /> |bdp_godina = 2018. |po_broju_bdp_na_svijetu = |bdp_per_capita = $13.330<ref name="mmf1" /> |hdi = {{povećanje}} 0,785<ref name="hdi" /> |hdi_godina = 2018. |hdi_nivo = visok |po_broju_hdi_na_svijetu = 85. |gini = 34,5<ref name="ginicoef" /> |gini_godina = 2013. |po_broju_gini_na_svijetu = |valuta = [[Albanski lek|Lek]] (ALL) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1) |ljetno_računanje_vremena = [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Himni i Flamurit]]"<br>{{Center|[[Datoteka:Hymni i Flamurit instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.al]] |pozivni_broj = +355 }} '''Albanija''' ({{jez-sq|Shqipëri|Shqipëria}}), zvanično '''Republika Albanija''' ({{jez-sq|Republika e Shqipërisë|linkovi=ne}}), država je u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] odnosno na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Grčka|Grčkom]] na jugu. Na zapadu prirodnu granicu čine obale [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], zbog čega se ona ubraja u sredozemne države. Zemlja je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]] saveza, [[CEFTA|CEFTE]], ekonomske kooperacije crnomorskih država, [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske konferencije]], Regionalnog vijeća za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a te kandidat za pristupanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Albanije je [[Tirana]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Albanije}} {{Karta sa gradovima Albanije}} Sa površinom 28.748&nbsp;km², Albanija je nešto manja od [[Belgija|Belgije]], a sa 2,82 miliona stanovnika ima približno kao tri četvrtine stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Albanija ima 362&nbsp;km<ref name="ciacoast"/> dugu obalu [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], sa brojnim pjeskovitim i kamenitim plažama. Među poznatijim turističkim mjestima su [[Velipoja]], [[Shëngjin]], [[Drač]] i [[Vlora]] na Jadranskoj obali te [[Dhërmi]], [[Himara]] i [[Saranda]] na Jonskoj obali. Na najužem mjestu Jadranskog mora, [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]], albanska obala je udaljena od [[Italija|Italije]] samo 73&nbsp;km, a mjesto [[Ksamil]] udaljeno je samo 2&nbsp;km od [[Grčka|grčkog]] ostrva [[Krf]]a. === Prirodna podjela === [[Datoteka:Lake Komani1 (shadows).jpg|thumb|lijevo|170px|Jutro na vještačkom jezeru Koman na sjeveru Albanije]] [[Datoteka:Ag.Saranda - Panorama View.jpg|thumb|lijevo|170px|Kamenita plaža kod mjesta [[Saranda]]]] [[Datoteka:Colourful Buildings in Tirana.jpg|thumb|lijevo|170px|Zgrade u rubnom dijelu Tirane. Glavni grad Albanije je zabilježio udvostručenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina.]] Oko polovine površine Albanije zauzima brdovito područje sa nadmorskim visinama iznad 600 m. Manji dio od toga su područja visokih planina.<ref name="shsh12"/> Od jezera [[Skutari]] na sjeveru pa sve do grada [[Vlora]] na jugu proteže se duž obale vrlo uski pojas aluvijalnog tla koji je ponegdje širok samo par kilometara. Taj pojas se u centralnom dijelu Albanije širi u veliku Muzakijsku niziju (''Myzeqeja''). Na obali se nalaze brojne lagune i močvarna, vlažna područja. Pošto samo doline, brežuljkasto područje, dijelovi primorskih ravnica i neke visoravni omogućavaju gušću naseljenost stanovništa, u takvim regijama je ona relativno visoka, dok su drugi dijelovi zemlje relativno slabo naseljeni. Na sjeveru Albanije nalaze se [[Prokletije]] (Albanske Alpe), koje pripadaju planinskom lancu [[Dinaridi]]. Najviši vrh Albanije sa 2.764 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Maja e Korabit|Korab]], koji se nalazi sjeveroistočno od [[Peshkopia]] i čini granicu sa [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]]. Osim njega također je poznata i planina [[Jezerca]]. Ona je sa 2.694 m n.v. najviša planina koja se u potpunosti nalazi u Albaniji. === Hidrografija === Sve veće rijeke Albanije ulijevaju se u Jadransko more. Sa 282&nbsp;km, [[Drim]] je najduža rijeka ove zemlje. ''Crni Drim'' otiče iz [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Kod sjeveroalbanskog grada [[Kukës]]a spaja se sa ''Bijeli Drimom'' koji izvire na [[Kosovo|Kosovu]]. Rijeka Drim teče prema zapadu kroz više većih vještačkih jezera i kod [[Skadar|Skadra]] se ulijeva u Jadransko more. Druge veće rijeke u Albaniji su [[Mat (rijeka)|Mat]], [[Shkumbin]], [[Seman]] sa [[Devoll]]om i [[Vjosa|Vjosom]] koje više ili manje direktno teku u zapadnom pravcu prema Jadranskom moru, pri čemu prolaze kroz brojne planinske lance. Preko kratke rijeke [[Bojana (rijeka)|Bojane]] ({{Jez-sq|Bunë}}) odlijeva se [[Skadarsko jezero]] prema moru a jednim dijelom ona čini i granicu prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. === Klima === U Albaniji preovladava suptropsko-[[sredozemna klima]] sa prosječnim godišnjim temperaturama od 16&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina nešto manjom od 1200&nbsp;mm. U Tirani, naprimjer, dva ljetna mjeseca su izuzetno sušna. Sjeverni i istočni brdsko-planinski krajevi imaju prilično jake zime. U tim područjima, često i [[ljeto]] bude relativno hladno. Zimi su mnoga mjesta u planinskim područjima odsječena od svijeta zbog velike količine [[snijeg]]a i sniježnih nanosa. Na jugu na obalama Jonskog mora klima je znatno blaža, što je primjetno i zimi koje su tamo obično vrlo blage. U priobalnim područjima zimske količine padavina su dosta veće.<ref name="reiseinfos"/> U obalnom gradu [[Saranda]] godišnje bude gotovo 300 sunčanih dana. === Gradovi === {{Glavni|Spisak gradova u Albaniji}} Nešto više od polovine stanovnika Albanije (54%) živi u gradovima.<ref name="popis2011"/> Najveći gradovi u zemlji nalaze se u zapadnim priobalnim nizijama. U većim gradovima posljednjih godina je zabilježen snažan porast broja stanovnika, dok manja mjesta pokazuju smanjenje stanovništva. Naročito se Tirana proširila u okolna područja te danas sa svojim predgrađima i gradom Drač čini metropolsku regiju. {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Albaniji | ime_države_u_lokativu = Albaniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Albaniji | class = nav | int_ime = Okrug | int_link = | grad_1 = Tirana | int_1 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_1 = 610.070 | img_1 = Tirana View from Sky Tower 3.JPG | grad_2 = Drač | int_2 = Drač (regija){{!}}Drač | stan_2 = 299.989 | img_2 = Durres view.jpg | grad_3 = Vlorë | int_3 = Vlorë (regija){{!}}Vlorë | stan_3 = 194.147 | img_3 = Vlora.jpg | grad_4 = Elbasan | int_4 = Elbasan (regija){{!}}Elbasan | stan_4 = 120.703 | img_4 = Elbasan 1.jpg | grad_5 = Skadar | int_5 = Skadar (regija){{!}}Skadar | stan_5 = 77.075 | grad_6 = Fier | int_6 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_6 = 55.845 | grad_7 = Korçë | int_7 = Korçë (regija){{!}}Korçë | stan_7 = 51.152 | grad_8 = Berat | int_8 = Berat (regija){{!}}Berat | stan_8 = 32.606 | grad_9 = Lushnjë | int_9 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_9 = 31.105 | grad_10 = Kavajë | int_10 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_10 = 20.192 }} == Historija == {{glavni|Historija Albanije}} [[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|200px|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] Na području današnje Albanije u antičko doba su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. p. n. e.]]. Njihov glavni grad bio je [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji i danas postoji. [[Rimsko carstvo|Rimljani]] osvajaju područje 9. godine n. e. a teritorija moderne Albanije je podjeljena između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]], [[rimska provincija Dalmacija|Dalmacije]] i [[rimska provincija Epirus|Epirusa]]. Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizantijsko carstvo|Bizantu]]. Albanci se prvi put spominju [[1043.]] godine kao ''Albanic''. Godine [[1204.]] zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mletaka]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[kneževina Epirus|Epirus]]. Godine [[1478.]] godine, teritoriju današnje albanske države osvaja [[Osmanlijsko carstvo]], ali tek nakon što je slomljen otpor Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skenderbeg]]a. U Osmanlijskom carstvu, Albanci postepeno prelaze na [[islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Sunitski islam|sunitima]] i [[Bektašijski tarikat|bektašima]]. U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje albanski nacionalni pokret. Godine [[1878.]] osnovan je [[Prizrenska liga|Prizrenski savez]] sa ciljem da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U to doba napravljena je moderna abeceda [[Albanski jezik|albanskog jezika]]. {{Historija Albanije}} Albanija [[1912.]] godine dobija svoju nezavisnost od Osmanlijskog carstva. Godine [[1928.]] Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog albanskog plemena, uspijeva nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939.]] godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Njom vlada [[Enver Hoxha]] koji prvo pokušava preuzeti [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] i konačno [[Kina|kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hoxha prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede. Enver Hoxha umire [[1985.]] godine a reforme prema [[Demokratija|demokratiji]] počinju [[1991.]] godine nakon pada komunizma širom svijeta. Novi, demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] usvojen je [[1998.]] godine. Također pogledati: ''[[Kastrioti]]'' == Simboli == === Zastava === [[Zastava Albanije]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Flamuri i Shqipërisë'') je crvena [[zastava]] s crnim dvoglavim orlom u sredini, koja predstavlja suverenu državu Albaniju na [[Balkan]]u. Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) [[Gjergj Kastrioti Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], vođe pobune protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz [[15. vijek]]a koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od [[1443]]. do [[1478]]. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orao je ukrašen sa 25 perki. U godini 1911. Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevernoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo prvi put poslije 500 godina da je ponovo uzdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912. godine u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena [[7. april]]a [[1992]], ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna [[Komunizam|komunistička]] država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala "Skenderbegovu kacigu" iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom. Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori kao nacionalni simbol. Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin. === Grb === [[Grb Albanije]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Stema e Shqipërisë'') je adaptacija [[Zastava Albanije|albanske zastave]]. Načinjen je po uzoru na grb (pečat) [[Skenderbeg]]a. Amblem iznad glave dvoglavog [[Orao|orla]] predstavlja Skenderbegovu kacigu. Grb ima proporcije 1:1.5. === Himna === [[Himni i Flamurit]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Himna Zastavi) jest nacionalna himna Albanije. Riječi za himnu je napisao albanski pjesnik Aleksander Stavre Drenova. Himna je prvi put objavljena [[1912]] godine u albanskim novinama "''Liri e Shqipërisë''" koje su izdavane u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Muziku za tekst je komponovao [[Rumunija|rumunski]] kompozitor Ciprian Porumbescu. == Politika == {{glavni|Politika Albanije}}'''Albanija''' je [[parlament]]arna [[Demokratija|demokratska]] [[republika]], a [[Vlada|vladu]] predvodi [[premijer]]. Zastupljen je višestranački sistem. Vlada ima ulogu izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast imaju i vlada i [[Skupština Republike Albanije|parlament]] ({{Jez-sq|Kuvendi i Republikës së Shqipërisë}}). Od 1991. i uvođenja pluralizma dominantne su [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska]] i [[Komunizam|postkomunistička]] [[Socijalistička stranka Albanije|Socijalistička stranka]]. {{Izbori za Albansku skupštinu 2013.}} {{Izbori za Albansku skupštinu 2013. (mandati)}} === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Albanije}} Izvršnu vlast, tj. [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednika države]] bira parlament na period od pet godina. === Skupština === {{Glavni|Skupština Albanije}} Zakonodavac je [[Skupština Albanije]], čijih se 140 zastupnika bira za mandat od četiri godine. === Vlada === {{Glavni|Vlada Albanije|Premijer Albanije}} [[Vlada Albanije]], na čelu s [[Spisak premijera Albanije|premijerom]], također odgovara parlamentu za svoj rad. === Ustav === Albanije je 2000. osnovala Ustavni sud po uzoru na Njemačku, koji se u nedavnim političkim krizama pokazao kao stabilizirajući faktor. Aktualni Ustav usvojen je 28. novembra 1998. nakon referenduma. === Izbori === Na ranijim demokratskim izborima, naročito onim prije 2007, dešavale su se razne nepravilnosti, koje su međunarodni posmatrači vrlo negativno ocijenili. Tek su [[Parlamentarni izbori u Albaniji 2013.|parlamentarni izbori 2013.]] bili prvi koji su prošli bez većih neregularnosti te na kojima su stranke gubitnice priznale izborni poraz, što se ranije nikad nije desilo, a za organizaciju tih izbora Albanija je pohvaljena na međunarodnom nivou. Na parlamentarnim izborima održanim 3. jula 2005. pobijedila je tada opozicijska [[Demokratska stranka Albanije]] (PDSh), na čijem je čelu bio bivši predsjednik [[Sali Berisha]], ali nisu uspjeli osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog brojnih prigovora i neophodnih ponavljanja brojanja u tri izborna okruga, zvanični rezultat izbora potvrđen je i objavljen tek početkom septembra 2005. Berisha je tada postao premijer Albanije. Međutim, na lokalnim izborima 18. februara 2007. Berishina Demokratska stranka zabilježila je poraz. Na općinskim izborima 2011. Berisha i Demokratska stranka ponovno su ostvarili pobjedu. Između ostalih, njegova stranka dobila je većinu u općinskom vijeću i mjesto gradonačelnika Tirane, gdje je od 2000. vladao [[Edi Rama]]. Prije parlamentarnih izbora 2013. u aprilu je LSI (Socijalistički pokret za integraciju) napustio koaliciju s Demokratama formiranu 2009. te se pridružio Socijalistima. Na tim izborima pobjedu je odnijela koalicija pod vodstvom Socijalista sa glavnim kandidatom [[Edi Rama|Edijem Ramom]], koji je postao Berishin nasljednik na mjestu premijera. === Političke stranke === Politika u Albaniji obilježena je djelovanjem dvije velike stranke: ''Demokratske stranke Albanije'' (PD) i ''Socijalističke stranke Albanije'' (PS). PD je nastala 1990. iz protivkomunističkih studentskih pokreta, dok je PS stanka nasljednica Stranke rada Albanije, koja je zemljom vladala gotovo 50 godina tokom socijalističke diktature njenog predsjednika [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Danas, da bi neka stranka došla do apsolutne većine u parlamentu, po pravilu bira koalicijskog partnera, pri čemu pojedine manje stranke političkog centra već bile uključene u demokratske i socijalističke vlade. Političke stranke, uz izuzetak Kršćansko-demokratske stranke, ne zastupaju niti jednu religiju. Demokrate imaju pretežnu većinu u gegijskom dijelu sjeverne Albanije, dok Socijalisti imaju više pristalica uglavnom u toskijskom jugu. Grčka i makedonska manjina formirale su zajedničku Ujedinjenu stranku za ljudska prava (PBDNJ). Druge manje stranke su nastale pretežno izdvajanjem raznih struja iz dvije najveće stranke. === Vojska === [[Datoteka:Patrol Boat Iliria.jpg|thumb|180px|Patrolni brod ''Iliria'' Albanske obalne straže]] Albanska vojska se gotovo raspala nakon pobune i nemira u zemlji 1997. godine. Zbog tih događaja, vlada je 2001. započela desetogodišnji program reformi, kako bi vojsku dovela na tehnološki viši nivo te je profesionalno usavršila. Nova albanska vojska sastoji se iz 14.500 aktivnih vojnika i 5.000 u rezervnom sastavu. Novost je i da je Albanija ukinula obavezu služenja vojnog roka te danas raspolaže isključivo sa ''profesionalnim'' vojnicima.<ref name="jonilda"/> Izdaci za odbranu 2011. bili su u visini 1,52% BDP-a.<ref name="CSIS"/> == Administrativna podjela == {{glavni|Administrativna podjela Albanije}} Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] („rrethe“ na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status. {{Političke podjele Albanije}} == Privreda == {{glavni|Privreda Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" |+ Struktura bruto domaćeg proizvoda<ref name="cia_factbook" /> |- ! Sektor ! Udio sektora u BDP-u ! Udio zaposlenih |- | [[poljoprivreda]] | 21,4 % | 58 % |- | [[industrija]] | 19,4 % | 15 % |- | uslužni sektor | 59,2 % | 27 % |- |} [[Datoteka:Korce, bazaar 3.jpg|thumb|desno|180px|Tipične tezge na pijaci (bazaru) u gradu [[Korça]]]] Već cijeli niz godina Albanija se nalazi u jednom teškom procesu privredne transformacije sa ranije centralno-planske socijalističke u modernu, otvorenu tržišnu ekonomiju. Nakon teške krize 1990tih, privreda je postepeno bilježila oporavak: mnoga država preduzeća su [[privatizacija|privatizirana]], izgrađeni pravni okviri poslovanja, stopa [[inflacija|inflacije]] stabilizirana, smanjena je stopa nezaposlenosti a bruto nacionalni proizvod i prosječni mjesečni dohoci radnika povećani. Sektor [[turizam|turizma]] je zabilježio snažan porast prihoda. Infrastruktura je značajno poboljšana. Nacionalna ekonomija raste iz godine u godinu, a tokom [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007.]] Albanija je, za razliku od većine drugih evropskih država, čak zabilježila i rast privrede.<ref name="wirtsch"/> Broj građana koji žive ispod granice siromaštva je smanjen, a od 2008. uvedena je proporcionalna (jedinstvena) stopa [[porez]]a od 10%, koja je među najnižim u Evropi. Ipak, u Albaniji još uvijek postoje brojni strukturalni problemi. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvijek relativno visoka, tako naprimjer u periodu juli-septembar 2010. iznosila je 13,5%. Iz ove stope izuzete su osobe koje rade u poljoprivredi, jer se ne smatraju nezaposlenim. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] 2008. godine bilo je 12,4% albanskog stanovništva koji su se smatrali ''siromašnim''.<ref name="WWD"/> U 2006. prosječna mjesečna primanja iznosila su 28.322 [[Albanski lek|leka]] (približno 225 [[euro|eura]]).<ref name="publikime"/> Jedan od većih problema u zemlji je i slaba infrastruktura. Iako su glavne saobraćajne veze znatno obnovljene i izgrađene, veći dio transportnih puteva u planinskim krajevima je i dalje u veoma lošem stanju. U tim područjima opskrba vodom je također ograničena na nekoliko sati dnevno, a česti su i prekidi napajanjem [[električna energija|električnom energijom]]. Zbog ovih problema u ruralnim područjima, mnogi stanovnici su napustili sela i odselili bilo u gradove ili čak u inostranstvo. U 2010. [[bruto domaći proizvod]] iznosio je oko 11,955 milijardi [[američki dolar|US$]], po tekućim cijenama. Sve do 2008. BDP je rastao izuzetno brzo u pojedinim periodima daleko iznad 5% (po realnim cijenama).<ref name="iwfbip"/> Rast privrede u tim godinama zasivao se na velikoj aktivnosti u oblasti [[građevinarstvo|građevinarstva]], ali i sitnih preduzeća i uslužnih djelatnosti. Međutim, zbog izražene energetske krize, poljoprivreda, rudarstvo i industrija su zabilježili smanjenje proizvodnje, te su vrlo sporo napredovale. === Trgovina === U 2011. izvoz je iznosio 1,954 milijardu US$ dok je uvoz iste godine iznosio 5,076 milijarde US dolara. Iz ovog proizilazi trgovački deficit od 3,122 milijarde US dolara odnosno 24,3% BDP-a. Najvažniji izvozni partneri Albanije u 2010. bili su [[Italija]] (48,8 %), [[Kina]] (8,4 %), [[Turska]] (6,7 %), [[Grčka]] (5,6%), [[Španija]] (5,4%) i [[Indija]] (4,9%). Najviše se uvozila roba iz Italije (34,8 %), Grčke (12,9 %), Kine (6,2%), Turske (6,0%) i [[Njemačka|Njemačke]] (4,6%). Iz Albanije se najviše izvozi [[hrana]], [[hrom]], tekstilni proizvodi, sirova [[nafta]], asfalt i [[pamuk]]. U uvozu također dominiraju prehrambeni proizvodi, mašine, hemikalije, tekstil i druga potrošna roba.<ref name="cia_factbook" /> === Budžet === [[Budžet]] Albanije 2009. obuhvatio je izdatke u vrijednosti od oko 4,1 milijarde US dolara, dok su budžetski prihodi iznosili oko 3,36 milijarde US dolara. Iz toga proizilazi budžetski deficit u visini oko 6,3% BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Javni dug u 2009. iznosio je 6,44 milijarde US dolara odnosno 54,9 % BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Plan budžeta za 2012. godinu predviđao je izdatke u visini od 28,7% BDP-a te prihode u visini od 25,7% BDP-a. Prema tome, budžetski deficit je iznosio oko 3% BDP-a.<ref name="eucomm"/> Te godine udio javnih izdataka u budžetu (u %) bio je raspoređen, između ostalih, u sljedeće oblasti:<ref name="shsh12" /> * zdravstvo: 9,71 % * obrazovanje: 11,70 % * odbrana: 3,31 % == Međunarodne integracije == {{Glavni|Pristupanje Albanije Evropskoj uniji}} Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009.6. novembra 2009. Vijeće Evropske unije poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj.16. decembra, [[Evropska komisija|Evropska Komisija]] je poslala upitnik Vladi Tirane, a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. godine Vijeće je odobrilo ukidanje režima viza cirkuliranje zraka u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] albanske državljane; ova se odluka primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. [[Evropska komisija]] preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme. U martu 2015., tokom petog "''sastanka dijaloga na visokoj razini''", povjerenik za proširenje Johannes Hahn naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje, Vlada mora ponovo otvoriti dijalog uz oporbu i provode se značajne reforme u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je dijelio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015 Putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvješća Komisije o napretku Albanije u 2014. godini od strane [[Evropska komisija|Komisije]]. Temeljni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sustava održanog 21. juna 2016., koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije bijesan u zemlji. U aprilu 2018. godine, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od lipnja 2019. 29. maja 2019. godine, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu "masovne reforme pravosudnog sustava.Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i Albanija ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na Albaniju. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. == Demografija == {{glavni|Demografija Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" !align="right" bgcolor="#d2d2d2" colspan="5"|Popis stanovništva<br /><ref name="popis2011"/><ref name="shsh12" /><ref name="cia_factbook" /><ref name="instattreg"/><ref name="king"/> |- ! Godina ! Broj |- |align="center"| 2012 |align="right" | 2.815.749 |- |align="center" | 2011 |align="right" | 2.800.138 |- |align="center" | 2001 |align="right" | 3.069.275 |- |align="center" | 1989 |align="right" | 3.182.400 |- |align="center" | 1979 |align="right" | 2.590.600 |- |align="center" | 1969 |align="right" | 2.068.200 |- |align="center" | 1960 |align="right" | 1.626.300 |- |align="center" | 1950 |align="right" | 1.218.900 |- |align="center" | 1945 |align="right" | 1.122.000 |- |align="center" | 1930 |align="right" | 833.600 |- |align="center" | 1923 |align="right" | 814.400 |- |} [[Datoteka:Pyramide Albanie.PNG|desno|thumb|Starosna piramida stanovništva 2005.]] Prema popisu stanovništva koji je proveden u Albaniji u oktobru 2011, zemlja je imala 2.800.138 stanovnika. To predstavlja smanjenje broja stanovništa za preko 8% u periodu od 2011. godine, što je pravdano velikim iseljavanjem stanovnika. Prvi put u njenoj historiji, manje od polovine stanovnika živjelo je na selu (46,5%).<ref name="popis2011"/> Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije objavilo je u decembru 2015. da je u registru stanovnika upisano više od 4,4 miliona osoba. Međutim, većina tih osoba živi u inostranstvu.<ref name="punete"/> U doba [[Komunizam|komunističke]] vlasti u zemlji, ona je stalno vršila procese [[industrijalizacija|industrijalizacije]] i urbanizacije zemlja, ali i pored toga velika većina Albanaca je prije 1990. i dalje živjela na selu. To i danas obilježava mentalitet mnogih ljudi i u gradovima, čak i onih koji nisu doselili u grad, već njihovi roditelji ili, u svakom slučaju, neko od rođaka još i dalje živi na selu. Tradicionalna srednja klasa stanovništva u Albaniji je i dalje rijetka. Moderna građanska kultura postojala je početkom 20. vijeka samo u većim gradovima poput Skadra, [[Korça|Korçe]], [[Drač]]a i [[Đirokaster|Đirokastra]]. Tek od 1920tih njima se pridružuje nova albanska prijestonica [[Tirana]]. Komunisti su odbijali građansku samosvijest ovih gradova te su nakon 1945. značajno uništili građanska kulturna dostignuća. Vrijeme nakon prekretnice 1990. donijelo je velike ''demografske promjene''. S jedne stane, stotine hiljade Albanaca je bilo legalno ili ilegalno otišlo u Italiju, Grčku, druge zemlje [[Evropska unija|EU]] ili [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], dok je s druge strane uslijedila velika unutrašnja migracija, "bijeg" sa sela u gradove, u kojem su stanovnici planinskih naselja i sela doselili u gradske centre. Albanska vlada je 2004. objavila podatak da se broj emigranata popeo na jedan milion za manje od 15 godina.<ref name="king" /> Međutim, i pored odseljavanja broj stanovništva u glavnom gradu Tirani i lučkom gradu Draču zabilježio je ogroman porast zbog unutrašnjeg doseljavanja. Tirana je sa 250 hiljada stanovnika 1990. porasla na 600.000 danas. Sela i mali gradovi su gotovo pusti. U brdima i na jugu zemlje postoje brojna sela u kojima niko ne živi.<ref name="heller"/> Iako su Albanci prije 1990. imali najvišu stopu prirodnog prirasta u Evropi (kontracepcijska sredstva su bila zabranjena), danas su sa 1,32 rođena djeteta po jednoj ženi daleko ispod evropskog prosjeka od 1,5 djeteta po ženi. Glavni grad ima čak i niži prosjek od oko 1 djeteta po ženi, što je daleko najniža vrijednost među većim evropskim gradovima. Ova okolnost zajedno sa nezaustavljivim odseljavanjem stanovništva doveli su do brzog starenja albanskog stanovništva, koje, zbog još uvijek velikog udjela mlađe populacije od 15 do 30 godina starosti, nije značajnije izraženo. U međuvremenu prosječna starost stanovništva porasla je na 35,3 godine.<ref name="popis2011"/> === Etničke grupe === U etničkom smislu, Albanija ima prilično ujednačeno (homogeno) stanovništvo. [[Albanci]], prema podacima s popisa 2011, predstavljaju najveći etničku grupu sa 82,58% stanovništva. Na istom popisu 13,96% stanovništva nije dalo odgovor u smislu etničke pripadnosti. Ostalih 1,58% stanovništva dalo je nevaljan ili neodređen odgovor. Na osnovu velikog udjela ovako nedorečenih odgovora, čije uzroke treba tražiti u brojnim pozivima na bojkot od strane organizacija etničkih manjina, ovi podaci, prema riječima Dhimitëra Doke,<ref name="freund"/> ''ne predstavljaju jasnu i nedvosmislenu sliku etničke strukture stanovništva Albanije''. Prema odgovorima datim na popisu stanovništva, [[Grci]] sa 0,87% stanovništva predstavljaju najveću etničku manjinu a žive pretežno na jugu zemlje. [[Romi]] i Vlasi (Arumuni) također žive u Albaniji, obje grupe sa po 0,3% stanovništva zemlje. Međutim njihovi pripadnici žive u cijeloj zemlji, vrlo raspršeno, a veće zajednice su koncentrirane u većim gradovima te u južnim dijelovima zemlje. Poslije njih slijede etnički [[Makedonci]] sa 0,2% stanovništva Albanije, koji žive u nekim selima duž državne granice prema Makedoniji. Kao ''Balkanski Egipćani'' izjasnilo se 0,12% stanovništva. Ova zajednica uglavnom živi u većim gradovima, a u etničkom smislu su se izdvojili iz Roma. Relativno mala manjina je 0,01% Crnogoraca. Oni žive uglavnom na sjeverozapadu Albanije prema granici sa Crnom Gorom. Pored navedenih, sve ostale etničke grupe u zemlji sačinjavaju ukupno 0,09% stanovništva. [[Bošnjaci]] sa oko 10.000 pripadnika također predstavljaju jednu od manjina u Albaniji. Njih oko 3.000 živi u regiji između Drača i Tirane, tačnije u naseljima Borak i Šijak. Oni su tamo i dalje zadržali svoj nacionalni identitet i jezik.<ref name="botasot"/> Međutim, na popisu stanovništva 2011. njihov broj nije iskazan zasebno.<ref name="popis2011"/> == Flora i fauna == [[Datoteka:Steinadler Aquila chrysaetos closeup2 Richard Bartz.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'', alb. ''Shqiponja'') – simbol Albanije]] Albanija se nalazi u području gdje je, između ostalog, prisutan i veliki broj biljnih vrsta. Albanska flora ima 3.221 poznatu vrstu, od čega je 489 [[endem]]a karakterističnih za Balkansko poluostrvo, dok 40 vrsta raste samo u Albaniji. U obalnom pojasu rastu palme, [[narandža|narandže]] i [[limun]]. U dubokim riječnim dolinama koji protiču kroz gorje rastu velike šume oraha i badema. U šumama na sjeveru zemlje rastu između ostalih jele, smrče, hrastovi, bukve i [[javor]]. Za Albaniju su naročito karakteristične hrastove šume koje čine oko petinu svih šuma u zemlji. Na toplijem jugu države i u priobalnim nizijama rastu borovi, [[Lipa (biljka)|lipe]] i masline. Sredozemni grmovi (''makija'') rasprostranjeni su sve do nadmorske visine od 800 m, a osim njih i lovor, eukaliptus i smokva.<ref name="albantur"/> U velike površine netaknute okoline, Albanija čini životni prostor velikom broju rijetkih ptica kao i drugim životinjama, koje su u ostalim područjima ovog dijela Evrope već nestale. U zabačenim planinskim područjima žive [[vuk]]ovi, euroazijski ris, lisice, jeleni, divlje koze i divlje svinje. Broj smeđih medvjeda je krajem 1990ih znatno opao.<ref name="Eckehard"/> Osim toga u Albaniji živi više od 350 vrsta ptica, između ostalih to su jastrebovi, orlovi i lunje. Vlažna i močvarna područja duž obale i jezera su važne stanice za mnoge ptice selice. U albanskim vodama i moru živi oko 260 ribljih vrsta kao i neke rijetke vrste kornjača poput velike želve (''Chelonia mydas'') i glavate želve (''Caretta caretta'').<ref name="medasset"/> Međutim, u Albaniji je u posljednjih 25 godina zabilježen pad [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]]. Dvije biljne i četiri životinjske vrste su već izumrle. Kod 27 vrsta sisara, 89 vrsta ptica, šest vrsta riba i 4 biljne vrste zabilježen je pad broja jedinki za više od polovine.<ref name="medasset" /> === Prirodna okolina === Albanija je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ali se istovremeno bori sa cijelim nizom ekoloških problema, između ostalih nelegalnim lovom i ribolovom, prekomjernim izlovom ribe, nelegalnom sječom šuma i njihovim krčenjem te prekomjernom ispašom pašnjaka. Prema podacima iz 2002, 3,6% površine zemlje je bilo zaštićeno u okvirima rezervata ili nacionalnih parkova dok je 2010. taj postotak narastao na 9,9.<ref name="projectAl008"/> Albanija pripada takozvanom "Zelenom pojasu Evrope" te se nalazi u "[[Plavo srce Evrope|Plavom srcu Evrope]]".<ref name="GREEN_BELT"/><ref name="BLUE_HEART"/> === Nacionalni parkovi === U Albaniji postoji 14 [[Nacionalni parkovi u Albaniji|nacionalnih parkova]], koji zauzimaju oko 6,9% površine zemlje, te pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan. Najveći po površini su nacionalni park Prespansko jezero, nacionalni park Šebenik-Jablanica i nacionalni park planine Dajtit. Parkovi su mjesta gdje rastu brojne ugrožene biljne vrste i utočište za brojne ugrožene životinjske vrste, a smatraju se mjestima netaknute prirode. Međutim, nedostaje efektivan i praktičan način zaštite tih područja. Pojedini nacionalni parkovi su također i omiljena turistička odredišta. == Kultura == {{glavni|Kultura Albanije}} === Sport === Najpopularniji sport u zemlji je [[nogomet]]. U najvišem rangu nogmetnog takmičenja, ''Kategoria Superiore'', takmiči se 12 klubova. Do danas najviše titula šampiona ostvario je klub iz Tirane [[KS Dinamo Tirana]]. [[Nogometna reprezentacija Albanije]] ostvarila je najvišu pobjedu u Balkanskom kupu 1946. godine. Također, po prvi put se 2015. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa I|kvalificirala]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u nogometu]]. Osim nogometa, u zemlji su popularna košarka, odbojka i [[streljaštvo]]. Posljednjih godina, automobilske utrke također dobijaju na popularnosti. Albanija je članica [[UEFA]], [[FIFA]] i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Tek 2013. u Tirani je održano neko značajnije međunarodno takmičenje i to Evropsko prvenstvo u dizanju tegova. === Filatelija === {{glavni|Filatelija u Albaniji}} Prva poštanska marka Albanije izašla je 5. maja 1913. godine, gotovo šest mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskana je jedna marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 1 groša, odnosno 1 [[Turska pjastra|turske pjastre]] Marke su bile zapravo službeni okrugli pečat Ministarstva pošte Albanije, sa albanski dvoglavim orlom kao grbom, tekstom <tt>''MINISTERIA E POST-TELEG E TELEFONËVET'' </tt>u crnoj boji i bez naznačene nominalne vrijednosti. Ukupno je tiskano 2232 komada. Drugo izdanje izašlo je 1. juna, a varijacija te marke 14. oktobra 1913. Radi se ponovo o pečatu, ali bez grba sa nominalnom vrijednošću od jednog groša. Varijanta iz juna je tiskana u [[karnet]]ima od 45 komada, a na poštanskim šalterima je rezana u približno kvadratične marke, a marke su zbog teksta zarotiranog za 45° lijepljene tako da je zarotirani vrh kvadrata bio dolje. Postoje varijante u crnoj i plavoj boji. Drugo izdanje je perforirano iglom šivaće mašine, a perforacije su obilježavane grafitnom olovkom. Tiraž junske serije bio je 1643 komada, a oktobarske oko 800. Petnaest dana kasnije 16. juna izlazi serija od 8 maraka, koje su marke [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] iz 1908, 1909 i 1911. godine, na kojima je ručno utisnut crni pečat u obliku albanskog dvoglavog orla. Nominalna vrijednost je od 2, 5, 10 i 20 para, 1, 2, 2½, 5, 10, 25 i 50 pjastri. Marke su u raznim bojama, a pored orla u donjem dijelu marke je polukružno utisnuto albansko ime Albanije ''Shqipёria''. Tiraž ove serije bio je od 11.375 komada za marku sa nominalnom vrijednošću od 1 pjastre (plave boje), do 16 komada za najvrijedniju marku sa nominalnom vrijednošću od 50 pjastri u naranđastosmeđoj boji. Ova serija je jedna od najvrijednijih albanskih maraka, te vrijednost na tržištu za visoke nominalne vrijedosti, u zavisnosti od kvaliteta, prelazi nekoliko desetina hiljada [[euro|eura]]. <gallery mode="packed"> Datoteka:Shqipenia 16 June 1913-2.jpg|Marka br. 5 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI|Redni broj poštanske marke je po njemačkom katalogu izdavača [[Michel]].}} Datoteka:Shqipenia 16 June 1913.jpg|Marka br. 6 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913.jpg|Marka br. 18 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913-1.jpg|Marka br. 21 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}} Datoteka:Shqipenia E Lire 1 December 1913.jpg|Marka br. 29 iz serije od 1. decembra 1913. godine{{efn|name=MI}} </gallery> Sve do uvođenja nove albanske valute [[Albanski franak|albanskog franka]], albanske marke su imale nominalne vrijednosti u turskoj pjastri ili u manjim jedinicama [[Turska pjastra|para]]ma. U decembru 1913. izlazi serija od 6 maraka sa motivom [[Skenderbeg]]a sa nominalnim vrijednostima od 2, 5, 10, 25, 50 [[Albanski franak|qintar]]a, kao stotog dijela franka i 1 franka. Marke imaju štamparsku grešku jer je ime Skenderbega umjesto <tt>Skanderbegu</tt> oštampano <tt>Skanderbe'''<big>r'''</big>gu</tt>. Ova serija je poznata u manjoj količini (oko 50 kompleta) sa pečatom <tt>Shkoder</tt> i <tt>Lezkë</tt> u zlatnoj boji. Tiraž je bio 500.000 sa niže vrijednosti, a 100.000 za marku od 1 franka.<ref>MICHEL Südeuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, ISBN 387-858-659-0 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> === Praznici i blagdani === * Nova godina (''Festat e Vitit të Ri'') – 1. i 2. januar * "Dan ljeta" (''Dita e Verës'', paganski praznik) – 14. mart * [[Uskrs]] / Vaskrs (''Dita e Pashkës'') – varijabilan datum * Praznik rada (''Dita Ndërkombëtare e Punëtoreve'') – 1. maj * Bajram (Kurban i Ramazanski) (''Dita e Bajramit'') – varijabilni datumi * Dan [[beatifikacija|beatifikacije]] Majke Tereze (''Dita e Lumturimit të Nënë Terezës'') – 19. oktobar * Dan nezavisnosti i dan zastave (''Dita e Pavarësisë dhe Festa e Flamurit'') – 28. novembar * Dan oslobođenja (''Dita e Çlirimit'') – 29. novembar * Nacionalni dan mladosti (''Dita Kombëtare e Rinisë'') – 8. decembar (povodom pada komunističkog režima) * Božić (''Krishtlindjet'') – 25. decembar == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="novi-predsjednik">{{Cite web | url =https://avaz.ba/globus/region/760363/novi-predsjednik-albanije-bajram-begaj-polozio-zakletvu| title =Novi predsjednik Albanije Bajram Begaj položio zakletvu| publisher =Dnevni avaz| date =24. 7. 2022}}</ref> <ref name="popis2011">[http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx Popis stanovništva i domaćinstava 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803171148/http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx |date=3. 8. 2017 }}, podaci INSTAT (Albanski institut za statistiku)</ref> <ref name="mmf1">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=96&pr.y=19&sy=2014&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= "Report for Selected Countries and Subjects"]. Imf.org, 14. septembar 2006, pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="hdi">[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf "Human Development Report 2015"] (PDF). Ujedinjene nacije, 2015, pristupljeno 14. decembra 2015.</ref> <ref name="ginicoef">[http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient "Income Gini coefficient"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610232357/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |date=10. 6. 2010 }}. Svjetska banka, UNDP pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="ciacoast">[http://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html Dužina obale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228181044/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=28. 12. 2015 }}, CIA World Factbook, pristupljeno 16. decembar 2015.</ref> <ref name="shsh12">{{Cite book| publisher=Instituti i Statistikës| title=Shqipëria në Shifra / Albania in Figures 2012| location=Tirana| year=2013| url=http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| access-date=16. 12. 2015| archive-url=https://web.archive.org/web/20150924035537/http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| archive-date=24. 9. 2015| url-status=dead}}</ref> <ref name="reiseinfos">[http://www.online-reiseinfos.de/klima/albanien.php Klima u Albaniji i klimatske temperature u Korci, Tirani i Vlori]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="jonilda">{{Cite web | url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/08/21/feature-03 | title=Albania to abolish conscription by 2010 | language=en | access-date=18. 12. 2012 | date=21. 8. 2008 | publisher=Southeast European Times | author=Jonilda Koci}}</ref> <ref name="CSIS">{{Cite web | url=http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | title=Center for strategic & International Studies; „Trends in European Defense Spending, 2001–2006“ | format=PDF | page=13- | access-date=23. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090418142045/http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | archive-date=18. 4. 2009 | url-status=dead }}</ref> <ref name="cia_factbook">[http://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html The World Factbook - Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104519/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html |date=4. 3. 2016 }}, CIA, pristupljeno 19. decembar 2015.</ref> <ref name="wirtsch">{{Cite web |url=http://www.ost-ausschuss.de/albanien-trotzt-der-wirtschaftskrise |title=Albanien trotzt der Wirtschaftskrise |access-date=11. 8. 2010}}</ref> <ref name="WWD">Svjetska banka: [http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD/p_red United Nations Development Programme in Albania (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613085145/http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD%2Fp_red |date=13. 6. 2013 }}</ref> <ref name="publikime">{{Cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | title=INSTAT: ''Tregues sipas qarqeve/Indicators by Prefectures 2005/06'', Tirana 2007 | access-date=20. 12. 2015 | archive-date=11. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="iwfbip">Procjena Međunarodnog monetarnog fonda: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=25&pr.y=9&sy=2011&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP&grp=0&a= World Economic Outlook Database (BDP 2013 po državama)], stanje: oktobar 2013. Pristupljeno 6. januara 2014.</ref> <ref name="eucomm">{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp97_en.pdf|publisher= European Commission|title =''2012 Economic and Fiscal Programmes of Albania, Bosnia and Herzegovina: EU Commission’s overview and country assessments'' |date= 1. 6. 2012|language=en| access-date=15. 9. 2014}}</ref> <ref name="instattreg">{{cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | title=Instituti i Statistikës: Popisi stanovništva 2001-2008 | access-date=19. 12. 2015 | archive-date=14. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111014174433/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="king">{{Cite book|author=Russell King, Nicola Mai|title=Out of Albania – From risis migration to social inclusion in Italy|url=https://archive.org/details/outofalbaniafrom0000king|publisher=Berghahn Books|location=New York|year=2008|isbn=978-1-84545-544-6}}</ref> <ref name="punete">{{Cite web | url=http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | title=Prezantohet projekti për regjistrimin e shqiptarëve që jetojnë jashtë vendit | work=Ministria e Punëve të Brendshme | date=11. 12. 2015 | access-date=17. 12. 2015 | language=sq | archive-date=19. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060343/http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | url-status=dead }}</ref> <ref name="heller">{{Cite book|publisher=Wilfried Heller| title=Abwanderungsraum Albanien - Zuwanderungsziel Tirana; Praxis Kultur- und Sozialgeographie| volume=H. 27| location=Potsdam| year=2003| ISBN=3-935024-68-1}}</ref> <ref name="freund">{{Cite book|author=Dhimitër Doka|title=Die ethnischen Minderheiten in Albanien im Licht der Volkszählung 2011|publisher=Deutsch-Albanische Freundschaftsgesellschaft; Albanische Hefte |number=4 |location=Bochum |year=2013 |pages=14–16|ISSN=0930-1437}}</ref> <ref name="botasot">[http://botasot.info/shqiperia/111770/7qjTyaH/ ''Shqipëria, ndërtimorja më e madhe në Evropë''], Bota Sot, pristupljeno 20. decembra 2015.</ref> <ref name="albantur">{{Cite web | url=http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | title=National Tourism Agency of Albania: Flora and Fauna | access-date=27. 9. 2013 | archive-date=27. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130927133520/http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Eckehard">{{Cite book|author=Eckehard Pistrick| title=In der archaischen Bergwelt Albaniens| date=6. 7. 2010| pages=22}}</ref> <ref name="medasset">{{Cite web |url=http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |title=Mediterranean Association to Save the Sea Turtles |access-date=18. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403211130/http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |archive-date=3. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="projectAl008">{{Cite web | url=http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | title=Protecting Biodiversity in Albania through promotion of Natura 2000 | language=en | publisher=WWF | access-date=17. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160305064433/http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status=dead }}</ref> <ref name="GREEN_BELT">[http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf Biro za ekološke studije (2007): ''Karte 8 zum Grünen Band Europas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628210143/http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf |date=28. 6. 2014 }} [PDF]</ref> <ref name="BLUE_HEART">U. Schwarz: [http://www.balkanrivers.net/sites/default/files/BalkanRiverAssessment29032012web.pdf ''Balkan Rivers – The Blue Heart of Europe, Hydromorphological Status and Dam Projects.''] izvještaj 2012. (PDF)</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Albania}} {{Commonscat|Albania}} {{wikiatlas|Albania}} * {{službeni sajt|https://kryeministria.al/en}} Vlade Albanije {{sq simbol}}{{en simbol}} * [http://www.albania.al/ Nacionalna turistička organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705085533/http://www.albania.al/ |date=5. 7. 2015 }}, zvanična stranica Albanije za informacije o putovanju i turizmu. {{en simbol}} * [http://worldpics.com.au/Albania/index.html Slike svijeta: Albanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321064514/http://www.worldpics.com.au/Albania/index.html |date=21. 3. 2012 }}, mjesta koja se trebaju posjetiti u Albaniji {{en simbol}} * {{CIA World Factbook link|al|Albanija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AL Albanija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17679574 Albanija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albanija|*]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države albanskog govornog područja]] 5zgheni5qyztbz5e88pq6kq8awcq90p 0 985 3674297 3538295 2024-12-18T16:37:32Z AnToni 2325 /* Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini */ 3674297 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} '''Religija u Bosni i Hercegovini''' je izražena kroz vjeroispovijesti koje su tu prisutne: [[islam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]], [[judaizam]], i druge. [[Sloboda vjeroispovijesti]] (vjere) je propisana i zagarantirana [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] kroz Zakon o slobodi vjere,<ref>http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Biblioteka/zakoni/bh/ZAKON%20O%20SLOBODI%20VJERE/ZAKON%20o%20slobodi%20vjere.pdf</ref> kao i [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine]], te [[Ustav Republike Srpske|Ustavom Republike Srpske]]. == Islam u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}[[Islam]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ima bogatu i višestoljetnu tradiciju čiji korijeni sežu nekoliko stoljeća unazad kroz historiju. Većinu [[Muslimani|muslimanskog]] stanovništva u BiH čine [[Bošnjaci]], koji su uglavnom [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] [[suniti]], iako su [[Sufizam|sufije]] imale veliki [[Historija|historijski]] uticaj na ovim prostorima. Pored Bošnjaka u muslimansku populaciju u BiH se ubrajaju i [[Turci]], [[Albanci]] kao i dio [[Romi|Roma]]. Od ukupno 3.531.159 stanovnika koliko ih je živjelo u Bosni i Hercegovini (prema popisu iz 2013), 1.790.454 stanovnika se izjasnilo kao pripadnici islamske vjeroispovijesti što je više od polovine od ukupnog stanovništva države, odnosno 50,70%.<gallery> |Džamija u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] Datoteka:Livno Carsijska dzamija.jpg|[[Džamija hadži Ahmeta Dukatara]] u [[Livno|Livnu]] Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] izgrađena 1462. godine, nastarija džamija u [[Sarajevo|Sarajevu]] Datoteka:BiH - Udeo muslimana po opstinama 2013.gif|Udio muslimana po općinama (2013) </gallery> == Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini}}U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi preko milion stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti. Velika većina njih su pripadnici [[Srbi|srpskog naroda]]. Shodno tome u Bosni i Hercegovini djeluje [[Srpska pravoslavna crkva]]. Ona je na prostoru BIH organizirana u slijedećih pet eparhija:[[Dabrobosanska mitropolija|Mitropolija dabrobosanska]],[[Eparhija banjalučka]],[[Eparhija bihaćko-petrovačka]],[[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]],[[Eparhija zvorničko-tuzlanska]].<gallery> Datoteka:Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] Datoteka:Bosanska Krupa 2.jpg|Motiv iz Bosanske Krupe Datoteka:Manastir Svetog Nikole, Ozren (3).jpg|Manastir Svetog Nikole Datoteka:BiH - Udeo pravoslavaca po opstinama 2013.gif|Udio pravoslavaca po općinama (2013) </gallery> == Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Katolička crkva Bosne i Hercegovine}}[[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katolička crkva Bosne i Hercegovine]] dio je opće [[Katolička Crkva|Katoličke crkve]], pod duhovnim vodstvom [[Papa|pape]] i rimske kurije. Sastoji se od [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]], koja se dijeli na tri [[Biskupija|biskupije]]: [[Banjalučka biskupija|Banjalučku]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkansku]]. [[Skopska biskupija]] također pripada pod Vrhbosansku nadbiskupiju. U BiH postoje i dvije franjevačke provincije: [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]] sa sjedište u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Uznesenja Marijina na nebo]] sa sjedištem u [[Mostar]]u .U Bosni i Hercegovini je po popisu iz 2013. godine živilo 544.780 katolika.<gallery> Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|[[Sarajevo|Sarajevska]] katedrala [[Srce Isusovo|Srca Isusovog]] Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|Crkva svetog Jakova u Međugorju Datoteka:Fojnica.PNG|[[Franjevački samostan Fojnica]] Datoteka:BiH - Udeo katolika po opstinama 2013.gif|Udio katolika po općinama (2013) </gallery> == Judaizam u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Jevreji u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Synagoge 03.jpg|mini|[[Sarajevska sinagoga]]]] [[Jevreji]] su se kao [[Etnička grupa|etnička]] [[Vjera|vjerska]] zajednica u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pojavili nakon progona iz [[Španija|Španije]] krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u [[Bosanski pašaluk|Bosnu]] (tada u sastavu [[Osmanlijska imperija|Osmanlijske imperije]]). Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Zenica]] itd.) se utopio u lokalno stanovništvo islamiziranjem, a značajan dio je nestao u [[Ustaše|ustaškim]] pogromima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (danas u Tuzli stoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima). Jedan dio je nakon rata odselio u [[Izrael]]. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče [[sinagoga]] u Sarajevu, kao i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejska groblja u Sarajevu]], [[Bihać]]u i [[Tuzla|Tuzli]], koji su danas historijski spomenici i nusu funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kao i četiri sinagoge, koje su ili srušene za vrijeme [[NDH]] ili im je promijenjena funkcija. == Crkva bosanska == {{Glavni|Crkva bosanska}}[[Crkva bosanska]] je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Bosna je od samog početka [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća bogumilska vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta. [[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske. Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni. == Također pogledajte == * [[Islam u Bosni i Hercegovini]] * [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini]] * [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]] * [[Jevreji u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Religion in Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{stub-rel}} [[Kategorija:Religija u Bosni i Hercegovini| ]] joy9zcmx50cyvk0gy027lfbcy1iuona 0 986 3674298 3527179 2024-12-18T16:39:19Z AnToni 2325 /* Književnost */ 3674298 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} [[Bosna i Hercegovina]] ima bogatu kulturu koja je imala utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti kao što je [[muzika]], [[književnost]], [[film]], [[Likovna umjetnost u Bosni i Hercegovini|likovnu]] i [[Primijenjena umjetnost|primijenjenu umjetnost]], te dizajn i savremeni mediji. [[Bosna i Hercegovina]] je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]], koji se rodio u Sarajevu, za [[Hemija|hemiju]] 1975. godine i [[Ivo Andrić]] 1961. godine za [[književnost]]. Glavni grad, [[Sarajevo]], je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]]. ==Muzika== [[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najpoznatija je [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melanholičnog ugođaja. U bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], Bosna i Hercegovina se izdvajala čitavim nizom veoma uspješnih pop i rock grupa, među kojima su: "[[Divlje Jagode]]","[[Bijelo dugme]]", "[[Indexi]]", "[[Ambasadori]]", "[[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]", "[[Vatreni Poljubac]]", "[[COD]]", "[[Plavi orkestar]]", "[[Crvena jabuka]]", "[[Zabranjeno Pušenje]]", "[[Merlin]]", "[[Hari Mata Hari]]", "[[Kamen na Kamen]]" bile najpopularnije. Osim vokalno-instrumentalnih sastava su i pjevači zabavne muzike. Tu se ubrajaju: [[Kemal Monteno]], [[Zdravko Čolić]], [[Davorin Popović]], [[Seid Memić Vajta]], [[Neda Ukraden]], [[Jadranka Stojaković]], [[Mahir Paloš]], [[Jasna Gospić]], [[Alma Čardžić]], a među novim zvijezdama ističu se: [[Fuad Backović Deen]], [[Mija Martina]], [[Selma Bajrami]], [[Igor Vukojević]], [[Boris Režak]], [[Al Dino]], [[Tinka Milinović]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklo vuku i: [[Dragan Stojnić]], [[Ibrica Jusić]], [[Krunoslav Slabinac]], [[Bisera Veletanlić]], [[Senka Veletanlić]], [[Ivo Fabijan]], [[Boris Novković]], [[Ivan Mikulić]], [[Romana]], "[[Feminem]]", [[Ružica Čavić]]. Bosna i Hercegovina je i jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji,kao što je hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao [[Edo Maajka]]. Bosna i Hercegovina ima i recentnu godišnju [[Davorin (nagrada)|muzičku nagradu Davorin]], koja vrednuje nabolja dostignuća aktuelne produkcije u pop i rock žanrovima. Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orijentalne muzike čine muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom, kao i pjevači narodne i novokomponovane muzike: [[Halid Bešlić]], [[Halid Muslimović]], [[Haris Džinović]], [[Hanka Paldum]], [[Šemsa Suljaković]], Fahreta Jahić alias [[Lepa Brena]], [[Ferid Avdić]]. Bosna i Hercegovina ipak je najviše ponosna na svoje interpretatore tradicionalne gradske ljubavne pjesme [[sevdalinka|sevdalinke]], koji su rasli u okrilju nekadašnjeg ansambla muzičkog programa Radiotelevizije Sarajevo. Sa valova radija svoje su velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Nada Mamula]], [[Beba Selimović]], [[Zehra Deović]], [[Nedžad Salković]], kao i ansambl mostarkog "[[Mostar Sevdah Reunion]]a". ==Književnost== [[Datoteka:Safvet beg Bašagić.jpg|mini|194x194piksel|[[Safvet-beg Bašagić]]]] [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za ''"kompletan književni opus o historiji jednog naroda"''. Vrhunac tog rada je bio roman ''"[[Na Drini ćuprija]]"''. U sam vrh literarnog stvaralaštva spadaju i autori: [[Meša Selimović]] ([[Derviš i smrt]], [[Tvrđava]]), [[Ivan Franjo Jukić]], [[Isak Samokovlija]], [[Petar Kočić]], [[Hamza Humo]], [[Svetozar Ćorović]], [[Hasan Kikić]], [[Branko Ćopić]], [[Nedžad Ibrišimović]], [[Derviš Sušić]], [[Ibrahim Kajan]], [[Miljenko Jergović]], [[Aleksandar Hemon]]. Od pjesnika bosanskohercegovačkog porijekla najpoznatiji su [[Aleksa Šantić]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Jovan Dučić]], [[Mehmedalija Mak Dizdar]], [[Skender Kulenović]], [[Abdulah Sidran]], [[Izet Sarajlić]]. Tokom [[Osmansko Carstvo|osmanskog doba]], mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]]. Dramska književnost u Bosni i Hercegovini nema dugu tradiciju. Među najznačajnije dramatičare ubrajaju se: [[Ahmed Muradbegović]], [[Velimir Stojanović]], [[Abdulah Sidran]], [[Safet Plakalo]], [[Nedžad Ibrišimović]], [[Almir Imširević]], [[Almir Bašović]]. ==Arhitektura== [[Datoteka:Stari most at night.jpg|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u.]] Prisutnost triju [[vjera]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je grad koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orijentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] 1992-95. Najznačajniji objekti iz osmanskog perioda su [[Begova džamija]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva dzamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u [[Foča (FBiH)|Foči]], [[Ferhadija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojni drugi sakralni objekti islamske kulture. Bosna i Hercegovina je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, kao [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (rijeka)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]]. [[Datoteka:Sarajevo Gazi Husrev Beg.JPG|mini|221x221piksel|[[Begova džamija|Gazi Husrev-begova džamija]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], jedna od najpoznatijih građevina Osmanske arhitekture u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru. Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francusk]]oj i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki crkveni objekti po gradovima [[Republika Srpska|Republike Srpske]] danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice, te bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. ==Film== Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[bosanskohercegovački film]]. Na osnovu dugogodišnjeg istraživačkog rada, ugledni srbijanski filmolog [[Dejan Kosanović]] objavio je tekst u Hrvatskom filmskom ljetopisu, broj 35 iz 2003. godine u kojem se tvrdi da su 1918. godine u [[Mostar]]u snimljena dva filma ''[[Kopač blaga od Blagaja]]'' i ''[[Vila od Neretve]]'', autora [[Robert Michel|Roberta Michela]]. Ovo su najstariji filmovi snimljeni u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url= http://www.cidom.org/?p=21284|title= ''Prvi filmovi snimljeni u BiH 1918 – Kopač blaga od Blagaja i Vila od Neretve''|work= cidom.org|access-date= 22. 6. 2021}}</ref> Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "Valter brani Sarajevo"). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara. Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Film rezisera [[Danis Tanović]] dobio je popularnog ''[[Oscar]]a'', prestižnu nagradu Američke filmske akademije, za film ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. Veliku popularnost imao je i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, film ''[[Kod amidže Idriza]]''. Slično je i s filmom ''[[Ljeto u Zlatnoj dolini]]'' [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]], koji je na međunarodnim filmskim festivalima osvojio nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvaja se film ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]], koji je bio dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. [[Datoteka:Sarajevo Film Festival (Collage).png|mini|261x261piksel|[[Sarajevo Film Festival|Sarajevo film festival]].]] Od 1995. svake godine redovno se odrżava [[Sarajevski filmski festival]] koji je izrastao u međunarodni filmski festival. Posebna pażnja ovog festivala je posvećena filmovima, glumačkim talentima i budućim projektima sa područja [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] koji privlače pažnju međunarodne filmske javnosti. Sarajevo Film Festival je značajan i u stvaranju zajedničke osnove za razvoj filmske djelatnosti čitavog područja, istovremeno postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, predstavljanju i popularisanju filmske [[umjetnost]]i u Jugoistočnoj Evropi. <ref>{{Cite web|url =http://www.sff.ba/stranica/o-festivalu|title =Sarajevo film festival|access-date = 5. 11. 2016}}</ref> U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banjoj Luci. ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, ''Oslobođenje'' baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banjalučke ''Nezavisne novine'' jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i primjerci sedmičnih političkih magazina, među kojima su [http://www.bhdani.com BH ''Dani''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130802163112/http://www.bhdani.com/ |date=2. 8. 2013 }} a slijede ih ''Slobodna Bosna'' i ''Ljiljan''. Veoma su popularni i tabloidi, koji donose aktualne priče o aferama i ljubavima iz života slavnih, među kojima je sarajevski ''As'' već desetljećima prvi, a u stopu ga prate i ''Express'' i ''Max''. Magazini namijenjeni ženskoj čitateljskoj publici su: ''Azra'' i ''Gracija''. Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[Federalna televizija|FTV]] u Federaciji BiH i Televizije Republike Srpske [[RTRS]] u Republici Srpskoj. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, kao [[OBN]], [[NTV Hayat]] i [[TV Pink]], koje se mogu pratiti u cijeloj zemlji i regionalni televizijski programi u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar). [[Kablovska televizija]] odnosno [[satelitska televizija]] u Bosni i Hercegovini imaju također veliki broj poklonika, a najradije se prate televizijski programi susjednih zemalja, zabavni programi iz Njemačke i Italije, informativni programi engleskog govornog područja, kao i gotovo sve vrste muzičkih programa, uključujući i novu multinacionalnu televiziju [[MTV Adria]], u kojoj Bosna i Hercegovina također učestvuje. Radio u Bosni i Hercegovini ima veliki broj poklonika. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima (npr. isključivo informativni program, program klasične muzike, jazza ili filmske muzike) u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija. == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] *[[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]] *[[Orijentalni institut]] *[[Bosanskohercegovačka književnost]] *[[Muzika u Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovačka muzika]] *[[Bošnjački institut]] *[[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]] - [[Sarajevo]] *[[Nacionalni spomenici kulture]] *[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]] Sarajevo *[[Muzej Bosanske krajine]] - Banjaluka *[[Stari most]] Mostar *[[Arslanagića most]] - Trebinje *[[Most Mehmed-paše Sokolovića|Stari most u Višegradu]] *[[Baščaršija]] *[[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija džamija]] - Banjaluka *[[Aladža džamija]] - Foča *[[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]] - Travnik *[[Begova džamija|Gazi Husrev-begova džamija]] - Sarajevo *[[Dukatareva džamija]] - Livno *[[Manastir Žitomislić|Pravoslavni manastir Žitomislići]] - Mostar *[[Nova saborna pravoslavna crkva]] - Sarajevo *[[Katedrala Sarajevo]] *[[Franjevački samostan Gorica]] - Livno *[[Franjevački samostan u Fojnici|Franjevački samostan Fojnica]] *[[Stari grad Bobovac]] *[[Stari grad Vranduk]] *[[Stari grad Jajce]] *[[Stari grad Travnik]] *[[Stari grad Stolac]] *[[Počitelj]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Culture of Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura| ]] [[Kategorija:Slavenska kultura]] k6dyil8nim3y9bzfxqtf0631t27fvbs 3674299 3674298 2024-12-18T16:42:41Z AnToni 2325 /* Film */ 3674299 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} [[Bosna i Hercegovina]] ima bogatu kulturu koja je imala utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti kao što je [[muzika]], [[književnost]], [[film]], [[Likovna umjetnost u Bosni i Hercegovini|likovnu]] i [[Primijenjena umjetnost|primijenjenu umjetnost]], te dizajn i savremeni mediji. [[Bosna i Hercegovina]] je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]], koji se rodio u Sarajevu, za [[Hemija|hemiju]] 1975. godine i [[Ivo Andrić]] 1961. godine za [[književnost]]. Glavni grad, [[Sarajevo]], je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. zimskih olimpijskih igara]]. ==Muzika== [[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najpoznatija je [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melanholičnog ugođaja. U bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], Bosna i Hercegovina se izdvajala čitavim nizom veoma uspješnih pop i rock grupa, među kojima su: "[[Divlje Jagode]]","[[Bijelo dugme]]", "[[Indexi]]", "[[Ambasadori]]", "[[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]", "[[Vatreni Poljubac]]", "[[COD]]", "[[Plavi orkestar]]", "[[Crvena jabuka]]", "[[Zabranjeno Pušenje]]", "[[Merlin]]", "[[Hari Mata Hari]]", "[[Kamen na Kamen]]" bile najpopularnije. Osim vokalno-instrumentalnih sastava su i pjevači zabavne muzike. Tu se ubrajaju: [[Kemal Monteno]], [[Zdravko Čolić]], [[Davorin Popović]], [[Seid Memić Vajta]], [[Neda Ukraden]], [[Jadranka Stojaković]], [[Mahir Paloš]], [[Jasna Gospić]], [[Alma Čardžić]], a među novim zvijezdama ističu se: [[Fuad Backović Deen]], [[Mija Martina]], [[Selma Bajrami]], [[Igor Vukojević]], [[Boris Režak]], [[Al Dino]], [[Tinka Milinović]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklo vuku i: [[Dragan Stojnić]], [[Ibrica Jusić]], [[Krunoslav Slabinac]], [[Bisera Veletanlić]], [[Senka Veletanlić]], [[Ivo Fabijan]], [[Boris Novković]], [[Ivan Mikulić]], [[Romana]], "[[Feminem]]", [[Ružica Čavić]]. Bosna i Hercegovina je i jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji,kao što je hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao [[Edo Maajka]]. Bosna i Hercegovina ima i recentnu godišnju [[Davorin (nagrada)|muzičku nagradu Davorin]], koja vrednuje nabolja dostignuća aktuelne produkcije u pop i rock žanrovima. Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orijentalne muzike čine muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom, kao i pjevači narodne i novokomponovane muzike: [[Halid Bešlić]], [[Halid Muslimović]], [[Haris Džinović]], [[Hanka Paldum]], [[Šemsa Suljaković]], Fahreta Jahić alias [[Lepa Brena]], [[Ferid Avdić]]. Bosna i Hercegovina ipak je najviše ponosna na svoje interpretatore tradicionalne gradske ljubavne pjesme [[sevdalinka|sevdalinke]], koji su rasli u okrilju nekadašnjeg ansambla muzičkog programa Radiotelevizije Sarajevo. Sa valova radija svoje su velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Nada Mamula]], [[Beba Selimović]], [[Zehra Deović]], [[Nedžad Salković]], kao i ansambl mostarkog "[[Mostar Sevdah Reunion]]a". ==Književnost== [[Datoteka:Safvet beg Bašagić.jpg|mini|194x194piksel|[[Safvet-beg Bašagić]]]] [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za ''"kompletan književni opus o historiji jednog naroda"''. Vrhunac tog rada je bio roman ''"[[Na Drini ćuprija]]"''. U sam vrh literarnog stvaralaštva spadaju i autori: [[Meša Selimović]] ([[Derviš i smrt]], [[Tvrđava]]), [[Ivan Franjo Jukić]], [[Isak Samokovlija]], [[Petar Kočić]], [[Hamza Humo]], [[Svetozar Ćorović]], [[Hasan Kikić]], [[Branko Ćopić]], [[Nedžad Ibrišimović]], [[Derviš Sušić]], [[Ibrahim Kajan]], [[Miljenko Jergović]], [[Aleksandar Hemon]]. Od pjesnika bosanskohercegovačkog porijekla najpoznatiji su [[Aleksa Šantić]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Jovan Dučić]], [[Mehmedalija Mak Dizdar]], [[Skender Kulenović]], [[Abdulah Sidran]], [[Izet Sarajlić]]. Tokom [[Osmansko Carstvo|osmanskog doba]], mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]]. Dramska književnost u Bosni i Hercegovini nema dugu tradiciju. Među najznačajnije dramatičare ubrajaju se: [[Ahmed Muradbegović]], [[Velimir Stojanović]], [[Abdulah Sidran]], [[Safet Plakalo]], [[Nedžad Ibrišimović]], [[Almir Imširević]], [[Almir Bašović]]. ==Arhitektura== [[Datoteka:Stari most at night.jpg|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u.]] Prisutnost triju [[vjera]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je grad koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orijentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] 1992-95. Najznačajniji objekti iz osmanskog perioda su [[Begova džamija]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva dzamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u [[Foča (FBiH)|Foči]], [[Ferhadija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojni drugi sakralni objekti islamske kulture. Bosna i Hercegovina je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, kao [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (rijeka)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]]. [[Datoteka:Sarajevo Gazi Husrev Beg.JPG|mini|221x221piksel|[[Begova džamija|Gazi Husrev-begova džamija]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], jedna od najpoznatijih građevina Osmanske arhitekture u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru. Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francusk]]oj i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki crkveni objekti po gradovima [[Republika Srpska|Republike Srpske]] danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice, te bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. ==Film== Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[bosanskohercegovački film]]. Na osnovu dugogodišnjeg istraživačkog rada, ugledni srbijanski filmolog [[Dejan Kosanović]] objavio je tekst u Hrvatskom filmskom ljetopisu, broj 35 iz 2003. u kojem se tvrdi da su 1918. u [[Mostar]]u snimljena dva filma ''[[Kopač blaga od Blagaja]]'' i ''[[Vila od Neretve]]'', autora [[Robert Michel|Roberta Michela]]. Ovo su najstariji filmovi snimljeni u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url= http://www.cidom.org/?p=21284|title= ''Prvi filmovi snimljeni u BiH 1918 – Kopač blaga od Blagaja i Vila od Neretve''|work= cidom.org|access-date= 22. 6. 2021}}</ref> Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "Valter brani Sarajevo"). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara. Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Film režisera [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]] dobio je ''[[Oscar]]a'', nagradu Američke filmske akademije, za film ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. Veliku popularnost imao je i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, film ''[[Kod amidže Idriza]]''. Slično je i s filmom ''[[Ljeto u Zlatnoj dolini]]'' [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]], koji je na međunarodnim filmskim festivalima osvojio nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvaja se film ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]], koji je bio dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. [[Datoteka:Sarajevo Film Festival (Collage).png|mini|261x261piksel|[[Sarajevo Film Festival|Sarajevo film festival]].]] Od 1995. svake godine redovno se odrżava [[Sarajevski filmski festival]] koji je izrastao u međunarodni filmski festival. Posebna pażnja ovog festivala je posvećena filmovima, glumačkim talentima i budućim projektima sa područja [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] koji privlače pažnju međunarodne filmske javnosti. Sarajevo Film Festival je značajan i u stvaranju zajedničke osnove za razvoj filmske djelatnosti čitavog područja, istovremeno postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, predstavljanju i popularisanju filmske [[umjetnost]]i u Jugoistočnoj Evropi. <ref>{{Cite web|url =http://www.sff.ba/stranica/o-festivalu|title =Sarajevo film festival|access-date = 5. 11. 2016}}</ref> U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banjoj Luci. ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, ''Oslobođenje'' baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banjalučke ''Nezavisne novine'' jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i primjerci sedmičnih političkih magazina, među kojima su ''Dani'', a slijede ih ''Slobodna Bosna'' i ''Ljiljan''. Veoma su popularni i tabloidi, koji donose aktualne priče o aferama i ljubavima iz života slavnih, među kojima je sarajevski ''As'', a u stopu ga prate i ''Express'' i ''Max''. Magazini namijenjeni ženskoj čitateljskoj publici su: ''Azra'' i ''Gracija''. Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[Federalna televizija|FTV]] u Federaciji BiH i Televizije Republike Srpske [[RTRS]] u Republici Srpskoj. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, kao [[OBN]], [[NTV Hayat]] i [[TV Pink]], koje se mogu pratiti u cijeloj zemlji i regionalni televizijski programi u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar). [[Kablovska televizija]] odnosno [[satelitska televizija]] u Bosni i Hercegovini imaju također veliki broj poklonika, a najradije se prate televizijski programi susjednih zemalja, zabavni programi iz Njemačke i Italije, informativni programi engleskog govornog područja, kao i gotovo sve vrste muzičkih programa, uključujući i novu multinacionalnu televiziju [[MTV Adria]], u kojoj Bosna i Hercegovina također učestvuje. Radio u Bosni i Hercegovini ima veliki broj poklonika. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima (npr. isključivo informativni program, program klasične muzike, jazza ili filmske muzike) u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija. == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] *[[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]] *[[Orijentalni institut]] *[[Bosanskohercegovačka književnost]] *[[Muzika u Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovačka muzika]] *[[Bošnjački institut]] *[[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]] - [[Sarajevo]] *[[Nacionalni spomenici kulture]] *[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]] Sarajevo *[[Muzej Bosanske krajine]] - Banjaluka *[[Stari most]] Mostar *[[Arslanagića most]] - Trebinje *[[Most Mehmed-paše Sokolovića|Stari most u Višegradu]] *[[Baščaršija]] *[[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija džamija]] - Banjaluka *[[Aladža džamija]] - Foča *[[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]] - Travnik *[[Begova džamija|Gazi Husrev-begova džamija]] - Sarajevo *[[Dukatareva džamija]] - Livno *[[Manastir Žitomislić|Pravoslavni manastir Žitomislići]] - Mostar *[[Nova saborna pravoslavna crkva]] - Sarajevo *[[Katedrala Sarajevo]] *[[Franjevački samostan Gorica]] - Livno *[[Franjevački samostan u Fojnici|Franjevački samostan Fojnica]] *[[Stari grad Bobovac]] *[[Stari grad Vranduk]] *[[Stari grad Jajce]] *[[Stari grad Travnik]] *[[Stari grad Stolac]] *[[Počitelj]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Culture of Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura| ]] [[Kategorija:Slavenska kultura]] oero4ayr9kwrvd47nv2g8x90q04delv 0 2442 3674283 3655898 2024-12-18T13:18:52Z 83.131.249.249 Zove se bosančica zato sto je koristena na prostorima bosne ne zato sto je bosanska 3674283 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica - Bosanska ćirilica]] '''Bosančica''' ili hrvatska '''ćirilica''' jest autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|author-link1=Smail Balić|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens|location=Beč|isbn=|pages=49–50, 111|url=|language=de}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime: * humsko-dukljanski prostor * područje [[Dubrovnik]]a * područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] == Historija == U historijskoj literaturi nalaze se različiti nazivi: ''bosanica'', ''bosanska azbukva'', ''bosanska ćirilica'', ''hrvatsko-bosanska ćirilica'', ''bosansko-dalmatinska ćirilica'', ''[h]arvacko pismo'', ''poljičica'',{{sfn||bosančica, Hrvatska enciklopedija}} ''srpska ćirilica'', ''srpsko-bosanska ćirilica'', ''bosansko-srpska ćirilica'',<ref>{{cite book|title=Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor|volume=22–23|url=https://books.google.com/books?id=USA_AQAAIAAJ|year=1956|publisher=Državna štamparija|location=Beograd|page=308|quote=}}</ref> ''srbskoga slovi ćirilskimi (''[[Vatroslav Jagić]]), ''srpska pismo ([[Matija Divković]]), hrvatsko-bosanska ćirilica'' ([[Ivan Kukuljević-Sakcinski|Ivan Kukuljević Sakcinski]]), ''bosansko-dalmatinska ćirilica'' (Vatroslav Jagić), ''bosanska brzopisna grafija'' (E. F. Karskij),<ref name="Vražalica-2018-Bosančica-paleografiji">{{cite journal |last1=Vražalica |first1=Edina|author-link1=Edina Vražalica |title=Bosančica u ćiriličnoj paleografiji i njen status u filološkoj nauci |journal=Književni Jezik |date=2018 |volume=29 |issue=29 |pages=7–27 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=764560 |access-date=12. 9. 2022 |publisher=Institut za jezik |doi=10.33669/KJ2018-29-01 |issn=0350-3496|doi-access=free }}</ref> ''zapadna varijanta ćirilskog brzopisa'' ([[Petar Đorđić]]), ''zapadna (bosanska) ćirilica'' ([[Stjepan Ivšić]]), ''harvacko pismo'' ([[Dmine Papalić]]), ''rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo'' ([[Povaljska listina]]), ''poljička azbukvica'' (na poodručju [[Poljica (republik)|Republike Poljice]] – [[Frane Ivanišević]]), ''sarpski'' (fra Antun Depope), ''bosanska bukvica'' ([[Vuk Karadžić]]). Uprkos tvrdnjama da je naziv bosančica prvi uveo [[Ćiro Truhelka]] krajem 19. vijeka, razni izvori svjedoče da se poseban naziv za ovo pismo koristio još u 15, 16, 17, 18. i 19. vijeku. Godine 1473. jedan notar iz [[Zadar|Zadra]] je u popisu imovine vojvode Vladislava Kosače zabilježio da je na srebrenoj posudi urezan natpis pisan "''bosanskim pismom''". {{sfn|Imamović|2018|p=83}} Godine 1530. izvjesni Kružić piše pismo Kacijaneru "''bosniensibus litteris''". Godine 1672. Lišnjić u svom izvještaju donosi ''bosanični alfabet''. On tvrdi da ovo pismo potječe od sv. Jeronima kao i [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]]. Protivio se [[Glagoljica|glagoljici]], govoreći da narod traži da se ponovno izdaju djela [[Matija Divković|Matije Divkovića]] na bosančici. U 18. vijeku [[Albert Fortis]] smatra da se ovo pismo kojim je "''neki Divković više puta štampao u Veneciji debelu knjigu"'', razlikuje od ruskog pisma i čitali su ga [[Morlaci]]-stočari. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], autor prvog srpskog riječnika iz 1818. godine, ovo pismo naziva "''bosanska bukvica''". Danas se naziva bosančicom ili bosanskom ćirilicom.<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana'', str. 28-29</ref> Mnogi bosanski franjevci su koristili bosančicu sve do 19. vijeka, a kod muslimana se nazivalo begovskim pismom zbog učestale upotrebe. Pismo se učilo od roditelja i prenosilo s koljena na koljeno. Koristilo se čak i do sredine 20. stoljeća. Husnija Filipović iz [[Foča (RS)|Foče]] je 1953. godine svojoj majci napisao pismo na bosančici u kojem, između ostalog kaže: "...''ovo ti pismo pišem bosančicom koje si me ti naučila pisati kada sam bio mali, pa da moreš sama pročitati."''{{sfn|Imamović|2018|p=83}} [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]] * U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti [[duktus]], odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. * Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu. * Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je [[Čajničko jevanđelje]]. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. * Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10.-11. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. * Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici. *Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]]{{sfn||Povaljski prag, Hrvatska enciklopedija}} na ostrvu [[Brač]]u 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena. *Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka. == Obilježja == Književnost srednjovjekovne Bosne je pisana specifičnim tipom ćirilice koja ima određene razlike prema ostalim ćirilićkim pismima na slavenskim prostorima. Bosančica u grafijskom pogledu je zadržala neke specifičnosti koje su karakteristične za glagoljicu i iz nje proizlaze, što se u prvom redu odnosi na glagoljici blizak bosanični brojni sistem te posebne pravopisne odlike, pogotovo izvorna upotreba slova đerv. U kasnije reformiranoj ćirilici na osnovu ovog slova će nastati ćirilična slova đ i ć. Bosanska ćirilica je konzervativnija u odnosu na srpsku ćirilicu, i ova dva pisma se razlikuju po ortografskom maniru.<ref>Kuna, Herta, (2008), ''Srednjovjekovna bosanska književnost'', str. 64-66, Forum Bosnae, Sarajevo</ref><ref name=":0">Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 129, Sarajevo</ref> [[Petar Đorđić]], autor ''Istorije srpske ćirilice'', govoreći o bosančici ističe: "''Posebne političke kulturne, a naročito konfesionalne prilike u bosanskoj državi od njezina postanka do njezina nestanka odrazile su se i na specifičan razvitak pismenosti i samoga pisma...Bosanski knjiški rukopisi većinom se razliku od većine rukopisa sa raškog područja još i opštim izgledom slovnih figura''.<ref>Đorđić, Petar, (1990), ''Istorija srpske ćirilice: paleografsko-filološki prilozi'', Treće izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd</ref> Bosančica paleografski ne odstupa od srpske ćirilice, ali bosančica je u odnosu na nju konzervativnija i oblici slova zadržavaju starije forme. Zbog toga bosanska u odnosu na srpsku ćirilicu ima više specifičnih ortografskim samosvojnosti.<ref name=":0" /> U ovo pismo se ubraja nekoliko podvrsta pisma: ''bosanski brzopis - bosančicu, bosansku minuskulu'' i ''bosansko lapidarno pismo''.<ref>Nakaš, Lejla, (2011), ''Bosanska ćirilička pisma'', str. 18, Međunarodni forum Bosnae, Sarajevo</ref> Bosansko lapidarno pismo (natpisi na kamenu) posebno se izdvaja i ne samo prema drugim oblicima bosanske ćirilice, nego i prema srpskoj ćirilici.<ref name=":0" /> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * "[https://books.google.ba/books/about/Pi%C5%A1em_ti_bosan%C4%8Dicom.html?id=1-3KswEACAAJ&redir_esc=y Pišem ti bosančicom]", Amra Zulfikarpašić, Lejla Nakaš, ULUPUBIH, Sarajevo, 2016. * "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili", Ragib Lubovac Čelebija, Šahinpašić, Sarajevo, 2016 *Ragib Lubovac Čelebija - "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili" (2021. drugo dopunjeno digitalno izdanje) https://ragiblubovac.blogspot.com/2020/12/blog-post.html *Zelić-Bučan, B. , ''[https://books.google.ba/books/about/Bosan%C4%8Dica_u_srednjoj_Dalmaciji.html?id=vWbRAAAAMAAJ&redir_esc=y Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva] - Split'', sv. 3, Split, 1961. *Ostojić, I. ,''Povlja, povijesni prikaz', Split, 1968. *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, ''Hrvatska pisana kultura'', 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} * {{cite book |last=Imamović |first=Enver|author-link1=Enver Imamović|date=2018 |title=Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju |url= |location=Sarajevo |publisher= |page= |isbn= 978-9926-442-98-9 |access-date= }} == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8874 | title = bosančica | website = enciklopedija.hr | publisher = Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža | access-date = 12. 9. 2022 | language = hr | ref={{harvid||bosančica, Hrvatska enciklopedija}} }} * {{cite web | url = https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49823 | title = Povaljski prag | website = enciklopedija.hr | publisher = Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža | access-date = 12. 9. 2022 | language = hr | ref={{harvid||Povaljski prag, Hrvatska enciklopedija}} }} {{Bosanski jezik}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Pisma]] [[Kategorija:Alfabet]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Ćirilica]] gmsje9fvjbiqhd9ui35qyzdvl7demzs 3674285 3674283 2024-12-18T14:02:27Z AdnanSa 226 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/83.131.249.249|83.131.249.249]] i vraćeno na izmjenu 3655898 korisnika AnToni 3674285 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica - Bosanska ćirilica]] '''Bosančica''' ili '''bosanska ćirilica''' jest autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|author-link1=Smail Balić|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens|location=Beč|isbn=|pages=49–50, 111|url=|language=de}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime: * humsko-dukljanski prostor * područje [[Dubrovnik]]a * područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] == Historija == U historijskoj literaturi nalaze se različiti nazivi: ''bosanica'', ''bosanska azbukva'', ''bosanska ćirilica'', ''hrvatsko-bosanska ćirilica'', ''bosansko-dalmatinska ćirilica'', ''[h]arvacko pismo'', ''poljičica'',{{sfn||bosančica, Hrvatska enciklopedija}} ''srpska ćirilica'', ''srpsko-bosanska ćirilica'', ''bosansko-srpska ćirilica'',<ref>{{cite book|title=Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor|volume=22–23|url=https://books.google.com/books?id=USA_AQAAIAAJ|year=1956|publisher=Državna štamparija|location=Beograd|page=308|quote=}}</ref> ''srbskoga slovi ćirilskimi (''[[Vatroslav Jagić]]), ''srpska pismo ([[Matija Divković]]), hrvatsko-bosanska ćirilica'' ([[Ivan Kukuljević-Sakcinski|Ivan Kukuljević Sakcinski]]), ''bosansko-dalmatinska ćirilica'' (Vatroslav Jagić), ''bosanska brzopisna grafija'' (E. F. Karskij),<ref name="Vražalica-2018-Bosančica-paleografiji">{{cite journal |last1=Vražalica |first1=Edina|author-link1=Edina Vražalica |title=Bosančica u ćiriličnoj paleografiji i njen status u filološkoj nauci |journal=Književni Jezik |date=2018 |volume=29 |issue=29 |pages=7–27 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=764560 |access-date=12. 9. 2022 |publisher=Institut za jezik |doi=10.33669/KJ2018-29-01 |issn=0350-3496|doi-access=free }}</ref> ''zapadna varijanta ćirilskog brzopisa'' ([[Petar Đorđić]]), ''zapadna (bosanska) ćirilica'' ([[Stjepan Ivšić]]), ''harvacko pismo'' ([[Dmine Papalić]]), ''rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo'' ([[Povaljska listina]]), ''poljička azbukvica'' (na poodručju [[Poljica (republik)|Republike Poljice]] – [[Frane Ivanišević]]), ''sarpski'' (fra Antun Depope), ''bosanska bukvica'' ([[Vuk Karadžić]]). Uprkos tvrdnjama da je naziv bosančica prvi uveo [[Ćiro Truhelka]] krajem 19. vijeka, razni izvori svjedoče da se poseban naziv za ovo pismo koristio još u 15, 16, 17, 18. i 19. vijeku. Godine 1473. jedan notar iz [[Zadar|Zadra]] je u popisu imovine vojvode Vladislava Kosače zabilježio da je na srebrenoj posudi urezan natpis pisan "''bosanskim pismom''". {{sfn|Imamović|2018|p=83}} Godine 1530. izvjesni Kružić piše pismo Kacijaneru "''bosniensibus litteris''". Godine 1672. Lišnjić u svom izvještaju donosi ''bosanični alfabet''. On tvrdi da ovo pismo potječe od sv. Jeronima kao i [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]]. Protivio se [[Glagoljica|glagoljici]], govoreći da narod traži da se ponovno izdaju djela [[Matija Divković|Matije Divkovića]] na bosančici. U 18. vijeku [[Albert Fortis]] smatra da se ovo pismo kojim je "''neki Divković više puta štampao u Veneciji debelu knjigu"'', razlikuje od ruskog pisma i čitali su ga [[Morlaci]]-stočari. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], autor prvog srpskog riječnika iz 1818. godine, ovo pismo naziva "''bosanska bukvica''". Danas se naziva bosančicom ili bosanskom ćirilicom.<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana'', str. 28-29</ref> Mnogi bosanski franjevci su koristili bosančicu sve do 19. vijeka, a kod muslimana se nazivalo begovskim pismom zbog učestale upotrebe. Pismo se učilo od roditelja i prenosilo s koljena na koljeno. Koristilo se čak i do sredine 20. stoljeća. Husnija Filipović iz [[Foča (RS)|Foče]] je 1953. godine svojoj majci napisao pismo na bosančici u kojem, između ostalog kaže: "...''ovo ti pismo pišem bosančicom koje si me ti naučila pisati kada sam bio mali, pa da moreš sama pročitati."''{{sfn|Imamović|2018|p=83}} [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]] * U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti [[duktus]], odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. * Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu. * Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je [[Čajničko jevanđelje]]. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. * Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10.-11. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. * Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici. *Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]]{{sfn||Povaljski prag, Hrvatska enciklopedija}} na ostrvu [[Brač]]u 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena. *Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka. == Obilježja == Književnost srednjovjekovne Bosne je pisana specifičnim tipom ćirilice koja ima određene razlike prema ostalim ćirilićkim pismima na slavenskim prostorima. Bosančica u grafijskom pogledu je zadržala neke specifičnosti koje su karakteristične za glagoljicu i iz nje proizlaze, što se u prvom redu odnosi na glagoljici blizak bosanični brojni sistem te posebne pravopisne odlike, pogotovo izvorna upotreba slova đerv. U kasnije reformiranoj ćirilici na osnovu ovog slova će nastati ćirilična slova đ i ć. Bosanska ćirilica je konzervativnija u odnosu na srpsku ćirilicu, i ova dva pisma se razlikuju po ortografskom maniru.<ref>Kuna, Herta, (2008), ''Srednjovjekovna bosanska književnost'', str. 64-66, Forum Bosnae, Sarajevo</ref><ref name=":0">Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 129, Sarajevo</ref> [[Petar Đorđić]], autor ''Istorije srpske ćirilice'', govoreći o bosančici ističe: "''Posebne političke kulturne, a naročito konfesionalne prilike u bosanskoj državi od njezina postanka do njezina nestanka odrazile su se i na specifičan razvitak pismenosti i samoga pisma...Bosanski knjiški rukopisi većinom se razliku od većine rukopisa sa raškog područja još i opštim izgledom slovnih figura''.<ref>Đorđić, Petar, (1990), ''Istorija srpske ćirilice: paleografsko-filološki prilozi'', Treće izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd</ref> Bosančica paleografski ne odstupa od srpske ćirilice, ali bosančica je u odnosu na nju konzervativnija i oblici slova zadržavaju starije forme. Zbog toga bosanska u odnosu na srpsku ćirilicu ima više specifičnih ortografskim samosvojnosti.<ref name=":0" /> U ovo pismo se ubraja nekoliko podvrsta pisma: ''bosanski brzopis - bosančicu, bosansku minuskulu'' i ''bosansko lapidarno pismo''.<ref>Nakaš, Lejla, (2011), ''Bosanska ćirilička pisma'', str. 18, Međunarodni forum Bosnae, Sarajevo</ref> Bosansko lapidarno pismo (natpisi na kamenu) posebno se izdvaja i ne samo prema drugim oblicima bosanske ćirilice, nego i prema srpskoj ćirilici.<ref name=":0" /> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * "[https://books.google.ba/books/about/Pi%C5%A1em_ti_bosan%C4%8Dicom.html?id=1-3KswEACAAJ&redir_esc=y Pišem ti bosančicom]", Amra Zulfikarpašić, Lejla Nakaš, ULUPUBIH, Sarajevo, 2016. * "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili", Ragib Lubovac Čelebija, Šahinpašić, Sarajevo, 2016 *Ragib Lubovac Čelebija - "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili" (2021. drugo dopunjeno digitalno izdanje) https://ragiblubovac.blogspot.com/2020/12/blog-post.html *Zelić-Bučan, B. , ''[https://books.google.ba/books/about/Bosan%C4%8Dica_u_srednjoj_Dalmaciji.html?id=vWbRAAAAMAAJ&redir_esc=y Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva] - Split'', sv. 3, Split, 1961. *Ostojić, I. ,''Povlja, povijesni prikaz', Split, 1968. *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, ''Hrvatska pisana kultura'', 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} * {{cite book |last=Imamović |first=Enver|author-link1=Enver Imamović|date=2018 |title=Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju |url= |location=Sarajevo |publisher= |page= |isbn= 978-9926-442-98-9 |access-date= }} == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8874 | title = bosančica | website = enciklopedija.hr | publisher = Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža | access-date = 12. 9. 2022 | language = hr | ref={{harvid||bosančica, Hrvatska enciklopedija}} }} * {{cite web | url = https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49823 | title = Povaljski prag | website = enciklopedija.hr | publisher = Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža | access-date = 12. 9. 2022 | language = hr | ref={{harvid||Povaljski prag, Hrvatska enciklopedija}} }} {{Bosanski jezik}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Pisma]] [[Kategorija:Alfabet]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Ćirilica]] p58qpjji9hmknelntyhiwsdmtikb9fj 0 5457 3674362 3674272 2024-12-19T07:52:10Z Panasko 146730 3674362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = UNESCO | izvorno_ime = United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization | slika = Flag of UNESCO.svg | veličina_slike = | opis_slike = Zastava UNESCO-a | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1945|11|16}} | datum_gašenja = | vrsta = [[Specijalizovane agencija Ujedinjenih nacija|Specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija]] | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = [[Pariz]], [[Francuska]] | glavno_sjedište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --> | područje_utjecaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Generalni direktor | lider_ime1 = [[Audrey Azoulay]] | lider_vrsta2 = Zamjenik generalnog direktora | lider_ime2 = [[Xing Qu]] | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = 2341 (2022)<ref>https://unsceb.org/hr-organization</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|unesco.org}} }} '''UNESCO''' (''United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization''), odnosno '''Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu''' specijalna je agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] osnovana 1946. Njen je osnovni cilj doprinijeti [[Mir|miru]] i sigurnosti podržavanjem saradnje među [[nacija]]ma kroz [[obrazovanje]], [[nauka|nauku]] i [[kultura|kulturu]] kao metode pospješivanja univerzalnog poštovanja [[pravda|pravde]], [[zakon]]a, [[ljudska prava|ljudskih prava]] i osnovnih ljudskih sloboda. UNESCO ima 194 članice (11 pridruženih i 1 posmatrač)<ref>{{Cite web|url=https://www.unesco.org/en/countries|title=Članice UNESCO-a|website= Member States {{!}} UNESCO|access-date= 1. 8. 2024}}</ref>, a neke članice nisu nezavisne države. Glavno sjedište organizacije je u [[Pariz]]u, s više od 50 ureda širom svijeta. UNESCO aktivnosti provodi kroz pet glavnih programa: obrazovanje, prirodne nauke, sociologija, kultura i komunikacije. Također sponzoriše projekte za pismenost, razvoj tehnike i pedagogije, međunarodne nauke, projekte regionalne kulturne historije, projekte promovisanja kulturne raznolikosti i programe koji podržavaju međunarodne dogovore o čuvanju svjetske kulturne i prirodne baštine. Jedna od uloga UNESCO-a je da održava listu mjesta [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]]. Ta mjesta smatraju se važnim prirodnim ili historijskim mjestima ili objektima čije je očuvanje važno za cjelokupnu svjetsku zajednicu. UNESCO, s druge strane, nije odgovoran da održava ili štiti mjesto koje je na njegovim listama. == Historija == === Porijeklo === UNESCO i njegov mandat za međunarodnu saradnju mogu se pratiti do rezolucije [[Društvo naroda|Društva naroda]] od 21. septembra 1921, da se izabere Komisija za proučavanje izvodljivosti da nacije slobodno dijele kulturna, obrazovna i naučna dostignuća.<ref>{{Citation | publisher = League of Nations | series = Records of the Second Assembly | title = Plenary Meetings | date = 5 September – 5 October 1921 | place = Geneva}}</ref><ref>{{Citation | quote = The [[International Committee on Intellectual Cooperation]] (ICIC) was created on 4 January 1922, as a consultative organ composed of individuals elected based on their personal qualifications. | title = A Chronology of UNESCO: 1945–1987 | url = http://unesdoc.unesco.org/images/0007/000790/079049eb.pdf | place = Paris | date = December 1987 | id = LAD.85/WS/4 Rev | series = UNESDOC database | ref = {{Harvid | UNESCO |1987}} | access-date = 13 December 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110202095140/http://unesdoc.unesco.org/images/0007/000790/079049eb.pdf | archive-date = 2 February 2011 | url-status = live }}.</ref> Ovo novo tijelo, ''[[Međunarodni komitet za intelektualnu saradnju]]'' (ICIC), osnovano je 1922.<ref name="intellectualcooperation"/> i među svojim članove imalo je takve ličnosti kao što su [[Henri Bergson]], [[Albert Einstein]], [[Marie Curie]], [[Robert Millikan|Robert A. Millikan]] i [[Gonzague de Reynold]] (tako da je bila komisija manjeg dijela Društva naroda koja je u osnovi bila fokusirana na [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]]<ref>{{Cite journal| last = Grandjean| first = Martin| title = A Representative Organization? Ibero-American Networks in the Committee on Intellectual Cooperation of the League of Nations (1922–1939)| journal = Cultural Organizations, Networks and Mediators in Contemporary Ibero-America| pages = 65–89| date = 2020| doi = 10.4324/9780429299407-4| s2cid = 243387712| url = https://serval.unil.ch/resource/serval:BIB_F8F05A6DBC3C.P001/REF| access-date = 13 August 2020| archive-date = 17 January 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210117191605/https://serval.unil.ch/resource/serval:BIB_F8F05A6DBC3C.P001/REF| url-status = live| doi-access = free}}</ref>). Međunarodni institut za intelektualnu saradnju (IIIC) je tada osnovan u Parizu u septembru 1924, da djeluje kao izvršna agencija za ICIC.<ref>{{Citation | publisher = United Nations library resources | title = International Institute of Intellectual Cooperation | date = 1930 | url = https://libraryresources.unog.ch/ld.php?content_id=31390699 | access-date = 27 March 2021 | archive-date = 19 August 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210819035239/https://libraryresources.unog.ch/ld.php?content_id=31390699 | url-status = live }}</ref> Međutim, početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u velikoj mjeri je prekinuo rad ovih organizacija prethodnika.<ref>{{Cite book|last1=Hamen |first1=Susan E |last2=Wilson |first2=Theodore A |title=The Great Depression and World War II : 1929–1945|year=2014|publisher=ABDO Publishing Company |isbn=978-1-62403-178-6|oclc=870724668}}</ref> Što se tiče privatnih inicijativa, [[Međunarodni biro za obrazovanje]] (IBE) počeo je raditi kao nevladina organizacija u službi međunarodnog obrazovnog razvoja od decembra 1925.[21] i pridružio se UNESCO-u 1969, nakon što je osnovao zajedničku komisiju 1952.<ref>{{Cite web |title=IBE — Digital Collections — IBE History, 1925-1969 |url=https://digitalcollections.ibe-unesco.org/about/ibe-history/ |access-date=2024-07-26 |website=IBE — Digital Collections |language=en-GB}}</ref> === Stvaranje === Nakon potpisivanja [[Atlantska povelja|Atlantske povelje]] i [[Deklaracija Ujedinjenih nacija|Deklaracije Ujedinjenih nacija]], Konferencija savezničkih ministara obrazovanja (CAME) započela je sastanke u Londonu koji su nastavljeni od 16. novembra 1942. do 5. decembra 1945. Dana 30. oktobra 1943, neophodnost za osnivanje međunarodne organizacije je izražena u Moskovskoj deklaraciji, oko koje su se dogovorile [[Kina]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski Savez]]. Potom su uslijedili prijedlozi [[Konferencija u Dumbarton Oaksu|Konferencije u Dumbarton Oaksu]] od 9. oktobra 1944. Na prijedlog CAME i u skladu s preporukama Konferencije Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji (UNCIO), održane u [[San Francisco|San Franciscu]] od aprila do juna 1945., Konferencija za osnivanje obrazovne i kulturne organizacije Ujedinjenih nacija (ECO/CONF) sazvana je u Londonu od 1. do 16. novembra 1945. Zastupljene su bile 44 vlade. Ideju UNESCO-a je u velikoj mjeri razvio [[Rab Butler]], ministar obrazovanja Ujedinjenog Kraljevstva, koji je imao veliki utjecaj na njegov razvoj.<ref>[https://api.parliament.uk/historic-hansard/lords/1949/jan/26/the-work-of-unesco The work of U.N.E.S.C.O. (Hansard, 26 January 1949)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019103837/http://hansard.millbanksystems.com/lords/1949/jan/26/the-work-of-unesco |date=19 October 2017 }}. Millbank systems. Retrieved 12 July 2013.</ref> Na ECO/CONF, Ustav UNESCO-a je predstavljen i potpisan od strane 37 zemalja, a osnovana je i Pripremna komisija,<ref>{{cite web | ref = {{Harvid | Unesco | 1945}} | url = http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001176/117626e.pdf | title = United Nations Conference for the Establishment of an Educational and Cultural Organisation. Conference for the Establishment of an Educational and Cultural Organisation | place = The Institute of Civil Engineers, London | date = 1–16 November 1945 | id = ECO/Conf./29 | series = UNESDOC database | access-date = 8 June 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120315024012/http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001176/117626e.pdf | archive-date = 15 March 2012 | url-status = live }}</ref> koja je radila između 16. novembra 1945. i 4. novembra 1946. — ​​datuma kada je Ustav UNESCO-a stupio na snagu polaganjem dvadesete ratifikacije od strane jedne države članice.{{Sfn | Unesco | 1945}} Prva Generalna konferencija održana je od 19. novembra do 10. decembra 1946. i izabrala je [[Julian Huxley|Juliana Huxleya]] za generalnog direktora.<ref>{{cite conference|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001145/114580e.pdf |publisher=UNESCO |year=1947 |title=General Conference, First Session |place=UNESCO House, Paris |at=Item 14, p. 73 |series=UNESDOC database |access-date=1 July 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904090227/http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001145/114580e.pdf |archive-date=4 September 2012 |url-status=live}}</ref> Pukovnik vojske Sjedinjenih Država, predsjednik univerziteta i zagovornik građanskih prava [[Blake R. Van Leer]] također se pridružio kao član.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3N_KlLQISQMC&dq=blake+%22van+leer%22&pg=PA35|title=Summary Minutes of Meetings 1956|year=1956|publisher=United States National Commission for the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.|access-date=27 December 2021|archive-date=9 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209082914/https://www.google.com/books/edition/Summary_Minutes_of_Meeting/3N_KlLQISQMC?hl=en&gbpv=1&dq=blake+%22van+leer%22&pg=PA35&printsec=frontcover|url-status=live}}</ref> Ustav je izmijenjen u novembru 1954. kada je Generalna konferencija odlučila da članovi izvršnog odbora budu predstavnici vlada država čiji su državljani i da neće, kao ranije, djelovati u ličnom svojstvu.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001145/114586e.pdf |title=Records of the General Conference, Eighth Session |website=UNESCO Digital Library |access-date=13 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110202095202/http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001145/114586e.pdf |archive-date=2 February 2011 |url-status=live }}</ref> Ova promjena u upravljanju razlikovala je UNESCO od njegovog prethodnika, ICIC-a, u načinu na koji će zemlje članice raditi zajedno u oblastima nadležnosti organizacije. Kako su države članice tokom vremena radile zajedno na realizaciji UNESCO-vog mandata, politički i historijski faktori su oblikovali operacije organizacije, posebno tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], procesa [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].<ref>{{Citation|url=http://dx.doi.org/10.4324/9780203307434_chapter_2|work=United Nations Peacekeeping in the Post-Cold War Era|pages=23–45|place=Abingdon, UK|publisher=Taylor & Francis|doi=10.4324/9780203307434_chapter_2|isbn=978-0-203-30743-4|access-date=17 September 2020|title=Peacekeeping in the Cold War/Post-Cold War|year=2005|archive-date=12 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312003333/https://www.taylorfrancis.com/books/united-nations-peacekeeping-post-cold-war-era-john-terence-neill-nick-rees/10.4324/9780203307434|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Schmidt, Christopher.|url=http://worldcat.org/oclc/650842164|title=Into the heart of darkness : cosmopolitanism vs. realism and the Democratic Republic of Congo|date=2010|oclc=650842164|access-date=17 September 2020|archive-date=12 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312003433/https://www.worldcat.org/title/into-the-heart-of-darkness-cosmopolitanism-vs-realism-and-the-democratic-republic-of-congo/oclc/650842164|url-status=live}}</ref> == Programi i projekti == UNESCO broji 194. država članica. Sjedište organizacije je u Parizu, s više od 50 regionalnih ureda, institucija i centara u svijetu. UNESCO provodi svoje akcije putem 5 glavnih programa: # obrazovanje, # prirodne i društvene nauke, # sociologija, # kultura i # komunikacija s informatikom. Projekti sponzorisani od UNESCO-a uključuju opismenjavanje, programe tehničke obuke, obuke učiteljskog kadra, međunarodne naučne programe, regionalne i kulturne projekte historije, promovirsnje kulturoloških različitosti, međunarodne projekte zaštite svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeđa, ljudskih prava, te pokušaja prevladavanja jaza između digitalno razvijenih i nerazvijenih zemalja. Glavna skupština UNESCO-a 2001. usvojila je [[Opća deklaracija o kulturnoj raznolikosti|Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti]]. Deklaracija je za pomoć državama "da u vlastitim sredinama, poštujući i promovišući kulturnu raznolikost, stvore uslove za dijalog kultura i civilizacija u uslovima globalizacije".<ref>{{Cite web|url=https://www.mo.bpkg.gov.ba/media/uploads_mo/2013/02/Univerzalna-deklaracija-UNESCO-a-o-kulturnoj-raznolikosti.pdf|title=Univerzalna deklaracija UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti|date=2013|website=mo.bpkg.gov.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> == Države članice == [[File:UNESCO member states.png|thumb|right|334px|{{legend|#008000|Države članice}} {{legend|#0000FF|Zavisne teritorije}} {{legend|#00FF00|Pridružene članice}} {{legend|#FFFF00|Države posmatrači}}]] Od jula 2023. UNESCO ima 194 država članica i 12 pridruženih članica.<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/member-states/countries/ |title=List of UNESCO members and associates |publisher=UNESCO |access-date=3 November 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111102233939/http://www.unesco.org/new/en/member-states/countries |archive-date=2 November 2011 |url-status=live }}</ref> Neke članice nisu nezavisne države, a neke članice imaju dodatne nacionalne organizacione komitete sa nekih od svojih zavisnih teritorija.<ref name="Palestine">{{cite web |title=Summary update on Government progress to become a State Party to the UNESCO International Convention against Doping in Sport |url=http://www.wada-ama.org/rtecontent/document/Item_8_6_Attachment_1_SummaryUpdateGovernments_UNESCO_Oct2008_ENG_FINAL.pdf |publisher=WADA |page=2 |access-date=28 July 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116165411/http://www.wada-ama.org/rtecontent/document/Item_8_6_Attachment_1_SummaryUpdateGovernments_UNESCO_Oct2008_ENG_FINAL.pdf |archive-date=16 January 2013 }}</ref> Stranke UNESCO-a su države članice [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (osim [[Izrael|Izraela]]<ref>{{Citation|last=UNESCO|title=Declaration by UNESCO Director-General Audrey Azoulay on the withdrawal of Israel from the Organization|date=29 December 2017|url=https://en.unesco.org/news/declaration-unesco-director-general-audrey-azoulay-withdrawal-israel-organization|type=Press release.|access-date=21 February 2019|author-link=UNESCO|archive-url=https://web.archive.org/web/20190221224221/https://en.unesco.org/news/declaration-unesco-director-general-audrey-azoulay-withdrawal-israel-organization|archive-date=21 February 2019|url-status=live}}</ref> i [[Lihtenštajn|Lihtenštajna]]), kao i [[Cookova Ostrva]], [[Niue]] i [[Palestina (država)|Palestina]].<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties |title=State Parties |publisher=UNESCO |access-date=31 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111031142628/http://whc.unesco.org/en/statesparties |archive-date=31 October 2011 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.un.org/en/members/index.shtml |title=Member States of the United Nations |publisher=United Nations |access-date=31 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131230101646/http://www.un.org/en/members/index.shtml |archive-date=30 December 2013 |url-status=live }}</ref> [[Sjedinjene Američke Države]] i Izrael napustile su UNESCO 31. decembra 2018.<ref>{{cite news |last=Lazaroff|first=Tovah|title=Israel, U.S. slated to leave UNESCO today to protest anti-Israel bias|url=https://m.jpost.com/International/Israel-US-slated-to-leave-UNESCO-today-to-protest-anti-Israel-bias-575875 |newspaper=The Jerusalem Post |date=31 December 2018 |access-date=31 December 2018 |archive-date=9 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220209082910/https://www.jpost.com/international/israel-us-slated-to-leave-unesco-today-to-protest-anti-israel-bias-575875 |url-status=live }}</ref><ref>{{Citation|last=UNESCO|title=Statement by Irina Bokova, Director-General of UNESCO, on the occasion of the Withdrawal by the United States of America from UNESCO|date=12 October 2017|url=https://en.unesco.org/news/statement-irina-bokova-director-general-unesco-occasion-withdrawal-united-states-america-unesco|type=Press release.|access-date=21 February 2019|author-link=UNESCO|archive-url=https://web.archive.org/web/20190221224138/https://en.unesco.org/news/statement-irina-bokova-director-general-unesco-occasion-withdrawal-united-states-america-unesco|archive-date=21 February 2019|url-status=live}}</ref> ali su se Sjedinjene Države ponovo pridružile 2023.<ref name="usa2023">{{Cite web |url=https://apnews.com/article/unesco-us-rejoin-palestine-china-5b7849bd2cae966e4e9837380c0c094f |first=Angela |last=Charlton |date=12 June 2023 |accessdate=12 June 2023 |language=en-US |work=[[Associated Press]] |title=US decides to rejoin UNESCO and pay back dues, to counter Chinese influence}}</ref><ref name="uspbs">{{Cite web |url=https://www.pbs.org/newshour/politics/u-s-formally-rejoins-unesco-5-years-after-withdraw |title=U.S. formally rejoins UNESCO 5 years after withdraw |last=Lee |first=Matthew |website=[[PBS]] |agency=[[Associated Press]] |date=11 July 2023 |accessdate=11 July 2023}}</ref> == Generalni direktori == Generalni direktori od osnivanja 1946. bili su: {| class="wikitable" |+Generalni direktori |- !Redni broj ! scope="col" |Fotografija !scope="col"|Ime i prezime !scope="col"|Država !scope="col"|Mandat |- |1. | [[Datoteka:Julian Huxley 1-2.jpg|60px]] |scope="row"| [[Julian Huxley]] | {{flagcountry|UK}} || 1946–1948 |- |2. | [[Datoteka:JAIME TORRES BODET 1902, ESCRITOR, POETA Y POLITICO MEXICANO (13451293993).jpg|60px]] |scope="row"| [[Jaime Torres Bodet]] | {{flagcountry|MEX|1934}} || 1948–1952 |- |3. | [[Datoteka:Captura de Pantalla 2022-06-03 a las 23.24.45.png|60px]] |scope="row"| [[John Wilkinson Taylor (educator)|John Wilkinson Taylor]] | {{flagcountry|USA|1912}} || v. d. 1952–1953 |- |4. | [[Datoteka:Luther Harris Evans, Diretor-geral da United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO).tif|60px]] |scope="row"| [[Luther Evans]] | {{flagcountry|USA|1912}} || 1953–1958 |- |5. | [[Datoteka:Contemporary history, Italy - UNESCO - PHOTO0000002707 0001.tiff|60px]] |scope="row"| [[Vittorino Veronese]] | {{flagcountry|ITA}} || 1958–1961 |- |6. | [[Datoteka:René Maheu (France), UNESCO Director General (1961-1974).JPG|60px]] |scope="row"| [[René Maheu]] | {{flagcountry|FRA}} || v. d. 1961; 1961–1974 |- |7. | [[Datoteka:Unesco history, M'Bow - UNESCO - PHOTO0000002701 0001.tiff|60px]] |scope="row"| [[Amadou-Mahtar M'Bow]] || {{flagcountry|SEN}} || 1974–1987 |- |8. | [[Datoteka:Federico Mayor Zaragoza 1988 (cropped).jpg|60px]] |scope="row"| [[Federico Mayor Zaragoza]] | {{flagcountry|ESP}} || 1987–1999 |- |9. | [[Datoteka:Matsuura Koichiro 1-2.jpg|60px]] |scope="row"| [[Koïchiro Matsuura]] | {{flagcountry|JPN}} || 1999–2009 |- |10. | [[Datoteka:Irina Bokova crop.jpg|60px]] |scope="row"| [[Irina Bokova]] || {{flagcountry|BUL}} || 2009–2017 |- |11. | [[Datoteka:Didier Plowy - Audrey Azoulay (cropped).jpg|60px]] |scope="row"| [[Audrey Azoulay]] || {{flagcountry|FRA}} || 2017–''danas'' |} == Glavne konferencije == Spisak sjednica Generalne konferencije UNESCO-a održanih od 1946:[1] {| class="sortable wikitable" |- ! Session ! Mjesto ! Godina ! Predsjedavao ! Država |- | 1. || [[Pariz]]|| 1946. || [[Léon Blum]] || {{flagcountry|FRA}} |- | 2. || [[Ciudad de México]]|| 1947. || [[Manuel Gual Vidal]] || {{flagcountry|MEX}} |- | 3. || [[Bejrut]]|| 1948. || [[Hamid Bey Frangie]]|| {{flagcountry|LBN}} |- | 1. vanredna || Pariz || 1948. || || |- | 4. || Pariz || 1949. || [[Edward Ronald Walker]] || {{flagcountry|AUS}} |- | 5. || [[Firenca]]|| 1950. || [[Stefano Jacini (1886-1952)|Stefano Jacini]] || {{flagcountry|ITA}} |- | 6. || Pariz || 1951. || [[Howland H. Sargeant]] || {{flagcountry|USA}} |- | 7. || Pariz || 1952. || [[Sarvepalli Radhakrishnan]] || {{flagcountry|IND}} |- | 2. vanredna || Pariz || 1953. || || |- | 8. || [[Montevideo]] || 1954. || [[Justino Zavala Muniz]]|| {{flagcountry|Urugvaj}} |- | 9. || [[New Delhi]]|| 1956. || [[Abul Kalam Azad]] || {{flagcountry|IND}} |- | 10. || Pariz || 1958. || [[Jean Berthoin]] || {{flagcountry|FRA}} |- | 11. || Pariz || 1960. || [[Akale-Work Abte-Wold]]|| {{flagcountry|ETH}} |- | 12. || Pariz || 1962. || [[Paulo de Berrêdo Carneiro]]|| {{flagcountry|BRA}} |- | 13. || Pariz || 1964. || [[Norair Sisakian]] || {{flagcountry|Sovjetski Savez|1955}} |- | 14. || Pariz || 1966. || [[Bedrettin Tuncel]]|| {{flagcountry|TUR}} |- | 15. || Pariz || 1968. || [[William Eteki Mboumoua]] || {{flagcountry|CMR}} |- | 16. || Pariz || 1970. || [[Atilio Dell'Oro Maini]]|| {{flagcountry|ARG}} |- | 17. || Pariz || 1972. || [[Toru Haguiwara]]|| {{flagcountry|JPN}} |- | 3. vanredna || Pariz || 1973. || || |- | 18. || Pariz || 1974. || [[Magda Jóború]]|| {{flagcountry|HUN}} |- | 19. || [[Nairobi]] || 1976. || [[Taaita Toweett]]|| {{flagcountry|KEN}} |- | 20. || Pariz || 1978. || [[Napoléon LeBlanc]]|| {{flagcountry|CAN}} |- | 21. || [[Beograd]]|| 1980. || [[Ivo Margan]]|| {{flagcountry|YUG}} |- | 4. vanredna || Pariz || 1982. || || |- | 22. || Pariz || 1983. || [[Saïd Tell]]|| {{flagcountry|JOR}} |- | 23. || [[Sofija]]|| 1985. || [[Nikolai Todorov]] || {{flagcountry|Bugarska|1967}} |- | 24. || Pariz || 1987. || [[Guillermo Putzeys Alvarez]]|| {{flagcountry|Gvatemala}} |- | 25. || Pariz || 1989. || [[Anwar Ibrahim]] || {{flagcountry|Malezija}} |- | 26. || Pariz || 1991. || [[Bethwell Allan Ogot]] || {{flagcountry|KEN}} |- | 27. || Pariz || 1993. || [[Ahmed Saleh Sayyad]]|| {{flagcountry|JEM}} |- | 28. || Pariz || 1995. || [[Torben Krogh]]|| {{flagcountry|Danska}} |- | 29. || Pariz || 1997. || [[Eduardo Portella]] || {{flagcountry|BRA}} |- | 30. || Pariz || 1999. || [[Jaroslava Moserová]] || {{flagcountry|CZE}} |- | 31. || Pariz || 2001. || [[Ahmad Jalali]] || {{flagcountry|IRN}} |- | 32. || Pariz || 2003.. || [[Michael Omolewa]] || {{flagcountry|Nigerija}} |- | 33. || Pariz || 2005. || [[Musa Bin Jaafar Bin Hassan]] || {{flagcountry|Oman}} |- | 34. || Pariz || 2007. || [[Georgios Anastassopoulos]]|| {{flagcountry|GRC}} |- | 35. || Pariz || 2009. || [[Davidson Hepburn]]|| {{flagcountry|Bahami}} |- | 36. || Pariz || 2011. || [[Katalin Bogyay]] || {{flagcountry|HUN}} |- | 37.<ref>{{cite web|title = General Conference 37th |url = http://www.unesco.org/new/en/general-conference-37th/|website = United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization |access-date = 25 September 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151003103414/http://www.unesco.org/new/en/general-conference-37th/|archive-date = 3 October 2015|url-status = live}}</ref> || Pariz || 2013. || [[Hao Ping]] || {{flagcountry|CHN}} |- | 38. || Pariz || 2015. || [[Stanley Mutumba Simataa]]<ref>{{cite web | url=http://www.unesco.org/new/en/general-conference-38th/president/ | title=President of the 38th session of the General Conference | publisher=UNESCO | access-date=11 November 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151116135603/http://www.unesco.org/new/en/general-conference-38th/president | archive-date=16 November 2015 | url-status=live }}</ref> || {{flagcountry|Namibija}} |- | 39. || Pariz || 2017. || [[Zohour Alaoui]]<ref>{{cite web | url=https://en.unesco.org/generalconference/39/president | title=President of the 39th session of the General Conference | publisher=UNESCO | access-date=12 November 2017 | date=5 October 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171113003114/https://en.unesco.org/generalconference/39/president | archive-date=13 November 2017 | url-status=live }}</ref> || {{flagcountry|Maroko}} |- | 40. || Pariz || 2019. || [[Ahmet Altay Cengizer]]<ref>{{cite web |title=UNESCO: President of the 40th session of the General Conference |date=14 October 201 |url=https://en.unesco.org/generalconference/40/presiden |access-date=20 August 2020 |archive-date=18 October 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201018154954/https://en.unesco.org/generalconference/40/president |url-status=live }}</ref> | {{flagcountry|Turska}} |- | 41.<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/generalconference/41|title=41st Session of the General Conference – 9–24 November 2021|date=1 June 2021|website=UNESCO|access-date=6 October 2021|archive-date=6 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006085222/https://en.unesco.org/generalconference/41|url-status=live}}</ref> |Pariz |2021. |[[Santiago Irazabal Mourão]] | {{flagcountry|Brazil}} |- | 42.<ref>{{cite web |title=Address by Ms Simona Mirela Miculescu |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000387533?posInSet=16&queryId=ffd33a3a-41f1-4a8b-9543-7f10c0f2dd6a |date=13 November 2023}}</ref> |Pariz |2023. |[[Simona Miculescu]] | {{flagcountry|Rumunija}} |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|UNESCO}} * [http://www.unesco.org/ Zvanični sajt] {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:UNESCO| ]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1946.]] [[Kategorija:Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija]] 1jz2c5oveeqmmzijccgjrdzl46ebvww 0 6192 3674300 3673982 2024-12-18T16:44:50Z AnToni 2325 3674300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Borislav Paravac |slika = Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg |redoslijed = 10. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] |vrijeme_na_vlasti = 10. april 2003 – 27. juni 2003. |prethodnik = [[Dragan Čović]] |nasljednik = [[Dragan Čović]] |redoslijed2 = 13. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] |vrijeme_na_vlasti2 = 28. oktobar 2004 – 28. juni 2005. |prethodnik2 = [[Sulejman Tihić]] |nasljednik2 = [[Ivo Miro Jović]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|02|18}} |mjesto_rođenja = [[Doboj]], [[Jugoslavija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |puno_ime = |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = |supruga = |djeca = |obrazovanje = |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Borislav Paravac''' ([[Doboj]], 18. februar 1943.) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] [[politika|političar]], bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]].<ref name="pba">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |title=Hronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |access-date=1. 7. 2014 |archive-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1 |url-status=dead }}</ref> Paravac je rođen 18. februara 1943. u [[Kostajnica (Doboj)|Kostajnici]], općina [[Doboj]]. Diplomirao je na ekonomskom fakultetu Univerziteta u [[Zagreb]]u [[1966]]. godine. Od [[1990]]. do [[2000]]. bio je predsjednik općine [[Doboj]] i član Narodne Skupštine Republike Srpske. Na izborima [[2002]]. godine izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine, gdje je bio i prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine. 10. aprila [[2003]]. godine izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. [[2006]]. godine na tu funkciju ga je zamijenio [[Nebojša Radmanović]]. Paravac je član Saveza računovođa i revizora Republike Srpske. Posjeduje certifikat ovlaštenog računovođe i certifikat ovlaštenog revizora za finansijske izvještaje. Oženjen je Dragicom Paravac i ima dvoje punoljetne djece. Sa porodicom živi u Kostajnici, općina [[Doboj]]. == Reference == {{reference}} {{Wikicitat|Borislav Paravac}} {{Bosanski predsjednici}} {{DEFAULTSORT:Paravac, Borislav}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] 1jv7fa14qlqiiojnwh5vii8d4y8vtdw 0 6999 3674347 3673191 2024-12-18T20:51:47Z 128.65.106.49 Sa 3674347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Nikl | Simbol = Ni | Atomski broj = 28 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 10 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Nickel electrolytic and 1cm3 cube.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebrenog metalnog sjaja | CAS registarski broj = 7440-02-0 | Koeficijent termalne ekspanzije = 13,4 | Koeficijent termalne ekspanzije_K = 298,15 | Zastupljenost = 0,015<ref name="harry" /> | Atomska masa = 58,6934 | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 149 | Kovalentni radijus = 124 | Van der Waalsov radijus = 163 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d⁹4s¹<ref name=Scerri /> | Izlazna energija = 5,15<ref name="bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 16, 2 ''ili''<br>2, 8, 17, 1 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 4 | Struktura kristala = kubična plošno centrirana | Gustoća = 8908<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = feromagnetičan | Energija ionizacije_1 = 737,1 | Energija ionizacije_2 = 1753 | Energija ionizacije_3 = 3395 | Energija ionizacije_4 = 5300 | Tačka topljenja_K = 1728<ref name="derek" /> | Tačka topljenja_C = 1455 | Tačka ključanja_K = 3003<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2730 | Molarni volumen = 6,59 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 379<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 17,7<ref name="derek" /> | Pritisak pare = 100 | Pritisak pare_K = 2154 | Brzina zvuka = 4970 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 444<ref name="ruhr" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 14,3 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 90,7 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''2''', rijetko −1, -2, 1, 3, 4 | Oksidi = NiO, Ni₂O₃ | Elektrodni potencijal = −0,257 [[Volt|V]] (Ni²⁺ + 2e⁻ → Ni) | Elektronegativnost = 1,91 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|Xn}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|40|43}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(2)|22|36}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 58 | Rasprostranjenost u prirodi = '''68,077''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ni | Maseni broj = 59 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 76000 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,072 | Tipraspada1ZP = [[Kobalt|⁵⁹Co]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 60 | Rasprostranjenost u prirodi = 26,233 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 61 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,14 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 62 | Rasprostranjenost u prirodi = 3,634 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ni | Maseni broj = 63 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 100,1 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,0669 | Tipraspada1ZP = [[Bakar|⁶³Cu]] }} |}} '''Nikl''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Ni''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 28. On je srebrenasto-nbbbhg hg debilisvijetli sjajni [[metal (hemija)|metal]] sa blagim zlatnim nijansama. Nikl pripada prelaznim metalima, veoma je tvrd i [[Duktilnost|duktilan]]. Čisti nikl pokazuje znatnu hemijsku aktivnost, koja se može posmatrati kada se on pretvori u prah (da bi se povećala površina izložena hemijskoj reakciji), dok veći komadi metala reagiraju vrlo sporo, stajanjem na [[zrak]]u pri uslovima okoline polahko grade zaštitni sloj oksida na površini. Čak i u tom slučaju, nikl je dovoljno reaktivan sa [[kisik]]om pa se [[samorodni elementi|samorodni]] nikl vrlo rijetko može naći na površini [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], a takav nikl je ograničen samo na unutrašnjost većih nikl-željeznih [[meteorit]]a gdje je zaštićen od oksidacije tokom vremena koje takav meteorit provede u svemiru. Na Zemlji, takav samorodni nikl pronađen je u kombinaciji sa [[željezo]]m, što je refleksija porijekla tih elemenata kao najvećih krajnjih proizvoda [[nukleosinteza|supernova nukleosinteze]]. Smatra se da mješavina željeza i nikla čini unutrašnje jezgro Zemlje.<ref name="stixrude" /> Korištenje nikla (u vidu meteoritske nikl-željezne legure) može se pratiti u davnu prošlost, u periodu oko 3500 p.n.e. Međutim, kao hemijski element nikl je prvi put izolirao i klasificirao [[Axel Fredrik Cronstedt]] 1751. godine, koji je prvobitno pogrešno identificirao njegovu rudu kao [[minerali|mineral]] bakra. Ime elementa potječe od imena nestašnog duha iz njemačke rudarske mitologije, ''Nickela'', koji je [[personifikacija]] činjenice da su se bakarno-niklove rude ''opirale'' njihovom rafiniranju u [[bakar]]. Kao ekonomski značajan izvor nikla je željezna ruda [[limonit]], koja često sadrži 1-2% nikla. Drugi važni rudni minerali nikla su [[garnierit]] i [[pentlandit]]. Najveći proizvođači rude nikla su [[Kanada]] (regija Sudbury, gdje se kopa ruda za koju se smatra da je meteoritskog porijekla), [[Nova Kaledonija]] u Tihom okeanu i [[Norilsk]] u Rusiji. Zbog spore oksidacije nikla pri sobnoj temperaturi, on se smatra otpornim na koroziju. Historijski, ova činjenica je dovela do njegovog korištenja za prekrivanje drugih metala, naročito željeza i [[mesing]]a, za oblaganje hemijske opreme i izradu određenih [[legura]] koje zadržavaju visoki srebreni sjaj, poput takozvanog ''njemačkog srebra''. Oko 6% svjetske proizvodnje nikla i danas se koristi za oblaganje metala čistim niklom u svrhu zaštite od korozije. Smatra se da predmeti obloženi niklom mogu izazvati alergiju na nikl. Nikl se dosta koristi za proizvodnju raznih kovanica, mada je rast cijene na tržištu posljednjih godina doveo do njegove zamjene jeftinijim metalima. Nikl je jedan od četiri elementa koji pokazuju feromagnetne osobine oko sobne temperature. Alnico stalni [[magnet]]i, zasnovani jednim dijelom na niklu, imaju srednju snagu između stalnih magneta zasnovanih na željezu i magneta rijetkih zemalja. Nikl u modernoj svijetu je vrijedan uglavnom zbog njegovih legura. Oko 60% svjetske proizvodnje potroši se za niklove čelike (naročito [[nehrđajući čelik]]). Druge najčešće legure, kao i neke nove superlegure, čine najveći dio ostale potrošnje nikla u svijetu, dok upotreba niklovih spojeva u hemijskoj industriji učestvuje sa manje od 3% u ukupnoj proizvodnji nikla.<ref name="derek" /> U spojevima, nikl ima brojne niše hemijskih načina proizvodnje, kao što je [[katalizator]] za hidrogenaciju. [[Enzim]]i u nekim mikroorganizmima i biljkama sadrže nikl kao aktivno mjesto, što čini ovaj metal nezamjenjivim hranjivim sastojkom za ta bića. == Historija == [[Datoteka:Nickel chunk.jpg|lijevo|thumb|Nikl]] Pošto su se rude nikla dugo vremena pogrešno smatrale za rude [[srebro|srebra]], razmumijevanje ovog metala i njegova upotreba seže relativno kratko u prošlost. Međutim, ne znajući, ljudi su koristili nikl od pradavnih vremena, a njegovo korištenje se može pratiti još od 3500. p.n.e. [[Bronza]] iz područja današnje [[Sirija|Sirije]] imala je u svom sastavu do 2% nikla.<ref name="Rosenberg" /> Pored toga, kineski rukopisi navode da se "bijeli bakar" ([[kupronikl]], koga su nazivali ''baitong'') koristio tamo između 1700. p.n.e i 1400. p.n.e. Taj ''Paktong'' bijeli bakar se izvozio u Britaniju još od 17. vijeka, ali sadržaj nikla u toj leguri nije otkriven sve do 1822.<ref name="McNeil" /> U srednjovjekovnoj Njemačkoj, u planinama [[Erzgebirge]] (doslovno ''Rudne planine'') pronađen je crveni mineral koji je nalikovao na rudu bakra. Međutim, rudari iz njega nisu uspjeli izdvojiti nimalo bakra, kriveći za to ''nestašnog duha'' iz njemačke mitologije, Nickela, koji je začarao bakar. Tu rudu nazvali su ''Kupfernickel'' iz njemačkog ''Kupfer'' za bakar.<ref name="chambers" /><ref name="JEC-I" /><ref name="JEC-II" /><ref name="JEC-III" /> Za ovu rudu dokazano se radilo o [[nickelin]]u (poznat i kao niccolit), odnosno nikl-arsenidu. Baron Axel Fredrik Cronstedt je 1751. pokušao izdvojiti bakar iz kupfernikla iz rudnika kobalta kod švedskog sela Los, ali je umjesto bakra dobio sjajni bijeli metal koji nazvao po ''duhu'' po kojem je i nazvan mineral, nikl.<ref name="Elvira" /> U modernom njemačkom jeziku, pojam ''Kupfernickel'' ili ''Kupfer-Nickel'' označava leguru [[kupronikl]]. Nakon svog otkrića, jedini izvor nikla bio je rijetki ''Kupfernickel'', ali nakon 1824. nikl se počeo dobijati kao nusproizvod u proizvodnji kobaltnog plavog. Prvi proizvođač nikla u industrijskom obimu bila je [[Norveška]] koja je od 1848. započela eksploataciju [[pirotit]]a bogatog niklom. Uvođenje nikla u industriju [[čelik]]a uslijedilo je 1889. što je povećalo potražnju za ovim metalom. Depoziti nikla u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] otkriveni su 1865. a podmirivali su veći dio svjetske potražnje između 1875. i 1915. godine. Nakon otkrića velikih depozita u bazenu Sudbury u Kanadi 1883, kod [[Norilsk]]a u Rusiji 1920. i u grebenu Merensky u Južnoafričkoj Republici 1924. omogućena je proizvodnja nikla u velikom obimu.<ref name="McNeil"/> Nikl je od sredine 19. vijeka korišten kao komponenta kovanica. Međutim, u Birminghamu su se već 1833. kovali holandski srebreni novčići 18. vijeka (u svrhu trgovanja u Malaji).<ref name="holandija" /> U SAD, pojam ''nickel'' ili ''nick'' se prvobitno primjenjivao za bakarno-niklove cente ''leteći orao'' ({{jez-en|Flying Eagle}}), kojeg su zamijenili bakar sa 12% udjelom nikla oko 1857/58. a zatim cent ''Indijanska glava'' ({{jez-en|Indian head}}) od iste legure u periodu 1859. do 1864. Nedugo poslije, 1865. godine pojam se odnosio na nickel od tri centa gdje je udio nikl povećan na 25%. Godine 1866. pojavila se kovanica od pet centi sačinjena od legure 25% nikla i 75% bakra. Uporedo sa proporcijom u leguri, ovaj pojam se i danas koristi u SAD. Novčići od gotovo čistog nikla prvi put su upotrijebljeni 1881. u [[Švicarska|Švicarskoj]], a mnogo poznatiji su novčići od 5 centi sa 99,9% sadržaja nikla kovani u Kanadi (najveći proizvođač nikla u to vrijeme) tokom mirnodopskih godina od 1922 do 1981. a sadržaj metala u njima činio je ove kovanice magnetičnim.<ref name="royalc" /> U ratnom periodu od 1942. do 1945. veći sadržaj nikla uklonjen je iz kanadskih i američkih kovanica, zbog toga što je potrošnja nikla usmjerena u ratnu industriju za proizvodnju oklopa.<ref name="JEC-I"/> == Osobine == === Atomske i fizičke osobine === [[Datoteka:Nickel-pV.svg|lijevo|thumb|Molarna zapremina nikla u odnosu na pritisak pri sobnoj temperaturi]] {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |+ '''Procijenjena proizvodnja rude nikla u svijetu (u hiljadama tona)'''<ref name="letat" /> |-- ! Zemlja !! 2011. !! 2012. |- |align="left" |{{ZID|Filipini}} |align="center" |270 |align="center" |330 |- |align="left" |{{ZID|Indonezija}} |align="center" |290 |align="center" |320 |- |align="left" |{{ZID|Rusija}} |align="center" |267 |align="center" |270 |- |align="left" |{{ZID|Australija}} |align="center" |215 |align="center" |230 |- |align="left" |{{ZID|Kanada}} |align="center" |220 |align="center" |220 |- |align="left" |{{ZID|Brazil}} |align="center" |209 |align="center" |140 |- |align="left" |{{ZD|Nova Kaledonija}} [[Nova Kaledonija]] |align="center" |131 |align="center" |140 |- |align="center" |'''Ukupna svjetska proizvodnja''' |align="center" |'''1.940''' |align="center" |'''2.100''' |} Nikl je srebrenasto bijeli metal sa blagim zlatnim nijansama, koji ima izuzetno visoki sjaj. On je jedan od samo četiri hemijska elementa koji su magnetični na približno sobnoj temperaturi; druga tri su željezo, [[kobalt]] i [[gadolinij]]. [[Kirijeva tačka]] nikla iznosi 355&nbsp;°C, što znači da komadi nikla iznad ove temperature nisu magnetični.<ref name="wiley96" /> Jedinična ćelija nikla ima [[Kubični kristalni sistem|kubičan plošno centrirani]] oblik uz parametar rešetke od 0,352&nbsp;nm, što daje [[atomski radijus]] od 0,124&nbsp;nm. Ova kristalna struktura je stabilna do pritiska od najmanje 70 GPa. Nikl pripada prelaznim metalima, dosta je tvrd i [[Duktilnost|duktilan]]. ==== Problem elektronske konfiguracije ==== Atom nikla ima dvije [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]], [Ar] 3d⁸ 4s² i [Ar] 3d⁹ 4s¹, koje su vrlo blizu po energiji, simbol [Ar] označava strukturu jezgra sličnu [[argon]]u. U naučnim krugovima postoji određeno neslaganje o tome koja bi se od ove dvije konfiguracije trebala smatrati onom sa najnižom energijom.<ref name=Scerri/> Hemijski priručnici navode elektronsku konfiguraciju nikla [Ar] 4s² 3d⁸<ref name="tarrda" /> ili ekvivalentnu kao [Ar] 3d⁸ 4s².<ref name="petrucci" /> Ova konfiguracija odgovara Madelungovom pravilu, koje predviđa da se 4''s'' popunjava prije 3''d''. Ovu teoriju podržava i eksperimentalna činjenica da je stanje najniže energije atoma nikla energetski nivo 3d⁸ 4s², tačnije nivo 3d⁸(³F) 4s² ³F, ''J'' = 4.<ref name=NIST /> Međutim, svaka od ovih konfiguracija zapravo izaziva set stanja sa različitim energijama.<ref name=NIST/> Dva seta energija se međusobno preklapaju, a prosječna energija stanja ima konfiguraciju [Ar] 3d⁹ 4s¹ koja je zapravo niža od prosječne energije stanja koje ima konfiguraciju [Ar] 3d⁸ 4s². Iz tog razloga, naučna literatura o atomskim proračunima navodi da je konfiguracija osnovnog stanja nikla [Ar] 3d⁹ 4s¹.<ref name=Scerri /> === Izotopi === [[Datoteka:Nickel%28II%29-chloride-hexahydrate-photo.jpg|thumb|250px|lijevo|Nikl-hlorid heksahidrat]] Nikl u prirodi sastavljen je iz pet stabilnih [[izotop]]a: {{chem|58|Ni}}, {{chem|60|Ni}}, {{chem|61|Ni}}, {{chem|62|Ni}} i {{chem|64|Ni}}, među kojima je najviše zastupljen {{chem|58|Ni}} sa udjelom od 68,077% [[Rasprostranjenost u prirodi|rasprostranjenosti]]. Izotop [[Nikl-62|{{chem|62|Ni}}]] ima najvišu nuklearnu energiju vezanja od svih nuklida. Njegova energija vezanja je viša od izotopa [[željezo-56|{{chem|56|Fe}}]], čija se često pogrešno navodi kao najviša, kao i izotopa [[željezo-58|{{chem|58|Fe}}]].<ref name="fewell" /> Poznato je 18 [[radioaktivnost|radioaktivnih]] izotopa među kojima je najstabilniji {{chem|59|Ni}} čije [[vrijeme poluraspada]] iznosi 76 hiljada godina. Slijedi izotop {{chem|63|Ni}} sa vremenom poluraspada od 100,1 godina te {{chem|56||Ni}} sa vremenom poluraspada od 6,077 dana. Svi ostali radioaktivni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od 60 sati, a većina ih ima vremena poluraspada kraća od 30 sekundi. Ovaj element također ima i jedno meta stanje.<ref name="Audi" /> Izotop nikl-56 proizvodi se tokom procesa [[gorenje silicija|gorenja silicija]] te se kasnije oslobađa u velikim količinama tokom [[supernova|supernove]] tipa Ia. Oblik svjetlosne krive ovih supernovi počev od srednjih do kasnijih perioda odgovara raspadu putem [[Elektronski zahvat|elektronskog zahvata]] nikla-56 do [[kobalt]]a-56 te konačno do željeza-56.<ref name="Nucleos" /> Izotop nikl-59 je dugovječni kosmogeni radionuklid sa vremenom poluraspada od oko 76 hiljada godina. Taj izotop je našao mnoge načine primjene u izotopskoj [[geologija|geologiji]]. {{chem|59|Ni}} se koristi za određivanje zemljaskog vremena [[meteorit]]a te određivanja količine vanzemaljske prašine u [[led]]u i [[sedimenti]]ma. Izotop nikl-60 je kćerinski proizvod radionuklida željeza-60, koji se raspada sa vremenom poluraspada od 2,6 miliona godina. Pošto je željezo-60 tako dugovječno, njegova stalnost u materijalima u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] u dovoljno visokim koncentracijama je možda generiralo primjetne varijacije u izotopskom sastavu nikla {{chem|60|Ni}}. Samim tim, količina {{chem|60|Ni}} prisutna u vanzemaljskom materijalu može dati uvid u porijeklo Sunčevog sistema i njegove rane historije. Izotop [[nikl-62]] ima najvišu energiju vezivanja po jezgru od svih izotopa bilo kojeg elementa (8,7956 MeV/jezgru).<ref name="Tightly" /> Izotopi teži od {{chem|62|Ni}} ne mogu se dobiti nuklearnom fuzijom bez gubitka energije. Izotop ⁴⁸Ni, otkriven 1999, je izotop teškog elementa koji je najbogatiji [[proton]]ima. Sa 28 protona i 20 neutrona, taj izotop je ''dvostruko magičan'' (poput olova ²⁰⁸[[olovo|Pb]]) i stoga neuobičajeno stabilan.<ref name="Audi"/><ref name="Twice" /> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|thumb|lijevo|[[Widmanstättenov uzorak]] pokazuje dvije forme nikl-željeza, kamacit i taenit, u oktahedritnom meteoritu]] Na Zemlji, nikl se javlja najčešće u kombinaciji sa [[sumpor]]om i željezom u [[pentlandit]]u, sa sumporom u [[millerit]]u, s [[arsen]]om u [[minerali|mineralu]] [[nikelin]]u, te s arsenom i sumporom u nikl-[[galenit]]u.<ref name="npigov" /> Većina iskopanog nikl potječe iz dvije vrste [[ruda|rudnih]] depozita. Prve su [[laterit]]i, gdje su osnovni rudni minerali nikl-željezni [[limonit]] (Fe, Ni)O(OH) i [[garnierit]] (vodenasti nikl silikat) {{chem|(Ni, Mg)|3|Si|2|O|5|(OH)|4}}. Druga vrsta su [[magma]]tski sulfidni depoziti gdje je osnovni rudni mineral [[pentlandit]] {{chem|(Ni, Fe)|9|S|8}}. Smatra se da [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]] imaju najveće procijenjene svjetske rezerve niklovih ruda (45% obje zajedno).<ref name="USGSCS2012"/> U pogledu svjetskih resursa, pronađeni izvori na kopnu koji imaju 1% udjela nikla ili više sadrže najmanje 130 miliona tona nikla (oko dva puta više od poznatih rezervi). Oko 60% od toga je u laternitima, dok je ostalih 40% sulfidni depoziti.<ref name="USGSCS2012"/> Na osnovu geofizičkih dokaza, postoje teorije koje kažu da je većina nikla na Zemlji koncentrirana u unutrašnjem i vanjskom jezgru Zemlje. [[Kamacit]] i [[taenit]] su prirodno rasprostranjene legure željeza i nikla. Kod kamacita, legura je obično u proporcijama od 90:10 do 95:5, mada mogu biti prisutne i nečistoće (poput [[kobalt]]a ili [[ugljik]]a), dok je kod taenita sadržaj nikla između 20% i 65%. Kamacit i taenit se javljaju u sastavu nikl-željeznih meteorita.<ref name="partitioning" /> ==Spojevi== [[Datoteka:Nickel-tetracarbonyl-2D.png|lijevo|thumb|Tetrakarbonil nikl]] [[Datoteka:Nickel antimonide.jpg|thumb|desno|Nikl(III)-antimonid]] Najčešće [[oksidacijsko stanje]] nikla je +2, ali su poznati i spojevi Ni⁰, Ni⁺ i Ni³⁺, kao i neka egzotična oksidacijska stanja kao što su Ni²⁻, Ni¹⁻ i Ni⁴⁺.<ref name="greenwood" /> ===Nikl(0)=== [[Nikl-tetrakarbonil]] {{chem|(Ni(CO)|4}}), kojeg je otkrio [[Ludwig Mond]],<ref name="MondNa" /> je isparljiva, veoma otrovna tekućina pri sobnoj temperaturi. Njegovim zagrijavanjem, kompleks se raspada nazad do nikla i [[ugljik(II) oksid|ugljik-monoksida]]: : {{chem|Ni(CO)|4}} → Ni + 4 CO Ovu osobinu iskorištava [[Mondov proces]] koji služi za pročišćavanje nikla, kako je opisano. Povezani nikl(0) kompleks [[bis(ciklooktadien)nikl(0)]] je koristan [[katalizator]] u organoniklovoj hemiji zbog lahkog premještanja COD liganda. ===Nikl(I)=== Nikl(I) kompleksi nisu uobičajeni, ali jedan od primjera je tetraedarni kompleks NiBr(PPh₃)₃. Mnogi nikl(I) kompleksi imaju u sebi Ni-Ni veze, kao što je to slučaj kod tamno crvenog dijamagnetičnog {{chem|K|4|[Ni|2|(CN)|6|]}} koji se dobija redukcijom {{chem|K|2|[Ni|2|(CN)|6|]}} sa [[natrij-amalgam]]om. Ovaj spoj se oksidira u vodi, oslobađajući [[vodik|{{chem|H|2}}]].<ref name="InorgChemH" /> Prema nekim mišljenjima, oksidacijsko stanje nikl(I) je važno u enzimima koji ga sadrže, poput NiFe-hidrogenaze, koja katalizira reverzibilnu redukciju [[proton]]a do {{chem|H|2}}.<ref name="Housecroft 4th" /> [[Datoteka:Structure of hexacyanodinickelate(I) ion.png|lijevo|thumb|150px|Struktura iona {{chem|[Ni|2|(CN)|6|]|4-}}<ref name="InorgChemH" />]] ===Nikl(II)=== [[Datoteka:Color of various Ni(II) complexes in aqueous solution.jpg|lijevo|thumb|350px|Boje raznih Ni(II) kompleksa u vodenom rastvoru. S lijeva na desno, {{chem|[Ni(NH|3|)|6|]|2+}}, [Ni([[etilendiamin|C₂H₄(NH₂)₂]])]²⁺, {{chem|[NiCl|4|]|2-}}, {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}]] Nikl(II) gradi spojeve sa svim uobičajenim anionima tj. sulfide, sulfate, karbonate, hidrokside, karboksilate i halide. [[Nikl(II)-sulfat]] se proizvodi u velikim količinama rastvaranjem metalnog nikla ili njegovih oksida u [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]]. Ovaj spoj postoji i kao heksa- i kao heptahidrat.<ref name="Keith" /> On je koristan za elektroprekrivanje niklom. Uobičajene soli nikla, poput hlorida, nitrata i sulfata rastvorljive su u [[voda|vodi]] i daju zelene rastvore koje sadrže metalo-vodeni kompleks {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}. Postoje četiri halida niklovih spojeva. Struktura tih čvrstih tvari ima karakteristične oktaedarske Ni centre. [[Nikl(II)-hlorid]] je najčešći, a njegove osobine i reakcije ilustriraju i ostale halide. Nikl(II)-hlorid se dobija rastvaranjem nikla ili njegovih oksida u [[hlorovodična kiselina|HCl]]. On se obično javlja u vidu zelenih heksahidrata, a formula mu se obično navodi kao NiCl₂•6H₂O. Kada je rastvorena u vodi, ova so formira metalno-vodeni kompleks {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}. Dehidracijom NiCl₂•6H₂O dobija se žuti anhidrat {{chem|NiCl|2}}. Neki tetrakoordinatni nikl(II) kompleksi npr. [[bis(trifenilfosfin)nikl-hlorid]], postoje u tetraedarskim i ravnim kvadratnim geometrijama. Tetraedarski kompleksi su paramagnetični dok su ravni kvadratni kompleksi dijamagnetični. Ovakva ravnoteža kao i formiranje oktaedarskih kompleksa je u kontrastu sa ponašanjem dvovalentnih kompleksa težih metala iz 10. grupe, [[paladij]]a(II) i [[platina|platine]](II), koji teže da usvoje samo ravnu kvadratnu geometriju.<ref name="greenwood" /> Za [[niklocen]] je poznato da ima 20 valentnih elektrona, što ga čini relativno nestabilnim. ===Nikl(III) i (IV)=== Poznati su brojni Ni(III) spojevi, a među prvim takvim primjerima je nikl(III)-trihalofosfin (Ni_III(PPh₃)X₃.<ref name = "Jensen" /> Osim toga, Ni(III) gradi jednostavne soli sa fluoridima<ref name = "Ni(III)F" /> ili [[Nikl(III)-oksid|oksidne]] ione. Ni(III) se može stabilizirati σ-donorskim ligandom poput tiola i fosfina.<ref name="InorgChemH" /> Ni(IV) je prisutan u mješanim oksidima {{chem|BaNiO|3}}, dok je Ni(III) prisutan u [[nikl(III)-oksid]]u, koji se koristi kao katoda u mnogim punjivim baterijama uključujući nikl-kadmij, nikl-Fe, nikl-vodik i nikl-metal hidrid baterijama, a koriste ga i neki proizvođači Li-ion baterija.<ref name="imaraco" /> Ni(IV) je i dalje rijetko oksidacijsko stanje nikla i do danas je poznato samo nekoliko takvih spojeva.<ref name = "NiIV Science" /><ref name = "NiIV dap" /> == Biološki značaj == Sve do 1970tih nije bilo dokazano da nikl igra veoma važne uloge u [[biologija|biologiji]] [[mikroorganizam]]a i biljaka.<ref name="impact" /><ref name="Zamble" /> Biljni [[enzim]] [[ureaza]] (enzim koji potpomaže [[hidroliza|hidrolizu]] [[urea|uree]]) sadrži nikl. NiFe-hidrogenaze sadrže nikl zajedno sa željezo-sumpornim klasterima. Takve [NiFe]-hidrogenaze karakteristično oksidiraju {{chem|H|2}}. Nikl-tetrapirrol koenzim, [[kofaktor F430]], prisutan je u metil koenzim M reduktazi, koja daje energiju metanogenim [[Archaea]]ma.<ref name="Kroneck" /> Jedan od ugljik-monoksid-dehidrogenaza enzima sastoji se iz Fe-Ni-S klastera.<ref name="Ragsdale" /> Drugi enzimi koji sadrže nikl uključuju rijetke bakterijske klase superoksid dismutaza<ref name="Szilagyi" /> i enzima glioksalaza I u bakterijama i nekim parazitskim eukariotskim tripanosomalnim parazitima<ref name="Wyllie" /> (ovaj enzim u višim organizmima, uključujući plijesan i sisare, koristi dvovalentni [[cink]] Zn²⁺).<ref name="aronsson_1978" /><ref name="ridderstroem_1996" /><ref name="stjean" /><ref name="thornalley" /><ref name="vanderjagt" /> Nikl ima utjecaj na zdravlje ljudi preko infektivnih bolesti koje izazivaju bakterije ovisne o niklu.<ref name="Zambelli" /> Za nikl ispušten tokom vulkanskih erupcija "[[Sibirske trape|Sibirskih trapa]]" (mjesto gdje se danas nalazi grad [[Norilsk]]), sumnja se da ima znatan utjecaj na ulogu ''[[Methanosarcina]]'', roda euriarhaeotnih Archaea koje su proizvodile [[metan]] tokom Permsko-trijaskog događaja izumiranja (najvećeg dokazanog izumiranja u historiji života na Zemlji).<ref name="microbe" /> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name=Scerri>{{cite book |url=https://books.google.com/?id=SNRdGWCGt1UC&pg=PA239 |pages=239–240 |title=The periodic table: its story and its significance |author=Scerri, Eric R. |publisher=Oxford University Press|year=2007 |isbn=0-19-530573-6}}</ref> <ref name="bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik|volume=6. Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1469}}</ref> <ref name="derek">{{Cite book|author=Derek G. E. Kerfoot|chapter=Nickel|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA|location=Weinheim|year=2005|doi=10.1002/14356007.a17_157}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="ruhr">{{Cite web|author=Ruhr-Universität Bochum, Institut für Werkstoffe|url=http://www.ruhr-uni-bochum.de/wdm/forschung/periodensystem/nickel.html.de|title=Nickel|language=de|access-date=20. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924123810/http://www.ruhr-uni-bochum.de/wdm/forschung/periodensystem/nickel.html.de|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="stixrude">{{cite journal | author = Lars Stixrude; Evgeny Waserman; Ronald Cohen | title = Composition and temperature of Earth's inner core | journal = Journal of Geophysical Research | volume = 102 | issue = B11 | pages = 24729–24740 | publisher = American Geophysical Union | date = 1. 11. 1997 | url = http://www.agu.org/pubs/crossref/1997/97JB02125.shtml | doi = 10.1029/97JB02125 | bibcode = 1997JGR...10224729S | access-date = 2. 10. 2015 | archive-date = 14. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120514215541/http://www.agu.org/pubs/crossref/1997/97JB02125.shtml | url-status = dead }}</ref> <ref name="Rosenberg">{{cite book|title = Nickel and Its Alloys|publisher = National Bureau of Standards|author = Samuel J Rosenberg|url = http://handle.dtic.mil/100.2/ADA381960|year = 1968|access-date = 4. 10. 2015|archive-date = 23. 5. 2012|archive-url = https://web.archive.org/web/20120523193126/http://handle.dtic.mil/100.2/ADA381960|url-status = dead}}</ref> <ref name="McNeil">{{cite book|title = An Encyclopaedia of the History of Technology|chapter = The Emergence of Nickel|author = Ian McNeil|publisher = Taylor & Francis|year = 1990|isbn = 978-0-415-01306-2|pages = [https://archive.org/details/encyclopaediaofh00mcne/page/96 96–100]|url = https://archive.org/details/encyclopaediaofh00mcne/page/96}}</ref> <ref name="chambers">{{Cite book|title=Chambers Twentieth Century Dictionary|url=https://archive.org/details/chamberstwentiet0000unse|page=[https://archive.org/details/chamberstwentiet0000unse/page/888 888]|publisher=W&R Chambers Ltd|year=1977|isbn=978-0550102263|editor=A.M. Macdonald}}</ref> <ref name="JEC-I">{{cite journal|title = The story of Nickel. I. How "Old Nick's" gnomes were outwitted|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 1749|doi = 10.1021/ed008p1749|bibcode = 1931JChEd...8.1749B|issue = 9}}</ref> <ref name="JEC-II">{{cite journal|title = The story of Nickel. II. Nickel comes of age|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1931-10_8_10/page/1954|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 1954|doi = 10.1021/ed008p1954|bibcode = 1931JChEd...8.1954B|issue = 10}}</ref> <ref name="JEC-III">{{cite journal|title = The story of Nickel. III. Ore, matte, and metal|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1931-12_8_12/page/2325|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 2325|doi = 10.1021/ed008p2325|bibcode = 1931JChEd...8.2325B|issue = 12}}</ref> <ref name="Elvira">{{cite journal|title = The discovery of the elements: III. Some eighteenth-century metals|author = Weeks Mary Elvira|journal=Journal of Chemical Education|year = 1932|volume = 9|page = 22|doi = 10.1021/ed009p22|bibcode = 1932JChEd...9...22W}}</ref> <ref name="holandija">{{cite web|url=http://www.nederlandsemunten.nl/Virtuele_munten_verzameling/Provinciaal/Provincie_Utrecht_1581-1795/Verzameling_nikkelen_dubbele_wapenstuiver_Utrecht-Birmingham_1786.htm|title=nikkelen dubbele wapenstuiver Utrecht|work=nederlandsemunten.nl}}</ref> <ref name="royalc">{{cite web|url = http://www.mint.ca/store/mint/learn/circulation-currency-1100028|title = Industrious, enduring–the 5-cent coin|year = 2008|access-date = 10. 1. 2009|publisher = Royal Canadian Mint|archive-date = 26. 1. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20090126020102/http://www.mint.ca/store/mint/learn/circulation-currency-1100028|url-status = dead}}</ref> <ref name="letat">{{Cite book|author=Serge Cordellier|publisher=Editions La Découverte|title=L'état du monde 2005, annuaire économique géopolique mondial|isbn=978-2707146441|language=fr}}</ref> <ref name="wiley96">{{cite book |author=Kittel, Charles|title=Introduction to Solid State Physics |publisher=Wiley |year=1996 |page=449 |isbn=0-471-14286-7}}</ref> <ref name="tarrda">{{Cite book|author=G.L. Miessler; D.A. Tarr|title=Inorganic Chemistry|edition=2|publisher=Prentice–Hall|year=1999|page=38|isbn=9780138418915}}</ref> <ref name="petrucci">{{Cite book|author=R.H. Petrucci ''et al''|title=General Chemistry|url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|edition=8|publisher=Prentice–Hall|year=2002|page=[https://archive.org/details/generalchemistry0008petr/page/950 950]|isbn=978-0130143297}}</ref> <ref name=NIST>Kramida, A., Ralchenko, Yu., Reader, J., NIST ASD Team (2014). [http://physics.nist.gov/PhysRefData/ASD/levels_form.html NIST Atomic Spectra Database], (ver. 5.2), National Institute of Standards and Technology, Gaithersburg, MD; da bi se došlo do podataka za nivo atoma nikla, potrebno je upisati "Ni I" u okvir ''Spectrum'' i kliknuti na link ''Retrieve data'' {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="fewell">{{cite journal | doi = 10.1119/1.17828 | title=The atomic nuclide with the highest mean binding energy | journal=American Journal of Physics |year=1995 | volume=63 | issue=7 | pages=653 | author=M. P. Fewell}} [https://web.archive.org/web/20130731171738/http://adsabs.harvard.edu/abs/1995AmJPh..63..653F arhivirano]</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume = 729|pages = 3–128| publisher=Atomic Mass Data Center|year= 2003 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001 |bibcode=2003NuPhA.729....3A|author=Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.}}</ref> <ref name="Nucleos">{{cite book|title = Nucleosynthesis and chemical evolution of galaxies|isbn = 978-0-521-55958-4|pages = [https://archive.org/details/nucleosynthesisc0000page/page/154 154–160]|chapter = Further burning stages: evolution of massive stars|author = Bernard Ephraim Julius Pagel|url = https://archive.org/details/nucleosynthesisc0000page/page/154}}</ref> <ref name="Tightly">{{cite web|url = http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/nucene/nucbin2.html#c1|title = The Most Tightly Bound Nuclei|access-date=19. 11. 2008}}</ref> <ref name="Twice">{{cite web|author = W. P.|title = Twice-magic metal makes its debut – isotope of nickel|publisher = Science News|date = 23. 10. 1999|url = http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_17_156/ai_57799535|access-date = 29. 9. 2006|archive-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150924045422/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_17_156/ai_57799535|url-status = dead}}</ref> <ref name="npigov">[http://www.npi.gov.au/substances/nickel/index.html National Pollutant Inventory – Nickel and compounds Fact Sheet]. Npi.gov.au. Pristupljeno 9. januar 2012.</ref> <ref name="USGSCS2012">{{cite web|author = Peter H. Kuck|publisher=United States Geological Survey|access-date=19. 11. 2008|title = Mineral Commodity Summaries 2012: Nickel|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/nickel/mcs-2012-nicke.pdf}}</ref> <ref name="partitioning">{{cite journal|title = Trace element partitioning between taenite and kamacite – Relationship to the cooling rates of iron meteorites|author= Rasmussen K. L.; Malvin D. J.; Wasson J. T.|journal=Meteoritics |volume= 23|year = 1988|pages = a107–112 |bibcode= 1988Metic..23..107R|doi = 10.1111/j.1945-5100.1988.tb00905.x|issue = 2}}</ref> <ref name="MondNa">{{cite journal|year = 1898|journal=Nature| doi = 10.1038/059063a0|title = The Extraction of Nickel from its Ores by the Mond Process|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1898-11-17_59_1516/page/n13|volume = 59|page = 63|issue=1516|bibcode = 1898Natur..59...63.}}</ref> <ref name="InorgChemH">{{cite book |title=Inorganic Chemistry |url=https://archive.org/details/inorganicchemist00hous_731 |author=Housecroft C. E.; Sharpe A. G. |year=2008 |publisher=Prentice Hall |edition=3|isbn=978-0131755536|page=[https://archive.org/details/inorganicchemist00hous_731/page/729 729]}}</ref> <ref name="Housecroft 4th">{{cite book |title = Inorganic Chemistry |author= Housecroft C. E.; Sharpe A. G. |year = 2012 |publisher = Prentice Hall|edition= 4|isbn=978-0273742753 |page = 764}}</ref> <ref name="Keith">{{Cite book|author=Keith Lascelles, Lindsay G. Morgan, David Nicholls, Detmar Beyersmann|chapter=Nickel Compounds|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2005|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_235.pub2}}</ref> <ref name = "Jensen">{{Cite journal | doi = 10.1002/zaac.19362290304| title = Zur Stereochemie des koordinativ vierwertigen Nickels| journal = Zeitschrift für anorganische und allgemeine Chemie| volume = 229| issue = 3| pages = 265| year = 1936|author = Jensen K. A.}}</ref> <ref name = "Ni(III)F">{{Cite journal | doi = 10.1039/DT9730001995| title = Fluorine compounds of nickel(III)| journal = Journal of the Chemical Society, Dalton Transactions| issue = 19| pages = 1995| year = 1973|author = Court T. L.; Dove M. F. A.}}</ref> <ref name="imaraco">{{cite news|url=http://www.greencarcongress.com/2008/12/imara-corporati.html|title=Imara Corporation Launches; New Li-ion Battery Technology for High-Power Applications|date=18. 12. 2008|publisher=Green Car Congress}}</ref> <ref name = "NiIV Science">{{Cite journal | doi = 10.1126/science.aaa4526| title = Design, synthesis, and carbon-heteroatom coupling reactions of organometallic nickel(IV) complexes| journal = Science| volume = 347| issue = 6227| pages = 1218| year = 2015|author = Camasso N. M.; Sanford M. S.}}</ref> <ref name = "NiIV dap">{{Cite journal | doi = 10.1021/ja00753a022| title = Nickel(II) and nickel(IV) complexes of 2,6-diacetylpyridine dioxime| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 24| pages = 6469| year = 1971|author= Baucom E. I.; Drago R. S. }}</ref> <ref name="impact">{{cite book|title=Nickel and Its Surprising Impact in Nature - Metal Ions in Life Sciences|author=Astrid Sigel; Helmut Sigel; Roland K. O. Sigel (ur.) |publisher=Wiley |year=2008 |volume=2 |isbn=978-0-470-01671-8}}</ref> <ref name="Zamble">{{cite book|author=Sydor Andrew M.; Zamble Deborah B. ''et al.'' |volume=12|title=Metallomics and the Cell - Metal Ions in Life Sciences|year=2013 |publisher=Springer |isbn=978-94-007-5560-4|doi=10.1007/978-94-007-5561-10_11}}</ref> <ref name="Kroneck">{{cite book |author=Ragdale Stephen W.M; Peter M.H. Kroneck (ur.); Martha E. Sosa Torres (ur.) |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=14 |year=2014 |publisher=Springer |pages=125–145 |doi=10.1007/978-94-017-9269-1_6}}</ref> <ref name="Ragsdale">{{cite book |author=Stephen W. Ragsdale; Vincent C.-C. Wang; Fraser A. Armstrong ''et al.'' |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment - Metal Ions in Life Sciences,|volume=14 |year=2014 |publisher=Springer|pages= 71–97 |doi=10.1007/978-94-017-9269-1_4}}</ref> <ref name="Szilagyi">{{cite journal|author= Szilagyi R. K.; Bryngelson, P. A. ''et al.''|title = S K-Edge X-ray Absorption Spectroscopic Investigation of the Ni-Containing Superoxide Dismutase Active Site: New Structural Insight into the Mechanism|journal=Journal of the American Chemical Society|year= 2004|volume = 126|issue = 10|pages = 3018–3019|doi = 10.1021/ja039106v|pmid = 15012109}}</ref> <ref name="Wyllie">{{cite journal |author=Greig N; Wyllie S; Vickers TJ; Fairlamb AH |title=Trypanothione-dependent glyoxalase I in Trypanosoma cruzi |journal=Biochem. J. |volume=400 |issue=2 |pages=217–23 |year=2006 |pmid=16958620 |url=http://www.biochemj.org/bj/400/0217/bj4000217.htm |doi=10.1042/BJ20060882}}</ref> <ref name="aronsson_1978">{{cite journal | author = Aronsson A-C; Marmstål E; Mannervik B |year = 1978 |title = Glyoxalase I, a zinc metalloenzyme of mammals and yeast | journal = Biochem. Biophys. Res. Comm. |volume = 81 | issue = 4 | pages = 1235–1240 | doi = 10.1016/0006-291X(78)91268-8 | pmid = 352355}}</ref> <ref name="ridderstroem_1996" >{{cite journal | author = Ridderström M; Mannervik B |year = 1996 |title = Optimized heterologous expression of the human zinc enzyme glyoxalase I |journal = Biochem. J. |volume = 314 |pages = 463–467 |pmid = 8670058 |pmc = 1217073 | issue = Pt 2}}</ref> <ref name="stjean">{{cite journal | author = Saint-Jean AP; Phillips KR; Creighton DJ; Stone MJ |year= 1998 |title = Active Monomeric and Dimeric Forms of Pseudomonas putidaGlyoxalase I: Evidence for 3D Domain Swapping |journal = Biochemistry | volume = 37 | pages = 10345–10353 | doi = 10.1021/bi980868q | pmid = 9671502 | issue = 29}}</ref> <ref name="thornalley">{{cite journal|author= Thornalley P. J.|title = Glyoxalase I—structure, function and a critical role in the enzymatic defence against glycation|journal=Biochemical Society Transactions|year = 2003|volume = 31|pages = 1343–1348|doi = 10.1042/BST0311343|pmid = 14641060|issue = Pt 6}}</ref> <ref name="vanderjagt">{{cite book |author = Vander Jagt DL |year = 1989 | title = Coenzymes and Cofactors VIII: Glutathione Part A | publisher = John Wiley and Sons | location = New York}}</ref> <ref name="Zambelli">{{cite book|author=Barbara Zambelli; Stefano Ciurli; Astrid Sigel (ur.); Helmut Sigel (ur.); Roland K. O. Sigel (ur.) |title=Interrelations between Essential Metal Ions and Human Diseases |series=Metal Ions in Life Sciences|volume=13|year=2013|publisher=Springer |pages=321–357|chapter=Chapter 10. Nickel: and Human Health|doi=10.1007/978-94-007-7500-8_10}}</ref> <ref name="microbe">{{cite web|url= http://www.space.com/26654-microbe-innovation-started-largest-earth-extinction.html |title= Microbe's Innovation May Have Started Largest Extinction Event on Earth |author= Schirber Michael |date=27. 7. 2014|publisher=Astrobiology Magazine |website= Space.com}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Nickel}} * http://www.periodicvideos.com/videos/028.htm {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] keantnt4x81ghyxxq6mx1kn9wk6htvf 3674348 3674347 2024-12-18T20:53:52Z Borhan 158279 Reverted edits by [[Special:Contribs/128.65.106.49|128.65.106.49]] ([[User talk:128.65.106.49|talk]]) to last version by InternetArchiveBot: reverting vandalism 3673191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Nikl | Simbol = Ni | Atomski broj = 28 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 10 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Nickel electrolytic and 1cm3 cube.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebrenog metalnog sjaja | CAS registarski broj = 7440-02-0 | Koeficijent termalne ekspanzije = 13,4 | Koeficijent termalne ekspanzije_K = 298,15 | Zastupljenost = 0,015<ref name="harry" /> | Atomska masa = 58,6934 | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 149 | Kovalentni radijus = 124 | Van der Waalsov radijus = 163 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d⁹4s¹<ref name=Scerri /> | Izlazna energija = 5,15<ref name="bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 16, 2 ''ili''<br>2, 8, 17, 1 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 4 | Struktura kristala = kubična plošno centrirana | Gustoća = 8908<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = feromagnetičan | Energija ionizacije_1 = 737,1 | Energija ionizacije_2 = 1753 | Energija ionizacije_3 = 3395 | Energija ionizacije_4 = 5300 | Tačka topljenja_K = 1728<ref name="derek" /> | Tačka topljenja_C = 1455 | Tačka ključanja_K = 3003<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2730 | Molarni volumen = 6,59 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 379<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 17,7<ref name="derek" /> | Pritisak pare = 100 | Pritisak pare_K = 2154 | Brzina zvuka = 4970 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 444<ref name="ruhr" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 14,3 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 90,7 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''2''', rijetko −1, -2, 1, 3, 4 | Oksidi = NiO, Ni₂O₃ | Elektrodni potencijal = −0,257 [[Volt|V]] (Ni²⁺ + 2e⁻ → Ni) | Elektronegativnost = 1,91 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|Xn}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|40|43}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(2)|22|36}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 58 | Rasprostranjenost u prirodi = '''68,077''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ni | Maseni broj = 59 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 76000 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,072 | Tipraspada1ZP = [[Kobalt|⁵⁹Co]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 60 | Rasprostranjenost u prirodi = 26,233 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 61 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,14 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ni | Maseni broj = 62 | Rasprostranjenost u prirodi = 3,634 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ni | Maseni broj = 63 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 100,1 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,0669 | Tipraspada1ZP = [[Bakar|⁶³Cu]] }} |}} '''Nikl''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Ni''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 28. On je srebrenasto-svijetli sjajni [[metal (hemija)|metal]] sa blagim zlatnim nijansama. Nikl pripada prelaznim metalima, veoma je tvrd i [[Duktilnost|duktilan]]. Čisti nikl pokazuje znatnu hemijsku aktivnost, koja se može posmatrati kada se on pretvori u prah (da bi se povećala površina izložena hemijskoj reakciji), dok veći komadi metala reagiraju vrlo sporo, stajanjem na [[zrak]]u pri uslovima okoline polahko grade zaštitni sloj oksida na površini. Čak i u tom slučaju, nikl je dovoljno reaktivan sa [[kisik]]om pa se [[samorodni elementi|samorodni]] nikl vrlo rijetko može naći na površini [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], a takav nikl je ograničen samo na unutrašnjost većih nikl-željeznih [[meteorit]]a gdje je zaštićen od oksidacije tokom vremena koje takav meteorit provede u svemiru. Na Zemlji, takav samorodni nikl pronađen je u kombinaciji sa [[željezo]]m, što je refleksija porijekla tih elemenata kao najvećih krajnjih proizvoda [[nukleosinteza|supernova nukleosinteze]]. Smatra se da mješavina željeza i nikla čini unutrašnje jezgro Zemlje.<ref name="stixrude" /> Korištenje nikla (u vidu meteoritske nikl-željezne legure) može se pratiti u davnu prošlost, u periodu oko 3500 p.n.e. Međutim, kao hemijski element nikl je prvi put izolirao i klasificirao [[Axel Fredrik Cronstedt]] 1751. godine, koji je prvobitno pogrešno identificirao njegovu rudu kao [[minerali|mineral]] bakra. Ime elementa potječe od imena nestašnog duha iz njemačke rudarske mitologije, ''Nickela'', koji je [[personifikacija]] činjenice da su se bakarno-niklove rude ''opirale'' njihovom rafiniranju u [[bakar]]. Kao ekonomski značajan izvor nikla je željezna ruda [[limonit]], koja često sadrži 1-2% nikla. Drugi važni rudni minerali nikla su [[garnierit]] i [[pentlandit]]. Najveći proizvođači rude nikla su [[Kanada]] (regija Sudbury, gdje se kopa ruda za koju se smatra da je meteoritskog porijekla), [[Nova Kaledonija]] u Tihom okeanu i [[Norilsk]] u Rusiji. Zbog spore oksidacije nikla pri sobnoj temperaturi, on se smatra otpornim na koroziju. Historijski, ova činjenica je dovela do njegovog korištenja za prekrivanje drugih metala, naročito željeza i [[mesing]]a, za oblaganje hemijske opreme i izradu određenih [[legura]] koje zadržavaju visoki srebreni sjaj, poput takozvanog ''njemačkog srebra''. Oko 6% svjetske proizvodnje nikla i danas se koristi za oblaganje metala čistim niklom u svrhu zaštite od korozije. Smatra se da predmeti obloženi niklom mogu izazvati alergiju na nikl. Nikl se dosta koristi za proizvodnju raznih kovanica, mada je rast cijene na tržištu posljednjih godina doveo do njegove zamjene jeftinijim metalima. Nikl je jedan od četiri elementa koji pokazuju feromagnetne osobine oko sobne temperature. Alnico stalni [[magnet]]i, zasnovani jednim dijelom na niklu, imaju srednju snagu između stalnih magneta zasnovanih na željezu i magneta rijetkih zemalja. Nikl u modernoj svijetu je vrijedan uglavnom zbog njegovih legura. Oko 60% svjetske proizvodnje potroši se za niklove čelike (naročito [[nehrđajući čelik]]). Druge najčešće legure, kao i neke nove superlegure, čine najveći dio ostale potrošnje nikla u svijetu, dok upotreba niklovih spojeva u hemijskoj industriji učestvuje sa manje od 3% u ukupnoj proizvodnji nikla.<ref name="derek" /> U spojevima, nikl ima brojne niše hemijskih načina proizvodnje, kao što je [[katalizator]] za hidrogenaciju. [[Enzim]]i u nekim mikroorganizmima i biljkama sadrže nikl kao aktivno mjesto, što čini ovaj metal nezamjenjivim hranjivim sastojkom za ta bića. == Historija == [[Datoteka:Nickel chunk.jpg|lijevo|thumb|Nikl]] Pošto su se rude nikla dugo vremena pogrešno smatrale za rude [[srebro|srebra]], razmumijevanje ovog metala i njegova upotreba seže relativno kratko u prošlost. Međutim, ne znajući, ljudi su koristili nikl od pradavnih vremena, a njegovo korištenje se može pratiti još od 3500. p.n.e. [[Bronza]] iz područja današnje [[Sirija|Sirije]] imala je u svom sastavu do 2% nikla.<ref name="Rosenberg" /> Pored toga, kineski rukopisi navode da se "bijeli bakar" ([[kupronikl]], koga su nazivali ''baitong'') koristio tamo između 1700. p.n.e i 1400. p.n.e. Taj ''Paktong'' bijeli bakar se izvozio u Britaniju još od 17. vijeka, ali sadržaj nikla u toj leguri nije otkriven sve do 1822.<ref name="McNeil" /> U srednjovjekovnoj Njemačkoj, u planinama [[Erzgebirge]] (doslovno ''Rudne planine'') pronađen je crveni mineral koji je nalikovao na rudu bakra. Međutim, rudari iz njega nisu uspjeli izdvojiti nimalo bakra, kriveći za to ''nestašnog duha'' iz njemačke mitologije, Nickela, koji je začarao bakar. Tu rudu nazvali su ''Kupfernickel'' iz njemačkog ''Kupfer'' za bakar.<ref name="chambers" /><ref name="JEC-I" /><ref name="JEC-II" /><ref name="JEC-III" /> Za ovu rudu dokazano se radilo o [[nickelin]]u (poznat i kao niccolit), odnosno nikl-arsenidu. Baron Axel Fredrik Cronstedt je 1751. pokušao izdvojiti bakar iz kupfernikla iz rudnika kobalta kod švedskog sela Los, ali je umjesto bakra dobio sjajni bijeli metal koji nazvao po ''duhu'' po kojem je i nazvan mineral, nikl.<ref name="Elvira" /> U modernom njemačkom jeziku, pojam ''Kupfernickel'' ili ''Kupfer-Nickel'' označava leguru [[kupronikl]]. Nakon svog otkrića, jedini izvor nikla bio je rijetki ''Kupfernickel'', ali nakon 1824. nikl se počeo dobijati kao nusproizvod u proizvodnji kobaltnog plavog. Prvi proizvođač nikla u industrijskom obimu bila je [[Norveška]] koja je od 1848. započela eksploataciju [[pirotit]]a bogatog niklom. Uvođenje nikla u industriju [[čelik]]a uslijedilo je 1889. što je povećalo potražnju za ovim metalom. Depoziti nikla u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] otkriveni su 1865. a podmirivali su veći dio svjetske potražnje između 1875. i 1915. godine. Nakon otkrića velikih depozita u bazenu Sudbury u Kanadi 1883, kod [[Norilsk]]a u Rusiji 1920. i u grebenu Merensky u Južnoafričkoj Republici 1924. omogućena je proizvodnja nikla u velikom obimu.<ref name="McNeil"/> Nikl je od sredine 19. vijeka korišten kao komponenta kovanica. Međutim, u Birminghamu su se već 1833. kovali holandski srebreni novčići 18. vijeka (u svrhu trgovanja u Malaji).<ref name="holandija" /> U SAD, pojam ''nickel'' ili ''nick'' se prvobitno primjenjivao za bakarno-niklove cente ''leteći orao'' ({{jez-en|Flying Eagle}}), kojeg su zamijenili bakar sa 12% udjelom nikla oko 1857/58. a zatim cent ''Indijanska glava'' ({{jez-en|Indian head}}) od iste legure u periodu 1859. do 1864. Nedugo poslije, 1865. godine pojam se odnosio na nickel od tri centa gdje je udio nikl povećan na 25%. Godine 1866. pojavila se kovanica od pet centi sačinjena od legure 25% nikla i 75% bakra. Uporedo sa proporcijom u leguri, ovaj pojam se i danas koristi u SAD. Novčići od gotovo čistog nikla prvi put su upotrijebljeni 1881. u [[Švicarska|Švicarskoj]], a mnogo poznatiji su novčići od 5 centi sa 99,9% sadržaja nikla kovani u Kanadi (najveći proizvođač nikla u to vrijeme) tokom mirnodopskih godina od 1922 do 1981. a sadržaj metala u njima činio je ove kovanice magnetičnim.<ref name="royalc" /> U ratnom periodu od 1942. do 1945. veći sadržaj nikla uklonjen je iz kanadskih i američkih kovanica, zbog toga što je potrošnja nikla usmjerena u ratnu industriju za proizvodnju oklopa.<ref name="JEC-I"/> == Osobine == === Atomske i fizičke osobine === [[Datoteka:Nickel-pV.svg|lijevo|thumb|Molarna zapremina nikla u odnosu na pritisak pri sobnoj temperaturi]] {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |+ '''Procijenjena proizvodnja rude nikla u svijetu (u hiljadama tona)'''<ref name="letat" /> |-- ! Zemlja !! 2011. !! 2012. |- |align="left" |{{ZID|Filipini}} |align="center" |270 |align="center" |330 |- |align="left" |{{ZID|Indonezija}} |align="center" |290 |align="center" |320 |- |align="left" |{{ZID|Rusija}} |align="center" |267 |align="center" |270 |- |align="left" |{{ZID|Australija}} |align="center" |215 |align="center" |230 |- |align="left" |{{ZID|Kanada}} |align="center" |220 |align="center" |220 |- |align="left" |{{ZID|Brazil}} |align="center" |209 |align="center" |140 |- |align="left" |{{ZD|Nova Kaledonija}} [[Nova Kaledonija]] |align="center" |131 |align="center" |140 |- |align="center" |'''Ukupna svjetska proizvodnja''' |align="center" |'''1.940''' |align="center" |'''2.100''' |} Nikl je srebrenasto bijeli metal sa blagim zlatnim nijansama, koji ima izuzetno visoki sjaj. On je jedan od samo četiri hemijska elementa koji su magnetični na približno sobnoj temperaturi; druga tri su željezo, [[kobalt]] i [[gadolinij]]. [[Kirijeva tačka]] nikla iznosi 355&nbsp;°C, što znači da komadi nikla iznad ove temperature nisu magnetični.<ref name="wiley96" /> Jedinična ćelija nikla ima [[Kubični kristalni sistem|kubičan plošno centrirani]] oblik uz parametar rešetke od 0,352&nbsp;nm, što daje [[atomski radijus]] od 0,124&nbsp;nm. Ova kristalna struktura je stabilna do pritiska od najmanje 70 GPa. Nikl pripada prelaznim metalima, dosta je tvrd i [[Duktilnost|duktilan]]. ==== Problem elektronske konfiguracije ==== Atom nikla ima dvije [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]], [Ar] 3d⁸ 4s² i [Ar] 3d⁹ 4s¹, koje su vrlo blizu po energiji, simbol [Ar] označava strukturu jezgra sličnu [[argon]]u. U naučnim krugovima postoji određeno neslaganje o tome koja bi se od ove dvije konfiguracije trebala smatrati onom sa najnižom energijom.<ref name=Scerri/> Hemijski priručnici navode elektronsku konfiguraciju nikla [Ar] 4s² 3d⁸<ref name="tarrda" /> ili ekvivalentnu kao [Ar] 3d⁸ 4s².<ref name="petrucci" /> Ova konfiguracija odgovara Madelungovom pravilu, koje predviđa da se 4''s'' popunjava prije 3''d''. Ovu teoriju podržava i eksperimentalna činjenica da je stanje najniže energije atoma nikla energetski nivo 3d⁸ 4s², tačnije nivo 3d⁸(³F) 4s² ³F, ''J'' = 4.<ref name=NIST /> Međutim, svaka od ovih konfiguracija zapravo izaziva set stanja sa različitim energijama.<ref name=NIST/> Dva seta energija se međusobno preklapaju, a prosječna energija stanja ima konfiguraciju [Ar] 3d⁹ 4s¹ koja je zapravo niža od prosječne energije stanja koje ima konfiguraciju [Ar] 3d⁸ 4s². Iz tog razloga, naučna literatura o atomskim proračunima navodi da je konfiguracija osnovnog stanja nikla [Ar] 3d⁹ 4s¹.<ref name=Scerri /> === Izotopi === [[Datoteka:Nickel%28II%29-chloride-hexahydrate-photo.jpg|thumb|250px|lijevo|Nikl-hlorid heksahidrat]] Nikl u prirodi sastavljen je iz pet stabilnih [[izotop]]a: {{chem|58|Ni}}, {{chem|60|Ni}}, {{chem|61|Ni}}, {{chem|62|Ni}} i {{chem|64|Ni}}, među kojima je najviše zastupljen {{chem|58|Ni}} sa udjelom od 68,077% [[Rasprostranjenost u prirodi|rasprostranjenosti]]. Izotop [[Nikl-62|{{chem|62|Ni}}]] ima najvišu nuklearnu energiju vezanja od svih nuklida. Njegova energija vezanja je viša od izotopa [[željezo-56|{{chem|56|Fe}}]], čija se često pogrešno navodi kao najviša, kao i izotopa [[željezo-58|{{chem|58|Fe}}]].<ref name="fewell" /> Poznato je 18 [[radioaktivnost|radioaktivnih]] izotopa među kojima je najstabilniji {{chem|59|Ni}} čije [[vrijeme poluraspada]] iznosi 76 hiljada godina. Slijedi izotop {{chem|63|Ni}} sa vremenom poluraspada od 100,1 godina te {{chem|56||Ni}} sa vremenom poluraspada od 6,077 dana. Svi ostali radioaktivni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od 60 sati, a većina ih ima vremena poluraspada kraća od 30 sekundi. Ovaj element također ima i jedno meta stanje.<ref name="Audi" /> Izotop nikl-56 proizvodi se tokom procesa [[gorenje silicija|gorenja silicija]] te se kasnije oslobađa u velikim količinama tokom [[supernova|supernove]] tipa Ia. Oblik svjetlosne krive ovih supernovi počev od srednjih do kasnijih perioda odgovara raspadu putem [[Elektronski zahvat|elektronskog zahvata]] nikla-56 do [[kobalt]]a-56 te konačno do željeza-56.<ref name="Nucleos" /> Izotop nikl-59 je dugovječni kosmogeni radionuklid sa vremenom poluraspada od oko 76 hiljada godina. Taj izotop je našao mnoge načine primjene u izotopskoj [[geologija|geologiji]]. {{chem|59|Ni}} se koristi za određivanje zemljaskog vremena [[meteorit]]a te određivanja količine vanzemaljske prašine u [[led]]u i [[sedimenti]]ma. Izotop nikl-60 je kćerinski proizvod radionuklida željeza-60, koji se raspada sa vremenom poluraspada od 2,6 miliona godina. Pošto je željezo-60 tako dugovječno, njegova stalnost u materijalima u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] u dovoljno visokim koncentracijama je možda generiralo primjetne varijacije u izotopskom sastavu nikla {{chem|60|Ni}}. Samim tim, količina {{chem|60|Ni}} prisutna u vanzemaljskom materijalu može dati uvid u porijeklo Sunčevog sistema i njegove rane historije. Izotop [[nikl-62]] ima najvišu energiju vezivanja po jezgru od svih izotopa bilo kojeg elementa (8,7956 MeV/jezgru).<ref name="Tightly" /> Izotopi teži od {{chem|62|Ni}} ne mogu se dobiti nuklearnom fuzijom bez gubitka energije. Izotop ⁴⁸Ni, otkriven 1999, je izotop teškog elementa koji je najbogatiji [[proton]]ima. Sa 28 protona i 20 neutrona, taj izotop je ''dvostruko magičan'' (poput olova ²⁰⁸[[olovo|Pb]]) i stoga neuobičajeno stabilan.<ref name="Audi"/><ref name="Twice" /> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|thumb|lijevo|[[Widmanstättenov uzorak]] pokazuje dvije forme nikl-željeza, kamacit i taenit, u oktahedritnom meteoritu]] Na Zemlji, nikl se javlja najčešće u kombinaciji sa [[sumpor]]om i željezom u [[pentlandit]]u, sa sumporom u [[millerit]]u, s [[arsen]]om u [[minerali|mineralu]] [[nikelin]]u, te s arsenom i sumporom u nikl-[[galenit]]u.<ref name="npigov" /> Većina iskopanog nikl potječe iz dvije vrste [[ruda|rudnih]] depozita. Prve su [[laterit]]i, gdje su osnovni rudni minerali nikl-željezni [[limonit]] (Fe, Ni)O(OH) i [[garnierit]] (vodenasti nikl silikat) {{chem|(Ni, Mg)|3|Si|2|O|5|(OH)|4}}. Druga vrsta su [[magma]]tski sulfidni depoziti gdje je osnovni rudni mineral [[pentlandit]] {{chem|(Ni, Fe)|9|S|8}}. Smatra se da [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]] imaju najveće procijenjene svjetske rezerve niklovih ruda (45% obje zajedno).<ref name="USGSCS2012"/> U pogledu svjetskih resursa, pronađeni izvori na kopnu koji imaju 1% udjela nikla ili više sadrže najmanje 130 miliona tona nikla (oko dva puta više od poznatih rezervi). Oko 60% od toga je u laternitima, dok je ostalih 40% sulfidni depoziti.<ref name="USGSCS2012"/> Na osnovu geofizičkih dokaza, postoje teorije koje kažu da je većina nikla na Zemlji koncentrirana u unutrašnjem i vanjskom jezgru Zemlje. [[Kamacit]] i [[taenit]] su prirodno rasprostranjene legure željeza i nikla. Kod kamacita, legura je obično u proporcijama od 90:10 do 95:5, mada mogu biti prisutne i nečistoće (poput [[kobalt]]a ili [[ugljik]]a), dok je kod taenita sadržaj nikla između 20% i 65%. Kamacit i taenit se javljaju u sastavu nikl-željeznih meteorita.<ref name="partitioning" /> ==Spojevi== [[Datoteka:Nickel-tetracarbonyl-2D.png|lijevo|thumb|Tetrakarbonil nikl]] [[Datoteka:Nickel antimonide.jpg|thumb|desno|Nikl(III)-antimonid]] Najčešće [[oksidacijsko stanje]] nikla je +2, ali su poznati i spojevi Ni⁰, Ni⁺ i Ni³⁺, kao i neka egzotična oksidacijska stanja kao što su Ni²⁻, Ni¹⁻ i Ni⁴⁺.<ref name="greenwood" /> ===Nikl(0)=== [[Nikl-tetrakarbonil]] {{chem|(Ni(CO)|4}}), kojeg je otkrio [[Ludwig Mond]],<ref name="MondNa" /> je isparljiva, veoma otrovna tekućina pri sobnoj temperaturi. Njegovim zagrijavanjem, kompleks se raspada nazad do nikla i [[ugljik(II) oksid|ugljik-monoksida]]: : {{chem|Ni(CO)|4}} → Ni + 4 CO Ovu osobinu iskorištava [[Mondov proces]] koji služi za pročišćavanje nikla, kako je opisano. Povezani nikl(0) kompleks [[bis(ciklooktadien)nikl(0)]] je koristan [[katalizator]] u organoniklovoj hemiji zbog lahkog premještanja COD liganda. ===Nikl(I)=== Nikl(I) kompleksi nisu uobičajeni, ali jedan od primjera je tetraedarni kompleks NiBr(PPh₃)₃. Mnogi nikl(I) kompleksi imaju u sebi Ni-Ni veze, kao što je to slučaj kod tamno crvenog dijamagnetičnog {{chem|K|4|[Ni|2|(CN)|6|]}} koji se dobija redukcijom {{chem|K|2|[Ni|2|(CN)|6|]}} sa [[natrij-amalgam]]om. Ovaj spoj se oksidira u vodi, oslobađajući [[vodik|{{chem|H|2}}]].<ref name="InorgChemH" /> Prema nekim mišljenjima, oksidacijsko stanje nikl(I) je važno u enzimima koji ga sadrže, poput NiFe-hidrogenaze, koja katalizira reverzibilnu redukciju [[proton]]a do {{chem|H|2}}.<ref name="Housecroft 4th" /> [[Datoteka:Structure of hexacyanodinickelate(I) ion.png|lijevo|thumb|150px|Struktura iona {{chem|[Ni|2|(CN)|6|]|4-}}<ref name="InorgChemH" />]] ===Nikl(II)=== [[Datoteka:Color of various Ni(II) complexes in aqueous solution.jpg|lijevo|thumb|350px|Boje raznih Ni(II) kompleksa u vodenom rastvoru. S lijeva na desno, {{chem|[Ni(NH|3|)|6|]|2+}}, [Ni([[etilendiamin|C₂H₄(NH₂)₂]])]²⁺, {{chem|[NiCl|4|]|2-}}, {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}]] Nikl(II) gradi spojeve sa svim uobičajenim anionima tj. sulfide, sulfate, karbonate, hidrokside, karboksilate i halide. [[Nikl(II)-sulfat]] se proizvodi u velikim količinama rastvaranjem metalnog nikla ili njegovih oksida u [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]]. Ovaj spoj postoji i kao heksa- i kao heptahidrat.<ref name="Keith" /> On je koristan za elektroprekrivanje niklom. Uobičajene soli nikla, poput hlorida, nitrata i sulfata rastvorljive su u [[voda|vodi]] i daju zelene rastvore koje sadrže metalo-vodeni kompleks {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}. Postoje četiri halida niklovih spojeva. Struktura tih čvrstih tvari ima karakteristične oktaedarske Ni centre. [[Nikl(II)-hlorid]] je najčešći, a njegove osobine i reakcije ilustriraju i ostale halide. Nikl(II)-hlorid se dobija rastvaranjem nikla ili njegovih oksida u [[hlorovodična kiselina|HCl]]. On se obično javlja u vidu zelenih heksahidrata, a formula mu se obično navodi kao NiCl₂•6H₂O. Kada je rastvorena u vodi, ova so formira metalno-vodeni kompleks {{chem|[Ni(H|2|O)|6|]|2+}}. Dehidracijom NiCl₂•6H₂O dobija se žuti anhidrat {{chem|NiCl|2}}. Neki tetrakoordinatni nikl(II) kompleksi npr. [[bis(trifenilfosfin)nikl-hlorid]], postoje u tetraedarskim i ravnim kvadratnim geometrijama. Tetraedarski kompleksi su paramagnetični dok su ravni kvadratni kompleksi dijamagnetični. Ovakva ravnoteža kao i formiranje oktaedarskih kompleksa je u kontrastu sa ponašanjem dvovalentnih kompleksa težih metala iz 10. grupe, [[paladij]]a(II) i [[platina|platine]](II), koji teže da usvoje samo ravnu kvadratnu geometriju.<ref name="greenwood" /> Za [[niklocen]] je poznato da ima 20 valentnih elektrona, što ga čini relativno nestabilnim. ===Nikl(III) i (IV)=== Poznati su brojni Ni(III) spojevi, a među prvim takvim primjerima je nikl(III)-trihalofosfin (Ni_III(PPh₃)X₃.<ref name = "Jensen" /> Osim toga, Ni(III) gradi jednostavne soli sa fluoridima<ref name = "Ni(III)F" /> ili [[Nikl(III)-oksid|oksidne]] ione. Ni(III) se može stabilizirati σ-donorskim ligandom poput tiola i fosfina.<ref name="InorgChemH" /> Ni(IV) je prisutan u mješanim oksidima {{chem|BaNiO|3}}, dok je Ni(III) prisutan u [[nikl(III)-oksid]]u, koji se koristi kao katoda u mnogim punjivim baterijama uključujući nikl-kadmij, nikl-Fe, nikl-vodik i nikl-metal hidrid baterijama, a koriste ga i neki proizvođači Li-ion baterija.<ref name="imaraco" /> Ni(IV) je i dalje rijetko oksidacijsko stanje nikla i do danas je poznato samo nekoliko takvih spojeva.<ref name = "NiIV Science" /><ref name = "NiIV dap" /> == Biološki značaj == Sve do 1970tih nije bilo dokazano da nikl igra veoma važne uloge u [[biologija|biologiji]] [[mikroorganizam]]a i biljaka.<ref name="impact" /><ref name="Zamble" /> Biljni [[enzim]] [[ureaza]] (enzim koji potpomaže [[hidroliza|hidrolizu]] [[urea|uree]]) sadrži nikl. NiFe-hidrogenaze sadrže nikl zajedno sa željezo-sumpornim klasterima. Takve [NiFe]-hidrogenaze karakteristično oksidiraju {{chem|H|2}}. Nikl-tetrapirrol koenzim, [[kofaktor F430]], prisutan je u metil koenzim M reduktazi, koja daje energiju metanogenim [[Archaea]]ma.<ref name="Kroneck" /> Jedan od ugljik-monoksid-dehidrogenaza enzima sastoji se iz Fe-Ni-S klastera.<ref name="Ragsdale" /> Drugi enzimi koji sadrže nikl uključuju rijetke bakterijske klase superoksid dismutaza<ref name="Szilagyi" /> i enzima glioksalaza I u bakterijama i nekim parazitskim eukariotskim tripanosomalnim parazitima<ref name="Wyllie" /> (ovaj enzim u višim organizmima, uključujući plijesan i sisare, koristi dvovalentni [[cink]] Zn²⁺).<ref name="aronsson_1978" /><ref name="ridderstroem_1996" /><ref name="stjean" /><ref name="thornalley" /><ref name="vanderjagt" /> Nikl ima utjecaj na zdravlje ljudi preko infektivnih bolesti koje izazivaju bakterije ovisne o niklu.<ref name="Zambelli" /> Za nikl ispušten tokom vulkanskih erupcija "[[Sibirske trape|Sibirskih trapa]]" (mjesto gdje se danas nalazi grad [[Norilsk]]), sumnja se da ima znatan utjecaj na ulogu ''[[Methanosarcina]]'', roda euriarhaeotnih Archaea koje su proizvodile [[metan]] tokom Permsko-trijaskog događaja izumiranja (najvećeg dokazanog izumiranja u historiji života na Zemlji).<ref name="microbe" /> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name=Scerri>{{cite book |url=https://books.google.com/?id=SNRdGWCGt1UC&pg=PA239 |pages=239–240 |title=The periodic table: its story and its significance |author=Scerri, Eric R. |publisher=Oxford University Press|year=2007 |isbn=0-19-530573-6}}</ref> <ref name="bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik|volume=6. Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1469}}</ref> <ref name="derek">{{Cite book|author=Derek G. E. Kerfoot|chapter=Nickel|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA|location=Weinheim|year=2005|doi=10.1002/14356007.a17_157}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="ruhr">{{Cite web|author=Ruhr-Universität Bochum, Institut für Werkstoffe|url=http://www.ruhr-uni-bochum.de/wdm/forschung/periodensystem/nickel.html.de|title=Nickel|language=de|access-date=20. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924123810/http://www.ruhr-uni-bochum.de/wdm/forschung/periodensystem/nickel.html.de|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="stixrude">{{cite journal | author = Lars Stixrude; Evgeny Waserman; Ronald Cohen | title = Composition and temperature of Earth's inner core | journal = Journal of Geophysical Research | volume = 102 | issue = B11 | pages = 24729–24740 | publisher = American Geophysical Union | date = 1. 11. 1997 | url = http://www.agu.org/pubs/crossref/1997/97JB02125.shtml | doi = 10.1029/97JB02125 | bibcode = 1997JGR...10224729S | access-date = 2. 10. 2015 | archive-date = 14. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120514215541/http://www.agu.org/pubs/crossref/1997/97JB02125.shtml | url-status = dead }}</ref> <ref name="Rosenberg">{{cite book|title = Nickel and Its Alloys|publisher = National Bureau of Standards|author = Samuel J Rosenberg|url = http://handle.dtic.mil/100.2/ADA381960|year = 1968|access-date = 4. 10. 2015|archive-date = 23. 5. 2012|archive-url = https://web.archive.org/web/20120523193126/http://handle.dtic.mil/100.2/ADA381960|url-status = dead}}</ref> <ref name="McNeil">{{cite book|title = An Encyclopaedia of the History of Technology|chapter = The Emergence of Nickel|author = Ian McNeil|publisher = Taylor & Francis|year = 1990|isbn = 978-0-415-01306-2|pages = [https://archive.org/details/encyclopaediaofh00mcne/page/96 96–100]|url = https://archive.org/details/encyclopaediaofh00mcne/page/96}}</ref> <ref name="chambers">{{Cite book|title=Chambers Twentieth Century Dictionary|url=https://archive.org/details/chamberstwentiet0000unse|page=[https://archive.org/details/chamberstwentiet0000unse/page/888 888]|publisher=W&R Chambers Ltd|year=1977|isbn=978-0550102263|editor=A.M. Macdonald}}</ref> <ref name="JEC-I">{{cite journal|title = The story of Nickel. I. How "Old Nick's" gnomes were outwitted|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 1749|doi = 10.1021/ed008p1749|bibcode = 1931JChEd...8.1749B|issue = 9}}</ref> <ref name="JEC-II">{{cite journal|title = The story of Nickel. II. Nickel comes of age|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1931-10_8_10/page/1954|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 1954|doi = 10.1021/ed008p1954|bibcode = 1931JChEd...8.1954B|issue = 10}}</ref> <ref name="JEC-III">{{cite journal|title = The story of Nickel. III. Ore, matte, and metal|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1931-12_8_12/page/2325|author = Baldwin W. H.| journal=Journal of Chemical Education|year = 1931|volume = 8|page = 2325|doi = 10.1021/ed008p2325|bibcode = 1931JChEd...8.2325B|issue = 12}}</ref> <ref name="Elvira">{{cite journal|title = The discovery of the elements: III. Some eighteenth-century metals|author = Weeks Mary Elvira|journal=Journal of Chemical Education|year = 1932|volume = 9|page = 22|doi = 10.1021/ed009p22|bibcode = 1932JChEd...9...22W}}</ref> <ref name="holandija">{{cite web|url=http://www.nederlandsemunten.nl/Virtuele_munten_verzameling/Provinciaal/Provincie_Utrecht_1581-1795/Verzameling_nikkelen_dubbele_wapenstuiver_Utrecht-Birmingham_1786.htm|title=nikkelen dubbele wapenstuiver Utrecht|work=nederlandsemunten.nl}}</ref> <ref name="royalc">{{cite web|url = http://www.mint.ca/store/mint/learn/circulation-currency-1100028|title = Industrious, enduring–the 5-cent coin|year = 2008|access-date = 10. 1. 2009|publisher = Royal Canadian Mint|archive-date = 26. 1. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20090126020102/http://www.mint.ca/store/mint/learn/circulation-currency-1100028|url-status = dead}}</ref> <ref name="letat">{{Cite book|author=Serge Cordellier|publisher=Editions La Découverte|title=L'état du monde 2005, annuaire économique géopolique mondial|isbn=978-2707146441|language=fr}}</ref> <ref name="wiley96">{{cite book |author=Kittel, Charles|title=Introduction to Solid State Physics |publisher=Wiley |year=1996 |page=449 |isbn=0-471-14286-7}}</ref> <ref name="tarrda">{{Cite book|author=G.L. Miessler; D.A. Tarr|title=Inorganic Chemistry|edition=2|publisher=Prentice–Hall|year=1999|page=38|isbn=9780138418915}}</ref> <ref name="petrucci">{{Cite book|author=R.H. Petrucci ''et al''|title=General Chemistry|url=https://archive.org/details/generalchemistry0008petr|edition=8|publisher=Prentice–Hall|year=2002|page=[https://archive.org/details/generalchemistry0008petr/page/950 950]|isbn=978-0130143297}}</ref> <ref name=NIST>Kramida, A., Ralchenko, Yu., Reader, J., NIST ASD Team (2014). [http://physics.nist.gov/PhysRefData/ASD/levels_form.html NIST Atomic Spectra Database], (ver. 5.2), National Institute of Standards and Technology, Gaithersburg, MD; da bi se došlo do podataka za nivo atoma nikla, potrebno je upisati "Ni I" u okvir ''Spectrum'' i kliknuti na link ''Retrieve data'' {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="fewell">{{cite journal | doi = 10.1119/1.17828 | title=The atomic nuclide with the highest mean binding energy | journal=American Journal of Physics |year=1995 | volume=63 | issue=7 | pages=653 | author=M. P. Fewell}} [https://web.archive.org/web/20130731171738/http://adsabs.harvard.edu/abs/1995AmJPh..63..653F arhivirano]</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume = 729|pages = 3–128| publisher=Atomic Mass Data Center|year= 2003 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001 |bibcode=2003NuPhA.729....3A|author=Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.}}</ref> <ref name="Nucleos">{{cite book|title = Nucleosynthesis and chemical evolution of galaxies|isbn = 978-0-521-55958-4|pages = [https://archive.org/details/nucleosynthesisc0000page/page/154 154–160]|chapter = Further burning stages: evolution of massive stars|author = Bernard Ephraim Julius Pagel|url = https://archive.org/details/nucleosynthesisc0000page/page/154}}</ref> <ref name="Tightly">{{cite web|url = http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/nucene/nucbin2.html#c1|title = The Most Tightly Bound Nuclei|access-date=19. 11. 2008}}</ref> <ref name="Twice">{{cite web|author = W. P.|title = Twice-magic metal makes its debut – isotope of nickel|publisher = Science News|date = 23. 10. 1999|url = http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_17_156/ai_57799535|access-date = 29. 9. 2006|archive-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150924045422/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_17_156/ai_57799535|url-status = dead}}</ref> <ref name="npigov">[http://www.npi.gov.au/substances/nickel/index.html National Pollutant Inventory – Nickel and compounds Fact Sheet]. Npi.gov.au. Pristupljeno 9. januar 2012.</ref> <ref name="USGSCS2012">{{cite web|author = Peter H. Kuck|publisher=United States Geological Survey|access-date=19. 11. 2008|title = Mineral Commodity Summaries 2012: Nickel|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/nickel/mcs-2012-nicke.pdf}}</ref> <ref name="partitioning">{{cite journal|title = Trace element partitioning between taenite and kamacite – Relationship to the cooling rates of iron meteorites|author= Rasmussen K. L.; Malvin D. J.; Wasson J. T.|journal=Meteoritics |volume= 23|year = 1988|pages = a107–112 |bibcode= 1988Metic..23..107R|doi = 10.1111/j.1945-5100.1988.tb00905.x|issue = 2}}</ref> <ref name="MondNa">{{cite journal|year = 1898|journal=Nature| doi = 10.1038/059063a0|title = The Extraction of Nickel from its Ores by the Mond Process|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1898-11-17_59_1516/page/n13|volume = 59|page = 63|issue=1516|bibcode = 1898Natur..59...63.}}</ref> <ref name="InorgChemH">{{cite book |title=Inorganic Chemistry |url=https://archive.org/details/inorganicchemist00hous_731 |author=Housecroft C. E.; Sharpe A. G. |year=2008 |publisher=Prentice Hall |edition=3|isbn=978-0131755536|page=[https://archive.org/details/inorganicchemist00hous_731/page/729 729]}}</ref> <ref name="Housecroft 4th">{{cite book |title = Inorganic Chemistry |author= Housecroft C. E.; Sharpe A. G. |year = 2012 |publisher = Prentice Hall|edition= 4|isbn=978-0273742753 |page = 764}}</ref> <ref name="Keith">{{Cite book|author=Keith Lascelles, Lindsay G. Morgan, David Nicholls, Detmar Beyersmann|chapter=Nickel Compounds|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2005|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_235.pub2}}</ref> <ref name = "Jensen">{{Cite journal | doi = 10.1002/zaac.19362290304| title = Zur Stereochemie des koordinativ vierwertigen Nickels| journal = Zeitschrift für anorganische und allgemeine Chemie| volume = 229| issue = 3| pages = 265| year = 1936|author = Jensen K. A.}}</ref> <ref name = "Ni(III)F">{{Cite journal | doi = 10.1039/DT9730001995| title = Fluorine compounds of nickel(III)| journal = Journal of the Chemical Society, Dalton Transactions| issue = 19| pages = 1995| year = 1973|author = Court T. L.; Dove M. F. A.}}</ref> <ref name="imaraco">{{cite news|url=http://www.greencarcongress.com/2008/12/imara-corporati.html|title=Imara Corporation Launches; New Li-ion Battery Technology for High-Power Applications|date=18. 12. 2008|publisher=Green Car Congress}}</ref> <ref name = "NiIV Science">{{Cite journal | doi = 10.1126/science.aaa4526| title = Design, synthesis, and carbon-heteroatom coupling reactions of organometallic nickel(IV) complexes| journal = Science| volume = 347| issue = 6227| pages = 1218| year = 2015|author = Camasso N. M.; Sanford M. S.}}</ref> <ref name = "NiIV dap">{{Cite journal | doi = 10.1021/ja00753a022| title = Nickel(II) and nickel(IV) complexes of 2,6-diacetylpyridine dioxime| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 24| pages = 6469| year = 1971|author= Baucom E. I.; Drago R. S. }}</ref> <ref name="impact">{{cite book|title=Nickel and Its Surprising Impact in Nature - Metal Ions in Life Sciences|author=Astrid Sigel; Helmut Sigel; Roland K. O. Sigel (ur.) |publisher=Wiley |year=2008 |volume=2 |isbn=978-0-470-01671-8}}</ref> <ref name="Zamble">{{cite book|author=Sydor Andrew M.; Zamble Deborah B. ''et al.'' |volume=12|title=Metallomics and the Cell - Metal Ions in Life Sciences|year=2013 |publisher=Springer |isbn=978-94-007-5560-4|doi=10.1007/978-94-007-5561-10_11}}</ref> <ref name="Kroneck">{{cite book |author=Ragdale Stephen W.M; Peter M.H. Kroneck (ur.); Martha E. Sosa Torres (ur.) |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=14 |year=2014 |publisher=Springer |pages=125–145 |doi=10.1007/978-94-017-9269-1_6}}</ref> <ref name="Ragsdale">{{cite book |author=Stephen W. Ragsdale; Vincent C.-C. Wang; Fraser A. Armstrong ''et al.'' |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment - Metal Ions in Life Sciences,|volume=14 |year=2014 |publisher=Springer|pages= 71–97 |doi=10.1007/978-94-017-9269-1_4}}</ref> <ref name="Szilagyi">{{cite journal|author= Szilagyi R. K.; Bryngelson, P. A. ''et al.''|title = S K-Edge X-ray Absorption Spectroscopic Investigation of the Ni-Containing Superoxide Dismutase Active Site: New Structural Insight into the Mechanism|journal=Journal of the American Chemical Society|year= 2004|volume = 126|issue = 10|pages = 3018–3019|doi = 10.1021/ja039106v|pmid = 15012109}}</ref> <ref name="Wyllie">{{cite journal |author=Greig N; Wyllie S; Vickers TJ; Fairlamb AH |title=Trypanothione-dependent glyoxalase I in Trypanosoma cruzi |journal=Biochem. J. |volume=400 |issue=2 |pages=217–23 |year=2006 |pmid=16958620 |url=http://www.biochemj.org/bj/400/0217/bj4000217.htm |doi=10.1042/BJ20060882}}</ref> <ref name="aronsson_1978">{{cite journal | author = Aronsson A-C; Marmstål E; Mannervik B |year = 1978 |title = Glyoxalase I, a zinc metalloenzyme of mammals and yeast | journal = Biochem. Biophys. Res. Comm. |volume = 81 | issue = 4 | pages = 1235–1240 | doi = 10.1016/0006-291X(78)91268-8 | pmid = 352355}}</ref> <ref name="ridderstroem_1996" >{{cite journal | author = Ridderström M; Mannervik B |year = 1996 |title = Optimized heterologous expression of the human zinc enzyme glyoxalase I |journal = Biochem. J. |volume = 314 |pages = 463–467 |pmid = 8670058 |pmc = 1217073 | issue = Pt 2}}</ref> <ref name="stjean">{{cite journal | author = Saint-Jean AP; Phillips KR; Creighton DJ; Stone MJ |year= 1998 |title = Active Monomeric and Dimeric Forms of Pseudomonas putidaGlyoxalase I: Evidence for 3D Domain Swapping |journal = Biochemistry | volume = 37 | pages = 10345–10353 | doi = 10.1021/bi980868q | pmid = 9671502 | issue = 29}}</ref> <ref name="thornalley">{{cite journal|author= Thornalley P. J.|title = Glyoxalase I—structure, function and a critical role in the enzymatic defence against glycation|journal=Biochemical Society Transactions|year = 2003|volume = 31|pages = 1343–1348|doi = 10.1042/BST0311343|pmid = 14641060|issue = Pt 6}}</ref> <ref name="vanderjagt">{{cite book |author = Vander Jagt DL |year = 1989 | title = Coenzymes and Cofactors VIII: Glutathione Part A | publisher = John Wiley and Sons | location = New York}}</ref> <ref name="Zambelli">{{cite book|author=Barbara Zambelli; Stefano Ciurli; Astrid Sigel (ur.); Helmut Sigel (ur.); Roland K. O. Sigel (ur.) |title=Interrelations between Essential Metal Ions and Human Diseases |series=Metal Ions in Life Sciences|volume=13|year=2013|publisher=Springer |pages=321–357|chapter=Chapter 10. Nickel: and Human Health|doi=10.1007/978-94-007-7500-8_10}}</ref> <ref name="microbe">{{cite web|url= http://www.space.com/26654-microbe-innovation-started-largest-earth-extinction.html |title= Microbe's Innovation May Have Started Largest Extinction Event on Earth |author= Schirber Michael |date=27. 7. 2014|publisher=Astrobiology Magazine |website= Space.com}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Nickel}} * http://www.periodicvideos.com/videos/028.htm {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] ileptz18wh7aejcwm1h3is7k0rq2nvd 0 7025 3674284 3672279 2024-12-18T13:37:57Z 176.61.152.169 3674284 wikitext text/x-wiki 3674288 3674284 2024-12-18T14:20:18Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/176.61.152.169|176.61.152.169]] ([[User talk:176.61.152.169|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3672279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Franjo Tuđman | slika = Franjotudjman.jpg | redoslijed = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske | vrijeme_na_vlasti = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999. | prethodnik = | nasljednik = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti) Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti) | redoslijed2 = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske | vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990. | prethodnik2 = | nasljednik2 = Stjepan Mesić | datum_rođenja = 14. maj 1922. | mjesto_rođenja = Veliko Trgovišće | datum_smrti = 10. decembar 1999. | mjesto_smrti = Zagreb | puno_ime = | nacionalnost = Hrvat | politička_stranka = Savez komunista Hrvatske (1942-1967) Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999) | supruga = | supružnik = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.) | djeca = 3 | obrazovanje = Vojna akademija u Beogradu Sveučilište u Zadru | potpis = [[Datoteka:Signature of Franjo Tuđman.png|80px]] | web_stranica = www.tudjman.hr }}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922. – 10. decembar 1999.) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990. Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989. Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin. U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija "Oluja"]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.<ref name="Sadkovich2010">{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}</ref><ref name="The Rise of Competitive Authoritari">{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}</ref><ref name="Living in the past: Franjo Tudjman'">{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}</ref> Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti. == Rani život == Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.<ref>Žanić, Ivo. 2002. "South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization." In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.</ref><ref>Krile, A.B. "Počasti i polemike oko rodne kuće." ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).</ref> Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana "Štefeka" (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}} Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}} == Drugi svjetski rat == [[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]] [[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]] Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943. Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice. == Vojna karijera == Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} [[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]] Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}} Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}} Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.<ref name="guardian">[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary], theguardian.com; accessed 19 July 2015.</ref> == Institut == Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij "Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija".<ref name="Istrapedia2">{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015}}</ref> Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.<ref name="Istrapedia2"/> Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom "Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine", predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač "Naprijed" otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}} [[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]] U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze "Stvaranje socijalističke Jugoslavije" sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.<ref name="moljac2">{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}</ref> Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.<ref name="moljac2"/> == Disidentska politika == Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].<ref name="Istrapedia3">{{Cite encyclopedia}}</ref> Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.<ref>Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''" (''"...&nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime"'')</ref> Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao "autokratski [[državni udar]]".{{Sfn|Sadkovich|2010}} [[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje "neprijateljske propagande". Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.<ref name="moljac3">{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}</ref> U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.<ref name="moljac3" /> Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.<ref>[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html "The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer."], nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.</ref> Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}} == Formiranje nacionalnog programa == U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način: * Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku. * Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom. * Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,<ref>{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008}}</ref> za manje od četiri godine. * Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi "Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku."{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ). == Izborna kampanja 1990. == Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}} Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila sa apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}} == Predsjednik Hrvatske (1990-1999) == [[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]] U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz "socijalista" iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o "srpskom suverenitetu i autonomiji" u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}} U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}} === Ratne godine === Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.<ref name="NYTimes-Referendum-20May1991">{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010}}</ref> Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}} Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}} Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o "hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]". Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]] Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od "velikosrpskog imperijalizma" kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}} U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}} ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== [[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]] Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da "ovo nije naš rat".{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}} Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}} Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se sa Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.<ref>{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}</ref> ==== Prekid vatre u Hrvatskoj ==== Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}} Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.<ref>Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130</ref> Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.<ref>[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter & P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410</ref> Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}<ref>Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614</ref> U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}} Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.<ref>Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203</ref> Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.<ref name="unstats">{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org}}</ref> ==== Kraj rata ==== U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na "zajedničku odbranu od srpske agresije". Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]] U 5:00&nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija "Oluja"|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se "nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja".{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|"Vukovski govor" predsjednika Tuđmana nakon dolaska "Vlaka mira" u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: "''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio."'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]] Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.<ref name="Darko Zubrinic">{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010}}</ref> Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da "nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje".<ref>{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995}}</ref> Kasnije se svojim generalima hvalio: "Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba" u Hrvatskoj. "Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi".<ref>{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}</ref> === Poslijeratna politika === [[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]] [[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]] Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}} Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.<ref>{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998}}</ref> Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu "balkanizaciju" i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.<ref name="Bellamy">{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&q=tudman+despotism&pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}</ref> Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.<ref>{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs}}</ref> U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.<ref>Taylor & Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor & Francis, 2004, p. 1339</ref> Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].<ref name="Milekic1">{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN}}</ref> Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,<ref>{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997}}</ref> a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].<ref>{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}</ref> Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}} === Zdravstveni problemi i smrt === Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.<ref name="Death">{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.</ref> == Haški tribunal == [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.<ref>Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170</ref> Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.<ref>Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131</ref> Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi "bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ".<ref>{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008}}</ref> Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj "senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom".<ref>{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref> Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015}}</ref> U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.<ref name="BBC-2012-11-16">{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012}}</ref> U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org}}</ref> Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi sa Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti]</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}</ref> Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da "Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin."<ref>{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}</ref> Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat "uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]" koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia}}</ref> == Ostavština == [[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: " ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' "]] [[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]] [[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]] Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule "otac nacije" zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].<ref name="rawstory">{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}</ref> U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.<ref>{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}</ref> Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].<ref name="Sadkovich20102">{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}</ref><ref name="The Rise of Competitive Authoritari2">{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}</ref><ref name="Living in the past: Franjo Tudjman'2">{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}</ref> Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je "između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.<ref name="Milekic2">{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN}}</ref>[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]] ==Djela== *"Velike ideje i mali narodi", 1969. *"Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi", 1981. ==Literatura== *Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo? *Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003 *Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002 *Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004 *Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004 == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija] *[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik] *[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi] {{Predsjednici SR Hrvatske}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Hrvatski partizani]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]] [[Kategorija:Hrvatski historičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] tmby9em79r5q49vaxojjw3rgjl5elvx 3674289 3674288 2024-12-18T14:22:36Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Franjo Tuđman]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 14:22, 1 januar 2025 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 14:22, 1 januar 2025 (UTC))) 3672279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Franjo Tuđman | slika = Franjotudjman.jpg | redoslijed = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske | vrijeme_na_vlasti = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999. | prethodnik = | nasljednik = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti) Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti) | redoslijed2 = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske | vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990. | prethodnik2 = | nasljednik2 = Stjepan Mesić | datum_rođenja = 14. maj 1922. | mjesto_rođenja = Veliko Trgovišće | datum_smrti = 10. decembar 1999. | mjesto_smrti = Zagreb | puno_ime = | nacionalnost = Hrvat | politička_stranka = Savez komunista Hrvatske (1942-1967) Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999) | supruga = | supružnik = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.) | djeca = 3 | obrazovanje = Vojna akademija u Beogradu Sveučilište u Zadru | potpis = [[Datoteka:Signature of Franjo Tuđman.png|80px]] | web_stranica = www.tudjman.hr }}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922. – 10. decembar 1999.) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990. Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989. Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin. U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija "Oluja"]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.<ref name="Sadkovich2010">{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}</ref><ref name="The Rise of Competitive Authoritari">{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}</ref><ref name="Living in the past: Franjo Tudjman'">{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}</ref> Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti. == Rani život == Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.<ref>Žanić, Ivo. 2002. "South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization." In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.</ref><ref>Krile, A.B. "Počasti i polemike oko rodne kuće." ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).</ref> Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana "Štefeka" (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}} Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}} == Drugi svjetski rat == [[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]] [[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]] Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943. Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice. == Vojna karijera == Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} [[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]] Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}} Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}} Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.<ref name="guardian">[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary], theguardian.com; accessed 19 July 2015.</ref> == Institut == Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij "Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija".<ref name="Istrapedia2">{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015}}</ref> Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.<ref name="Istrapedia2"/> Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom "Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine", predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač "Naprijed" otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}} [[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]] U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze "Stvaranje socijalističke Jugoslavije" sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.<ref name="moljac2">{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}</ref> Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.<ref name="moljac2"/> == Disidentska politika == Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].<ref name="Istrapedia3">{{Cite encyclopedia}}</ref> Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.<ref>Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''" (''"...&nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime"'')</ref> Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao "autokratski [[državni udar]]".{{Sfn|Sadkovich|2010}} [[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje "neprijateljske propagande". Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.<ref name="moljac3">{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}</ref> U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.<ref name="moljac3" /> Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.<ref>[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html "The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer."], nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.</ref> Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}} == Formiranje nacionalnog programa == U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način: * Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku. * Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom. * Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,<ref>{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008}}</ref> za manje od četiri godine. * Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi "Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku."{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ). == Izborna kampanja 1990. == Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}} Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila sa apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}} == Predsjednik Hrvatske (1990-1999) == [[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]] U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz "socijalista" iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o "srpskom suverenitetu i autonomiji" u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}} U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}} === Ratne godine === Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.<ref name="NYTimes-Referendum-20May1991">{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010}}</ref> Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}} Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}} Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o "hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]". Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]] Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od "velikosrpskog imperijalizma" kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}} U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}} ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== [[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]] Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da "ovo nije naš rat".{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}} Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}} Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se sa Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.<ref>{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}</ref> ==== Prekid vatre u Hrvatskoj ==== Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}} Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.<ref>Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130</ref> Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.<ref>[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter & P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410</ref> Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}<ref>Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614</ref> U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}} Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.<ref>Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203</ref> Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.<ref name="unstats">{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org}}</ref> ==== Kraj rata ==== U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na "zajedničku odbranu od srpske agresije". Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]] U 5:00&nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija "Oluja"|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se "nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja".{{Sfn|Tanner|2001}} [[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|"Vukovski govor" predsjednika Tuđmana nakon dolaska "Vlaka mira" u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: "''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio."'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]] Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.<ref name="Darko Zubrinic">{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010}}</ref> Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da "nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje".<ref>{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995}}</ref> Kasnije se svojim generalima hvalio: "Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba" u Hrvatskoj. "Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi".<ref>{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}</ref> === Poslijeratna politika === [[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]] [[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]] Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}} Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.<ref>{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998}}</ref> Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu "balkanizaciju" i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.<ref name="Bellamy">{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&q=tudman+despotism&pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}</ref> Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.<ref>{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs}}</ref> U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.<ref>Taylor & Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor & Francis, 2004, p. 1339</ref> Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].<ref name="Milekic1">{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN}}</ref> Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,<ref>{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997}}</ref> a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].<ref>{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}</ref> Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}} === Zdravstveni problemi i smrt === Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.<ref name="Death">{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.</ref> == Haški tribunal == [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.<ref>Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170</ref> Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.<ref>Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131</ref> Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi "bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ".<ref>{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008}}</ref> Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj "senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom".<ref>{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref> Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015}}</ref> U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.<ref name="BBC-2012-11-16">{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012}}</ref> U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org}}</ref> Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi sa Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti]</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}</ref> Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da "Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin."<ref>{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}</ref> Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat "uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]" koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia}}</ref> == Ostavština == [[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: " ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' "]] [[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]] [[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]] Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule "otac nacije" zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].<ref name="rawstory">{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}</ref> U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.<ref>{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}</ref> Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].<ref name="Sadkovich20102">{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none}}</ref><ref name="The Rise of Competitive Authoritari2">{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}</ref><ref name="Living in the past: Franjo Tudjman'2">{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}</ref> Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je "između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.<ref name="Milekic2">{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN}}</ref>[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]] ==Djela== *"Velike ideje i mali narodi", 1969. *"Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi", 1981. ==Literatura== *Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo? *Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003 *Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002 *Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004 *Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004 == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija] *[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik] *[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi] {{Predsjednici SR Hrvatske}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Hrvatski partizani]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]] [[Kategorija:Hrvatski historičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]] tmby9em79r5q49vaxojjw3rgjl5elvx 0 7379 3674301 3642059 2024-12-18T16:47:31Z AnToni 2325 3674301 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bošnjaci}} {{Preusmjerenje|Bosanka}} {{Drugo značenje}} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci | ukupno = | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 37.110 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{BiHPortal}} '''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac). Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost. Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu. ==Historija== ===Najraniji zapisi=== Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]]. U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]] U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref> 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref> Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>. ===Osmanlijsko doba=== Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji. [[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}} ===Austro-ugarsko doba=== [[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]] Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji".<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}</ref> Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.<ref name=velikonja/> Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: {{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}} ===Doba Jugoslavije=== U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=287–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini. Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija "Jugoslaven, etnički neopredjeljen", a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.<ref name=Banac/> ==Religija== [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}</ref></blockquote> Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/> Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}} ==Izjašnjavanje== U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bosančica]] *[[Kultura Bosne i Hercegovine]] *[[Bogumili]] *[[Crkva bosanska]] *[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]] ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] s4zhg8mrmqauotxdqbbtjodfh20nfeu 2 8071 3674282 3483970 2024-12-18T12:37:53Z KWiki 9400 /* Priznanja i razno */ – @[[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]]: Može, vala, još jedna za astronomiju. :-) Sve po zasluzi. ;-) 3674282 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wikipedia-bsBanner.gif]] {| align="center" | {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} | {{Korisnik registrovan|dan=06|mjes=04|god=2005}} |} {| align="center" | {{Korisnik članci}} | {{Korisnik OS Ubuntu}} | {{Korisnik Internet preglednik:Opera}} | {{1000 članaka}} |} {{Babel-6|bs|hr-4|sr-4|fr-1|en-3|es-2}} Rođen u Sarajevu 1977. Živi radi i studira opet u Sarajevu, a gotovo jedini periodi izbivanja iz grada su "kosmopolitski" posjeti Jadranskom moru, potez od Makarske do Ulcinja, i dvomjesečna vojna obuka u Banjsko-rekreativnom centru Vojske Federacije (ondašnje) kasarni "Šišeta". Turističkom objektu građenom od 4-te, 5-te i ostalih klasa vojno sposobnih "turista". Boravak u ovom centru je obuhvatio period februar-april 2002. i toplo bih ga preporučio svima zainteresovanim za ekstremne sportove (rano ustajanje, svakojutarnje brijanje, drilovanje-potražiti pojašnjenje rječi u rječniku). Aktivan na Wikipediji od 06. aprila 2005. godine. == Novosti == * 30. 11. 2006. - 3.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji. * 06. 04. 2007. - 4.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji i dvije godine rada na istoj. * 24. 03. 2008. - 6.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji. * maj 2011. - 10.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji. * Korisna stranica, daje mogućnost pristupa hiljadama stranica biblioteka, bazama podataka i člancima. Za aktivne članove Wikipedije, besplatno - [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedija Biblioteka] == Priznanja i razno == {| align="center" | [[Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|thumb|right|150px|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]]]] | {{Wiki vijenac}} | [[Datoteka:Eo circle amber white letter-k.svg|thumb|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za vrhunski doprinos wikipediji]] | [[Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|right|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku]] |- | [[Datoteka:Vandalizam 1.png|Odlikovanje za borbu protiv vandalizma]] | [[Datoteka:C3r4 nagrada.png|thumb|150px|CERminatorovo odlikovanje za doprinos Wikipediji]] | [[Datoteka:Tireless Contributor Barnstar.gif|thumb|150px|Odlikovanje za dugogodišnji doprinos Wikipediji, povodom 6. godišnjice rada]] |- | [[Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|thumb|150px|Nagrada za cjelokupan izuzetan rad]] | [[Datoteka:Edinova-nagrada_astronomija.png|thumb|150px|Nagrada za doprinos iz astronomije]] | [[Datoteka:Astronomy Barnstar.png|mini|150px|Za doprinose o zvijezdama]] |} === Jedan članak dnevno === {| align="center" | [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (maj '06)</small>]] | [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (juni '06)</small>]] | [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (juli '06)</small>]] |[[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|<small>Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|"Jedan članak dnevno"]]'' (januar '07)</small>]] | |} == Meni korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] #[[Šablon:Portali|Portali]] == Planirano == * [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Astronomiji]] * [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Ekonomiji]] * [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Naučnoj fantastici]] * [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Održivom razvoju]] * [[Korisnik:AdnanSa/Podnaslovi u člancima o državama]] [[sl:Uporabnik:AdnanSa]] dyoz0x8s4b1yjo73i5eq6cjmf1py37y 0 9212 3674302 3640089 2024-12-18T16:49:26Z AnToni 2325 3674302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Hercegovci | ukupno = | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 498 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} [[Datoteka:1473 R a Čermák.jpg|mini|200px|''Hercegovka napaja [[konj]]e'', slika [[Jaroslav Čermák|Jaroslava Čermáka]] (1878)]] '''Hercegovci''' je regionalna odrednica za stanovnike [[Hercegovina|Hercegovine]], historijske i geografske regije u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Budući da se pojam ''Hercegovci'' odnosi na regionalnu pripadnost, isključena je svaka daljnja vjerska ili nacionalna kategorizacija.<ref>Upor. [[Alija Isaković]], ''O "nacionaliziranju" muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'', Globus, Zagreb, 1990, str. 28.</ref><ref>Upor. [[Dževad Jahić]], ''Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora'', knj. II, "Ljiljan", Sarajevo, 1990, str. 46.</ref> Hercegovina je historijska regija u Bosni i Hercegovini koja se prije nazivala Humska zemlja, Zahumlje ili [[Hum]].<ref>[[Dov Ronen]], ''The challenge of ethnic conflict, democracy and self-determination in Central Europe'', Frank Cass, London itd. 1997. str. 9-10.</ref> Kao historijski i geografski pojam prvi put pod tim imenom pojavljuje se 1454. u pismu bosanskog [[sandžak-beg]]a [[Isa-beg Ishaković|Isa-bega Ishakovića]].<ref>''Bošnjačka književnost u književnoj kritici. Starija književnost'', knj. I, "Alef", Sarajevo, 1998. Priredili [[Enes Duraković|Enes]] i [[Esad Duraković]] i [[Fehim Nametak]], str. 721.</ref> Već od 1474. Bosanci i Hercegovci počinju izbijati na vidjelo kao visoki vojnički i civilni dostojanstvenici. Tako je u periodu 1544–1612. na velikoj vezirskoj stolici sjedilo devet što Bosanaca što Hercegovaca, a osim toga bilo je pet zamjenika velikih vezira, više vezira i veći broj [[begler-beg]]ova i begova.<ref>[[David Bogdanović]], ''Pregled književnosti hrvatske i srpske. Hrvatska i srpska književnost od najstarijih vremena do narodnogo preporoda'', knj. I. [3. izdanje], vlastito izdanje, Zagreb, 1932, str. 387.</ref> Nakon što je [[Austro-Ugarska]] okupirala [[Bosna (regija)|Bosnu]] i Hercegovinu 1878, ubrzo je zavela i obavezan vojni rok, koji je važio i za [[Bosanci|bosanske]] i za hercegovačke regrute. U početku su ga služili u samoj Bosni i Hercegovini da bi 1889. bilo odlučeno da se bosanskohercegovačke trupe premjeste u Monarhiju.<ref>[[Mustafa Imamović]], ''Historija države i prava Bosne i Hercegovine'', samostalno autorsko izdanje, Sarajevo, 1999, str. 283.</ref> Kako navodi [[Vjekoslav Klaić]], pisac historije Bosne, Hercegovci su žestoke, prkosne ćudi, za razliku od Bosanaca, koji su većinom mirne, flegmatičke ćudi.<ref>[[Vjekoslav Klaić]], ''Bosna. Podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine'', Naklada Matice Hrvatske, Zagreb, 1878, str. 81.</ref> Kad je riječ o njihovom jeziku, neosporivo je da je on oduvijek nazivan [[Bosanski jezik|bosanskim]], a u zapisniku sjednice Gradskog vijeća sazvane u [[Mostar]]u 12. januara 1895. to je samo formalno potvrđeno.<ref>[[Muhamed Hadžijahić]], ''Od tradicije do identiteta. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'', Islamska zajednica, Zagreb, 1990, str. 26.</ref> ''Hercegovci'' se u ovom slučaju pojavljuju kao zbirna imenica u množini i muškom rodu kao oznaka za grupu ljudi iz Hercegovine (ili samo muškog roda ili i muškog i ženskog roda). Istovjetni pojam u jednini glasi Hercegovac, a označava muškarca iz Hercegovine, dok je jednina ženskog roda Hercegovka, i označava ženu iz Hercegovine. Zbirna imenica za dvije ili više pripadnica ženskog roda iz Hercegovine je Hercegovke. == Također pogledajte == * [[Stara Hercegovina]] * [[Hercegovina]] == Reference == {{refspisak}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] r007anzpcraw5il54jphm9ukjcgcnx0 0 11305 3674353 3670053 2024-12-18T23:19:29Z 200.24.154.84 3674353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime =Turski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici =Türkçe |familycolor =lawngreen |države ={{ZID|Turska}}<br />{{ZID|Bugarska}}<br />{{ZID|Makedonija}} <br> {{ZID|Kipar}}<br />{{ZID|Irak}},<br />{{ZID|Kazahstan}}<br />{{ZID|Rusija}}<br />{{ZID|Njemačka}},<br />{{ZID|Rumunija}}<br />{{ZID|Uzbekistan}}<br />{{ZID|Grčka}} |regije =[[Evropa]] [[Azija]] |govornici =između 77 i 83 milona ljudi |država = {{ZID|Turska}}<br />{{ZID|Kipar}}<br />{{ZID|Sjeverni Kipar}} |rang = |jezička porodica =[[turkijski jezici]]<br /> :[[Zapadnoturkijski jezici|zapadnoturkijski]] ::[[ouski jezici]] :::'''turski''' |ustanova=[[Tursko jezičko društvo]] |iso1=tr |iso2=tur |iso3=tur |sil =TRK }} '''Turski''' ({{tr|türkçe}}) pripada porodici [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]. Turski se govori kao domaći jezik u [[Turska|Turskoj]], [[Sjeverni Kipar|Sjevernom Kipru]], [[Bugarska|Bugarskoj]], kao i među nekoliko miliona useljenika koji žive u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Broj domaćih govornika je neizvjestan, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičkih podataka iz Turske. Broj od 60 miliona, koji se koristi u ovom članku, pretpostavlja se da je turski maternji jezik približno 80% turskog stanovništva, dok [[kurdski jezik|kurdski]] zauzima većinu preostalog broja. (Lingvističke manjine u Turskoj, međutim, dvojezične su i govore turski.) Značajne manje grupe govornika turskog također postoje u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]],<ref name=turkic>{{Cite book| publisher = Otto Harrassowitz Verlag| isbn = 978-3-447-05212-2| last1 = Boeschoten| first1 = Hendrik| last2 = Johanson| first2 = Lars| last3 = Milani| first3 = Vildan| title = Turkic Languages in Contact| date = 2006}}</ref> [[Grčka|Grčkoj]],<ref name="greece">{{cite web |url=https://www.hri.org/MFA/foreign/musminen.htm |title=The Muslim Minority of Greek Thrace |url-status = dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701074825/http://www.hri.org/MFA/foreign/musminen.htm |archive-date=2017-07-01 }}</ref> drugim dijelovima Evrope, Južnom [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] i nekim dijelovima [[Srednja Azija|Srednje Azije]], [[Irak|Iraka]] i [[Sirija|Sirije]]. Turski je 18. jezik koji se najviše govori na svijetu. Postoji veliki stepen [[Međusobna razumljivost jezika|međusobne razumljivosti]] između turskog i drugih [[Ouzi|ouskih jezika]], poput [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanskog]], [[turkmenski jezik|turkmenskog]] i [[kaškajski jezik|kaškajskog]]. Ako bi se ovi pribrojili "turskom", broj domaćih govornika bi bio 100 miliona, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 miliona. == Klasifikacija == Turski pripada [[turkijski jezici|turkijskoj porodici jezika]], među kojima su [[turski jezik balkanskih Gagauza]], [[Gagauski jezik|gagauski]] i [[Horasanski turski jezik|horasanski turski]], uz dodatak [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijskog turskog]]. Porodica turskih jezika je podgrupa ouskih jezika, koja je opet podgrupa [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]], za koje većina lingvista vjeruje da pripadaju [[Jezičke porodice i jezici#Altajski jezici|porodici altajskih jezika]]. == Geografska rasprostranjenost == Turski se govori u Turskoj, a također ga govore manjine u 35 zemalja. Turski se naročito govori u zemljama koje su nekad (bilo potpuno ili djelomično) bile u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], kao što su [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] (naročito na lokalnom nivou na [[Kosovo|Kosovu]]{{Efn|{{Kosovo-bilješka}}}}) te u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. === Zvanični status === Turski je zvanični jezik u [[Turska|Turskoj]] i jedan je od zvaničnih jezika na [[Kipar|Kipru]]. Turski je također jedan od zvaničnih ili nacionalnih jezika u [[Bugarska|Bugarskoj]]. U Turskoj, [[Kemal Ataturk|Kemal Atatürk]] je 1932. osnovao ''Türk Dili Tetkik Cemiyeti'' ("Udruženje za ispitivanje turskog jezika"), koje danas postoji kao nezavisno tijelo pod imenom ''Türk Dil Kurumu'' ("Društvo za turski jezik"). Nakon vojnog puča iz 1980-te, zaveden je vojni zakon, a nedugo nakon toga, u augustu 1983., društvo za turski jezik je stavljeno pod kontrolu premijera države. === Dijalekti === Među dijalektima turskog jezika su dunavski, eskišehirski (koji se govori u Provinciji [[Eskişehir]]), razgradski, dinlerski, rumelski, karamanlijski (koji se govori u provinciji [[Karaman]]), jedrenski (u Provinciji [[Edirne]]), gaziantepski (govoren u Provinciji [[Gaziantep]]), urfanski (govoren u Provinciji [[Şanlıurfa]] [Urfa]) i gojnučki (u selu Goynuk, grad Bolu). == Pismo == Turski se piše koristeći modifikovano [[Latinica|latinično pismo]], koje je [[Mustafa Kemal Atatürk]] uveo 1928. kao dio pokušaja da osavremeni Tursku. Do 1928, turski se pisao modifikovanim [[arapsko pismo|arapskim pismom]] (v. [[Osmanski turski jezik]]), nakon čega je upotreba arapskog pisma zakonom zabranjena. ==Izgovor== U turskom jeziku svakom slovu odgovara tačno jedan glas. {| class="wikitable" |- !colspan=2|Slovo ![[IPA]] !Približan izgovor <br />u [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] !colspan=2|Slovo ![[IPA]] !Približan izgovor <br />u [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] |- |''A''||''a''||{{IPA|/a/}}||kao ''a''||''M''||''m''|||{{IPA|/m/}}||kao ''m'' |- |''B''||''b''||{{IPA|/b/}}||kao ''b''||''N''||''n''||{{IPA|/n/}}||kao ''n'' |- |''C''||''c''||{{IPA|/dʒ/}}||kao ''đ''||''O''||''o''||{{IPA|/o/}}||kao ''o'' |- |''Ç''||''ç''||{{IPA|/tʃ/}}||kao ''ć''||''Ö''||''ö''||{{IPA|/œ/}}||kao njemačko ''ö'' |- |''D''||''d''||{{IPA|/d/}}||kao ''d''||''P''||''p''||{{IPA|/p/}}||kao ''p'' |- |''E''||''e''||{{IPA|/e/}}||kao ''e''||''R''||''r''||{{IPA|/ɾ/}}||kao ''r'' |- |''F''||''f''||{{IPA|/f/}}||kao ''f''||''S''||''s''||{{IPA|/s/}}||kao ''s'' |- |''G''||''g''||{{IPA|/g/}} ili {{IPA|/ɟ/}} ||kao ''g''||''Ş''||''ş''||{{IPA|/ʃ/}}||kao ''š'' |- |''Ğ''||''ğ''|||{{IPA|/ɣ/}}||produžuje prethodni samoglasnik||''T''||''t''||{{IPA|/t/}}||kao ''t'' |- |''H''||''h''||{{IPA|/h/}}||kao ''h''||''U''||''u''||{{IPA|/u/}}'''||kao ''u'' |- |''I''||''ı''||{{IPA|/ɯ/}}||tzv. ''velarno i''||''Ü''||''ü''||{{IPA|/y/}}||kao njemački ''ü'' |- |''İ''||''i''||{{IPA|/i/}}||kao ''i''||''V''||''v''||{{IPA|/v/}}||kao ''v'' |- |''J''||''j''||{{IPA|/ʒ/}}||kao ''ž''||''Y''||''y''||{{IPA|/j/}}||kao ''j'' |- |''K''||''k''||{{IPA|/k/}} ili {{IPA|/c/}} ||kao ''k''||''Z''||''z''||{{IPA|/z/}}||kao ''z'' |- |''L''||''l''||{{IPA|/ɫ/}} ili {{IPA|/l/}}||kao ''l'' |} ==Gramatika== ===Naglašavanje sloga=== U turskom jeziku se naglašava posljednji slog uz iznimke, kad su u pitanju riječi stranog porijekla ili kombinacije riječi i pojednih nastavaka. ===Imenice=== Imenice u turskom jeziku imaju kategoriju broja i [[padež]]a, ali ne i roda. Sistematizacijom je turski jezik sveden na 6 padeža: [[nominativ]], [[genitiv]], [[akuzativ]], [[dativ]], [[lokativ]] i [[ablativ]]. Množina [[imenica]] tvori se dodavanjem nastavka ''–lar i -ler'' (vodeći se zakonom vokalne harmonije) na nominativ jednine.<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/369423538/VRIJEME-JE-ZA-TURSKI|title=VRIJEME JE ZA TURSKI|year=2011|website=Vrijeme Je Za Turski {{!}} PDF|publisher=FONO YAYINLARI|page=27|access-date=2. 8. 2024}}</ref> {| {{Prettytable}} ! width="20%" | Padež ! width="20%" | Deklinacije imenice ''adam'' (čovjek) ! width="20%" | Deklinacija imenice ''oda'' (soba) |- | align="center" | [[Nominativ]] | align="center" | ''adam'' | align="center" | ''oda'' |- | align="center" | [[Genitiv]] | align="center" | ''adamın'' | align="center" | ''odanın'' |- | align="center" | [[Akuzativ]] | align="center" | ''adamı'' | align="center" | ''odayı'' |- | align="center" | [[Dativ]] | align="center" | ''adama'' | align="center" | ''odaya'' |- | align="center" | [[Lokativ]] | align="center" | ''adamda'' | align="center" | ''odada'' |- | align="center" | [[Ablativ]] | align="center" | ''adamdan'' | align="center" | ''odadan'' |} ===Pridjevi=== [[Pridjevi]] u turskom jeziku su nepromjenjiva vrsta riječi, nemaju kategoriju roda, broja a ni padeža. Uglavnom stoje ispred imenice u rečenici. Kompariraju se pomoću riječi ''daha'' (još) za komparativ i riječi ''en'' (naj-) za superlativ. Primjer [[komparacija|komparacije]] pridjeva u turskom jeziku: *''güzel adam'' (lijep čovjek) *''daha güzel adam'' (ljepši čovjek) *''en güzel adam'' (najljepši čovjek) ===Zamjenice=== Deklinacija ličnih zamjenica je prikazana u tabeli: {|class=wikitable |- !rowspan="6"|jednina !Nominativ |ben (ja) |sen (ti) |o (on, ono,ona) |- !Genitiv |benim |senin |onun |- !Dativ |bana |sana |ona |- !Akuzativ |beni |seni |onu |- !Lokativ |bende |sende |onda |- !Ablativ |benden |senden |ondan |- !rowspan="6"|Množina !Nominativ |biz |siz |onlarin |- !Genitiv |bizim |sizin |onlarin |- !Dativ |bize |size |onlara |- !Akuzativ |bizi |sizi |onları |- !Lokativ |bizde |sizde |onlarda |- !Ablativ |bizden |sizden |onlardan |} [[Lokativ]] ličnih [[zamjenica]] se koristi da bi se izrazio vlasnički odnos. Npr.: *''Bende iki gazete var. / İki gazetem var.'' - u prijevodu (Ja) imam dvoje novine. *''Bizde boya kalemi var. / Boya kalemimiz var'' - u prijevodu (Mi) imamo bojice. Turski jezik ima i specijalnu [[Zamjenice|ličnu zamjenicu]] kendi, koja se koristi u kombinaciji sa drugim ličnim zamjenicama i poštuje njihove [[padež]]ne nastavke, npr. ben kendim (samo ja), sen kendin (samo ti). [[Zamjenice|Pokazne zamjenice]] su: bu, şu i o. [[Deklinacija (gramatika)|Dekliniraju]] se po uzoru na [[Zamjenice|lične zamjenice]], ukoliko stoje pred imenicom imaju ulogu pridjeva. [[Zamjenice|Upitne zamjenice]] su: *kim? ili hangisi?, (ko?) *ne? ili hangileri?,(šta?) *kaç?, (koliko?) *nasıl? koji? *nere? neresi? gdje Upitne zamjenice se dekliniraju također po uzoru na [[Zamjenice|lične zamjenice]]. ===Postpozicije i veznici=== Postpozicije u turskom jeziku ispunavaju istu ulogu kao [[prijedlozi|prijedlozi (prepozicije)]] u [[bosanski jezik|bosanskom]]. Sa [[padež]]ima su povezane na sljedeći način : *sa [[nominativ]] se koristi postpozicije: için(za), kadar(kao) *sa [[genitiv]]om se uglavnom koriste postpozicije kada se opisuju prostorni odnosi: önünde (pred), altında (pod), içinde (u), dışında (u), yanında (blizu), etrafında (oko), karşısında (protiv), ortasında (usred) sağında (desno) solunda (lijevo), üstünde (na),arkasında (za) arasında (među) *sa [[dativ]]om se koristi postpozicije: karşı (protiv),doğru (usmjeren protiv),kadar(k), göre (prema), dair (zbog), rağmen (preko) *sa [[ablativ]]om se koriste postpozicije: sonra (po), evvel (prije nego), beri (vremensko od), öte (blizu), dolayı (za), itibaren (vremensko od) i başka (osim) *[[lokativ]]u , ogovara postpozicija –ile/-la/-le, koja može stajati samostalno ili biti pripojena do riječi, npr.: benimle (sa mnom) ===Prilozi=== Turski jezik razlikuje [[prilozi|priloge]] mjesta, vremena, načina, količine, mjere te potvrđivanja i poricanja. *[[prilozi|Prilozi mjesta]] su: bura (ovdje), şura (tu), ora (tamo), aşağı (dole), yukarı (gore), yakın (blizu), uzak (daleko), solda (lijevo), sağda (desno), dışarı (vani), geri (pozadi), ileri (naprijed) i sl. *[[prilozi|Prilozi vremena]]su: şimdi (sada), geç (poslije), sonra (potom), bazan (nekada), erken (rano), ozaman (sada), dün (jučer), bugün (danas), yarın (sutra), eskiden (kada god), ara sıra (često) itd. *[[prilozi|Prilozi načina]] su: güzel (lijepo), fena (ružno), iyi (dobro), ezberden (napamet), yavaşça (polako), başbaşa (u četiri oka) i sl. *Prilozi količine i mjere su: az (malo), çok (puno), oldukça (dosta), biraz (malo), fazla (više), iki misli (dvokratno), hayli (dosta) i sl. *Prilozi potvrđivanja i poricanja su: evet (da), hay hay (upravo tako), muhakkak (sigurno), gene (ponovno), sahi (stvarno), ok (ne) i sl. ===Brojevi=== Brojevi u turskom jeziku su promjenjiva vrsta riječi. Glavni brojevi: *1 bir *2 iki *3 üç *4 dört *5 beş *6 altı *7 yedi *8 sekiz *9 dokuz *10 on *20 yirmi *30 otuz *40 kırk *50 elli *60 altmış *70 yetmiş *80 seksen *90 doksan *100 yüz *200 iki yüz *300 üç yüz *400 dört yüz *500 beş yüz *600 altı yüz *700 yedi yüz *800 sekiz yüz *900 dokuz yüz Kod [[razlomak]]a se prvo čita broj u nazivniku u formi lokativa, pa onda brojnik u formi nominativa. ===Glagoli=== Većinom su pravilni (izuzetak je ''biti''), konjugiraju se po istim pravilima, s uvažavanjem glasovne [[harmonija|harmonije]]. [[Glagoli|Glagolsku]] osnovu, čijim modificiranjem nastaju ostali glagolski oblici, predstavlja oblik [[imperativ]] drugog lica jednine. [[Infinitiv]] se tvori dodavanjem nastavaka -mek tj. -mak pri glasovnoj harmonizaciji. [[Infinitiv]] može poprimiti sve nastavke kao [[imenica]], tj. ifinitiv se [[deklinacija (gramatika)|deklinira]]. *[[Aorist]] se u turskom jeziku izražava u više oblika, u zavisnosti da li je postojanost neke radnje sporna ili nije. Glagol piti u [[aorist]]u, ako radnja nije osporena sa "možda", "izgleda" i slično, ima sljedeći oblik: **1. lice jednine '''iç'''erim **2. lice jednine '''iç'''ersin **3. lice jednine '''iç'''er **1. lice množine '''iç'''eriz **2. lice množine '''iç'''ersiniz **3. lice množine '''iç'''erler Ukoliko je radnja osporena, na gore navedene oblike se dodaje nastavak -şim. *[[Prezent]], kojim se u turskom izražava radnja koja se dešava trenutno ili u bliskoj budućnosti također se javlja u nekoliko oblika. Glagol piti u [[prezent]]u, ako radnja nije osporena s "možda", "izgleda" i slično, ima sljedeći oblik: **1. lice jednine '''iç'''iyorum **2. lice jednine '''iç'''iyorsun **3. lice jednine '''iç'''iyor **1. lice množine '''iç'''iyoruz **2. lice množine '''iç'''iyorsunuz **3. lice množine '''iç'''içiyorlar Ukoliko je radnja osporena ili neizvjesna, prezent glagola piti izgleda ovako: **1. lice jednine '''iç'''iyormuşum **2. lice jednine '''iç'''iyormuşsun **3. lice jednine '''iç'''iyormuş **1. lice množine '''iç'''iyormuşuz **2. lice množine '''iç'''iyormuşsunuz **3. lice množine '''iç'''içyormuşlar *[[Pluskvamperfekt]] je glagolski oblik koji također našao mjesto u turskom jeziku, ukoliko radnja nije osporena ili upitna pluskvamperfekt glagola piti izgleda ovako: **1. lice jednine '''iç'''miştim **2. lice jednine '''iç'''miştin **3. lice jednine '''iç'''mişti **1. lice množine '''iç'''miştik **2. lice množine '''iç'''miştiniz **3. lice množine '''iç'''miştiler Ukoliko radnja jeste upitna tj. osporena sa možda, mislim i sl. tada [[pluskvamperfekt]] glagola piti izgleda ovako: **1. lice jednine '''iç'''mişmişim **2. lice jednine '''iç'''mişmişsin **3. lice jednine '''iç'''mişmiş **1. lice množine '''iç'''mişmişiz **2. lice množine '''iç'''mişmişsiniz **3. lice množine '''iç'''mişmişler *[[Preterit]], u turskom jeziku opisuje radnju koja se već desila u ovom trenutku, glagol piti u turskom jeziku ima oblik: **1. lice jednine '''iç'''tim **2. lice jednine '''iç'''tin **3. lice jednine '''iç'''ti **1. lice množine '''iç'''tik **2. lice množine '''iç'''tiniz **3. lice množine '''iç'''tiler Svojom funkcijom [[preterit]]u, je i sličan glagolski oblik [[imperfekt]]. [[Imperfekt]] glagola piti, ukoliko radnja nije osporena, niti upitna ima sljedeći oblik: **1. lice jednine '''iç'''iyordum **2. lice jednine '''iç'''iyordun **3. lice jednine '''iç'''iyordu **1. lice množine '''iç'''iyorduk **2. lice množine '''iç'''iyordunuz **3. lice množine '''iç'''iyordular *[[Futur]] u prošlosti, je glagolski oblik u turskom jeziku. [[Futur]] u prošlosti od nekog glagola, preciznije bi se mogao prevesti na [[engleski jezik]] nego na [[bosanski jezik]], npr. [[futur u prošlosti]] glagola piti za prvo [[lice]] [[jednina|jednine]] u turskom je ''içmiş olacağım'', u prijevodu na engleski jezik:'' I will have drank''. Ukoliko radnja nije osporena ili upitna, [[futur]] u prošlosti glagola piti izgleda ovako: **1. lice jednine '''iç'''miş olacağım **2. lice jednine '''iç'''miş olacaksın **3. lice jednine '''iç'''miş olacak **1. lice množine '''iç'''miş olacağız **2. lice množine '''iç'''miş olacaksınız **3. lice množine '''iç'''miş olacaklar *[[Futur]] kondicionalni je glagolski oblik u turskom jeziku, za glagol piti ima sljedeći oblik: **1. lice jednine '''iç'''eceksem **2. lice jednine '''iç'''eceksen **3. lice jednine '''iç'''ecekse **1. lice množine '''iç'''eceksek **2. lice množine '''iç'''ecekseniz **3. lice množine '''iç'''ecekseler * Turski jezik obiluje glagolskim načinima, pored [[imperativa]], [[kondicional]]a [[aorist]]nog, [[prezent]]skog, [[futur]]itivnog i [[perfekt]]ivnog, turski jezik još posjeduje glagolski način [[opativ]] [[aorist]]ni, [[perfekt]]ivni, [[prezent]]ni i [[futur]]itivni. [[Necesitativ]] je glagolski način specifičan za turski i armenski jezik. [[Necesitativ]]om se najčešće izražavaju inzistiranje, molbe, želje, naredbe i sl. [[Imperativ]] u turskom jeziku se tvori na sljedeći način (pažnja na harmonizaciju glasova kod drugih primjera) - primjer glagol piti: **1. lice jednine '''iç'''eyim (približan prijevod: ''neka pijem'') **2. lice jednine '''iç''' (ujedno i glagolska osnova) **3. lice jednine '''iç'''sin **1. lice množine '''iç'''elim **2. lice množine '''iç'''in(iz) **3. lice množine '''iç'''sinler ===Red riječi u rečenici=== Tipična turska [[rečenica]] počinje subjektom a završava predikatom, taj poredak može da bude narušen naprimjer u poeziji ili prozi. ==Glasovna harmonija== Specifičnost turskog jezika je tzv. glasovna [[harmonija]]. [[Samoglasnik|Samoglasnici]] u riječi se podređuju tipu [[samoglasnika]] u prvom [[slog]]u. Ako je prvi samoglasnik npr. zadnji/ prednji/ onda su i svi ostali samoglasnici zadnji/ prednji. Velarna/palatalna harmonija je nadređena labilnoj harmoniji. == Tvorba novih riječi == Turski jezik obimno koristi [[aglutinacija|aglutinaciju]] za formiranje novih riječi od imenica i glagola, tj. njihovih korijena. Primjer riječi izvedene od imenskog korjena: {|class="wikitable" border="1" |- !Turski !Komponente !Bosanski !Vrsta riječi |- |''göz'' |''göz'' |oko |Imenica |- |''gözlük'' |''göz + -lük'' |naočale |imenica |- |''gözlükçü'' |''göz + -lük + -çü'' |optičar |Imenica |- |''gözlükçülük'' |''göz + -lük + -çü + -lük'' |optičarska firma |Imenica |- |''gözlem'' |''göz + -lem'' |posmatranje |Imenica |- |''gözlemci'' |''göz + -lem + -ci'' |posmatrač |Imenica |- |''gözle'' |''göz + -le'' |posmatrati |Glagol |- |''gözlemek'' |''göz + -le + -mek'' |posmatrati |Glagol |} Primjer tvorbe riječi na glagolskoj osnovi: {|class="wikitable" border="1" |- !Turski !Komponente !Bosanski !Vrsta riječi |- |''yat-'' |''yat-'' |leći |Glagol |- |''yatmak'' |''yat-mak'' |lijegati |Glagol |- |''yatık'' |''yat- + -(ı)k'' |ležeći |Pridjev |- |''yatak'' |''yat- + -ak'' |krevet, mjesto za spavanje |Imenica |- |''yatay'' |''yat- + -ay'' |horizontalan |Pridjev |- |''yatkın'' |''yat- + -gın'' |porast |Adjective |- |''yatır-'' |''yat- + -(ı)r-'' |odložiti |Glagol |- |''yatırmak'' |''yat- + -(ı)r-mak'' |odlagati |Glagol |- |''yatırım'' |''yat- + -(ı)r- + -(ı)m'' |ulaganje |Imenica |- |''yatırımcı'' |''yat- + -(ı)r- + -(ı)m + -cı'' |ulagač |Imenica |} Nove riječi mogu nastati također spajanjem više postojećih riječi: {|class="wikitable" border="1" |- !Turski !Bosanski !Constituent words !Doslovno značenje |- |''pazartesi'' |ponedjeljak |''pazar'' ("nedelja") i ''ertesi'' ("poslije") |poslije nedjelje |- |''bilgisayar'' |računar |''bilgi'' ("informacija") i ''say-'' ("računati, brojati") |brojač informacija |- |''gökdelen'' |neboder |''gök'' ("nebo") i ''del-'' ("bosti") |nebo bosti |- |''başparmak'' |palac |''baş'' ("primarni") i ''parmak'' ("prst") |primarni prst |- |''önyargı'' |predrasuda |''ön'' ("prije") i ''yargı'' ("suđenje") |prije suđenja |} == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{cite journal|last=Bazin|first=Louis|title=Turcs et Sogdiens: Les Enseignements de L'Inscription de Bugut (Mongolie), Mélanges Linguistiques Offerts à Émile Benveniste|journal=Collection Linguistique, Publiée Par la Société de Linguistique de Paris|issue=LXX|year=1975|pages=37–45|language=fr}} * {{cite book|title=Encyclopaedia Britannica, Expo 70 Edition Vol 12|publisher=William Benton |year=1970}} * {{cite book|last=Ergin|first=Muharrem|title=Orhun Abideleri|publisher=Boğaziçi Yayınları|year=1980|isbn=0-19-517726-6|language=tr}} * {{Cite book|last=Ishjatms|first=N.|chapter=Nomads In Eastern Central Asia|title=History of civilizations of Central Asia|publisher=UNESCO Publishing|date=October 1996|volume=2|isbn=92-3-102846-4}} * {{cite web |author=Vaux, Bert |title=Hemshinli: The Forgotten Black Sea Armenians |publisher=[[Harvard University]] |url=http://www.uwm.edu/~vaux/hamshen.pdf |access-date=2007-04-24 |year=2001 |author-link=Bert Vaux |url-status = dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070315154048/http://www.uwm.edu/~vaux/hamshen.pdf |archive-date=March 15, 2007 }} '''On-line izvori''' * {{cite web|author=Center for Studies on Turkey, [[University of Essen]]|publisher=Turkish Industrialists' and Businessmen's Association|url=http://www.tusiad.org/haberler/basin/ab/9.pdf|title=The European Turks: Gross Domestic Product, Working Population, Entrepreneurs and Household Data|access-date=2007-01-06|year=2003| archive-url = https://web.archive.org/web/20051204091302/http://www.tusiad.org/haberler/basin/ab/9.pdf| archive-date = December 4, 2005}} * {{cite web|url=http://www.nisanyansozluk.com|title=Turkish Etymological Dictionary online|access-date=2007-09-11|year=2006|publisher=Sevan Nişanyan|language=tr}} * {{cite web|publisher=[[UCLA]] International Institute, Center for World Languages|url=http://www.lmp.ucla.edu/Profile.aspx?LangID=67&menu=004|title=Language Materials Project: Turkish|access-date=2007-04-26|date=February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011180149/http://www.lmp.ucla.edu/Profile.aspx?LangID=67&menu=004|archive-date=2007-10-11|url-status=dead}} * {{cite web|author=Turkish Language Association|author-link=Turkish Language Association|url=http://www.tdk.gov.tr/TR/BelgeGoster.aspx?F6E10F8892433CFFAAF6AA849816B2EF2858DA18F4388CDD|title=Türk Dil Kurumu – Tarihçe (History of the Turkish Language Association)|access-date=2007-03-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20070316024438/http://www.tdk.gov.tr/TR/BelgeGoster.aspx?F6E10F8892433CFFAAF6AA849816B2EF2858DA18F4388CDD <!--Added by H3llBot-->|archive-date=2007-03-16|language=tr}} * {{cite web|url=http://www.tdk.gov.tr/TR/BelgeGoster.aspx?F6E10F8892433CFFAAF6AA849816B2EF1A46C5FBFA979D0C |title=Türkçe Sözlük (2005)'teki Sözlerin Kökenlerine Ait Sayısal Döküm (Numerical list on the origin of words in ''Türkçe Sözlük (2005)'') |access-date=2007-03-21 |year=2005 |publisher=[[Turkish Language Association]] |language=tr |url-status = dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070301064559/http://www.tdk.gov.tr/TR/BelgeGoster.aspx?F6E10F8892433CFFAAF6AA849816B2EF1A46C5FBFA979D0C |archive-date=March 1, 2007 }} * {{cite web|publisher=Turkish Studies: International Periodical For The Languages, Literature and History of Turkish or Turkic Volume 7/3|url=http://www.turkishstudies.net/Makaleler/1934555583_85Kad%c4%b1u%20Spartak_S-1593-1603.pdf|title=Spartak KADIU : Türkçede zaman ve kip kavramı ve i-ek eylemin fonksiyonu üzerine|access-date=2013-01-15|language=tr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130313043006/http://www.turkishstudies.net/Makaleler/1934555583_85Kad%c4%b1u%20Spartak_S-1593-1603.pdf|archive-date=2013-03-13|url-status=dead}} == Dodatna literatura == * International Phonetic Association (1999) ''Handbook of the International Phonetic Association'' {{ISBN|0-521-63751-1}} * {{cite book|last=Eyüboğlu|first=İsmet Zeki|title=Türk Dilinin Etimoloji Sözlüğü |trans-title=Etymological Dictionary of the Turkish Language|publisher=Sosyal Yayınları, İstanbul|year=1991|isbn=978975-7384-72-4 |language=tr}} * {{cite book |editor-last=Özel |editor-first=Sevgi |editor2=Haldun Özen |editor3=Ali Püsküllüoğlu |title=Atatürk'ün Türk Dil Kurumu ve Sonrası |trans-title=Atatürk's Turkish Language Association and its Legacy |publisher=Bilgi Yayınevi, Ankara|year=1986|oclc=18836678|language=tr}} * {{cite book|last=Püsküllüoğlu|first=Ali|title=Arkadaş Türkçe Sözlük |trans-title=Arkadaş Turkish Dictionary |publisher=Arkadaş Yayınevi, Ankara|year=2004|isbn=975-509-053-3|language=tr}} *Rezvani, B. "Türkçe Mi: Türkçe’deki İrani (Farsca, Dimilce, Kurmançca) Orijinli kelimeler Sözlüğü.[Turkish title (roughly translated): Is this Turkish? An etymological dictionary of originally Iranic (Persian, Zazaki, and Kurmanji Kurdish) words]." (2006). == Vanjski linkovi == * [http://www.rjecnik.ba/ Online tursko-bosanski dvosmjerni rječnik] * [http://www.prevodioci.co.rs/blog/poreklo-turskog-jezika/ Poreklo turskog jezika] == Također pogledajte == * [[Turska književnost]] {{Turska po temama}} {{Commonscat|Turkish language}} [[Kategorija:Turski jezik]] [[Kategorija:Turkijski jezici]] [[Kategorija:Jezici u Turskoj]] [[Kategorija:Jezici na Kipru]] [[Kategorija:Jezici u Njemačkoj]] [[Kategorija:Aglutinativni jezici]] 1xbpf2eclefg6f286g2qzh6bw62xosq 0 12290 3674303 3664504 2024-12-18T16:51:59Z AnToni 2325 3674303 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|bivšu socijaldemokratsku političku stranku|Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Socijaldemokratska partija | izvorno_ime = Bosne i Hercegovine | logo = Logo of the SDP BiH.svg | skraćenica = SDP BiH | predsjednik = [[Nermin Nikšić]] | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = {{Složiv spisak|title=''Vidi spisak''|[[Denis Bećirović]]<br>[[Benjamina Karić]]<br>[[Zukan Helez]]<br>[[Vojin Mijatović]]<br>[[Lana Prlić]]<br>[[Ivan Boban]]}} | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Elvir Karajbić]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Nijaz Duraković]] | osnovana = 27. decembar 1992. | raspuštena = | prethodnik = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez komunista BiH]] | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "Da svane dan" | himna = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Alipašina 41 | novine = | mladi_ogranak = Forum mladih (FOM) | ženski_ogranak = Forum žena (FOŽ) | seniorski_ogranak = Forum seniora (FOS) | broj članova = ~43.000 | politička_pozicija = [[Lijevi centar]]<ref>{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=18. 9. 2023|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}</ref> | ideologija = [[Socijaldemokratija]]<ref>{{Cite web|url=https://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Parties and Elections in Europe|website=parties-and-elections.eu|access-date=26. 6. 2023|archive-date=20. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231120014934/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|url-status=dead}}</ref><br>[[Proevropejstvo]] | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = [[Partija evropskih socijalista]] {{Small|(pridruženi član)}} | međunarodno_članstvo = [[Socijalistička internacionala]]<br>[[Progresivna alijansa]] | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} Crvena | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|13|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština5 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština6 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština BD]] | broj_mandata6 = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | skupština7 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]] | broj_mandata7 = {{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | zastava = | veb-sajt = {{URL|sdp.ba}} }} '''Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine''' ('''SDP BiH'''), jednostavnije '''Socijaldemokratska partija''' ('''SDP'''), jeste [[Socijaldemokratija|socijaldemokratska]] [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastala je transformacijom bivšeg [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] i u svom programu je preuzela moderniju [[Lijevi centar|lijevu]] [[Proevropejstvo|proevropsku]] orijentaciju. Prvi predsjednik (po raspadu [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]) bio je [[Nijaz Duraković]]. Trenutni predsjednik je [[Nermin Nikšić]]. == Historija == === Nastanak === SDP BiH vuče korijene iz [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]], osnovane 1909. Neposredno nakon [[Aneksijska kriza|aneksije]] [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], u oktobru 1908, vodeći ljudi radničkog pokreta započeli su rad na osnivanju [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]]. Pripremljen je i program na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku koji je sarajevska radnička skupština podržala krajem godine, dok je u januaru naredne godine organizovan privremeni stranački odbor. U aprilu 1909. počinje sa objavljivanjem lista "Glas slobode" kao glasilo stranke koja zvanično još nije bila oformljena iako je već bila prisutna u društvenom i političkom životu radnika. Sredinom godine bili su ustanovljeni gotovo svi uslovi za djelovanje socijaldemokratske stranke, te je osnivački kongres konačno održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] 28. i 29. juna 1909.<ref>{{Cite book|last=Anđelić|first=Neven|url=https://sdp.ba/upload/documents/publikacije/Crvena_Knjiga_Web_izdanje.pdf|title=SDP - Prvih 100 godina|publisher=[[Forum lijeve incijative]]|year=2009|location=[[Sarajevo]]}}</ref> Dana 20. aprila 1919. Socijaldemokratska stranka postala je dio [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.sdp.ba/historija/|title=Historija SDP BiH|website=SDP BiH|language=bs-BA|access-date=18. 9. 2023}}</ref> === Prijeratni period === Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima u BiH]], održanim 18. novembra 1990, [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez Komunista BiH]] nastupila je pod nazivom Savez komunista BiH – Stranka demokratskih promjena (SK BiH - SDP). Nakon pada [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SK BiH je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<ref>[http://www.nezavisne.com/forum/index.php?topic=4323.0;wap2 Nezavisne novine]{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903003854/http://www.vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=9. 5. 2012}}</ref> transformirana u današnji SDP BiH koji je pravni nasljednik SK BiH. Na izborima za [[Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]] SK BiH - SDP osvojila je 19 mandata, od čega su 15 u [[Vijeće građana Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću građana]], a 4 u [[Vijeću općina Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina]]. Također su na izborima osvojili mjesto gradonačelnika [[Tuzla|Tuzle]], te načelnika općine [[Vareš]] i [[Novo Sarajevo]]. To su jedina tri mjesta gdje nisu tzv. ''nacionalne stranke'': [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH) osvojile najviše glasova. SDP BiH je službeno ponovno uspostavljen 27. decembra 1992.<ref name=":0" /> === Poslijeratni period === Na prvim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini]] 1996. godine, SDP BiH je nastupio u koaliciji sa još pet stranaka u [[Združena lista|Združenoj listi]]. Kandidati za [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Sead Avdić]] i [[Ivo Komšić]] nisu pobijedili. [[Zlatko Lagumdžija]] je 6. aprila 1997. izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim vanrednim izborima 2000.]] SDP BiH je osvojio najviše mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]]. [[Božidar Matić]] je 22. februara 2001. imenovan za [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] [[Željko Komšić]] izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran četiri godine kasnije, na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]]. Za predsjednika stranke 7. decembra 2014. izabran je [[Nermin Nikšić]] koji je naslijedio Lagumdžiju.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nermin-niksic-je-novi-predsjednik-sdp-a/141205141|title=Nermin Nikšić je novi predsjednik SDP-a|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2014/12/6/niksic-novi-predsjednik-sdp-bih|title=Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Uoči [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] SDP BiH je ušao u trostranačku liberalnu koaliciju sa strankama: [[Narod i pravda]] (NiP) i [[Naša stranka]] (NS), takozvana "Trojka". Koalicija, koju su podržavale stranke [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost]] i [[Narodni evropski savez]], najavila je kandidaturu [[Denis Bećirović|Denisa Bećirovića]] za bošnjačkog člana Predsjedništva uoči prestojećih izbora.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/denis-becirovic-zvanicno-kandidat-opozicije-za-clana-predsjednistva-bih/220521012|title=Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općim izborima]] održanim 2. oktobra 2022, Bećirović je izabran u Predsjedništvo BiH sa 57,37% glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/becirovic-dobio-116-hiljada-glasova-vise-od-izetbegovica-a-cvijanovic-sama-vise-od-svojih-protukandidata-skupa/221023007|title=Bećirović dobio 116 hiljada glasova više od Izetbegovića, a Cvijanović sama više od svojih protukandidata skupa|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}</ref> Nakon izbora, SDP BiH je postigao dogovor o formiranju nove vlasti uz podršku koalicije [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]], Naroda i pravde, Naše stranke i [[Demokratski narodni savez|Demokratskog narodnog saveza]] (DNS).<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cine-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čine SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=18. 9. 2023}}</ref> == Ideologija == Socijaldemokratska partija BiH smatra se [[Ljevica|ljevičarskom]] [[Demokratija|demokratskom strankom]]. Programska vizija odgovara vrijednostima i idejama [[Socijaldemokratija|socijaldemokratije]] u [[Evropa|Evropi]] i svijetu. SDP BiH se također smatra i građanskom strankom, koja je posebno zainteresirana za poboljšanje socijalnog statusa radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, boraca, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine, kako u državi, tako i u [[Dijaspora|dijaspori]]. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|bez okvira|100px]] |[[Nijaz Duraković]]<br><small>(1949–2012)</small> |27. decembar 1992. |6. april 1997. |4 godine, 3 mjeseca i 11 dana |- !2. |[[Datoteka:Zlatko Lagumdžija (2013-02-15) (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Zlatko Lagumdžija]]<br><small>(r. 1955)</small> |6. april 1997. |7. decembar 2014. |17 godina, 8 mjeseci i 2 dana |- !3. |[[Datoteka:Nermin Nikšić 2018 (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Nermin Nikšić]]<br><small>(r. 1960)</small> |7. decembar 2014. |''trenutno'' |{{ayd|2014|12|7}} |} == Izbori == === Opći izbori === ==== Predsjedništvo ==== {| class="wikitable" |+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] !Godina !# !Kandidat !Broj glasova !% !Konstitutivni narod !Izabran? |- ! rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "[[Združena lista]]" sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} |''2.'' |''[[Ivo Komšić]]{{Efn|Član [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatske seljačke stranke BiH]].|naziv=Napomena 4|grupa=Napomene}}'' | style="text-align:center;" |''37.684'' |''10,1'' |[[Hrvati|''Hrvati'']] | rowspan="5" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- |4. |[[Sead Avdić]] | style="text-align:center;" |21.254 |2,3 |[[Bošnjaci]] |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]] |2. |[[Gradimir Gojer]] | style="text-align:center;" |113.961 |31,8 |[[Hrvati|Hrvati]] |- ! rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] |3. |[[Alija Behmen]] | style="text-align:center;" |90.434 |17,5 |[[Bošnjaci]] |- |7. |[[Mladen Grahovac]] | style="text-align:center;" |22.852 |4,5 |[[Srbi|Srbi]] |- ! rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]] |1. |[[Željko Komšić]] | style="text-align:center;" |116.062 |40,0 |[[Hrvati|Hrvati]] | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- |4. |[[Jugoslav Jovičić]] | style="text-align:center;" |22.245 |4,1 |[[Srbi|Srbi]] | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]] |1. |[[Željko Komšić]] | style="text-align:center;" |337.065 |60,6 |[[Hrvati|Hrvati]] | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]] |4 |[[Bakir Hadžiomerović]] | style="text-align:center;" |75.369 |10,0 | rowspan="3" |[[Bošnjaci]] | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]] |2. | rowspan="2" |[[Denis Bećirović]] | style="text-align:center;" |194.688 |33,5 |- ! rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2022.]] |1. | style="text-align:center;" |330.238 |57,37 | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- |3. |[[Vojin Mijatović]] | style="text-align:center;" |38.655 |6,1 |[[Srbi|Srbi]] | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |} ==== Državni nivo ==== {| class="wikitable" |+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] !Godina !# !Broj glasova !% ![[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] !Status |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "[[Združena lista]]" sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} |4. | style="text-align:center;" |136.203 |5,68 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Bosne i Hercegovine|1998.]] |5. | style="text-align:center;" |159.876 |9,26 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Bosne i Hercegovine|2000.]] |1. | style="text-align:center;" |268.270 |18,00 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|9|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Bosne i Hercegovine|2002.]] | rowspan="2" |4. | style="text-align:center;" |128.212 |10,43 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Bosne i Hercegovine|2006.]] | style="text-align:center;" |143.272 |10,15 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Bosne i Hercegovine|2010.]] |1. | style="text-align:center;" |284.435 |17,33 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|8|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Bosne i Hercegovine|2014.]] |7. | style="text-align:center;" |108.501 |6,65 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Bosne i Hercegovine|2018.]] | rowspan="2" |4. | style="text-align:center;" |150.453 |9,08 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Bosne i Hercegovine|2022.]] | style="text-align:center;" |129,499 |8,15 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |} <timeline> ImageSize = width:900 height:70 PlotArea = width:800 height:50 left:20 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1996 till:01/01/2024 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996 Legend = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90 # there is no automatic collision detection, # so shift texts up or down manually to avoid overlap Colors= id:Vlast value:green legend:Vlast id:Opozicija value:red legend:Opozicija Define $dx = 25 # shift text to right side of bar Define $dy = -1 # adjust height PlotData= bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10 from:01/01/1996 till:22/02/2001 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:22/02/2001 till:23/12/2002 shift:($dx,$dy) color:Vlast from:23/12/2002 till:12/01/2012 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:12/01/2012 till:31/03/2015 shift:($dx,$dy) color:Vlast from:31/03/2015 till:25/01/2023 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:25/01/2023 till:end shift:($dx,$dy) color:Vlast </timeline> ==== Entitetski nivo ==== ===== Federacija Bosne i Hercegovine ===== {| class="wikitable" |+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] !Godina !# !Broj glasova !% ![[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ![[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] !Status |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "[[Združena lista]]" sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} | rowspan="2" |3. | style="text-align:center;" |105.897 |7,93 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|65|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]] | style="text-align:center;" |126.635 |13,65 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|19|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|72|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]] |2. | style="text-align:center;" |226.440 |26,09 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|37|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|37|81|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]] | rowspan="2" |3. | style="text-align:center;" |111.668 |15,96 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|9|53|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]] | style="text-align:center;" |130.204 |15,17 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|17|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]] |1. | style="text-align:center;" |251.053 |24,53 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|28|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|21|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]] |5. | style="text-align:center;" |100.626 |10,14 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|12|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]] | rowspan="2" |2. | style="text-align:center;" |145.458 |14,53 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|16|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]] | style="text-align:center;" |131.323 |13,46 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|15|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |} <timeline> ImageSize = width:900 height:70 PlotArea = width:800 height:50 left:20 bottom:20 DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1996 till:01/01/2024 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996 Legend = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90 # there is no automatic collision detection, # so shift texts up or down manually to avoid overlap Colors= id:Vlast value:green legend:Vlast id:Opozicija value:red legend:Opozicija Define $dx = 25 # shift text to right side of bar Define $dy = -1 # adjust height PlotData= bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10 from:01/01/1996 till:12/03/2001 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:12/03/2001 till:14/02/2003 shift:($dx,$dy) color:Vlast from:14/02/2003 till:17/03/2011 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:17/03/2011 till:31/03/2015 shift:($dx,$dy) color:Vlast from:31/03/2015 till:28/04/2023 shift:($dx,$dy) color:Opozicija from:28/04/2023 till:end shift:($dx,$dy) color:Vlast </timeline> ===== Republika Srpska ===== {| class="wikitable" |+[[Narodna skupština Republike Srpske]] !Godina !# !Broj glasova !% !Broj mandata !Status |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "[[Združena lista]]" sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} | rowspan="2" |7. | style="text-align:center;" |22.329 |2,10 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | rowspan="7" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Opozicija |- ![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] | style="text-align:center;" |14.954 |2,67 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]] |8. | style="text-align:center;" |19.892 |2,7 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]] |6. | style="text-align:center;" |31.176 |5,00 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]] | rowspan="2" |9. | style="text-align:center;" |17.227 |3,4 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]] | style="text-align:center;" |14.079 |2,50 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]] |7. | style="text-align:center;" |19.297 |3,05 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]] |9. | style="text-align:center;" |12.471 |1,88 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:#F99;" |Vanparlamentarna |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]] | colspan="5" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske|2022.]]''{{Efn|SDP BiH je na izbore 2022. za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupio u koaliciji "[[Pokret za državu]]" sa strankama: [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBIH]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]], [[Demokratska fronta|DF]], [[Građanski savez Bosne i Hercegovine|GS]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]], [[Narodni evropski savez|NES]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]]. Mandate su osvojili: SDP (3), SDA (1) i BHZ (1).|naziv=Napomena 3|grupa=Napomene}}'' |5. | style="text-align:center;" |36.652 |5.73 | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;background-color:yellow;" |Podrška vlasti |} ==== Kantonalni nivo ==== {| class="wikitable" style="text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0" ! rowspan="2" |Godina ! colspan="11" |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] |- ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Zenica-Doboj_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo_Canton.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]] !'''Ukupno''' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "[[Združena lista]]" sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|9|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|59|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|55|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|8|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|26|406|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|50|417|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|19|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|16|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|8|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|14|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|70|279|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|46|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|7|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|43|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|8|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|13|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|7|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|61|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|29|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|36|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]] | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|8|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | style="text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} |} === Lokalni izbori === {| class="wikitable" style="text-align:center; width:72%; margin-bottom:0" !Godina !Predsjednik !(Grado)načelnici !Gradovi/Općine ! style="width:5%;"|+/- |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] | colspan="4" rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''U ovom periodu načelnici i gradonačelnici birani su preko općinskih i gradskih vijeća'' |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]] | rowspan="3" |[[Zlatko Lagumdžija]] |{{Infokutija stranka/mandati|13|144|#EE1C25}} |[[Bihać]], [[Bosansko Grahovo]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]], [[Brčko]] |{{Nema promjena}} |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]] |{{Infokutija stranka/mandati|10|144|#EE1C25}} |[[Bihać]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]] |{{Gubitak}} 3 |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]] |{{Infokutija stranka/mandati|10|143|#EE1C25}} |[[Bosanska Krupa]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Doboj Jug]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Srebrenik]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]], [[Tuzla]], [[Živinice]] |{{Nema promjena}} |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]] | rowspan="3" |[[Nermin Nikšić]] |{{Infokutija stranka/mandati|8|144|#EE1C25}} |[[Bosanska Krupa]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Lukavac]], [[Maglaj]], [[Tuzla]], [[Živinice]] |{{Gubitak}} 2 |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]] |{{Infokutija stranka/mandati|11|145|#EE1C25}} |[[Bosanska Krupa]], [[Goražde]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Jablanica]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Maglaj]], [[Novo Sarajevo]], [[Sarajevo]], *''[[Stari Grad (Sarajevo)]]'', [[Tuzla]] |{{Povećanje}} 3 |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]] |{{Infokutija stranka/mandati|8|144|#EE1C25}} |[[Bosanska Krupa]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Goražde]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Tuzla]], [[Vukosavlje]] |{{Gubitak}} 3 |} _{* - Gradovi/Općine koje su na prijevremenim izborima dobile novog (grado)načelnika.} == Također pogledajte == * [[Savez komunista Jugoslavije]] * [[Savez komunista Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.sdp.ba/ Službena stranica] [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1992.]] [[Kategorija:Socijaldemokratija]] [[Kategorija:Lijevi centar]] [[Kategorija:Punopravne članice Socijalističke internacionale]] [[Kategorija:Progresivna alijansa]] [[Kategorija:Stranke povezane s Partijom evropskih socijalista]] [[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sekularizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Evropi|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Socijaldemokratske partije]] [[Kategorija:Združena lista]] lnmbb5s8czx1l47bc62eborqtzmm6d3 0 12634 3674378 2914318 2024-12-19T11:53:33Z 95.156.173.131 Što je još komuna 3674378 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Komuna''' (na [[engleski jezik|engleskom]], ''commune'') je upravna podjedinica u različitim [[Evropa|evropskim]] [[zemlja (država)|zemljama]] ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Rumunija]] i [[Skandinavija|Skandinavske zemlje]]) kao i u [[Afrika|Africi]] (bivša francuska [[kolonija (politika)|kolonija]] [[Senegal]]). U [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]], komuna je bio izraz za [[općina|općinu]]. Izraz komuna nema veze s [[komunizam|komunizmom]]. Komuna je također neki vid zajednice u kojoj članovi imaju zajedničke ciljeve. [[Kategorija:Politička geografija]] mglron9cgl952e519g0c9542932i4uy 0 13353 3674304 3654698 2024-12-18T16:54:08Z AnToni 2325 3674304 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Izbori u Bosni i Hercegovini''' su [[Demokratija|demokratski]] i slobodni [[izbori]] koji se održavaju svake druge parne godine. Smatraju se i prvim slobodnim [[Višestranački sistem|višestranačkim izborima]]. Ciklusi održavanja lokalnih i općih izbora su sa razmakom od dvije godine i održavaju se u prvoj nedjelji u mjesecu oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Bosna i Hercegovina ima [[višestranački sistem]], s brojnim [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|političkim strankama]] u kojima niti jedna stranka nema šanse dobiti vlast sama, a stranke moraju međusobno surađivati na formiranju koalicijskih vlada. Svaki [[konstitutivni narod]] ima svoju dominantnu političku stranku. == Izborni zakon == Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom.<ref name=":3" /> Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]], kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar,<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Ostalo/Odluka_o_odgadjanju_izbora_2020-bos.pdf|title=Odluka o odgađanju izbora|last=|first=|date=|website=Centralna izborna komisija|publisher=|access-date=}}</ref> zbog [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemije]] bolesti [[COVID-19]] i nedostatka sredstava.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ističe-rok-novca-za-lokalne-izbore-u-bih-nema/30627560.html|title=Novac nije osiguran, CIK odlučuje o odgađanju lokalnih izbora u BiH|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=14. 11. 2020}}</ref> Pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini ima svaki [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanin BiH]] koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.<ref name=":3" /> Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.<ref name=":3" /> Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim izbornim komisijama i [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine]]. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] ili [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].<ref name=":3" /> === Opći izbori === Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], poslanici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":3" /> Mandat članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i poslanika i delegata u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona FBiH]] traje 4 godine. Međutim, prema Odluci [[Privremena izborna komisija Bosne i Hercegovine|Privremene izborne komisije]] (PIK; kasnije [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]], CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.<ref name=":3" /><ref name=":0" /><ref name=":1" /> ==== Izbori za Predsjedništvo ==== {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati|Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi|Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" !Nivo !Institucija !Broj članova ! colspan="2" |Izbor |- | rowspan="3" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | rowspan="3" |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | style="text-align:center;" rowspan="3" |3 | style="text-align:center;"|1 Bošnjak | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|1 Hrvat |- | style="text-align:center;"|1 Srbin |{{ZID|Republika Srpska}} |} ==== Izbori za Parlamentarnu skupštinu ==== {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] ima 42 poslanika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Poslanici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].<ref name=":3" /> [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref name=":3" /><ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> {| class="wikitable" !Nivo ! colspan="2" |Institucija !Broj članova ! colspan="2" |Izbor |- | rowspan="5" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | rowspan="5" |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | rowspan="2" |[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | style="text-align:center;" rowspan="2" |42 | style="text-align:center;"|28 |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|14 |{{ZID|Republika Srpska}} |- | rowspan="3" |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom narod]] | style="text-align:center;" rowspan="3" |15 | style="text-align:center;"|5 Bošnjaka | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|5 Hrvata |- | style="text-align:center;"|5 Srba |{{ZID|Republika Srpska}} |} ==== Izbori na entitetskom nivou ==== Izbori na entitetskom nivou ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] i [[Republika Srpska]]) provode se za zakonodavne institucije ([[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske]]) i za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednike Republike Srpske]]. ===== Entitetski parlamenti ===== {{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Narodna skupština Republike Srpske}} Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma: [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]], dok je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) [[Jednodomni sistem|jednodomni parlament]]. Poslanici u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, i u Narodnoj skupštini RS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou. Delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, njih 80, biraju se iz [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih skupština]], prema etničkom ključu: po 23 delegata iz reda svakog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i 11 iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], gdje svaki od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] mora delegirati minimum po jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda Ostalih.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" !Nivo ! colspan="2" |Institucija !Broj članova !Izbor |- | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}} | rowspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |[[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] | style="text-align:center;" |98 |Glasači |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | style="text-align:center;"|80 |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] |- |{{ZID|Republika Srpska}} | colspan="2" |[[Narodna skupština Republike Srpske]] | style="text-align:center;"|83 |Glasači |} ===== Predsjednik i Potpredsjednici Republike Srpske ===== {{Glavni|Predsjednik Republike Srpske|Potpredsjednici Republike Srpske}} [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika. ==== Izbori na kantonalnom nivou ==== {{Glavni|Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] biraju se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]] s [[Preferencijsko glasanje|preferencijalnim glasovima]], a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" |+[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] !Nivo !Institucija !Broj poslanika |- |{{ZID|Unsko-sanski kanton|ime=Unsko-sanski}} |[[Skupština Unsko-sanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Posavski kanton|ime=Posavski}} |[[Skupština Posavskog kantona]] | style="text-align:center;"|21 |- |{{ZID|Tuzlanski kanton|ime=Tuzlanski}} |[[Skupština Tuzlanskog kantona]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton|ime=Zeničko-dobojski}} |[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde|ime=Bosansko-podrinjski}} |[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] | style="text-align:center;"|25 |- |{{ZID|Srednjobosanski kanton|ime=Srednjobosanski}} |[[Skupština Srednjobosanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton|ime=Hercegovačko-neretvanski}} |[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton|ime=Zapadnohercegovački}} |[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]] | style="text-align:center;"|23 |- |{{ZID|Kanton Sarajevo|ime=Sarajevo}} |[[Skupština Kantona Sarajevo]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Kanton 10|ime=Kanton 10}} |[[Skupština Kantona 10]] | style="text-align:center;"|25 |} === Lokalni izbori === ==== Lokalne zajednice ==== {{Glavni|Općine Bosne i Hercegovine|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine}} Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska vijeća i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.<ref name=":3" /> Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]] čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.<ref name=":3" /><ref name=":22">{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}</ref> ==== Grad Sarajevo ==== Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Gradsko vijeće Sarajeva|Gradsko vijeće]] Grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ono se sastoji od 28 gradskih vijećnika, po 7 vijećnika iz četiri općinska vijeća općina koje čine Grad Sarajevo: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]. [[Bošnjaci]]ma, [[Hrvati|Hrvatima]] i [[Srbi|Srbima]], kao [[Konstitutivni narod|konstitutivnim narodima]], pojedinačno je zagarantovan minimum od 6 mjesta, a grupi [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]] minimalno 2 mjesta, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda općinskih vijećnika ne može popuniti zagarantovani minimum broj mjesta, gradski vijećnici se biraju iz reda kandidata s lista političkih stranaka zastupljenih u općinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ajkNguAMpjM|title=Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref name=":5">{{Cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2020/05/Statut-Grada-Sarajeva.pdf|title=Statut Grada Sarajeva|date=9. 10. 2008|website=gradskovijece.sarajevo.ba|publisher=[[Gradsko vijeće Sarajeva]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnika Grada Sarajeva]] bira Gradsko vijeće. Za izbor Gradonačelnika potrebna je većina glasova ukupnog broja gradskih vijećnika. Ukoliko niti jedan predloženi kandidat ne dobije u prvom krugu glasanja potrebnu većinu, provodi se uži izbor između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata na drugom mjestu dobiju jednak broj glasova, odlučiti će se žrijebom koji kandidat ide u novi krug izbora, izuzev ako jedan od kandidata ne odustane. Ukoliko u drugom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, odlučuje se žrijebom, koji izvlači Predsjedavajući Gradskog vijeća.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> ==== Grad Istočno Sarajevo ==== Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu:<ref name=":6">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024}}</ref> * Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika, [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).<ref name=":6" /> [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnika]] biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] gradonačelnika je birala Skupština Grada.<ref name=":6" /><ref name=":7" /> ==== Grad Mostar ==== Izbori u Mostaru se održavaju po [[Mješoviti proporcionalni izborni sistem|mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja]], gdje se biraju 35 gradskih vijećnika, od kojih je 22 vijećnika izabrano iz šest različitih gradskih područja, Sjever (2), Stari Grad (5), Jugoistok (2), Jug (2), Jugozapad (7) i Zapad (4), i 13 sa gradske liste. Gradsko vijeće mora imati minimalno četiri vijećnika iz svakog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i jednog iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], a niko od njih ne može imati više od 15 vijećnika. Glasači dobijaju dva listića, jedan za gradsku izbornu jedinicu i jedan za gradsko područje odakle glasaju.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=kxyeKiZJ37s|title=Izbori u Gradu Mostaru - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=10. 8. 2024}}</ref> Gradonačelnik se bira indirektno, te samo vijećnik Gradskog vijeća može biti kandidat. Njega bira i smjenjuje Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom.<ref name=":8" /> ==== Skupština Brčko distrikta ==== {{Glavni|Skupština Brčko distrikta}} [[Brčko distrikt|Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]] ima specifičan status i provodi svoje izbore za [[Skupština Brčko distrikta|skupštinu]] na lokalnim izborima. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih 2 predstavnika predstavljaju nacionalne manjine. Predstavnici se biraju direktno putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnike]], kojeg bira skupština.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|date=14. 1. 2010|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2024}}</ref> Mandat Skupštine traje 4 godine. == Prvi slobodni izbori 1990. == {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Na prvim slobodnim izborima u novembru 1990. pobijedila je tzv. antikomunistička koalicija sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Nacionalne stranke su u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|republičkoj skupštini]] osvojile ukupno 84% poslaničkih mandata. SDA je osvojio 35,85% mandata (86 poslanika), SDS 30% mandata - 72 poslanika, a HDZ 18,35% mandata - 44 poslanika, dok je 7 ostalih parlamentarnih stranaka osvojilo 15,8% mandata - 24 poslanika. U [[Vijeće općina|Vijeću općina]] tri nacionalne stranke osvojile su čak 95% poslaničkih mjesta, a u [[Vijeće građana|Vijeću građana]] 75%. Od 7 izbornih jedinica u 4 s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] stanovništvom pobijedio je SDA ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], [[Bihać]]), u dvije izborne jedinice s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom pobijedio je SDS ([[Banja Luka]] i [[Doboj]]), a u izbornoj jedinici s većinskim [[Hrvati|hrvatskim]] stanovništvom pobijedio je HDZ ([[Mostar]]). == Spisak održanih lokalnih izbora == === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997. === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.}} Prvi lokalni izbori održani su 13. i 14. septembra 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=48&Lang=3&Mod=0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.zdici.info/izbori-u-zavidovicima-kroz-historiju-izbori-1997|title=Zdici.info {{!}} Izbori u Zavidovićima kroz historiju: Izbori 1997|website=www.zdici.info|language=en|access-date=16. 6. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000. === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.}} Drugi lokalni izbori održani su 8. aprila 2000.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=225&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004. === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.}} Treći lokalni izbori održani su 2. oktobra 2004.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=229&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.}} Četvrti lokalni izbori održani su 5. oktobra 2008.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012. === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.}} Peti lokalni izbori održani su 7. oktobra 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=382&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=1. 3. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016. === {{glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.}} Šesti lokalni izbori održani su 2. oktobra 2016.<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lok_Izbori_2016/Izbori_Administracija_GCB/Odluke/Odluka-05042016BO-bos.pdf|title=Lokalni izbori 2016|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020. === {{glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.}} Sedmi lokalni izbori održani su 15. novembra 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=29&langId=1#/8/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. === {{glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.}} Osmi lokalni izbori biti će održani 6. oktobar 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori/podzakonski_akti/odluka_o_raspisivanju_i_odrzavanju_lokalnih_izbora_2024-b.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024.|date=8. 5. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2024}}</ref> == Spisak održanih općih izbora == Mandat članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i zastupnika i delegata u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona FBiH]] traje 4 godine. Međutim, prema Odluci [[Privremena izborna komisija Bosne i Hercegovine|Privremene izborne komisije]] (PIK; kasnije [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]], CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Ustav Bosne i Hercegovine|publisher=Ustavni sud BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 3. 2021}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|page=15|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.}}Prvi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 14. septembra 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=221&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.}}Drugi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 12. i 13. septembra 1998.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=223&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.}}Treći opći parlamentarni izbori održani su 11. novembra 2000.<ref name="NS">Dieter Nohlen & Philip Stöver (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p330 {{ISBN|978-3-8329-5609-7}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.}}Četvrti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 5. oktobra 2002.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=227&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.}} Peti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 1. oktobra 2006.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=230&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.}} Šesti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 3. oktobra 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.}} Sedmi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 12. oktobra 2014.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.}} Osmi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 7. oktobra 2018.<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> === Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.}} Deveti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 2. oktobra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3&CategoryID=1179|title=:: Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=22. 9. 2022}}</ref> == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|Referendumi u Bosni i Hercegovini]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Osmanskom Carstvu]] * [[Izbori u Austro-Ugarskoj]] * [[Izbori u Jugoslaviji]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Elections in Bosnia and Herzegovina}} *{{Službena web stranica|1=https://www.izbori.ba/?Lang=3|2=Službeni sajt Centralne izborne komisije BiH}} *[http://psephos.adam-carr.net/countries/b/bosnia/ Izborna arhiva Adama Carra] *[http://www.parties-and-elections.de/bosnia.html Partije i izbori u Evropi] {{Teme o BiH}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] brida4xrzupdeg84vmocwr7yh3t1hgq 0 18144 3674320 3203030 2024-12-18T17:17:28Z AnToni 2325 3674320 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Sarajevo ortodox church.JPG|mini|desno|250px|[[Saborna crkva u Sarajevu]]]] U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi preko milion stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti. Velika većina njih su pripadnici [[Srbi|srpskog naroda]]. Shodno tome u Bosni i Hercegovini djeluje [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska pravoslavna crkva]]. Ona je na prostoru BIH organizirana u slijedećih pet eparhija: == Mitropolija dabrobosanska == Dabrobosanka mitropolija obuhvata prostor srednje Bosne i sjeveroistok Hercegovine. Sjedište mitropolije je u [[Sarajevo|Sarajevu]], izmješteno u [[Sokolac]]. Na njenom čelu je mitropolit Hrizostom. Za potpunije podatke pogledaj glavni članak o [[Mitropolija dabrobosanska|Mitropoliji dabobosanskoj]]. == Eparhija banjalučka == Epahija banjalučka je po broju vjernika najveća bosanskohercegovačka eparhija. Po prostranosti je najmanja. Obuhvata približno banjalučko-prijedorsku regiju, te Lijevče polje. Sjedište eparhije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Na njenom čelu je episkop Jefrem. Za potpunije podatke pogledaj glavni članak o [[Eparhija banjalučka|eparhiji banjalučkoj]]. [[Datoteka:Bosanska Krupa 2.jpg|mini|desno|250px|Motiv iz Bosanske Krupe]] == Eparhija bihaćko-petrovačka == Eparhija bihaćko-petrovačka obuhvata krajni sjeverozapad Bosne i Hercegovine. Od svih eparhija SPC u BiH ona je najmanja brojem vjernika. Sjedište joj je u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Na njenom čelu je episkop Atanasije. Za potpunije podatke pogledaj glavni članak o [[Eparhija bihaćko-petrovačka|eparhiji bihaćko-petrovačkoj]]. == Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska== Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska obuhvata veći dio Hercegovine. Eparhijsko sjedište je u [[Mostar|Mostaru]]. Zbog posljedica zadnjeg rata privremeno sjediše eparhije je u [[Trebinje|Trebinju]]. Na čelu eparhije se nalazi episkop Grigorije. Za potpunije podatke pogledaj glavni članak o [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. == Eparhija zvorničko-tuzlanska == Eparhija zvorničko-tuzlanska obuhvata sjever i istok Bosne. Eparhijsko sjedište je u [[Tuzla|Tuzli]]. Privremeno sjedište eparhije je u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Na čelu eparhije je episkop Hrizostom. Za potpunije podatke pogledaj glavni članak o [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|eparhiji zvorničko-tuzlanskoj]]. [[Kategorija:Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini]] 9289287xy1r0nquwumq8ar3p7cgwus6 0 19932 3674365 3665433 2024-12-19T08:13:56Z Panasko 146730 3674365 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|Rijeka Sturba, okolina Livna]] '''Rijeka''' je prirodni [[Slatka voda|slatkovodni]] [[tok]]<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/understanding-rivers/|title=Understanding Rivers|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wwt.org.uk/discover-wetlands/wetlands/rivers-and-streams/|title=Rivers and streams|date=2024-11-05|website=WWT|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref> koji teče kopnom ili unutar [[Ponornica|pećina]] prema drugoj [[Vodena masa|vodenoj površini]] na nižoj [[Elevacija|nadmorskoj visini]], kao što je [[okean]], [[jezero]] ili druga rijeka. Rijeka može presušiti prije nego što dođe do kraja svog toka ako ostane bez vode ili teče samo tokom određenih godišnjih doba. Rijeke su regulirane [[Hidrološki ciklus|ciklusom vode]], procesima kojim se [[voda]] kreće oko Zemlje. Voda prvo ulazi u rijeke putem [[padavina]], bilo zbog padavina, [[Oticanje (hidrologija)|oticanja]] vode niz padinu, topljenja [[Lednik|glečera]] ili [[Snijeg|snijega]], ili curenja iz [[Izdan|vodonosnih slojeva]] ispod površine Zemlje. Rijeke teku u kanaliziranim vodotocima i spajaju se u ušća kako bi formirali slivove, područja gdje površinske vode na kraju teku u zajednički ispust. Rijeke imaju veliki uticaj na [[pejzaž]] oko sebe. Mogu se redovno izliti iz korita i poplaviti okolno područje, šireći hranljive materije u okolno područje. [[Sedimenti|Sediment]] ili aluvij koji nose rijeke oblikuju krajolik oko njega, formirajući [[Riječna delta|delte]] i [[Ostrvo|ostrva]] gdje se tok usporava. Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga krivudaju; lokacija obala rijeke može se često mijenjati. Rijeke dobivaju aluvij od erozije, koja urezuje stijene u [[Kanjon|kanjone]] i [[Dolina|doline]]. Rijeke su održavale ljudski i životinjski život milenijumima, uključujući prve ljudske [[Civilizacija|civilizacije]]. Organizmi koji žive oko ili u rijeci, kao što su [[ribe]], [[Vodena biljka|vodene biljke]] i [[insekti]], imaju različite uloge, uključujući preradu organske tvari i grabežljivce. Rijeke pružaju razne resurse ljudima, uključujući [[Hrana|hranu]], [[transport]], [[Pitka voda|vodu za piće]] i [[Zabava|rekreaciju]]. Ljudi su projektirali rijeke kako bi spriječili [[Poplava|poplave]], [[Navodnjavanje|navodnjavali usjeve]], obavljali radove s vodenim kotačima i proizvodili [[Hidroelektrična energija|hidroelektričnu energiju]] iz [[brana]]. Ljudi povezuju rijeke sa životom i plodnošću i imaju snažne vjerske, političke, društvene i mitološke vezanosti za njih. Rijeke i riječni ekosistemi ugroženi su [[Zagađenje vode|zagađenjem vode]], [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i ljudskim aktivnostima. Izgradnja [[brana]], [[Kanal (građevina)|kanala]], [[Nasip|nasipa]] i drugih projektovanih objekata eliminisala je staništa, izazvala [[izumiranje]] nekih vrsta i smanjila količinu aluvijuma koji teče kroz rijeke. Smanjenje [[Snijeg|snježnih padavina]] zbog klimatskih promjena dovelo je do manje dostupnosti vode za rijeke tokom ljeta. Regulacija zagađenja, uklanjanje brana i tretman kanalizacije pomogli su poboljšanju kvaliteta vode i obnavljanju riječnih staništa. == Topografija == === Definicija === Rijeka je prirodni tok slatke vode koji teče kopnom ili kroz njega prema drugom vodenom tijelu nizbrdo.<ref name=":26">{{Cite web |title=River |url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/river |website=Cambridge Dictionary}}</ref> Ovaj tok može biti u [[jezero]], [[okean]] ili drugu rijeku.<ref name=":26" /> [[Potok]] se odnosi na vodu koja teče prirodnim kanalom, geografsko obilježje koje može sadržavati tekuću vodu.<ref name="definitions">{{cite book |last1=Langbein |first1=W.B. |title=Manual of Hydrology: Part 1. General Surface-Water Techniques |last2=Iseri |first2=Kathleen T. |publisher=United States Geological Survey |year=1995 |location=Reston, VA |chapter=Hydrologic Definitions: Stream |type=Water Supply Paper 1541-A |chapter-url=http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509220533/http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-date=9 May 2012 |url-status=live}}</ref> Potok se može nazvati i vodotokom.<ref name="definitions" /> Proučavanje kretanja vode na Zemlji naziva se [[Hidrologija|hidrologijom]], a njihov utjecaj na krajolik pokriven je [[Geomorfologija|geomorfologijom]].<ref name="definitions" /> Termin ''uzvodno'' se koristi kod označavanja smjera u pravcu izvora a koji je suprotan protoku vodene mase. Nasuprot tome, termin ''nizvodno'' odnosi na pravac gledajući u pravcu ušća rijeke. Lijeva obala rijeke je ona obala koja se nalazi lijevo gledajući u smjeru protoka rijeke dok se nasuprot nje nalazi desna obala. === Izvorište i sliv === [[File:NorthAmerica-WaterDivides.png|thumb|upright=0.9|Glavni slivovi u Sjevernoj Americi]] Rijeke su dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]], kontinuiranih procesa kojima se voda kreće oko Zemlje.<ref name=":0">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers, Streams, and Creeks {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-streams-and-creeks |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> To znači da sva voda koja teče u rijekama mora u konačnici poticati od padavina.<ref name=":0" /> Na obalama rijeka nalazi se zemljište koje je na višoj nadmorskoj visini od same rijeke, a u tim područjima voda teče nizbrdo u rijeku.<ref name=":1">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers and the Landscape {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-and-landscape |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Izvorište rijeke su manji [[Potok|potoci]] koji napajaju rijeku i čine izvor rijeke.<ref name=":1" /> Ovi potoci mogu biti mali i brzo teku niz strane planine.<ref>{{Cite web |title=River Systems and Fluvial Landforms – Geology (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/subjects/geology/fluvial-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Cijelo zemljište uzbrdo rijeke koja je na ovaj način hrani vodom nalazi se u slivu te rijeke.<ref name=":1" /> Greben više nadmorske visine je ono što obično razdvaja slivove; voda s jedne strane grebena će teći u jednu rijeku, a voda s druge strane će teći u drugu.<ref name=":1" /> Jedan primjer za to je kontinentalna podjela Amerike u [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]]. Voda sa zapadne strane podjele teče u [[Tihi okean]], dok voda na drugoj strani teče u [[Atlantski okean]].<ref name=":1" /> Ne otiču sve padavine direktno u rijeke; nešto vode prodire u podzemne vodonosnike.<ref name=":0" /> Oni, zauzvrat, još uvijek mogu hraniti rijeke preko [[Nivo podzemne vode|podzemnih voda]], podzemnih voda ispod površine zemljišta uskladištenih u tlu. Voda se ulijeva u rijeke na mjestima gdje je visina rijeke niža od nadmorske visine.<ref name=":0" /> Ovaj fenomen je razlog zašto rijeke još uvijek mogu teći čak i za vrijeme suše.<ref name=":0" /> Rijeke se također napajaju otapanjem snježnih [[Lednik|glečera]] prisutnih u višim regijama.<ref name=":0" /> U ljetnim mjesecima, više temperature otapaju snijeg i led, uzrokujući dodatno otjecanje vode u rijeke. Otapanje glečera može dopuniti otapanje snijega u vremenima poput kasnog ljeta, kada može ostati manje snijega da se otopi, pomažući da se osigura da rijeke nizvodno od glečera imaju kontinuiranu opskrbu vodom.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == * [[Rijeke u BiH]] * [[Spisak najdužih rijeka na svijetu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rivers}} * https://www.youtube.com/watch?v=6VdKoqsHRqQ&#x20;Earth&#x20;Water&#x20;Sources&#x20;–&#x20;Streams&#x20;and&#x20;Rivers * http://maternjijezik-tirol.net/cms/?page_id=472{{Mrtav link}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Sedimentologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] b5b05j09kn0uxcs11tu80m2ztwnywkd 3674367 3674365 2024-12-19T09:37:48Z Panasko 146730 /* Topografija */ 3674367 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|Rijeka Sturba, okolina Livna]] '''Rijeka''' je prirodni [[Slatka voda|slatkovodni]] [[tok]]<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/understanding-rivers/|title=Understanding Rivers|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wwt.org.uk/discover-wetlands/wetlands/rivers-and-streams/|title=Rivers and streams|date=2024-11-05|website=WWT|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref> koji teče kopnom ili unutar [[Ponornica|pećina]] prema drugoj [[Vodena masa|vodenoj površini]] na nižoj [[Elevacija|nadmorskoj visini]], kao što je [[okean]], [[jezero]] ili druga rijeka. Rijeka može presušiti prije nego što dođe do kraja svog toka ako ostane bez vode ili teče samo tokom određenih godišnjih doba. Rijeke su regulirane [[Hidrološki ciklus|ciklusom vode]], procesima kojim se [[voda]] kreće oko Zemlje. Voda prvo ulazi u rijeke putem [[padavina]], bilo zbog padavina, [[Oticanje (hidrologija)|oticanja]] vode niz padinu, topljenja [[Lednik|glečera]] ili [[Snijeg|snijega]], ili curenja iz [[Izdan|vodonosnih slojeva]] ispod površine Zemlje. Rijeke teku u kanaliziranim vodotocima i spajaju se u ušća kako bi formirali slivove, područja gdje površinske vode na kraju teku u zajednički ispust. Rijeke imaju veliki uticaj na [[pejzaž]] oko sebe. Mogu se redovno izliti iz korita i poplaviti okolno područje, šireći hranljive materije u okolno područje. [[Sedimenti|Sediment]] ili aluvij koji nose rijeke oblikuju krajolik oko njega, formirajući [[Riječna delta|delte]] i [[Ostrvo|ostrva]] gdje se tok usporava. Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga krivudaju; lokacija obala rijeke može se često mijenjati. Rijeke dobivaju aluvij od erozije, koja urezuje stijene u [[Kanjon|kanjone]] i [[Dolina|doline]]. Rijeke su održavale ljudski i životinjski život milenijumima, uključujući prve ljudske [[Civilizacija|civilizacije]]. Organizmi koji žive oko ili u rijeci, kao što su [[ribe]], [[Vodena biljka|vodene biljke]] i [[insekti]], imaju različite uloge, uključujući preradu organske tvari i grabežljivce. Rijeke pružaju razne resurse ljudima, uključujući [[Hrana|hranu]], [[transport]], [[Pitka voda|vodu za piće]] i [[Zabava|rekreaciju]]. Ljudi su projektirali rijeke kako bi spriječili [[Poplava|poplave]], [[Navodnjavanje|navodnjavali usjeve]], obavljali radove s vodenim kotačima i proizvodili [[Hidroelektrična energija|hidroelektričnu energiju]] iz [[brana]]. Ljudi povezuju rijeke sa životom i plodnošću i imaju snažne vjerske, političke, društvene i mitološke vezanosti za njih. Rijeke i riječni ekosistemi ugroženi su [[Zagađenje vode|zagađenjem vode]], [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i ljudskim aktivnostima. Izgradnja [[brana]], [[Kanal (građevina)|kanala]], [[Nasip|nasipa]] i drugih projektovanih objekata eliminisala je staništa, izazvala [[izumiranje]] nekih vrsta i smanjila količinu aluvijuma koji teče kroz rijeke. Smanjenje [[Snijeg|snježnih padavina]] zbog klimatskih promjena dovelo je do manje dostupnosti vode za rijeke tokom ljeta. Regulacija zagađenja, uklanjanje brana i tretman kanalizacije pomogli su poboljšanju kvaliteta vode i obnavljanju riječnih staništa. == Topografija == === Definicija === Rijeka je prirodni tok slatke vode koji teče kopnom ili kroz njega prema drugom vodenom tijelu nizbrdo.<ref name=":26">{{Cite web |title=River |url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/river |website=Cambridge Dictionary}}</ref> Ovaj tok može biti u [[jezero]], [[okean]] ili drugu rijeku.<ref name=":26" /> [[Potok]] se odnosi na vodu koja teče prirodnim kanalom, geografsko obilježje koje može sadržavati tekuću vodu.<ref name="definitions">{{cite book |last1=Langbein |first1=W.B. |title=Manual of Hydrology: Part 1. General Surface-Water Techniques |last2=Iseri |first2=Kathleen T. |publisher=United States Geological Survey |year=1995 |location=Reston, VA |chapter=Hydrologic Definitions: Stream |type=Water Supply Paper 1541-A |chapter-url=http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509220533/http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-date=9 May 2012 |url-status=live}}</ref> Potok se može nazvati i vodotokom.<ref name="definitions" /> Proučavanje kretanja vode na Zemlji naziva se [[Hidrologija|hidrologijom]], a njihov utjecaj na krajolik pokriven je [[Geomorfologija|geomorfologijom]].<ref name="definitions" /> Termin ''uzvodno'' se koristi kod označavanja smjera u pravcu izvora a koji je suprotan protoku vodene mase. Nasuprot tome, termin ''nizvodno'' odnosi na pravac gledajući u pravcu ušća rijeke. Lijeva obala rijeke je ona obala koja se nalazi lijevo gledajući u smjeru protoka rijeke dok se nasuprot nje nalazi desna obala. === Izvorište i sliv === [[File:NorthAmerica-WaterDivides.png|thumb|upright=0.9|Glavni slivovi u Sjevernoj Americi]] Rijeke su dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]], kontinuiranih procesa kojima se voda kreće oko Zemlje.<ref name=":0">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers, Streams, and Creeks {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-streams-and-creeks |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> To znači da sva voda koja teče u rijekama mora u konačnici poticati od padavina.<ref name=":0" /> Na obalama rijeka nalazi se zemljište koje je na višoj nadmorskoj visini od same rijeke, a u tim područjima voda teče nizbrdo u rijeku.<ref name=":1">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers and the Landscape {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-and-landscape |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Izvorište rijeke su manji [[Potok|potoci]] koji napajaju rijeku i čine izvor rijeke.<ref name=":1" /> Ovi potoci mogu biti mali i brzo teku niz strane planine.<ref>{{Cite web |title=River Systems and Fluvial Landforms – Geology (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/subjects/geology/fluvial-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Cijelo zemljište uzbrdo rijeke koja je na ovaj način hrani vodom nalazi se u slivu te rijeke.<ref name=":1" /> Greben više nadmorske visine je ono što obično razdvaja slivove; voda s jedne strane grebena će teći u jednu rijeku, a voda s druge strane će teći u drugu.<ref name=":1" /> Jedan primjer za to je kontinentalna podjela Amerike u [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]]. Voda sa zapadne strane podjele teče u [[Tihi okean]], dok voda na drugoj strani teče u [[Atlantski okean]].<ref name=":1" /> Ne otiču sve padavine direktno u rijeke; nešto vode prodire u podzemne vodonosnike.<ref name=":0" /> Oni, zauzvrat, još uvijek mogu hraniti rijeke preko [[Nivo podzemne vode|podzemnih voda]], podzemnih voda ispod površine zemljišta uskladištenih u tlu. Voda se ulijeva u rijeke na mjestima gdje je visina rijeke niža od nadmorske visine.<ref name=":0" /> Ovaj fenomen je razlog zašto rijeke još uvijek mogu teći čak i za vrijeme suše.<ref name=":0" /> Rijeke se također napajaju otapanjem snježnih [[Lednik|glečera]] prisutnih u višim regijama.<ref name=":0" /> U ljetnim mjesecima, više temperature otapaju snijeg i led, uzrokujući dodatno otjecanje vode u rijeke. Otapanje glečera može dopuniti otapanje snijega u vremenima poput kasnog ljeta, kada može ostati manje snijega da se otopi, pomažući da se osigura da rijeke nizvodno od glečera imaju kontinuiranu opskrbu vodom.<ref name=":0" /> === Tok rijeka === Rijeke teku nizbrdo, a njihov smjer određuje [[gravitacija]].<ref name=":29">{{Cite web |last=Warner |first=Hugh |date=2 July 2024 |title=What determines the directional flow of rivers in the United States? |url=https://www.ncesc.com/geographic-faq/what-determines-the-directional-flow-of-rivers-in-the-united-states/ |access-date=1 August 2024 |website=Geographic FAQ Hub: Answers to Your Global Questions}}</ref> Uobičajena zabluda je da sve ili većina rijeka teku sa [[Sjever|sjevera]] na [[jug]], ali to nije istina.<ref name=":29" /> Kako rijeke teku nizvodno, one se na kraju spajaju i formiraju veće rijeke. Reka koja se uliva u drugu je [[pritoka]], a mjesto gde se sastaju je [[ušće]].<ref name=":1" /> Rijeke moraju teći na niže nadmorske visine zbog gravitacije.<ref name=":0" /> Korito rijeke je obično unutar riječne [[Dolina|doline]] između [[Brdo|brda]] ili [[planina]]. Rijeke koje teku kroz nepropusni dio zemlje kao što su stijene će erodirati padine na obalama rijeke.<ref name=":32">{{Cite book |last=Vernon-Harcourt |first=Leveson Francis |url=https://books.google.com/books?id=8hFQAAAAYAAJ&q=rivers |title=Rivers and Canals: Rivers |date=1896 |publisher=Clarendon Press |pages=14–19}}</ref> Kada rijeka isječe visoravan ili slično područje na visokoj nadmorskoj visini, može se formirati [[kanjon]] sa liticama na obje strane rijeke.<ref>{{Cite web |title=Geology – Grand Canyon National Park (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/grca/learn/nature/grca-geology.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref><ref name=":1" /> Područja rijeke sa mekšim stijenama erodira brže od područja sa tvrđim stijenama, što uzrokuje razliku u nadmorskoj visini između dvije tačke rijeke. To može uzrokovati formiranje [[Vodopad|vodopada]] jer tok rijeke pada niz vertikalni pad.<ref>{{Cite web |date=19 October 2023 |title=Waterfall |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/waterfall |access-date=1 August 2024 |website=education.nationalgeographic.org}}</ref> [[File:Grand_Canyon_Powell_Point_Evening_Light_02_2013.jpg|left|thumb|[[Colorado (rijeka)|Rijeka Colorado]] je usjekla [[Grand Canyon]].]] Rijeka u propusnom području ne pokazuje ovo ponašanje i može čak imati podignute obale zbog nanosa.<ref name=":32"/> Rijeke također mijenjaju svoj krajolik putem transporta [[Sedimenti|sedimenta]], često poznatog kao aluvij kada se primjenjuje posebno na rijeke.<ref name=":10">{{Cite journal |last=Twidale |first=C.R. |date=20 March 2004 |title=River pattersn and their meaning |url=http://repository.geologyscience.ru/bitstream/handle/123456789/38115/Twid_04.pdf?sequence=1&isAllowed=y |journal=Earth-Science Reviews |volume=67 |issue=3 |pages=159–218 |doi=10.1016/j.earscirev.2004.03.001 |bibcode=2004ESRv...67..159T |via=Elsevier Science Direct}}</ref><ref name=":32"/> Ovaj otpad dolazi od erozije koju vrše same rijeke, krhotina koje su [[Padavina|padavine]] izbacile u rijeke, kao i erozije uzrokovane sporim kretanjem [[Lednik|glečera]]. Pijesak u pustinjama i sediment koji formira barska ostrva je iz rijeka.<ref name=":10" /> Veličina čestica krhotina postepeno se sortira prema rijeci, pri čemu teže čestice poput stijena tonu na dno, a sitnije čestice poput pijeska ili mulja nose se dalje niz rijeku. Ovaj sediment se može taložiti u riječnim dolinama ili biti odnesen u more.<ref name=":32"/> Prinos nanosa rijeke je količina pijeska po jedinici površine unutar sliva koja se uklanja tokom određenog vremenskog perioda.<ref name=":30">{{Cite web |last1=Griffiths |first1=Peter G. |last2=Hereford |first2=Richard |last3=Webb |first3=Robert H. |year=2006 |title=Sediment yield and runoff frequency of small drainage basins in the Mojave Desert, California and Nevada |url=https://pubs.usgs.gov/fs/2006/3007/ |access-date=1 August 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Praćenje prinosa nanosa u rijeci je važno za [[Ekolog|ekologe]] kako bi razumjeli zdravlje njenih [[Ekosistem|ekosistema]], stopu erozije riječne okoline i efekte ljudskih aktivnosti.<ref name=":30" /> [[File:Nile's_wildlife_in_Egypt1.jpg|alt=A photo showing a wide river with a variety of low wetland vegetation on the sides.|thumb|[[Nil]] u [[Egipat|Egiptu]] poznat je po svojim plodnim poplavnim ravnicama, koje poplave svake godine.]] Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga radije krivudaju.<ref name=":10" /> To je zato što svaka prirodna prepreka toku rijeke može uzrokovati skretanje struje u drugom smjeru. Kada se to dogodi, aluvijum koji nosi rijeka može se nagomilati na ovoj prepreci, preusmjeravajući tok rijeke. Tok se tada usmjerava na suprotnu obalu rijeke, koja će erodirati u konkavniji oblik kako bi se prilagodila toku. Banka će i dalje blokirati tok, uzrokujući da se reflektira u drugom smjeru. Tako se stvara krivina u rijeci.<ref name=":32"/> Rijeke mogu teći kroz niske, ravne regije na svom putu prema moru.<ref name=":4">{{Cite web |title=Floodplains – All About Watersheds |url=https://allaboutwatersheds.org/library/kyw-poster-files-and-links/floodplains |access-date=14 July 2024 |website=allaboutwatersheds.org}}</ref> Ova mjesta mogu imati [[Poplavna ravnica|poplavne ravnice]] koje su periodično poplavljene kada postoji visok nivo vode koja teče kroz rijeku. Ovi događaji se mogu nazvati "vlažnim sezonama" i "sušnim sezonama" kada su poplave predvidljive zbog klime.<ref name=":4" /> Aluvij nošen rijekama, natovaren [[mineralima]], taloži se u poplavnu ravnicu kada se obale izliju, obezbeđujući nove hranljive materije u tlu, omogućavajući im da podrže ljudsku aktivnost kao što je [[poljoprivreda]], kao i mnoštvo biljnog i životinjskog svijeta.<ref name=":4" /><ref name=":1" /> Nanos iz rijeka može formirati privremena ili dugotrajna riječna ostrva.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=Baubinienė |first1=Aldona |last2=Satkūnas |first2=Jonas |last3=Taminskas |first3=Julius |date=February 2015 |title=Formation of fluvial islands and its determining factors, case study of the River Neris, the Baltic Sea basin |url=https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |journal=Geomorphology |volume=231 |pages=343–352 |doi=10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |bibcode=2015Geomo.231..343B |issn=0169-555X}}</ref> Ova ostrva postoje u skoro svakoj rijeci.<ref name=":28" /> ==== Netrajne rijeke ==== Otprilike polovina svih plovnih puteva na Zemlji su povremene rijeke, koje nemaju uvijek neprekidan tok vode tokom cijele godine.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Shanafield |first1=Margaret |last2=Bourke |first2=Sarah A |last3=Zimmer |first3=Margaret A |last4=Costigan |first4=Katie H |date=March 2021 |title=An overview of the hydrology of non-perennial rivers and streams |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wat2.1504 |journal=WIREs Water|volume=8 |issue=2 |doi=10.1002/wat2.1504 |bibcode=2021WIRWa...8E1504S |issn=2049-1948}}</ref> To može biti zato što je aridna klima previše suha ovisno o godišnjem dobu da bi mogla podržati potok, ili zato što je rijeka sezonski zaleđena zimi (kao što je u području sa značajnim [[Permafrost|permafrostom]]), ili u izvorima rijeka u planinama, gdje je otapanje snijega potrebno da nahrani rijeku.<ref name=":19" /> Ove rijeke se mogu pojaviti u različitim klimatskim uslovima, a ipak pružaju stanište za vodeni život i obavljaju druge ekološke funkcije.<ref name=":19" /> ==== Podzemne rijeke ==== [[File:Blue water cave underwater river.png|alt=A river of blue water flowing through a brown rock cave with sun peeking through.|thumb|Pećina Plave vode u [[Quezon (Filipini)|Quezon]] na [[Filipini]]ma ima podzemnu rijeku.|upright=0.9]] [[Ponornice]] mogu teći podzemno kroz poplavljene pećine.<ref name=":24">{{Cite web |last=Arellano |first=Astrid |date=29 May 2024 |title=Yucatán Peninsula's hidden underground life tracks changes at the surface |url=https://news.mongabay.com/2024/05/yucatan-peninsulas-hidden-underground-life-tracks-changes-at-the-surface/ |access-date=22 July 2024 |website=Mongabay Environmental News}}</ref> To se može dogoditi u [[Kraški sistem|kraškim sistemima]], gdje se stijene rastvaraju i formiraju pećine. Ove rijeke pružaju stanište za različite [[Mikroorganizam|mikroorganizme]] i postale su važna meta proučavanja [[Mikrobiolog|mikrobiologa]].<ref name=":24" /> Druge rijeke i potoci su prekriveni ili pretvoreni u tunele zbog ljudskog razvoja.<ref name=":25">{{Cite web |last=Howard |first=Brian Clark |date=1 January 2017 |title=11 Rivers Forced Underground |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/article/underground-rivers |access-date=22 July 2024 |website=Environment}}</ref> Ove rijeke obično ne ugošćuju život i često se koriste samo za oborinske vode ili kontrolu poplava.<ref name=":25" /> Jedan takav primjer je Sunswick Creek u New Yorku, koji je bio pokriven 1800-ih godina i sada postoji samo kao cijev nalik na kanalizaciju.<ref name=":25" /> === Završetak rijeke === [[File:Lena_River_Delta_-_Landsat_2000.jpg|alt=A satellite photo of a large river delta with many branching paths.|thumb|Delta rijeke [[Lena|Lene]] u [[Rusija|Rusiji]] formirana je od riječnog sedimenta.|upright=0.8]] Dok se rijeke mogu uljevati u [[Jezero|jezera]] ili umjetne objekte kao što su [[Rezervoar|rezervoari]], voda u njima uvijek će teći prema [[Okean|okeanu]].<ref name=":0" /> Međutim, ako ljudska aktivnost izvuče previše vode iz rijeke za druge svrhe, korito rijeke može presušiti prije nego što stigne do mora.<ref name=":0" /> [[Ušće]] rijeke može imati nekoliko oblika. Nivoi plimnih rijeka (često dio ušća) imaju porast i pad s plimom.<ref name=":0" /> Budući da su nivoi ovih rijeka često već na nivou mora ili blizu njega, tok aluvijuma i [[Bočata voda|bočate vode]] koja teče u ovim rijekama može biti uzvodno ili nizvodno u zavisnosti od doba dana.<ref name=":32"/> Rijeke koje nisu plimne mogu formirati delte koje kontinuirano talože aluvij u more iz svojih ušća.<ref name=":32"/> U zavisnosti od aktivnosti talasa, jačine rijeke i jačine plimne struje, sediment se može akumulirati i formirati novo zemljište.<ref name=":5">{{Cite web |title=Delta Landforms (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/articles/delta-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Kada se gleda odozgo, delta može izgledati kao da ima oblik nekoliko trouglastih oblika jer se čini da se ušće rijeke odvaja od izvorne obale.<ref name=":5" /> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke u BiH]] * [[Spisak najdužih rijeka na svijetu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rivers}} * https://www.youtube.com/watch?v=6VdKoqsHRqQ&#x20;Earth&#x20;Water&#x20;Sources&#x20;–&#x20;Streams&#x20;and&#x20;Rivers * http://maternjijezik-tirol.net/cms/?page_id=472{{Mrtav link}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Sedimentologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] 9fere00kiqtnh0pq6cmh8g5y2wqufdf 3674368 3674367 2024-12-19T09:47:44Z Panasko 146730 3674368 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|Rijeka Sturba, okolina Livna]] '''Rijeka''' je prirodni [[Slatka voda|slatkovodni]] [[tok]]<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/understanding-rivers/|title=Understanding Rivers|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wwt.org.uk/discover-wetlands/wetlands/rivers-and-streams/|title=Rivers and streams|date=2024-11-05|website=WWT|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref> koji teče kopnom ili unutar [[Ponornica|pećina]] prema drugoj [[Vodena masa|vodenoj površini]] na nižoj [[Elevacija|nadmorskoj visini]], kao što je [[okean]], [[jezero]] ili druga rijeka. Rijeka može presušiti prije nego što dođe do kraja svog toka ako ostane bez vode ili teče samo tokom određenih godišnjih doba. Rijeke su regulirane [[Hidrološki ciklus|ciklusom vode]], procesima kojim se [[voda]] kreće oko Zemlje. Voda prvo ulazi u rijeke putem [[padavina]], bilo zbog padavina, [[Oticanje (hidrologija)|oticanja]] vode niz padinu, topljenja [[Lednik|glečera]] ili [[Snijeg|snijega]], ili curenja iz [[Izdan|vodonosnih slojeva]] ispod površine Zemlje. Rijeke teku u kanaliziranim vodotocima i spajaju se u ušća kako bi formirali slivove, područja gdje površinske vode na kraju teku u zajednički ispust. Rijeke imaju veliki uticaj na [[pejzaž]] oko sebe. Mogu se redovno izliti iz korita i poplaviti okolno područje, šireći hranljive materije u okolno područje. [[Sedimenti|Sediment]] ili aluvij koji nose rijeke oblikuju krajolik oko njega, formirajući [[Riječna delta|delte]] i [[Ostrvo|ostrva]] gdje se tok usporava. Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga krivudaju; lokacija obala rijeke može se često mijenjati. Rijeke dobivaju aluvij od erozije, koja urezuje stijene u [[Kanjon|kanjone]] i [[Dolina|doline]]. Rijeke su održavale ljudski i životinjski život milenijumima, uključujući prve ljudske [[Civilizacija|civilizacije]]. Organizmi koji žive oko ili u rijeci, kao što su [[ribe]], [[Vodena biljka|vodene biljke]] i [[insekti]], imaju različite uloge, uključujući preradu organske tvari i grabežljivce. Rijeke pružaju razne resurse ljudima, uključujući [[Hrana|hranu]], [[transport]], [[Pitka voda|vodu za piće]] i [[Zabava|rekreaciju]]. Ljudi su projektirali rijeke kako bi spriječili [[Poplava|poplave]], [[Navodnjavanje|navodnjavali usjeve]], obavljali radove s vodenim kotačima i proizvodili [[Hidroelektrična energija|hidroelektričnu energiju]] iz [[brana]]. Ljudi povezuju rijeke sa životom i plodnošću i imaju snažne vjerske, političke, društvene i mitološke vezanosti za njih. Rijeke i riječni ekosistemi ugroženi su [[Zagađenje vode|zagađenjem vode]], [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i ljudskim aktivnostima. Izgradnja [[brana]], [[Kanal (građevina)|kanala]], [[Nasip|nasipa]] i drugih projektovanih objekata eliminisala je staništa, izazvala [[izumiranje]] nekih vrsta i smanjila količinu aluvijuma koji teče kroz rijeke. Smanjenje [[Snijeg|snježnih padavina]] zbog klimatskih promjena dovelo je do manje dostupnosti vode za rijeke tokom ljeta. Regulacija zagađenja, uklanjanje brana i tretman kanalizacije pomogli su poboljšanju kvaliteta vode i obnavljanju riječnih staništa. == Topografija == === Definicija === Rijeka je prirodni tok slatke vode koji teče kopnom ili kroz njega prema drugom vodenom tijelu nizbrdo.<ref name=":26">{{Cite web |title=River |url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/river |website=Cambridge Dictionary}}</ref> Ovaj tok može biti u [[jezero]], [[okean]] ili drugu rijeku.<ref name=":26" /> [[Potok]] se odnosi na vodu koja teče prirodnim kanalom, geografsko obilježje koje može sadržavati tekuću vodu.<ref name="definitions">{{cite book |last1=Langbein |first1=W.B. |title=Manual of Hydrology: Part 1. General Surface-Water Techniques |last2=Iseri |first2=Kathleen T. |publisher=United States Geological Survey |year=1995 |location=Reston, VA |chapter=Hydrologic Definitions: Stream |type=Water Supply Paper 1541-A |chapter-url=http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509220533/http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-date=9 May 2012 |url-status=live}}</ref> Potok se može nazvati i vodotokom.<ref name="definitions" /> Proučavanje kretanja vode na Zemlji naziva se [[Hidrologija|hidrologijom]], a njihov utjecaj na krajolik pokriven je [[Geomorfologija|geomorfologijom]].<ref name="definitions" /> Termin ''uzvodno'' se koristi kod označavanja smjera u pravcu izvora a koji je suprotan protoku vodene mase. Nasuprot tome, termin ''nizvodno'' odnosi na pravac gledajući u pravcu ušća rijeke. Lijeva obala rijeke je ona obala koja se nalazi lijevo gledajući u smjeru protoka rijeke dok se nasuprot nje nalazi desna obala. === Izvorište i sliv === [[File:NorthAmerica-WaterDivides.png|thumb|upright=0.9|Glavni slivovi u Sjevernoj Americi]] Rijeke su dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]], kontinuiranih procesa kojima se voda kreće oko Zemlje.<ref name=":0">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers, Streams, and Creeks {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-streams-and-creeks |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> To znači da sva voda koja teče u rijekama mora u konačnici poticati od padavina.<ref name=":0" /> Na obalama rijeka nalazi se zemljište koje je na višoj nadmorskoj visini od same rijeke, a u tim područjima voda teče nizbrdo u rijeku.<ref name=":1">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers and the Landscape {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-and-landscape |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Izvorište rijeke su manji [[Potok|potoci]] koji napajaju rijeku i čine izvor rijeke.<ref name=":1" /> Ovi potoci mogu biti mali i brzo teku niz strane planine.<ref>{{Cite web |title=River Systems and Fluvial Landforms – Geology (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/subjects/geology/fluvial-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Cijelo zemljište uzbrdo rijeke koja je na ovaj način hrani vodom nalazi se u slivu te rijeke.<ref name=":1" /> Greben više nadmorske visine je ono što obično razdvaja slivove; voda s jedne strane grebena će teći u jednu rijeku, a voda s druge strane će teći u drugu.<ref name=":1" /> Jedan primjer za to je kontinentalna podjela Amerike u [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]]. Voda sa zapadne strane podjele teče u [[Tihi okean]], dok voda na drugoj strani teče u [[Atlantski okean]].<ref name=":1" /> Ne otiču sve padavine direktno u rijeke; nešto vode prodire u podzemne vodonosnike.<ref name=":0" /> Oni, zauzvrat, još uvijek mogu hraniti rijeke preko [[Nivo podzemne vode|podzemnih voda]], podzemnih voda ispod površine zemljišta uskladištenih u tlu. Voda se ulijeva u rijeke na mjestima gdje je visina rijeke niža od nadmorske visine.<ref name=":0" /> Ovaj fenomen je razlog zašto rijeke još uvijek mogu teći čak i za vrijeme suše.<ref name=":0" /> Rijeke se također napajaju otapanjem snježnih [[Lednik|glečera]] prisutnih u višim regijama.<ref name=":0" /> U ljetnim mjesecima, više temperature otapaju snijeg i led, uzrokujući dodatno otjecanje vode u rijeke. Otapanje glečera može dopuniti otapanje snijega u vremenima poput kasnog ljeta, kada može ostati manje snijega da se otopi, pomažući da se osigura da rijeke nizvodno od glečera imaju kontinuiranu opskrbu vodom.<ref name=":0" /> === Tok rijeka === Rijeke teku nizbrdo, a njihov smjer određuje [[gravitacija]].<ref name=":29">{{Cite web |last=Warner |first=Hugh |date=2 July 2024 |title=What determines the directional flow of rivers in the United States? |url=https://www.ncesc.com/geographic-faq/what-determines-the-directional-flow-of-rivers-in-the-united-states/ |access-date=1 August 2024 |website=Geographic FAQ Hub: Answers to Your Global Questions}}</ref> Uobičajena zabluda je da sve ili većina rijeka teku sa [[Sjever|sjevera]] na [[jug]], ali to nije istina.<ref name=":29" /> Kako rijeke teku nizvodno, one se na kraju spajaju i formiraju veće rijeke. Reka koja se uliva u drugu je [[pritoka]], a mjesto gde se sastaju je [[ušće]].<ref name=":1" /> Rijeke moraju teći na niže nadmorske visine zbog gravitacije.<ref name=":0" /> Korito rijeke je obično unutar riječne [[Dolina|doline]] između [[Brdo|brda]] ili [[planina]]. Rijeke koje teku kroz nepropusni dio zemlje kao što su stijene će erodirati padine na obalama rijeke.<ref name=":32">{{Cite book |last=Vernon-Harcourt |first=Leveson Francis |url=https://books.google.com/books?id=8hFQAAAAYAAJ&q=rivers |title=Rivers and Canals: Rivers |date=1896 |publisher=Clarendon Press |pages=14–19}}</ref> Kada rijeka isječe visoravan ili slično područje na visokoj nadmorskoj visini, može se formirati [[kanjon]] sa liticama na obje strane rijeke.<ref>{{Cite web |title=Geology – Grand Canyon National Park (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/grca/learn/nature/grca-geology.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref><ref name=":1" /> Područja rijeke sa mekšim stijenama erodira brže od područja sa tvrđim stijenama, što uzrokuje razliku u nadmorskoj visini između dvije tačke rijeke. To može uzrokovati formiranje [[Vodopad|vodopada]] jer tok rijeke pada niz vertikalni pad.<ref>{{Cite web |date=19 October 2023 |title=Waterfall |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/waterfall |access-date=1 August 2024 |website=education.nationalgeographic.org}}</ref> [[File:Grand_Canyon_Powell_Point_Evening_Light_02_2013.jpg|left|thumb|[[Colorado (rijeka)|Rijeka Colorado]] je usjekla [[Grand Canyon]].]] Rijeka u propusnom području ne pokazuje ovo ponašanje i može čak imati podignute obale zbog nanosa.<ref name=":32"/> Rijeke također mijenjaju svoj krajolik putem transporta [[Sedimenti|sedimenta]], često poznatog kao aluvij kada se primjenjuje posebno na rijeke.<ref name=":10">{{Cite journal |last=Twidale |first=C.R. |date=20 March 2004 |title=River pattersn and their meaning |url=http://repository.geologyscience.ru/bitstream/handle/123456789/38115/Twid_04.pdf?sequence=1&isAllowed=y |journal=Earth-Science Reviews |volume=67 |issue=3 |pages=159–218 |doi=10.1016/j.earscirev.2004.03.001 |bibcode=2004ESRv...67..159T |via=Elsevier Science Direct}}</ref><ref name=":32"/> Ovaj otpad dolazi od erozije koju vrše same rijeke, krhotina koje su [[Padavina|padavine]] izbacile u rijeke, kao i erozije uzrokovane sporim kretanjem [[Lednik|glečera]]. Pijesak u pustinjama i sediment koji formira barska ostrva je iz rijeka.<ref name=":10" /> Veličina čestica krhotina postepeno se sortira prema rijeci, pri čemu teže čestice poput stijena tonu na dno, a sitnije čestice poput pijeska ili mulja nose se dalje niz rijeku. Ovaj sediment se može taložiti u riječnim dolinama ili biti odnesen u more.<ref name=":32"/> Prinos nanosa rijeke je količina pijeska po jedinici površine unutar sliva koja se uklanja tokom određenog vremenskog perioda.<ref name=":30">{{Cite web |last1=Griffiths |first1=Peter G. |last2=Hereford |first2=Richard |last3=Webb |first3=Robert H. |year=2006 |title=Sediment yield and runoff frequency of small drainage basins in the Mojave Desert, California and Nevada |url=https://pubs.usgs.gov/fs/2006/3007/ |access-date=1 August 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Praćenje prinosa nanosa u rijeci je važno za [[Ekolog|ekologe]] kako bi razumjeli zdravlje njenih [[Ekosistem|ekosistema]], stopu erozije riječne okoline i efekte ljudskih aktivnosti.<ref name=":30" /> [[File:Nile's_wildlife_in_Egypt1.jpg|alt=A photo showing a wide river with a variety of low wetland vegetation on the sides.|thumb|[[Nil]] u [[Egipat|Egiptu]] poznat je po svojim plodnim poplavnim ravnicama, koje poplave svake godine.]] Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga radije krivudaju.<ref name=":10" /> To je zato što svaka prirodna prepreka toku rijeke može uzrokovati skretanje struje u drugom smjeru. Kada se to dogodi, aluvijum koji nosi rijeka može se nagomilati na ovoj prepreci, preusmjeravajući tok rijeke. Tok se tada usmjerava na suprotnu obalu rijeke, koja će erodirati u konkavniji oblik kako bi se prilagodila toku. Banka će i dalje blokirati tok, uzrokujući da se reflektira u drugom smjeru. Tako se stvara krivina u rijeci.<ref name=":32"/> Rijeke mogu teći kroz niske, ravne regije na svom putu prema moru.<ref name=":4">{{Cite web |title=Floodplains – All About Watersheds |url=https://allaboutwatersheds.org/library/kyw-poster-files-and-links/floodplains |access-date=14 July 2024 |website=allaboutwatersheds.org}}</ref> Ova mjesta mogu imati [[Poplavna ravnica|poplavne ravnice]] koje su periodično poplavljene kada postoji visok nivo vode koja teče kroz rijeku. Ovi događaji se mogu nazvati "vlažnim sezonama" i "sušnim sezonama" kada su poplave predvidljive zbog klime.<ref name=":4" /> Aluvij nošen rijekama, natovaren [[mineralima]], taloži se u poplavnu ravnicu kada se obale izliju, obezbeđujući nove hranljive materije u tlu, omogućavajući im da podrže ljudsku aktivnost kao što je [[poljoprivreda]], kao i mnoštvo biljnog i životinjskog svijeta.<ref name=":4" /><ref name=":1" /> Nanos iz rijeka može formirati privremena ili dugotrajna riječna ostrva.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=Baubinienė |first1=Aldona |last2=Satkūnas |first2=Jonas |last3=Taminskas |first3=Julius |date=February 2015 |title=Formation of fluvial islands and its determining factors, case study of the River Neris, the Baltic Sea basin |url=https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |journal=Geomorphology |volume=231 |pages=343–352 |doi=10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |bibcode=2015Geomo.231..343B |issn=0169-555X}}</ref> Ova ostrva postoje u skoro svakoj rijeci.<ref name=":28" /> ==== Netrajne rijeke ==== Otprilike polovina svih plovnih puteva na Zemlji su povremene rijeke, koje nemaju uvijek neprekidan tok vode tokom cijele godine.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Shanafield |first1=Margaret |last2=Bourke |first2=Sarah A |last3=Zimmer |first3=Margaret A |last4=Costigan |first4=Katie H |date=March 2021 |title=An overview of the hydrology of non-perennial rivers and streams |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wat2.1504 |journal=WIREs Water|volume=8 |issue=2 |doi=10.1002/wat2.1504 |bibcode=2021WIRWa...8E1504S |issn=2049-1948}}</ref> To može biti zato što je aridna klima previše suha ovisno o godišnjem dobu da bi mogla podržati potok, ili zato što je rijeka sezonski zaleđena zimi (kao što je u području sa značajnim [[Permafrost|permafrostom]]), ili u izvorima rijeka u planinama, gdje je otapanje snijega potrebno da nahrani rijeku.<ref name=":19" /> Ove rijeke se mogu pojaviti u različitim klimatskim uslovima, a ipak pružaju stanište za vodeni život i obavljaju druge ekološke funkcije.<ref name=":19" /> ==== Podzemne rijeke ==== [[File:Blue water cave underwater river.png|alt=A river of blue water flowing through a brown rock cave with sun peeking through.|thumb|Pećina Plave vode u [[Quezon (Filipini)|Quezon]] na [[Filipini]]ma ima podzemnu rijeku.|upright=0.9]] [[Ponornice]] mogu teći podzemno kroz poplavljene pećine.<ref name=":24">{{Cite web |last=Arellano |first=Astrid |date=29 May 2024 |title=Yucatán Peninsula's hidden underground life tracks changes at the surface |url=https://news.mongabay.com/2024/05/yucatan-peninsulas-hidden-underground-life-tracks-changes-at-the-surface/ |access-date=22 July 2024 |website=Mongabay Environmental News}}</ref> To se može dogoditi u [[Kraški sistem|kraškim sistemima]], gdje se stijene rastvaraju i formiraju pećine. Ove rijeke pružaju stanište za različite [[Mikroorganizam|mikroorganizme]] i postale su važna meta proučavanja [[Mikrobiolog|mikrobiologa]].<ref name=":24" /> Druge rijeke i potoci su prekriveni ili pretvoreni u tunele zbog ljudskog razvoja.<ref name=":25">{{Cite web |last=Howard |first=Brian Clark |date=1 January 2017 |title=11 Rivers Forced Underground |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/article/underground-rivers |access-date=22 July 2024 |website=Environment}}</ref> Ove rijeke obično ne ugošćuju život i često se koriste samo za oborinske vode ili kontrolu poplava.<ref name=":25" /> Jedan takav primjer je Sunswick Creek u New Yorku, koji je bio pokriven 1800-ih godina i sada postoji samo kao cijev nalik na kanalizaciju.<ref name=":25" /> === Završetak rijeke === [[File:Lena_River_Delta_-_Landsat_2000.jpg|alt=A satellite photo of a large river delta with many branching paths.|thumb|Delta rijeke [[Lena|Lene]] u [[Rusija|Rusiji]] formirana je od riječnog sedimenta.|upright=0.8]] Dok se rijeke mogu uljevati u [[Jezero|jezera]] ili umjetne objekte kao što su [[Rezervoar|rezervoari]], voda u njima uvijek će teći prema [[Okean|okeanu]].<ref name=":0" /> Međutim, ako ljudska aktivnost izvuče previše vode iz rijeke za druge svrhe, korito rijeke može presušiti prije nego što stigne do mora.<ref name=":0" /> [[Ušće]] rijeke može imati nekoliko oblika. Nivoi plimnih rijeka (često dio ušća) imaju porast i pad s plimom.<ref name=":0" /> Budući da su nivoi ovih rijeka često već na nivou mora ili blizu njega, tok aluvijuma i [[Bočata voda|bočate vode]] koja teče u ovim rijekama može biti uzvodno ili nizvodno u zavisnosti od doba dana.<ref name=":32"/> Rijeke koje nisu plimne mogu formirati delte koje kontinuirano talože aluvij u more iz svojih ušća.<ref name=":32"/> U zavisnosti od aktivnosti talasa, jačine rijeke i jačine plimne struje, sediment se može akumulirati i formirati novo zemljište.<ref name=":5">{{Cite web |title=Delta Landforms (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/articles/delta-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Kada se gleda odozgo, delta može izgledati kao da ima oblik nekoliko trouglastih oblika jer se čini da se ušće rijeke odvaja od izvorne obale.<ref name=":5" /> == Klasifikacija == [[File:Flussordnung_(Strahler).svg|thumb|upright=0.8|Dijagram moguće rijeke sa označenim Strahlerovim brojem svake pritoke.]] U [[Hidrologija|hidrologiji]], red tokova je pozitivan cijeli broj koji se koristi za opisivanje nivoa grananja rijeke u slivu.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Harrel |first1=Richard C. |last2=Dorris |first2=Troy C. |year=1968 |title=Stream Order, Morphometry, Physico-Chemical Conditions, and Community Structure of Benthic Macroinvertebrates in an Intermittent Stream System |url=https://www.jstor.org/stable/2423611 |journal=The American Midland Naturalist |volume=80 |issue=1 |pages=220–251 |doi=10.2307/2423611 |jstor=2423611 |issn=0003-0031}}</ref> Postoji nekoliko sistema reda tokova, od kojih je jedan [[Strahlerov broj]]. U ovom sistemu, prve pritoke rijeke su rijeke 1. reda. Kada se spoje dvije rijeke 1. reda, rezultirajuća rijeka je 2. reda. Ako se rijeka višeg reda i nižeg reda spoje, redoslijed se povećava od one koja je od prethodnih rijeka imala viši red.<ref name=":27" /> Redoslijed toka je u korelaciji i stoga se može koristiti za predviđanje određenih tačaka podataka vezanih za rijeke, kao što je veličina sliva (drenažna površina) i dužina kanala.<ref name=":27" /> == Vanzemaljske rijeke == [[File:Dried out river valley network on Mars ESA19255459.tiff|alt=An orange moonscape, showing the rusty Mars soil. Impressions in the sand show where rivers once flowed, in a fractal-like form.|thumb|Presušena mreža riječnih dolina na Marsu]] Danas površina [[Mars]]a nema tečnu vodu. Sva voda na Marsu dio je ledenih kapa permafrosta ili vodene pare u tragovima u atmosferi.<ref>{{Cite web |title=Mars Education {{!}} Developing the Next Generation of Explorers |url=https://marsed.asu.edu/mep/water#:~:text=Like%20Earth,%20Mars%20today%20has,lies%20underground%20in%20the%20subsurface. |access-date=15 October 2024 |website=marsed.asu.edu}}</ref> Međutim, postoje dokazi da su rijeke tekle na Marsu najmanje 100.000 godina.<ref name=":2">{{Cite web |date=7 May 2020 |title=Deep, Perennial or Semi-Perennial Rivers Flowed on Early Mars {{!}} Sci.News |url=https://www.sci.news/space/rivers-early-mars-08404.html#:~:text=%E2%80%9COur%20study%20demonstrates%20sustained%20river,precipitation-driven%20hydrological%20cycle.%E2%80%9D |access-date=15 October 2024 |website=Sci.News: Breaking Science News |language=en-US}}</ref> [[Hellas Planitia]] je [[krater]] koji je ostao iza udara [[Asteroidi|asteroida]]. Ima sedimentne stijene koje su nastale prije 3,7 milijardi godina i polja [[lava|lave]] koja su stara 3,3 milijarde godina.<ref name=":2" /> Slike visoke rezolucije površine ravnice pokazuju dokaze riječne mreže, pa čak i riječnih delti.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |last=Berard |first=Adrienne |date=23 October 2023 |title=Curiosity rover finds new evidence of ancient Mars rivers, a key signal for life {{!}} Penn State University |url=https://www.psu.edu/news/research/story/curiosity-rover-finds-new-evidence-ancient-mars-rivers-key-signal-life |access-date=15 October 2024 |website=psu.edu}}</ref> Ove slike otkrivaju kanale formirane u stijeni, koje su geolozi koji proučavaju rijeke na Zemlji prepoznali kao stvorene od rijeka,<ref name=":2" /> kao i reljefne oblike "klupa i padina", izbočine stijena koje pokazuju dokaze riječne erozije. Ne samo da ove formacije sugerišu da su rijeke nekada postojale, već i da su tekle dugi vremenski period i da su bile dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]] koji je uključivao [[Padavina|padavine]].<ref name=":2" /> Termin [[Flumen|flumen]], u [[Planetarna geologija|planetarnoj geologiji]], odnosi se na kanale na [[Saturn]]ovom mjesecu [[Titan (satelit)|Titanu]] koji mogu prenositi tekućinu.<ref>{{Citation |last=Hargitai |first=Henrik |title=[Flumen], Flumina |date=2021 |work=Encyclopedia of Planetary Landforms |pages=1–1 |editor-last=Hargitai |editor-first=Henrik |url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007/978-1-4614-9213-9_167-1 |access-date=15 October 2024 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/978-1-4614-9213-9_167-1 |isbn=978-1-4614-9213-9 |editor2-last=Kereszturi |editor2-first=Ákos}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |last=Chu |first=Jennifer |date=19 June 2024 |title=Study: Titan’s lakes may be shaped by waves |url=https://news.mit.edu/2024/study-titans-lakes-may-be-shaped-by-waves-0619 |access-date=15 October 2024 |website=MIT News {{!}} Massachusetts Institute of Technology |language=en}}</ref> Titanovim rijekama teku tečni [[metan]] i [[etan]]. Postoje riječne doline koje pokazuju talasnu eroziju, mora i okeane.<ref name=":6" /> Naučnici se nadaju da će proučiti ove sisteme kako bi vidjeli kako obale erodiraju bez utjecaja ljudskih aktivnosti, nešto što nije moguće kada se proučavaju kopnene rijeke.<ref name=":6" /> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke u BiH]] * [[Spisak najdužih rijeka na svijetu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rivers}} * https://www.youtube.com/watch?v=6VdKoqsHRqQ&#x20;Earth&#x20;Water&#x20;Sources&#x20;–&#x20;Streams&#x20;and&#x20;Rivers * http://maternjijezik-tirol.net/cms/?page_id=472{{Mrtav link}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Sedimentologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] ob1sgqz5zsaeyv2j6o5b307j9086mjy 0 22641 3674321 3663498 2024-12-18T17:17:58Z AnToni 2325 /* Populacija */ 3674321 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HistoricalRomanijainBosnia.jpg|thumb|Romanija]] '''Romanija''' je [[planina]] i [[regija]] u [[Podrinje|istočnom dijelu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se oko 20&nbsp;km istočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], između susjednih planina [[Ozren (planina u BiH)|Ozrena]] na sjeveru i [[Jahorina|Jahorine]] na jugu. Najveći gradovi regije su [[Pale]] i [[Sokolac]]. Regija danas pripada entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Najveći vrh Romanije je brdo ''Lupoglav'' (1652&nbsp;m) oko 8&nbsp;km sjeveroistočno od Pala. Ispod planine izvire rijeka [[Miljacka]], koja se diže na svojoj zapadnoj padini, a kasnije teče kroz Sarajevo, kao i rijeka Prača koja se ulijeva u [[Drina|Drinu]]. == Historija == [[Datoteka:Romanija_1.JPG|thumb|Romanija, pogled sa [[Trebević]]a]] [[Datoteka:Romanija_Landscape.JPG|thumb|Glasinačko polje]] Na glasinačkom polju pronađeno je 27 utvrđenih naselja [[Iliri|Ilira]], koji su ovdje naselili prije 2000 godina.<ref>J. J. Wilkes: ''The Illyrians'', Blackwell Publishing, 1995, str. 205</ref> U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Romanija je bila središte [[Jugoslavenski partizani|partizanskog ratovanja]] protiv [[Ustaše|Ustaša]] kao i njemačkog i italijanskog okupatora.<ref>Enver Redžić: ''Bosnia and Herzegovina in the Second World War'', Routledge, 2005</ref> U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u BiH]] na Romaniji se nalazio centar moći bosanskih Srba. [[Pale]] su bile do 1996. glavni grad [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], 18. septembra 1991, u regiji je osnovana samoproklamovana ''„SAO Romanija“'', koja je kasnije ušla u sastav RS-a.<ref>Steven L. Burg, Paul S. Shoup: ''The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention'', str. 73</ref> == Populacija == Romanija se nalazi uglavnom u općinama Pale i Sokolac. Prije rata u Bosni, bilo je ukupno 31.238 stanovnika; od kojih se 69% izjasnilo kao [[Srbi]] i 28% kao [[Bošnjaci]].<ref>Popis stanovništva 1991, općine Pale i Sokolac</ref> U toku rata i uspostave Republike Srpske, većina Bošnjaka je protjerano ili su pobjegli iz tog područja, dok je dio ubijen u masovnim strijeljanjima. == Saobraćaj == Dvije bosanske magistralne ceste prolaze kroz Romaniju. [[Magistralna cesta M19|M19]] ide od Sarajeva do [[Vlasenica|Vlasenice]] ili. [[Rogatica|Rogatice]], dok [[Magistralna cesta M5|M5]] prolazi kroz Pale kao i niz tunel Vitez u dolini toka Prače. Potonja uglavnom koristi trasu nekadašnje bosanske istočne željeznice (Sarajevo-[[Višegrad]]), koja je sada zatvorena. Prije su vodile dvije ceste preko prolaza ''Nadromanija'' („nad Romanijom“, 1368 m) i ''Vitez'' (1050 m). [[File:Planina Romanija.jpg|mini|desno|Pogled sa Djevojačkih stijena na Romaniji]] == Alpinizam == Vrh Romanije iznosi 1.520 metara, a strme stijene, zbog jednostavnog pristupa i velikog izbora, postale su poligon za obuku alpinista.<ref>[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/na-brojnim-svjetskim-vrhovima-zavihorila-se-zastava-bih-516945 Na brojnim svjetskim vrhovima zavihorila se zastava BiH - Oslobođenje, 30.12.2019.]</ref> Romanijski masiv je lanac Djevojačke - Velike - Bogovićke stijene koji se pruža od zapada prema istoku i jugoistoku. U ovom dijelu penjani su prvi smjerovi i njihov broj je izuzetno veliki, naročito u Velikim stijenama koje su najpristupačnije i najraznovrsnije. Nekoliko kilometara sjevernije su Crvene stijene, a tu su i stjenoviti masivi: Crne, Hotičke i Rakitske stijene. [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|Prvi uspon bosanskohercegovačkih alpinista zabilježen]] je 1929. na Romaniji na Djevojačkim stijenama. U novembru 1929. god. [[Drago Šefer]] i [[Vojo Ilić]] ovdje su ispenjali I stijenu drugog tornja. To je bio prvi smjer u planinama Bosne i Hercegovine. Do kraja 1938. god. nekoliko smjerova ispenjali su i: Predrag Šaraba, Jakov Gaon, Josip Sigmund i Nikola Sedlar. Sljedeći usponi su zabilježeni tek 1958. god.<ref>{{Cite web |url=http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |title=Edin Durmo - Slobodan Žalica: Romanija - Alpinistički vodič |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=9. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180909134817/http://psbih.ba/wp-content/uploads/2013/05/romanija.pdf |url-status=dead }}</ref> Planina je bogata [[Crnogorična šuma|crnogoricom]], naročito jelom. {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Crvene stijene | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | karta = | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = [[Pale]], [[Sokolac]] {{flag|Bosna i Hercegovina}} | površina = 15,1 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2022.<ref name="crvene">{{Cite web |url= https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2023/02/Odluka_Crvene_stijene.pdf |title= Odluka o zaštiti spomenika prirode Crvene stijene |work= Službeni glasnik Republike Srpske, broj 18, 24.02.2023. |access-date= 10. 3. 2023}}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} == Zaštićeno područje == Crvene stijene su najmarkantniji oblik reljefa na Romaniji, kao reprezentativan primjer pretežno vertikalnih stjenovitih litica visokih više od 100 metara. Terenskim istraživanjima registrovano je 300 taksona vaskularnih biljaka, od kojih je 10 endemično za Balkansko poluostrvo. Od pojedinačnih stabala, ističe se [[breza]] ispod sipara, koja je neobične građe, kore i staništa, te crni [[bor]], izuzetnog položaja na litici, habitusa i staništa.<ref name="crvenest">{{Cite web |url= https://srpskainfo.com/spomenik-prirode-crvene-stijene-romanije-stavljene-pod-zastitu-video/ |title= SPOMENIK PRIRODE Crvene stijene Romanije stavljene pod zaštitu (VIDEO) |work= Srpska info |access-date= 10. 3. 2023}}</ref> Proglašene su za [[Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini|zaštićeno područje]], slijedećih karakteristika:<ref name="zaštić">{{Cite web |url= https://mondo.ba/Info/Drustvo/a1199813/Crvene-stijene-na-Romaniji-postale-spomenik-prirode.html |title= Crvene stijene na Romaniji postale spomenik prirode (FOTO) |work= Mondo |access-date= 10. 3. 2023}}</ref> * zaštićeno je područje od februara 2023. godine.<ref name="crvene"/> * [[IUCN kategorije zaštićenih područja|IUCN kategorija zaštićenog područja]]: [[Spomenik prirode|III - Spomenik prirode]] * režim zaštite III stepena na cijeloj površini * površina: 15,1 ha * upravljač: Šumsko gazdinstvo Jahorina Pale i Šumsko gazdinstvo Romanija Sokolac * mjesto: [[Pale]], [[Sokolac]] [[Ferata|Via Ferrata]] Sokolov Put na Romaniji je osigurani planinarski put odnosno staza po Crvenim stijenama, uređene [[Čelik|čeličnim pomagalima]], namjenjena svima, pogotovo onima bez prethodnog alpinističkog iskustva. Ime je dobila po staništu [[soko]]lova na stijenama.<ref name="sokolovi">{{Cite web |url= https://mondo.ba/Magazin/Putovanja/a1200516/Crvene-stijene-na-Romaniji-spomenik-prirode.html |title= Crvene stijene na Romaniji: Mjesto gdje se ukrštaju istorijske legende i netaknuta priroda (FOTO) |work= Mondo |access-date= 10. 3. 2023}}</ref> Dužina ove ferate iznosi 350 &nbsp;m i sa dva viseća mosta predstavlja jedinstvenu atrakciju u Bosni i Hercegovini.<ref name="ferata">{{Cite web |url= https://istocnosarajevo.travel/via-ferrata-sokolov-put-romanija/ |title= Via Ferrata “Sokolov put” Romanija |work= Turistička organizacija grada Istočno Sarajevo |access-date= 10. 3. 2023}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Planine u BiH}}{{Regije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini‎]] [[Kategorija:Regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2022.]] mdk4z49bx9ub41vqgamp77wv0u5wi03 0 24156 3674296 3653902 2024-12-18T16:25:47Z AnToni 2325 3674296 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Milorad Dodik |slika = Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg |redoslijed = [[Predsjednik Republike Srpske]] |vrijeme_na_vlasti = 15. novembar 2022 – |prethodnik = [[Željka Cvijanović]] |nasljednik = |vrijeme_na_vlasti2 = 15. novembar 2010 – 19. novembar 2018. |prethodnik2 = [[Rajko Kuzmanović]] |nasljednik2 = [[Željka Cvijanović]] |redoslijed3 = 37. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] |vrijeme_na_vlasti3 = 20. novembar 2020 – 20. juli 2021. |prethodnik3 = [[Šefik Džaferović]] |nasljednik3 = [[Željko Komšić]] |redoslijed4 = 34. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] |vrijeme_na_vlasti4 = 20. novembar 2018 – 20. juli 2019. |prethodnik4 = [[Bakir Izetbegović]] |nasljednik4 = [[Željko Komšić]] |redoslijed5 = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] |vrijeme_na_vlasti5 = 28. februar 2006 – 15. novembar 2010. |prethodnik5 = [[Pero Bukejlović]] |nasljednik5 = [[Anton Kasipović]] (v.d.) |vrijeme_na_vlasti6 = 31. januar 1998 – 16. januar 2001. |prethodnik6 = [[Gojko Kličković]] |nasljednik6 = [[Mladen Ivanić]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|03|12}} |mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], FNRJ |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |supruga = |supružnik = |djeca = |obrazovanje = |vjera = [[Pravoslavlje]] |potpis = |web_stranica = }} '''Milorad Dodik''' (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegovački i srpski političar, trenutni [[predsjednik Republike Srpske]]. Bivši je [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijer Republike Srpske]] i nekadašnji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda srpskog naroda. Predsjednik je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]]. 2023, protiv njega je počelo suđenje radi nepoštivanja odluka [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|Visokog predstavnika u BiH]] i rušenja ustavnog poretka [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2023/12/18/sud-bih-odbio-sve-zalbe-dodikove-odbrane-sudjenje-u-srijedu|title=Sud BiH odbio sve žalbe Dodikove odbrane, suđenje u srijedu|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=20. 1. 2024}}</ref> ==Politička karijera== Dodik počinje političku karijeru u stranci [[Ante Marković]]a, tadašnjeg predsjednika vlade [[SFRJ]], [[Savez reformskih snaga|Savezu reformskih snage]]. Kao član te stranke izabran je u bosanskohercegovačku skupštinu na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990.. ===Republika Srpska=== Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bio je predstavnik u Narodnoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. učestvuje u stvaranju [[SNSD|Stranke nezavisnih socijaldemokrata]] kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obnaša i danas. U 1997. je izabran za člana Narodne skupštine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. ponovo se vraća na tu funkciju. Na izborima održanim u oktobru 2010, izabran je za Predsjednika Republike Srpske. ===Predsjedništvo BiH=== Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.#Srpski član|Opći izborima u Bosni i Hercegovini 2018.]] godine izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Srbi|srpskog naroda]].<ref>{{cite web |title=Opći izbori 2018. - potvrđeni rezultati - predsjedništvo BiH - Republika Srpska |url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/2/0/0/703 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=7. 9. 2021}}</ref> == Kontroverze == === Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama === Godine 2009, Dodik je izrekao da je [[Masakr na Kapiji]] isceniran, a nazvao je upitnim i [[Masakri na Markalama|Masakre na Markalama]]. Grad [[Tuzla]] je podnio optužnicu protiv Dodika, a [[Grad Sarajevo]] je podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.<ref>{{cite news|title=Sarajevo files charges against RS's Dodik|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2009/10/07/nb-06|newspaper=Southeast European Times|date=7. 10. 2009}}</ref> Iz [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] saopštili su da Dodik negira počinjene ratne zločine i navodi da "kada takve iskrivljene činjenice dolaze od zvaničnika na visokoj poziciji, zvaničnika koji je dužan da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa [[Haški tribunal|Haškim sudom]], onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za održavanje vladavine prava, već i kredibilitet samog pojedinca."<ref>{{cite news|title=OHR slams Dodik statements|url=http://www6.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2009&mm=09&dd=16&nav_id=61796|newspaper=B92|date=16. 9. 2009|access-date=19. 1. 2011|archive-date=28. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728011844/http://www6.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2009&mm=09&dd=16&nav_id=61796|url-status=dead}}</ref> === Negiranje genocida u Srebrenici === Dodik je [[genocid u Srebrenici]] nazvao "izmišljenim mitom".<ref name="Independent-Dodik-'fabricated myth'">{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-massacre-genocide-milorad-dodik-bosnia-myth-a8869026.html|title=Srebrenica massacre is 'fabricated myth', Bosnian Serb leader says|date=14. 4. 2019|website=The Independent|language=en|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220514/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-massacre-genocide-milorad-dodik-bosnia-myth-a8869026.html|archive-date=14. 5. 2022|url-status=live|access-date=6. 11. 2019|author1=Zamira Rahim|url-access=subscription}}</ref> On je u intervjuu u beogradskom listu [[Večernje novosti]] u aprilu 2010. izjavio da "ne možemo i nikada nećemo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvještaja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama žrtava, tvrdeći da je izvještaj usvojen zbog pritiska [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. Ne potvrđujući cifru, tvrdio je da je broj žrtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvještaj, navodeći da je 500 popisanih žrtava živo i da je više od 250 ljudi pokopanih u [[Memorijalni centar Srebrenica - Potočari|Spomen obilježju genocida u Srebrenici u Potočarima]] umrlo na drugim mjestima.<ref name="france24.com-2010-Not-genocide-Serb-leader2">{{cite news|url=http://www.france24.com/en/20100427-srebrenica-was-not-genocide-bosnian-serb-leader|title=Srebrenica was not genocide: Bosnian Serb leader|date=27. 4. 2010|agency=Agence France-Presse|access-date=28. 4. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100717064036/http://www.france24.com/en/20100427-srebrenica-was-not-genocide-bosnian-serb-leader|archive-date=17. 7. 2010}}</ref> U istom mjesecu, 10. aprila 2010, Dodik je pokrenuo reviziju izvještaja iz 2004, navodeći da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještaj izmanipulisao bivši mirovni izaslanik.<ref name="france24.com-2010-Not-genocide-Serb-leader2"/><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/idUSLDE63K0E2|title=Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica|work=Reuters|access-date=21. 4. 2010}}</ref> Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "[[Vlada Republike Srpske]] treba preispitati svoje zaključke i uskladiti se sa činjenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol preživjelima, muči [[Historija|historiju]] i omalovažava javnu sliku o zemlji".<ref>{{cite news|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=44835|title=RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide|publisher=OHR|access-date=21. 4. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150318084354/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=44835|archive-date=18. 3. 2015}}</ref> Dodik je 12. jula 2010, na 15. godišnjicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono što se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, što se razlikuje od zaključaka MKSJ-a i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], navodeći da je "(i) genocid počinjen nad srpskim narodom na ovom području gdje su masovno ubijane žene, djeca i starci".<ref name="Srebrenica massacre 'not genocide'">[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/srebrenica-massacre-not-genocide-20100713-1083q.html Srebrenica massacre 'not genocide'], ''[[The Sydney Morning Herald]]/[[Agence France-Presse]]'', 13 July 2010</ref><ref name="Arslanagic2">{{cite news|last=Arslanagic|first=Sabina|title=Dodik Again Denies Srebrenica Genocide|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/dodik-slams-international-community-for-referring-to-srebrenica-massacre-as-genocide|newspaper=Balkan Insight|date=3. 12. 2010}}</ref><ref>Ivica Bakota; (2019) ''Bosnia-Herzegovina social briefing: Bosnian genocide denial'' p. 3; {{ISSN|2560-1601}} [https://china-cee.eu/wp-content/uploads/2019/05/2019s0467%EF%BC%8813%EF%BC%89Bosnia-Herzegovina.pdf]</ref><ref>{{cite news|title=Peace Implementation Council Steering Board Communiqué|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=45573|newspaper=Office of the High Representative|date=1. 12. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101207141408/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=45573|archive-date=7. 12. 2010|df=dmy-all}}</ref> Dodik je u decembru 2010. osudio [[Vijeće za implementaciju mira]] (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.<ref name="Arslanagic2"/> Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoretičari zavjere,<ref name="Humanitarian-Law-Center-Revisionism-Bosnia-20192">{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/?p=36383&lang=de|title=Truth and Revisionism in Bosnia and Herzegovina – Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center|author2=Srđan Vučetić|date=21. 2. 2019|website=www.hlc-rdc.org|publisher=Humanitarian Law Center|language=en|access-date=16. 11. 2019|author3=Emil Kerenji|author4=Amila Buturović|author5=Valery Perry|author6=overall 31 signatories|author1=Eric Gordy}}</ref> kao što je da je Srebrenica zapravo osveta za [[Napad na Kravicu (1993)|napad na Kravicu 1993.]] i druge navodne zločine [[Bošnjaci|bosanskih Muslimana]] nad [[Srbi|Srbima]].<ref>{{cite book|last1=Nettelfield|first1=Lara J.|title=Srebrenica in the Aftermath of Genocide|last2=Wagner|first2=Sarah E.|date=2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139034968|language=en|chapter=Pushing Back: Denial}}</ref> Dodik je 2017. uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i [[Opsada Sarajeva|opsadi Sarajeva]] u školama Republike Srpske, navodeći da je "ovdje nemoguće koristiti udžbenike... koji govore da su Srbi počinili genocid i držali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije tačno i ovo se ovdje neće učiti."<ref>{{Cite news|date=6. 6. 2017|title=Serb president bans teaching about Sarajevo siege, Srebrenica genocide|language=en|work=Reuters|author=Daria Sito-Sucic|url=https://www.reuters.com/article/us-bosnia-serbs-history-idUSKBN18X1SL|access-date=19. 5. 2020}}</ref> [[Narodna skupština Republike Srpske]] je 14. avgusta 2018, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog pokušaja 2010, odbacila izvještaj iz 2004. i odlučila da se sastavi nova komisija za reviziju izvještaja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995.. Ovaj potez je odmah kritikovala [[međunarodna zajednica]].<ref name="DENIAL REPORT 2020-Böll-Case Study 1">{{cite book|url=https://rs.boell.org/en/2020/07/07/srebrenica-genocide-denial-report-2020|title=Srebrenica Genocide Denial Report 2020|date=maj 2020|website=Heinrich Böll Stiftung – Belgrade Serbia|publisher=The Srebrenica Memorial|language=en|chapter=Case Study 1: New Investigative Commissions|format=pdf|access-date=10. 12. 2020}}</ref><ref name="Rudic-2019-Commissions2">{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/02/21/bosnian-serb-war-commissions-seeking-to-revise-truth-academics/|title=Bosnian Serb War Commissions 'Seeking to Revise Truth': Academics|date=21. 2. 2019|website=Balkan Insight|language=en|access-date=18. 5. 2020|author1=Filip Rudić}}</ref> Fond za humanitarno pravo je u svom izvještaju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju više od decenije negiranja genocida i [[Revizionizam|historijskog revizionizma]] [[SNSD]]-ove vlasti u Republici Srpskoj".<ref name="Humanitarian-Law-Center-Revisionism-Bosnia-20192"/><ref name="Rudic-2019-Commissions2"/> [[State Department]] Sjedinjenih Država izdao je saopštenje u kojem kritikuje taj potez, opisujući ga kao "pokušaje odbacivanja ili izmjene izvještaja o Srebrenici dio su širih napora da se revidiraju činjenice iz prošlog rata, da se negira historija i politizira tragedija".<ref name="N1-BA-US-Revision-Srebrenica-wrong">{{cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a279477/US-State-Department-Revision-of-Srebrenica-Report-is-wrong.html|title=US State Department: Revision of Srebrenica Report is wrong|date=16. 8. 2018|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=8. 11. 2019}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat}} *{{Commonscat-inline|Milorad Dodik}} {{Predsjednici Bosne i Hercegovine}} {{Predsjednici vlada Republike Srpske}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dodik, Milorad}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Biografije, Laktaši]] [[Kategorija:Srbi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] [[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Senatori Republike Srpske]] 8q5uf36mravg0tr989xjcrldeec2ajb 0 24758 3674305 3671706 2024-12-18T16:56:50Z AnToni 2325 3674305 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992-1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992-1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi|Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati|Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi|Srbi]], [[Hrvati|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" />[[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|lijevo|mini|169x169px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]][[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] s SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Upravna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati|Hrvata]], 2 [[Srbi|Srbina]] i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Bilješke |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |5. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |3. mart 1992. | rowspan="2" |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | rowspan="2" |Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] |20. oktobar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |24. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustili predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |6. juli 1992. |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Napustio politiku 1992. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |5. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |24. decembar 1992. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|147x147piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York City|New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Nacionalni simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[RS|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promjenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] 977jyx8gkij5z0o2smx9c65t2kftuj6 0 27725 3674306 3641703 2024-12-18T16:58:28Z AnToni 2325 3674306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Momčilo Krajišnik |slika = Momcilo Krajisnik crop.jpeg |redoslijed = 13. [[Predsjednik Skupštine SR BiH]] |vrijeme_na_vlasti = 21. decembar 1990 - 8. aprila 1992. |prethodnik = [[Zlatan Karavdić]] |nasljednik = [[Mariofil Ljubić]] |redoslijed2 = 1. [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] |vrijeme_na_vlasti2 = 25. oktobar 1991 - maj 1996. |prethodnik2 = |nasljednik2 = [[Dragan Kalinić]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1945|01|20}} |mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[DFJ]] |datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|09|15|1945|01|20}} |mjesto_smrti = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] |puno_ime = |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Momčilo Krajišnik''' (20. januar 1945 – 15. septembar 2020) bio je osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački i srpski političar, magistar ekonomskih nauka. Bio je [[Predsjednik Skupštine SR BiH]], predsjedavajući [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne Skupštine]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i član [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] od 1996. do 1998. ==Optužnica MKSJ-a== Krajišnik je optužen za zločine, [[etničko čišćenje]] i [[genocid]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Uhapšen je 3. aprila 2000. od strane francuskih komandosa u sklopu [[SFOR]]-a i pritvoren je u zatvoru [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u [[Haag]]u. Nakon smrti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], Krajišnik je bio najviše rangirani političar na sudu. Dana 27. septembra 2006. je pred Haškim tribunalom proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i zločine protiv čovječnosti, te osuđen na 27 godina zatvora.<ref>{{Cite news|title=Bosnia Serb jailed for war crimes|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5384092.stm|date=27. 9. 2006|access-date=18. 7. 2021|language=en-GB}}</ref> Dana 17. marta 2009. godine odbačene su optužbe za ubistvo i istrebljenje, a kazna je smanjena na 20 godina.<ref>{{cite news|title=Krajisnik appeal fails|url=http://www.euronews.net/2009/03/17/krajisnik-appeal-fails|newspaper=Euro News|date=17. 3. 2009|access-date=18. 7. 2021|archive-date=17. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120217103436/http://www.euronews.net/2009/03/17/krajisnik-appeal-fails/|url-status=dead}}</ref> ==Smrt== Dana 29. augusta 2020. Krajišnik se zarazio virusom [[COVID-19]], te je preminuo od njega 15. septembra 2020.<ref>{{Cite news|title=Ko je bio Momčilo Krajišnik|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-54159966|newspaper=BBC News na srpskom|access-date=18. 7. 2021|language=sr-latn}}</ref> ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[http://www.un.org/icty/indictment/english/kra-cai020307e.htm Slučaj Krajišnik u Haškom tribunalu] == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Krajišnik, Momčilo}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] [[Kategorija:Predsjednici Skupštine SR BiH]] [[Kategorija:Senatori Republike Srpske]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]] 489pgt5mj4ln0kmn5qk349mnfsqt6pf 0 28324 3674294 3673954 2024-12-18T16:22:22Z AnToni 2325 3674294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Željko Komšić | slika = Željko Komšić 2023 (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = 12. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. juli 2023 – 16. mart 2024. | prethodnik = [[Željka Cvijanović]] | nasljednik = [[Denis Bećirović]] | vrijeme_na_vlasti2 = 20. juli 2021 – 20. mart 2022. | prethodnik2 = [[Milorad Dodik]] | nasljednik2 = [[Šefik Džaferović]] | vrijeme_na_vlasti3 = 20. juli 2019 – 20. mart 2020. | prethodnik3 = [[Milorad Dodik]] | nasljednik3 = [[Šefik Džaferović]] | vrijeme_na_vlasti4 = 10. juli 2013 – 10. mart 2014. | prethodnik4 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik4 = [[Bakir Izetbegović]] | vrijeme_na_vlasti5 = 10. juli 2011 – 10. mart 2012. | prethodnik5 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik5 = [[Bakir Izetbegović]] | vrijeme_na_vlasti6 = 6. juli 2009 – 6. mart 2010. | prethodnik6 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik6 = [[Haris Silajdžić]] | vrijeme_na_vlasti7 = 6. juli 2007 – 6. mart 2008. | prethodnik7 = [[Nebojša Radmanović]] | nasljednik7 = [[Haris Silajdžić]] | redoslijed8 = 6. član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] | vrijeme_na_vlasti8 = od 20. novembra 2018. | prethodnik8 = [[Dragan Čović]] | vrijeme_na_vlasti9 = 6.novembar 2006 – 17. novembar 2014. | prethodnik9 = [[Ivo Miro Jović]] | nasljednik9 = [[Dragan Čović]] | redoslijed10 = 1. predsjednik [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] | vrijeme_na_vlasti10= od 7. aprila 2013. | prethodnik10 = ''Funkcija osnovana'' | redoslijed11 = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti11= 9. decembar 2014 – 20. novembar 2018. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|01|20}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvati|Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] {{Small|(od 2013)}}<br>[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] {{Small|(1997-2013)}} | supružnik = Sabina Komšić | djeca = jedno | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Treća gimnazija (Sarajevo)|Treća gimnazija]], [[Sarajevo]] (1982)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1988)<br>'''Specijalizacija:''' [[Škola za inostranu službu Univerziteta Georgetown|Škola za inostranu službu]], [[Univerzitet Georgetown]] (2003) | zanimanje = političar | vjera = [[Agnosticizam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992 – 1996. | čin = [[Komandir voda]] | komandovao = Teritorijalna odbrana Hrasno<br>[[101. brdska brigada|101. motorizovana brigada]] ([[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvi korpus ARBiH]]) | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|20px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]] }} '''Željko Komšić''' (rođen 20. januara 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar i osnivač [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]]. Član je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog]] naroda nakon pobjede na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Općim izborima 2022. godine]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Općim izborima 1. oktobra 2006.]] po prvi put je izabran za člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kao kandidat [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]]. == Biografija == Željko Komšić je završio [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i [[Škola za inostranu službu|Školu za inostranu službu]] na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] u [[Washington, D.C.|Washington]]u. Napadom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na [[Sarajevo]] priključio se [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji RBiH]], te je dobio vojno odlikovanje Armije RBiH, [[Zlatni ljiljan]].<ref>{{Cite web|url=https://historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic|title=Rođen Željko Komšić|website=Historija.ba|language=bs|access-date=2024-12-08}}</ref> Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000. godine]] je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]] u Sarajevu, a 2001. godine postao je prvi [[ambasador]] BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima 2004.]] godine direktnim glasanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine Novo Sarajevo, a na toj funkciji je ostao do oktobarskih izbora 2006, kada je izabran za člana Predsjedništva BiH.<ref name="pba">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |title=Kronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714194643/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |url-status=dead }}</ref> Sredinom 2012. godine napušta članstvo u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, da bi 7. aprila 2013. godine bio jednoglasno izabran za prvog predsjednika stranke [[Demokratska fronta]] (DF) na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/osnivacka-skupstina-demokratske-fronte/24950409.html|title=Osnovana Demokratska fronta, Komšić predsjednik|work=slobodnaevropa.org|access-date=7. 4. 2015}}</ref> Ponovo je izabran 12. septembra 2015. za predsjednika Demokratske fronte na Prvom kongresu stranke od njenog osnivanja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/news/27244211.html|title=Komšić izabran za predsjednika DF-a|work=slobodnaevropa.org|access-date=12. 9. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zeljkokomsic.ba/index.php?lang=ba&sel=2|title=Željko Komšić - Predsjedavajući predsjedništva BIH - Biografija|date=2010-02-09|website=web.archive.org|access-date=2024-12-08|archive-date=9. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209013213/http://www.zeljkokomsic.ba/index.php?lang=ba&sel=2|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Željko Komšić}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Tajni susret u Zagrebu}} * [https://web.archive.org/web/20070312001416/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Intervju za hrvatske novinare nakon oktobarskih izbora 2006.] * [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49196&Itemid=52 Intervju u Oslobođenju, 7. oktobar 2006.] {{Bosanski predsjednici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Komšić, Željko}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] i5uy7e8rbcsu6vm7i9s6cp7l7n6rs6s 0 29388 3674307 3673993 2024-12-18T16:59:15Z AnToni 2325 3674307 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Nebojša Radmanović<br/><small>Небојша Радмановић</small> | slika = Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg | redoslijed = 16. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 6. novembar 2006 – 6. juli 2007. | prethodnik = [[Sulejman Tihić]] | nasljednik = [[Željko Komšić]] | redoslijed2 = 19. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 6. novembar 2008 – 6. juli 2009. | prethodnik2 = [[Haris Silajdžić]] | nasljednik2 = [[Željko Komšić]] | redoslijed3 = 22. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 10. novembar 2010 – 10. juli 2011. | prethodnik3 = [[Haris Silajdžić]] | nasljednik3 = [[Željko Komšić]] | redoslijed4 = 25. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti4 = 10. novembar 2012 – 10. juli 2013. | prethodnik4 = [[Bakir Izetbegović]] | nasljednik4 = [[Željko Komšić]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|2|05}} | mjesto_rođenja = [[Gračanica]], [[FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavlje]] | potpis = | web_stranica = }} '''Nebojša Radmanović''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar. Radmanović je rođen [[1949]]. godine u [[Gračanica|Gračanici]]. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], nakon čega završava Filozofski fakultet u [[Beograd]]u. Nakon završenog školovanja Nebojša Radmanović je dugi niz godina radio u oblasti [[sport]]a, [[kultura|kulture]], informisanja, obrazovanja i državne uprave. Obavljao je dužnost direktora ''[[Arhiv]]a [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]'' i ''Arhiva [[RS|Republike Srpske]]''. Bio je direktor Narodnog pozorišta u Banjoj Luci, te glavni i odgovorni urednik Glasa. Pored toga Nebojša Radmanović je bio predsjednik Izvršnog odbora grada Banja Luke, kao i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U periodu februar-oktobar 2006. godine bio je ministar uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske. Objavio je niz stručnih i naučnih radova, kao i nekoliko knjiga. Oženjen je i otac dvije kćerke. Član je [[SNSD|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]], te je potpredsjednik istog. Na izborima [[1. oktobar|1. oktobra]] [[2006]]. godine izabran je za srpskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]. {{Bosanski predsjednici}} {{Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH}} {{commonscat|Nebojša Radmanović}} {{DEFAULTSORT:Radmanović, Nebojša}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Biografije, Gračanica]] [[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] [[Kategorija:Političari Socijalističke partije (Bosna i Hercegovina)]] [[Kategorija:Političari Demokratske socijalističke partije]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fc2gz83qjgbpzfe2vs4uuo9u4xs4nd3 0 36135 3674322 3659021 2024-12-18T17:18:42Z AnToni 2325 /* Historija */ 3674322 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kneževo | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Kneževo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Зграда општине (Кнежево).jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Zgrada općine | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Kneževo (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Kneževo municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kneževo u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|30|N|17|23|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Goran Borojević<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Kneževo |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/68/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 14.07 | površina_općine = 325.99 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 864 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3749 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 9793 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 230 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 210595<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20257 | veb-sajt = {{URL|https://opstinaknezevo.org/}} | fusnote = }} '''Kneževo''' (prije '''Skender Vakuf''') jest [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na obroncima planine [[Vlašić]].<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref> Administrativno je dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] ima 9.793 stanovnika. == Historija == Prema riječima akademika [[Muhamed Filipović|Muhameda Filipovića]], Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i [[Prusac]], 1463. godine.{{izvor}} Osnivačem grada se smatra [[Ali-dedo Skender]], po kojem je grad i dobio ime. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[džamija Ali-dede Skendera]], u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na [[Balkan]]u koja je u unutrašnosti sadržavala [[kabur]]. Džamiju je zajedno sa drugom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušila [[Vojska Republike Srpske|VRS]].<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/1/29/skender-vakuf-od-egipatske-aleksandrije-do-obronaka-vlasica|title=Skender Vakuf: Od egipatske Aleksandrije do obronaka Vlašića|last=Imamović|first=Haris|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=8. 1. 2022}}</ref> Nakon toga srpska vlast u Kneževu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Kneževo je bio općina u [[Kotor-Varoš (srez)|Kotorvaroškom srezu]]. U rubnom području općine Kneževo nalazi se selo [[Donji Korićani]]. Ispod njih su [[Korićanske stijene]], gdje je izvršen masakar preko 200 prijedorskih civila ([[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]]), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage [[Srbi|Srba]]. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na [[ICTY]] Tribunalu u [[Hag|Haagu]].<ref>Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.</ref> == Geografija == Općina Kneževo se nalazi 50&nbsp;km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kneževa|Spisak naseljenih mjesta u općini Kneževo}} Prema službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991. godine]], općina Kneževo imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Kneževo ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: [[Brnjići]], [[Bunar]], [[Davidovići]], [[Dobratići]], [[Donji Orašac]], [[Gornji Orašac]], [[Kričići-Jejići]], [[Melina]], [[Mijatovići]], [[Milaševci]], [[Pavlovići]], [[Prisika]], [[Slipčevići]], [[Vitovlje Malo]], [[Vukovići]], [[Zapeće]], [[Zasavica]] i [[Zubovići]]. Od ovog područja formirana je općina [[Dobretići]]. Naseljena mjesta [[Donji Korićani]] i [[Gornji Korićani (Kneževo)|Gornji Korićani]] koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Dejtonskog sporazuma su pripala općini Kneževo. === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kneževo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kneževo | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20257 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 93/4) |work=fzs.ba |access-date= 2. 2. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 2. 2. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 2. 2. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 9793 | g2013_bosnjaci = 429 | g2013_srbi = 9288 | g2013_hrvati = 31 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_slovenci = 2 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 19418 | g1991_muslimani = 1071 | g1991_srbi = 13263 | g1991_hrvati = 4770 | g1991_jugosloveni = 169 | g1981_ukupno = 22948 | g1981_muslimani = 1141 | g1981_srbi = 15953 | g1981_hrvati = 5395 | g1981_jugosloveni = 322 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 53 | g1981_albanci = 15 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 21419 | g1971_muslimani = 947 | g1971_srbi = 15926 | g1971_hrvati = 4431 | g1971_jugosloveni = 9 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 6 | g1961_ukupno = 9190 | g1961_muslimani = 560 | g1961_srbi = 8564 | g1961_hrvati = 19 | g1961_jugosloveni = 28 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_madari = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kneževo | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 210595 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3749 | g2013_bosnjaci = 425 | g2013_srbi = 3278 | g2013_hrvati = 10 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 3759 | g1991_muslimani = 1063 | g1991_srbi = 2484 | g1991_hrvati = 42 | g1991_jugosloveni = 111 | g1981_ukupno = 2910 | g1981_muslimani = 1118 | g1981_srbi = 1491 | g1981_hrvati = 45 | g1981_jugosloveni = 205 | g1981_crnogorci = 28 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 1688 | g1971_muslimani = 923 | g1971_srbi = 723 | g1971_hrvati = 17 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_crnogorci = 10 | g1971_albanci = 6 | g1961_ukupno = 992 | g1961_muslimani = 560 | g1961_srbi = 383 | g1961_hrvati = 16 | g1961_jugosloveni = 28 | g1961_madari = 4 }} == Poznate osobe == * [[Radojka Lakić]], učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kneževo}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20150714171428/http://www.opstinaknezevo.com// Zvanični sajt općine Kneževo] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Kneževo}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Kneževo|*]] gkzysx80hey5me1n9qbzv4dibsyt1b4 0 38135 3674342 3378589 2024-12-18T19:45:06Z 46.188.236.218 3674342 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:BMW-E30.jpg|250p|desno|mini|BMW-E30]] [[Datoteka:BMW_E30_touring_1992.jpg|250p|desno|mini|Karavan]] [[Datoteka:BMW M3 E30 front 20090514.jpg|250p|desno|mini|M3]] '''E30''' je automobilska platforma na kojoj je [[Njemačka|njemački]] proizvođač [[automobil]]a Fran Levačić proizvodio modele [[BMW 3 serija|serije 3]], u periodu od 1982. do 1994. godine. Nasljednik je platforme [[BMW E21|E21]], a zamjenjen je [[BMW E36|E36]] platformom. '''E30''' je platforma na kojoj se pojavio i prvi [[BMW M3]]. E30 serije 3 je proizvođena u četiri karoserijske izvedbe, limuzina sa 4 i 2 vrata, karavan (touring) i kabriolet. 325ix je model sa pogonom na sve četiri točka, a proizvođen je od 1988. do 1992 godine. Bio je dostupan u varziji sa dvoja i četvara vrata i karavan (touring). Opseg motora je bio od 1,6 do 3,2 l. Mjenjač sa 4 brzine automatski, i sa 5 brzina manuelni. == Modeli == *[[Evropa|E]]<nowiki/>uropa **1982-1987 '''317''' - 1.6 L, 90 KS (66&nbsp;kW) **1982-1990 '''316 1.8''' -1.8 L, 90 KS (66&nbsp;kW) **1987-1993 '''316i''' - 1.6 L, 102 KS (75&nbsp;kW) **1982-1987 '''318i''' - 1.8 L, 105 KS (77&nbsp;kW) **1987-1993 '''318i''' - 1.8 L, 115 KS (85&nbsp;kW) **1989-1991 '''318is.'' - 1.8 L, 136 KS (100&nbsp;kW) **1982-1985 '''320i''' - 2.0 L, 125 KS (92&nbsp;kW) **1985-1991 '''320i''' - 2.0 L, 129 KS (95&nbsp;kW) **1988-1990 '''320is''' - 2.0 L, 192 KS (141&nbsp;kW) **1982-1986 '''323i''' - 2.3 L, 150 KS (110&nbsp;kW) **1985-1991 '''325i''' - 2.5 L, 170 KS (125&nbsp;kW) **1986-1991 '''325iX''' - 2.5 L, 170 KS (125&nbsp;kW) **1986-1988 '''[[BMW M3|M3]]''' - 2.3 L, 200 KS (147&nbsp;kW) **1989-1991 '''M3 Evo''' - 2.3 L, 215 KS (158&nbsp;kW) **1985-1991 '''324d''' - 2.4 L, 86 KS (63&nbsp;kW) **1987-1991 '''324td''' - 2.4 L, 115 KS (85&nbsp;kW) *Ostala tržišta **1984-1985 '''318i''' - 1.8 L, 101 KS (75&nbsp;kW) – Sjeverna Amerika **1991 '''318iS''' - 1.8 L, 134 KS (100&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1984-1991 '''325e''' - 2.7 L, 121 KS (90&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1986-1991 '''325es''' - 2.7 L, 121 KS (90&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1987-1991 '''325i/is''' - 2.5 L, 168 KS (125&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1988-1991 '''325ix''' - 2.5 L, 168 KS (125&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1988-1991 '''[[BMW M3|M3]]''' - 2.3 L, 192 KS (143&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1984-1990 '''333i''' - 3.2 L, 197 KS (145&nbsp;kW) – Južna Afrika == Dimenzije == *Dužina: 4 325-4 360&nbsp;mm *Širina: 1 645-1 680&nbsp;mm *Visina: 1 365-1 380&nbsp;mm *Težina: 990–1 330&nbsp;kg {| {{prettytable}} |+ '''E30, ukupna proizvodnja''' |----- ! 1982 | align="right" | 15 580 |----- ! 1983 | align="right" | 218 201 |----- ! 1984 | align="right" | 285 134 |----- ! 1985 | align="right" | 297 886 |----- ! 1986 | align="right" | 329 460 |----- ! 1987 | align="right" | 316 075 |----- ! 1988 | align="right" | 269 074 |----- ! 1989 | align="right" | 257 307 |----- ! 1990 | align="right" | 246 818 |----- ! Ukupno | align="right" | 2 235 535 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.bmwe30.net BMWE30.net -forum] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}} * [http://www.e30.de E30. Njemački forum E30 Forum] {{Simboli jezika|de|njemački jezik}} {{Commonscat}} [[Kategorija:BMW automobili]] mcac8z5vyc9q7hewlpbi7cah6yoaria 3674343 3674342 2024-12-18T19:46:19Z 46.188.236.218 3674343 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:BMW-E30.jpg|250p|desno|mini|BMW-E30]] [[Datoteka:BMW_E30_touring_1992.jpg|250p|desno|mini|Karavan]] [[Datoteka:BMW M3 E30 front 20090514.jpg|250p|desno|mini|M3]] '''E30''' je automobilska platforma na kojoj je [[Njemačka|njemački]] proizvođač [[automobil]]a Fran Levačić proizvodio modele [[BMW 3 serija|serije 3]], u periodu od 1981. do 1994. godine. Nasljednik je platforme [[BMW E21|E21]], a zamjenjen je [[BMW E36|E36]] platformom. '''E30''' je platforma na kojoj se pojavio i prvi [[BMW M3]]. E30 serije 3 je proizvođena u četiri karoserijske izvedbe, limuzina sa 4 i 2 vrata, karavan (touring) i kabriolet. 325ix je model sa pogonom na sve četiri točka, a proizvođen je od 1988. do 1992 godine. Bio je dostupan u varziji sa dvoja i četvara vrata i karavan (touring). Opseg motora je bio od 1,6 do 3,2 l. Mjenjač sa 4 brzine automatski, i sa 5 brzina manuelni. == Modeli == *[[Evropa|E]]<nowiki/>uropa **1982-1987 '''317''' - 1.6 L, 90 KS (66&nbsp;kW) **1982-1990 '''316 1.8''' -1.8 L, 90 KS (66&nbsp;kW) **1987-1993 '''316i''' - 1.6 L, 102 KS (75&nbsp;kW) **1982-1987 '''318i''' - 1.8 L, 105 KS (77&nbsp;kW) **1987-1993 '''318i''' - 1.8 L, 115 KS (85&nbsp;kW) **1989-1991 '''318is.'' - 1.8 L, 136 KS (100&nbsp;kW) **1982-1985 '''320i''' - 2.0 L, 125 KS (92&nbsp;kW) **1985-1991 '''320i''' - 2.0 L, 129 KS (95&nbsp;kW) **1988-1990 '''320is''' - 2.0 L, 192 KS (141&nbsp;kW) **1982-1986 '''323i''' - 2.3 L, 150 KS (110&nbsp;kW) **1985-1991 '''325i''' - 2.5 L, 170 KS (125&nbsp;kW) **1986-1991 '''325iX''' - 2.5 L, 170 KS (125&nbsp;kW) **1986-1988 '''[[BMW M3|M3]]''' - 2.3 L, 200 KS (147&nbsp;kW) **1989-1991 '''M3 Evo''' - 2.3 L, 215 KS (158&nbsp;kW) **1985-1991 '''324d''' - 2.4 L, 86 KS (63&nbsp;kW) **1987-1991 '''324td''' - 2.4 L, 115 KS (85&nbsp;kW) *Ostala tržišta **1984-1985 '''318i''' - 1.8 L, 101 KS (75&nbsp;kW) – Sjeverna Amerika **1991 '''318iS''' - 1.8 L, 134 KS (100&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1984-1991 '''325e''' - 2.7 L, 121 KS (90&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1986-1991 '''325es''' - 2.7 L, 121 KS (90&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1987-1991 '''325i/is''' - 2.5 L, 168 KS (125&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1988-1991 '''325ix''' - 2.5 L, 168 KS (125&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1988-1991 '''[[BMW M3|M3]]''' - 2.3 L, 192 KS (143&nbsp;kW) - Sjeverna Amerika **1984-1990 '''333i''' - 3.2 L, 197 KS (145&nbsp;kW) – Južna Afrika == Dimenzije == *Dužina: 4 325-4 360&nbsp;mm *Širina: 1 645-1 680&nbsp;mm *Visina: 1 365-1 380&nbsp;mm *Težina: 990–1 330&nbsp;kg {| {{prettytable}} |+ '''E30, ukupna proizvodnja''' |----- ! 1982 | align="right" | 15 580 |----- ! 1983 | align="right" | 218 201 |----- ! 1984 | align="right" | 285 134 |----- ! 1985 | align="right" | 297 886 |----- ! 1986 | align="right" | 329 460 |----- ! 1987 | align="right" | 316 075 |----- ! 1988 | align="right" | 269 074 |----- ! 1989 | align="right" | 257 307 |----- ! 1990 | align="right" | 246 818 |----- ! Ukupno | align="right" | 2 235 535 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.bmwe30.net BMWE30.net -forum] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}} * [http://www.e30.de E30. Njemački forum E30 Forum] {{Simboli jezika|de|njemački jezik}} {{Commonscat}} [[Kategorija:BMW automobili]] o915wlw9lfyqf7ytqgatk7wqctexaee 0 64040 3674323 3588061 2024-12-18T17:20:10Z AnToni 2325 3674323 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Vinac | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Jajce]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.2706 | dužina_stepeni = 17.2811 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1085 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 166421<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=11. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11487 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Vinac u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Vinac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Jajce]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nalazi se na rijeci [[Vrbas]] i najveće je naselje na Vrbasu između Jajca (12&nbsp;km) i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (24&nbsp;km). == Historija == Vinac se prvi put spominje u 10. vijeku, kao središte [[Vinačka banovina|Vinačke banovine]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Vinac je napadnut od strane [[Srbi|Srba]] 1. juna 1992, a zauzet je dan kasnije. Zauzet je od strane [[Armija RBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] 13. septembra 1995. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Vinac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 166421 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55) |work=fzs.ba |access-date= 11. 2. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 2. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 2. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1085 | g2013_bosnjaci = 1043 | g2013_srbi = 11 | g2013_bosanci = 13 | g2013_muslimani = 4 | g2013_bosanciihercegovci = 6 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 1341 | g1991_muslimani = 899 | g1991_srbi = 427 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 9 | g1981_ukupno = 1182 | g1981_muslimani = 814 | g1981_srbi = 333 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 7 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 830 | g1971_muslimani = 592 | g1971_srbi = 229 | g1971_hrvati = 3 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Religija == U naselju Vinac se nalazi Sultan Bajazidova, u narodu poznata pod imenom Torlak Alijina džamija koja je izgrađena u periodu 1512. - 1524. godine. Džamija je srušena za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. godine. Obnovljena je 1998. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.mizjajce.com/index.php/demati/demat-vinac |title=Džemat Vinac |work=mizjajce.com |access-date=13. 2. 2016 |archive-date=11. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160211052301/http://mizjajce.com/index.php/demati/demat-vinac |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-jajce.ba/ Zvanični sajt općine Jajce] {{Općina Jajce}} iaemz0j0oxo58w2kas1ks1k3qfphnqg 0 65806 3674344 2638068 2024-12-18T20:17:05Z Nerko65 55647 3674344 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Ivory Coast.svg|mini|desno|Grb Obale Slonovače]] '''[[Grb]] [[Obala Slonovače|Obale Slonovače]]''' zvanični je simbol ove zapadnoafričke zemlje. U sadašnjem obliku usvojen je 2001. Središnji dio grba čini štit s glavom šumskog [[slon]]a. To je od simbolične važnosti za ovu naciju budući da je to najveća životinja pronađena u Obali Slonovače. Istovremeno, to je izvor [[slonovača|slonovače]] po kojoj je nacija dobila ime. Iznad štita se nalazi izlazeće [[sunce]] koje je tradicionalni simbol novog početka. Pored štita su dvije zlatne [[Palma|palme]], a ispod je traka s natpisom na [[Francuski jezik|francuskom]]: "''République de Côte d'Ivoire''" (Rebublika [[Obala Slonovače]]). <ref>{{Cite web|url= https://www.worldatlas.com/flags/cote-d-ivoire|title= ''Flags, Symbols & Currency Of Cote D'Ivoire''|website= worldatlas.com|access-date= 18. 12. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Zastava Obale Slonovače]] == Reference == {{Refspisak}} {{Grbovi Afrike}} {{Commonscat|Coats of arms of Côte d'Ivoire}} [[Kategorija:Grbovi država|Obala Slonovače]] [[Kategorija:Obala Slonovače]] i2hmdfn4ls66fwl7aclp2wb72g0828p 0 70566 3674308 3669717 2024-12-18T17:03:03Z AnToni 2325 3674308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Viza za budućnost | slika = VIZA.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Viza za budućnost | ime2 = | žanr = komedija<br>drama<br>porodična | format = igrana serija | autor = | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = [[Hasan Džafić]]<br>[[Almir Imširević]] | priča = | režiser = [[Sulejman Kupusović]]<br />[[Vojislav Milašević]]<br />[[Nedžad Begović]]<br />[[Admir Glamočak]] <br />[[Faruk Sokolović]] | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = [[Viza za budućnost#Uloge|Detaljno ovdje]] | suci = | glasovi = | voditelj = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = Aleksandar Vuca | uvodna_tema = Rijeka teče plavo ([[Atentat (sarajevski bend)|Atentat]]) | završna_tema = Rijeka teče plavo ([[Atentat (sarajevski bend)|Atentat]]) | kompozitori = Aleksandar Vuca | država = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]] | broj_sezona = 6 | broj_serijala = | broj_epizoda = 206 epizoda + 4 novogodišnja specijala | spisak_epizoda = Spisak epizoda "Vize za budućnost" | izvršni_producenti = Šuhreta Duda Sokolović<br>Faruk Sokolović | producenti = [[Jasmin Duraković]] | montaža = Vanja Mijatović<br>[[Fadil Komarica]] | lokacija = [[Sarajevo]] | kinematografija = [[Vladimir Divjak]]<br />[[Milenko Uherka]] | kamerman = Boris Jugo<br>Faris Dobrača<br>Muamer Akmadžić | trajanje = 35 minuta po epizodi | produkcijska_kompanija = Mebius Film<br>Direct Media Beograd | distributer = | budžet = | kanal = [[Federalna televizija|FTV]] | format_slike = 4:3 SDTV | format_tona = mono | prvo_prikazano_u = [[Bosna i Hercegovina]] | prvo_emitiranje = [[22. septembar]] [[2002]]. | zadnje_emitiranje = [[17. april]] [[2008]]. | prethodno = | sljedeće = [[Lud, zbunjen, normalan]] | povezano = | veb-sajt = https://www.federalna.ba/ | naslov_veb-sajta = | veb-sajt_produkcije = https://mebiusfilm.com/ | naslov_veb-sajta_produkcije = | imdb = 350466 }} '''''Viza za budućnost''''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[sitcom|TV-serija]] producentske kuće [[Mebius film]]. Prikazivanje je započelo 22. septembra 2002. godine na [[FTV|Federalnoj televiziji]]. Ova serija je tokom prikazivanja zabilježila veliku gledanost na FTV-u.<ref>[http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=169 Izvještaj o radu RTVF BiH u 2007. godini i proširena Informacija o stanju u RTVFBiH]</ref> Snimljeno je ukupno 206 epizoda, a posljednja epizoda je prikazana 17. aprila 2008. godine. == Sadržaj == U središtu priče su dvije porodice: [[Bošnjaci|bošnjačka]] porodica Husika i [[Srbi|srpska]] porodica Golijanin. Porodicu Husika čine žena Alma (medicinska sestra), muž Suad (nezaposlen), njihovo troje djece: Belma, Nejra i Merima, te Almina majka Mubera (penzionerka). Porodicu Golijanin čine muž Milan (bivši političar i diplomata), žena Danica i njihov sin Nenad (koji će se u seriji pojaviti tek u četvrtoj sezoni). Porodica Husika, čiji je stan uništen u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]], živi u stanu porodice Golijanin, koja je tokom rata izbjegla iz Sarajeva u [[Norveška|Norvešku]]. ===Prva sezona (2002/2003)=== 2002. je godina. Sve počinje kada Sena, Muberina najbolja prijateljica i komšinica Husika, predviđa Muberi kako će se dogoditi neka nesreća. Vidi auto, i dvije šapke u njemu. I zaista, Milan i Danica Golijanin se zbog nostalgije vraćaju iz Norveške u Sarajevo i namjeravaju da žive u svom stanu. Nakon što su došli u Sarajevo, sretnu starog komšiju i prijatelja, Miru, Seninog muža, koji im obeća da će im pomoći ako bude šta zatrebalo. Nakon što pozvone na vrata vlastitog stana, otvori im najmlađa članica porodice Husika - Merima. Milan je zamoli da pozove mamu. I ona je pozvala mamu, Almu, koja ih je prepoznala i koja im bijesno zalupi vrata pred nosom. Porodica Husika preplašeno stoji pred vratima čekajući da Golijani odu. Otišli su, ali se zvono ponovo oglasi. Alma odlučuje da izvadi osigurač. To i učini, međutim počne se čuti lupanje, Alma se spotakne i padne. Nakon toga, čuo se telefon. Bio je to Suad, koji se vratio sa pijace, a koji je sada stajao pred vratima. Nakon što mu Alma i Mubera otvore vrata, sve mu objasne. Isti dan, Milan i Danica odlaze kod Mire i Sene te će biti tamo dok ne vrate stan. Za par dana, dvije porodice se sastaju u opštini. Obje porodice trebaju da imaju razgovor sa podmitljivom opštinarkom Rankom, koju Golijani podmite sa velikom sumom novca, zbog čega je Ranka ljubazna prema Golijanima, a prema Husikama je bezobrazna i prijeti im deložacijom. Zbog toga, Alma prijeti Ranki da će baciti bombu ako dođe do deložacije. Zbog te prijetnje, policajci Petar i Saša dolaze da pretresu stan Husika. Za vrijeme pretresa, Saša upoznaje Belmu, Alminu i Suadovu najstariju kćerku. Njih dvoje stupaju u vezu. Misleći da Saša nije musliman Mubera će braniti tu vezu, ali kada sazna da je njegovo pravo ime Sabahudin Kreljo i da on zapravo jeste musliman, Mubera raširenih ruku prihvata Sašu kao Belminog momka. Alma i Mubera odlučuju da i oni podmite Ranku, davajući mnogo manji novčani iznos nego Milan i Danica. Mubera odlazi u opštinu želeći da podmiti Ranku, ali Ranka je izbacuje iz kancelarije. Sutradan, Milana pronađu mafijaši Soko i Žuti, jer su zainteresirani za kupovinu stana. Nakon toga, Milan sreće svog prijeratnog prijatelja Rileta, Muberinog sina, Alminog brata. Rile je rekao Milanu kako mu treba usluga, a to je da upiše Belmu na fakultet. Milanu to nije bilo teško, obzirom da je Gojko, dekan fakulteta, njegov rođak. Suad i Alma odlučuju da posjete kolektivne centre, međutim kad su se vratili Alma nije htjela ni da zna za kolektivni centar. Već istog dana odlazi u [[OHR]] i dobavlja rješenje o tome kako Husike ne mogu biti izbačeni iz stana dok im se ne napravi novi stan i već sutra odlazi u opštinu kod Ranke sa tim dokumentom. Međutim, Ranka taj dokument smatra nevažećim i sastavlja dokument o deložaciji. Po ovome, Husike će biti deložirane za 7 dana. Alma taj dokument dere i baca u smeće. Nakon toga, Alma i Mubera nesretne odlaze iz Rankinog ureda. Na putu ka izlazu iz zgrade opštine, sretnu Milana i Danicu koji su nosili ogromne kese pune svega. Tvrdili su da je to za Gojka, dekana fakulteta koji je Milanov rođak, međutim to je zapravo bilo za Ranku. Istog dana obje porodice dobivaju rješenje o deložaciji. To isto rješenje Alma gužva i baca u vazu. Suad i Alma su se zbog toga posvađali, no dolazi Rile, te se oni dogovore da Suad preuzima svu odgovornost oko rješavanja stambenog pitanja. Suad odlazi kod Milana i dogovara se s njima da će im vratiti stan, ali da im prethodno Milan i Danica moraju vratiti sve pare koje su uložili u stan. Dan prije deložacije Husika, Milan i Danica organizuju slavlje povodom povratka u stan, i zovu cijeli komšiluk na slavlje: Miru, piljare Neru i Dijanu, frizere Seju i Zlatu, poštara Amira, a pozovu i Ranku i njenog momka Tončija. Zlata, Muberina prijateljica, odlazi na to slavlje zajedno sa svojim mužem Sejom, ne znajući povodom čega je. Nakon što sazna, rasturi slavlje, te se mnogi pobiju, vrijeđaju na nacionalnoj osnovi, dok se ne pojave Soko i Žuti. Prije nego što dođu na proslavu, Soko i Žuti obiju Nerinu piljaru, iz koje kradu jednu flašu viskija. Nakon što Soko i Žuti dođu na proslavu, svi odlaze, osim Mire i Milana koji s njima igraju šaha. I Miro gubi živce, te odlazi. Oni odlučuju da pobijede Milana, tako da se partija šaha odužila sve do zore, kada dolazi Rile i prebije mafijaše. Kada Nero i Dijana otkriju da je piljara obijena, okrenut će to u svoju korist. Na dan deložacije Husika, u njihov stan dolazi Ranka. Rile je presretne, te odlučuje pomoći svojoj porodici. Predstavlja se kao zaštitar, te vodi Ranku sve do stana Husika. Međutim, na pola puta do tamo, Ranka padne i povrijedi koljeno. Kada su došli kod Husika, Alma joj je izliječila ranu. U to dođe i Milan, kojeg obuzimaju emocije nakon što prvi put u deset godina ulazi u svoj stan. Ranka porodicama predlaže da žive skupa. Oni potpišu da žele živjeti zajedno. Kada Ranka i Rile odu, kćerke Suada i Alme - Belma, Nejra i Merima, silaze i govore kako su ljute na Almu i Suada, jer ih u posljednje vrijeme zapostavljaju. Alma uspije otjerati Nejru i Merimu u sobu, ali ne i Belmu. Tek se tada Milan sjeti da nije ubijedio Gojka u vezi Belminog fakulteta, te brže bolje odlazi do njega. Oni se dogovore, međutim za upis treba dati 2000 [[konvertibilna marka|KM-ova]]. Istog dana, Ranka donosi rješenje u kojem piše da porodice mogu živjeti zajedno. I sve bi bilo dobro da Belma na kraju nije sve upropastila rekavši "Daidža Rile!" pred Rankom, time odavši Rileta. Tada je Ranka zamrzila Rileta. Međutim, to je bio presudan trenutak u kojem je počeo život dviju porodica. ===Druga sezona (2003/2004)=== U drugoj sezoni počinje zajednički život Husika i Golijana. Uspješno su se dogovorili oko podjele stana, međutim ne mogu se dogovoriti kome će pripasti spavaća soba. Milan i Danica smatraju kako njima, kao vlasnicima stana, treba da pripadne spavaća soba, dok Alma i Suad misle kako soba treba da pripadne njima. Odlučeno je da će soba biti predmet arbitraže. Nakon podjele, Alma odlazi u Merkator, a Suad u piljaru. Tamo Suad sreće svog nekadašnjeg prijatelja, Hrvoja Uskoka, kojemu je jednom prilikom spasio život. Pošto je piljara opljačkana, Nero i Dijana trebaju noćnog čuvara. Hrvoje predloži Dijani i Neri da zaposle Suada, i Suad se konačno zapošljava. U isto vrijeme, Alma u Merkatoru sreće Sofiju Ceger, uposlenicu OHR-a, istu onu ženu koja joj je dala rješenje prema kojem Husike ne mogu biti izbačene iz stana. Zanimljivo, ta ista Sofija će postati arbitar. Alma je dovela kući, i upoznala je sa ukućanima, te sa Senom i Mirom koji su bili u gostima. Nakon izvršene arbitraže, Sofija odlučuje da spavaća soba pripadne Husikama, s tim da Milan i Danica imaju koridor do balkona. Kada je Suad došao kući, rekao je Almi radosnu vijest da se zaposlio, ali ona nije bila sretna. Nije joj se svidjelo to što će Suad, koji ima dva fakulteta, raditi kao slabo plaćeni noćni čuvar u piljari kod Nere i Dijane. Povodom proslave zajedničkog života, Husike i Golijani odluče da pozovu komšiluk na večeru. Večeri će prisustvovati i Sofija. Alma i Danica će napraviti tu večeru, odnosno Alma će spremiti sogan dolmu, a Danica mućkalicu. Obje iskoriste priliku da napakoste jedna drugoj, pa Alma zabiberi Daničino jelo, a Danica posoli Almino. Tako se nikome od prisutnih gostiju nije svidjelo jelo, i šerpe su ostale pune. Jedina kojoj se večera svidjela bila je Sofija. Nakon propale večere Milan, Miro i Rile odlaze u restoran gdje upoznaju konobara Zelu, pridošlicu u Sarajevo. Iako ga u početku ismijavaju, na kraju se sprijatelje sa njim. U međuvremenu, mafijaši Soko i Žuti pokušavaju da uhvate Hrvoja, kojeg žele optužiti za pljačku piljare. Hrvoje se sakrije kod Suada, koji je već počeo da radi. Pošto Hrvoje više ne može da stanuje u svom stanu, jer će ga mafijaši uhvatiti, Suad mu ponudi smještaj u svom stanu. Hrvoje će Suadu otplatiti 2000 KM kirije, kako bi ovaj upisao Belmu na fakultet. Belma već dugo štrajkuje glađu zbog nemogućnosti Alme i Suada da nađu potrebne pare za fakultet. Hrvoje i Suad su onda počeli da piju i jedu. U tome svemu pojavi se i Nero, i nakon što je vidio šta su ova dvojica napravili, htio je Suadu dati otkaz. Međutim, nakon što mu je Suad ispričao priču o grčkoj vatri, on ga je ostavio na poslu. No, sutra ujutro kada je došla Dijana, Nerina žena, kada je vidjela šta se desilo, odmah je Suadu dala otkaz bez ikakvog razmišljanja. Suadu stvarno trebaju 2000 KM kako bi Belmu upisao na fakultet, te se on odlučuje na očajnički potez. Zajedno sa Milanom odlazi u šverc visokotarifne robe u [[Republika Srpska|RS]]. Međutim, po povratku u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju]], hapsi ga inspektorica Jasmina Salčin. Suad se nije dugo zadržao u zatvoru, kasnije ga je inspektorica pustila kući. Ne znajući da je Suad pušten, Husike šalju Rileta da izbavi Suada iz zatvora. U policijskoj stanici, Rile upoznaje inspektoricu, u koju se zaljubljuje. Nakon što Belma prijeti samoubistvom, Alma i Mubera nabavljaju (pozajmljuju) potrebne pare. Sena, Zlata i Nero čuju šta se desilo, te dolaze do Husika i donose im potrebne pare. Međutim, Rile ih sve otjera, rekavši kako je ubijedio Gojka da primi Belmu bez para (zapravo ga je pretukao i zaprijetio mu). Husike kasnije posjetom iznenadi Nadir, Muberin djever, Almin amidža, koji je nekoliko godina živio u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], ali se nedavno vratio u Sarajevo. Donio je svašta što je Husikama nedostajalo u frižideru. Nadir sada traži smještaj. Dogovara se sa Senom da bude njen podstanar. Nadir planira otvoriti privatnu televiziju, za što treba otići u [[Crna Gora|Crnu Goru]] da kupi potrebne materijale. Ali, zakasnio je na avion, pa zamoli Suada da ga odveze na aerodrom. Danica im daje ključeve od Milanovog auta kako bi se mogli odvesti na aerodrom. Na [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinji]], Suad stane kod trafike da Nadir kupi cigare, ali Nadir nema sitniša. Zato Suad izađe da mu da malo sitniša, ali jedan Nadirov špijun, dođe i ukrade auto. Nakon što Milanu Suad saopšti tu vijest, Milan padne u nesvijest, te su doktori morali da dođu da ga oživljavaju. U svemu tome i dođe Hrvoje, koji će od tog dana biti podstanar. Interesantno, Ranka je u prošloj sezoni, na odlasku iz stana rekla "Neka vam dođe i Hrvat za podstanara, pa da vam ugođaj bude potpun.". To se i ostvarilo. ===Treća sezona (2004/2005)=== Hrvoje se doseljava kao Suadov podstanar. Niko od stanara nije oduševljen novim ukućanom. Međutim, pošto se Mubera kao najstarija pita, ona je pristala da Hrvoje bude njihov podstanar. Međutim, promijenila je mišljenje kada je otvorila poklon koji joj je Hrvoje donio, a koji je po njenom mišljenju bio neprikladan. Taj poklon je zapravo trebala da dobije Sanja, Hrvojeva vjerenica. Milan i Danica se nikako ne slažu da Hrvoje bude podstanar, te izbacuju njegove kofere napolje. Zbog toga nastane čak i tuča između njih i Hrvoja, u kojoj je Hrvoju nanesena velika šteta. Zbog toga je Hrvoje izvadio ozljedni list, te je u taj cijeli slučaj umiješao čak i policiju. Nakon što je uvrijedio policajca Petra, uhapšen je, ali ga inspektorica Jasmina pušta. Hrvojev slučaj je postao toliko komplikovan da se u sve to morala umiješati i Sena. Ona govori svom mužu Miri da ode kod Milana i Danice da ih ubijedi da Hrvoje stanuje u njihovom stanu. Miro pristaje, ali pod uvjetom da on i Sena sutra odu kod travara, kojeg je Miri preporučio Zela, a koji bi joj pomogao da zatrudni. U međuvremenu, dok su Rile, Merima i Belma šetali, [[Volkswagen Golf|automobil]] je bio parkiran na trotoaru. Merima se zaglavila između zgrade i trotoara. Vlasnik tog automobila je Krezo. Kasnije, Merima je rekla Riletu kako je vidjela da je registracija kod automobila bila ista kao kod Milanovog ukradenog auta. Rile zato pošalje Belmu i Merimu kući, pa uzme taksi da slijedi auto. Pronađe Krezu, koji mu onda prizna da je automobil ukraden, a da je te tablice dobio od jednog Marija iz [[Stolac|Stoca]]. Kada je Rile došao kod Milana, rekao mu je to, a Hrvoje odmah reče da on poznaje tog Marija. Nakon što to kaže, Milan i Danica konačno prihvate Hrvoja kao podstanara i dodjeljuju mu sobu. Međutim, Mubera je još uvijek protiv. Zato je došla Sanja kojoj je bio namijenjen poklon, pa je rekla Muberi kako je došlo do zabune i kako je poklon koji je dobila Mubera, trebalo da dobije Sanja. Tada Mubera konačno popusti i dozvoli da Hrvoje stanuje. Mario je sutra došao i dao Milanu informaciju da se auto nalazi u [[Podgorica|Podgorici]]. Milan je istog dana otišao i vratio auto. Suad obolijeva od gripe, zbog čega mu Alma govori da dođe u [[:hr:Opća bolnica Abdulah Nakaš (Sarajevo)|bolnicu u kojoj ona radi]], kako bi mogao izvaditi nalaze. On je, kada je došao u bolnicu, primijetio kako Alma skida jaknu svom šefu, doktoru Kariću. Sve je pogrešno shvatio i mislio je da ga Alma vara. U isto vrijeme u Sarajevo dolazi Rahima, Suadova mama, koja je nagluha. Sanjala je da se Suadu nešto desilo. U to vrijeme, Rile biva izboden i smješten je u bolnicu. Pošto bolnica nema krvnu grupu koja je Riletu potrebna, Mubera zove Senu koja je otišla u Trpkoviće s Mirom, Zelom i Zelinom ženom Hedijom, da dođe u bolnicu kako bi dala Riletu krv, s obzirom da Sena ima tu krvnu grupu. Sena pristaje, ali Rile nije htio ni da čuje da primi Seninu krv. Međutim, nervozne Alma i Mubera ga ubjeđuju. Nakon što je dobio Seninu krv, počeo se ponašati kao Sena, tj. sve je želio da zna. Na kraju, frizer Sejo, kod svoje supruge Zlate pronalazi 2000 KM, koje je Zlata u prethodnoj sezoni namijenila Belminom upisu na fakultet. Pošto mu je životna želja bila da ode iz Bosne, on je iskoristio te pare da plati vizu. Krezo i Prohaska su mu sredili vizu. Ali ubrzo se otkriva kako je viza falsifikat, zbog čega Sejo i Prohaska bivaju uhapšeni. Hapšenjem Seje i Prohaske završava treća sezona. ===Četvrta sezona (2005/2006)=== Nova porodica se doseljava u Sarajevo. To je porodica Jović iz Beograda. Tu porodicu čine žena Sofija (bibliotekarka), muž Aleksandar (psiholog), te njihova kćerka Saška. Od pojavljivanja Saške, Belmina i Sašina veza će visiti na koncu. Saša, koji je na tajnom zadatku, upoznaje Sašku i pomaže joj da unese usisivač kada se useljavali. Belma je to saznala i svađa se sa Sašom. Porodica Jović je Suadu veoma čudna, te ih odlučuje promatrati. U zgradu se ubrzo useljava i Zela, zajedno sa svojom ženom Hedijom i njihovim sinom Sarajlicom. Za to vrijeme, Rile se još uvijek ponašao kao Sena, dok Sena nije bila onoliko znatiželjna kao prije. Alma, Mubera i Miro su zabrinuti, te zovu hodžu Sikirića, koji se bavi saljevanjem strave. Hodža greškom pokuca Jovićima na vrata, a Sofija ga napadne i otjera. Kada dođe kod Husika, hodža izliječi Rileta, a nakon par sati, Sena je saopštila Miri radosnu vijest - konačno je zatrudnjela! U posljepodnevnim satima, u zgradu dolazi [[SFOR]] kako bi uhapsili ratnog zločinca, za kojeg sumnjaju da se krije u zgradi. Jedni odmah posumnjaju na Aleksandra, dok su drugi posumnjali na hodžu. Alma, Suad i Aleksandar su bili uhapšeni, a kasnije i Hrvoje. Nakon što su ispitani, bivaju pušteni. Sutradan je došla Sofija Ceger iz OHR-a da isplati štetu svima. Još od pojavljivanja Saške, Belmina i Sašina ljubav sve je slabija, a situacija se još dodatno pogorša kada iz Norveške dođe Milanov i Daničin sin Nenad, kojeg svi zovu "Nešo". Mubera nije nimalo sretna kada to čuje. Nenad i Belma izlaze u šetnju, sjedaju u kafić, no u tom istom kafiću se nalaze Saška i Saša. Svi se pobiju, te je policija morala da interveniše. Uhapšeni su svi osim Saše, pa su Alma, Aleksandar i Danica morali da dođu da potvrde identitet svoje djece. Poslije su Alma i Mubera smišljale razne načine kako da odvoje Belmu od Nenada, a poslije će odlučiti da pomire Belmu i Sašu te da njega nagovore da zaprosi Belmu. Milan formira svoju političku stranku koja se zove GSS (Građansko-seljačka stranka). Njihova članica postaje i Kiki, koja se samo smije na čudan način. Milan se zaljubljuje u nju. Član stranke postaje i Zela, te odmah umisli sebi da je političar. On počne učiti svoju ženu Hediju manirima i kako da se ponaša. Rile se ponovo zaljubljuje, i to u Kiki, međutim ni ta ljubav neće trajati dugo. Rile pozove Kiki da dođe na večeru. Uz Aleksandrovu pomoć, Suad se ponovo zapošljava, sada kao nastavnik kulture življenja u osnovnoj školi. Direktor te osnovne škole je Gojko Rundić, isti onaj Gojko koji je Belmi pomogao da se upiše na fakultet. Igrom slučaja, Rile se zapošljava u toj istoj školi kao noćni čuvar. Prvi dan svog posla, Suad upoznaje dječaka Marka, Kikinog sina koji nema oca, a koji umisli da je Suad njegov otac. Čak i piše sastav u kojem opisuje Suada. Poslije završetka prvog radnog dana, Suad je ostao u školi da priprema plan za sutra. Popio je sok koji mu je dao Gojko. Od toga je Suada zabolio stomak, pa je otišao da traži wc. I Rile počinje da radi u školi, te zaključava sve prostorije, osim biblioteke. Suad je ušao u tu biblioteku, a Rile ga zaključa ne znajući da je on tamo. Suad je cijelu noć proveo u toj biblioteci. Tamo je i zaspao, što je dovelo do njegovog ponovnog otkaza. Otišao je kući, ali Marko ga je pratio sve do tamo. Pozvonio je na vrata stana i rekao kako traži svog oca Suada. Suad je tada spavao, i morali su čekati da se pojavi. U međuvremenu, dolaze i Alma i Rile i kada saznaju šta se desilo, čekaju objašnjenje od Suada. U tom svemu dođe i Kiki, koju je Rile pozvao na ručak, ali ona mu kaže da se pomirila sa svojim bivšim mužem i kako odlazi u Njemačku. Marko će sada upoznati svog pravog oca. Na kraju sezone, Husikama dolazi telegram iz Goražda. Bio je od Rahime, Suadove mame. U njemu je pisalo kako Rahima želi prodati veliku količinu zemlje. Alma i Mubera su pomislile kako je razlog toga njena želja da se doseli u Sarajevo, pa zato šalju Suada i Merimu u Goražde da vide o čemu se radi. ===Peta sezona (2006/2007)=== Porodica Jović dobiva još jednog člana, naime Olivera, Aleksandrova punica a Sofijina mama dolazi iz Beograda u Sarajevo. Olivera je bila ministarka za vrijeme bivše Jugoslavije. Ona svima dosađuje pričanjem njenih doživljaja. Još od njenog dolaska Aleksandar će pokušavati da je otjera nazad u Beograd, a kasnije mu se čak i Sofija pridruži nakon što se posvađa sa Oliverom. Suad i Merima saznaju kako Rahima ne želi da se doseli u Sarajevo, već je lokalni tajkun Habe primorava da mu proda svoju zemlju za male pare. Habe inače dovozi polovan namještaj iz inostranstva, te tjera putnike autobusa koji voze iz Sarajeva za Goražde da nose taj namještaj. Suad i Rahima zovu Almu, i mole je da zove Rileta kako bi riješio taj problem. Rile odmah sutradan dolazi i rješava taj problem u čas posla. Suad i Merima odlaze sa sela punih džepova. Kako bi Belmu odvojile od Nenada, Mubera i Alma odlučuju da nagovore Sašu da zaprosi Belmu. Saša zove Belmu na večeru, gdje se pomire i on je tamo zaprosi. U međuvremenu, Nenad želi da Belma ide sa njim na robinzonijadu, međutim kada to predloži Belmi, ona odbija, s obzirom da je sada zaručena za Sašu. On to kaže svojoj mami Danici, a ona mu obeća da će riješiti to. Sutradan, Danica kaže Belmi istinu o tome kako je Saša odlučio da je zaruči, nakon čega ona ode do Saše i prekine zaruke. Tim činom Belma konačno i definitivno prekine ljubav između nje i Saše. Od tada će nastojati da se što više približi Nenadu, te pristane da s njim ide na robinzonijadu. Nakon što prekine s Belmom, Saša se zbližava sa Saškom, te ga ona poziva da ide sa njom na robinzonijadu, na šta on pristaje. Mubera se nikako ne slaže da Belma i Nenad budu zajedno, te angažuje Lejlu, Seninu rodicu, da rasturi ljubavnu idilu između Belme i Nenada. Lejla smišlja plan da uđe u Nenadov krevet, te da to vidi Belma i tako bi izazvala svađu između Belme i Nenada. Međutim, Lejla napravi grešku i uđe u krevet u kojem je spavao Suad, što vidi Alma i nastaje ogromni nesporazum, jer Alma misli da je Suad prevario. Održavaju se izbori, te je Milanova stranka GSS kandidat za mjesto u kantonalnoj vladi. GSS dobiva dovoljan broj glasova za mjesto u kantonalnoj vladi. To mjesto je ministarsko mjesto. Prvobitno je Milan trebao da dobije to mjesto, međutim odbio je isto, pa je to mjesto pripalo Zeli. Danica i Hedija nisu baš sretne kada to čuju, a pogotovo Danica, koja je htjela ubiti Milana. Sada kada su postali ministri, Hediji i Zeli je potreban makeover, a u tome će im pomoći Olivera. Hediju učila kako da priča i da hoda, a Zelu je učila šta mu sve treba za ministra. Kako bi ispunio sve što mu je Olivera rekla, Zela odlučuje da posudi pare od mnogih svojih poznanika. Najprije je od Suada uzeo sve pare koje je Suad donio sa sela, obećavajući mu da će mu pripasti mjesto sekretara u vladi. Zatim je od Milana i Danice uzeo pare, obećavajući im da će to mjesto dodijeliti Daničinom rođaku. Pare je uzeo i od frizera Seje, obećavajući da će mu srediti vize za zapad. I od piljara Nere uzima pare, obećavajući mu da će mu izgraditi supermarket. Od Aleksandra također uzima pare, obećavajući mu da će mu pomoći u jednom projektu. Međutim, to mjesto da svojoj ženi Hediji, a pare koje je dobio od svih njih, potroši na renoviranje stana, na novi namještaj, novu garderobu i na novi automobil. Nakon što svi ovi saznaju šta je Zela uradio, planiraju osvetu, ali kada dođu u Zelin stan da mu se osvete, svi dobivaju gadne batine od njegove punice, koja je tada bila u posjeti kod Zele i Hedije. Ona mu da još malo novca na nagovor Hedije, te predlaže mu da unajmi njenog rođaka Kuglu kao tjelohranitelja. Aleksandar želi voditi ljubav sa Sofijom, pa u apoteci kupuje tablete za povećanje libida. Te tablete će dovesti do mnogih neočekivanih situacija. Prvo će ih popiti Olivera, a zatim sam Aleksandar. Belma, Saša, Saška i Nešo odlaze na robinzonijadu. Tamo postaju zatočenici profesora, nekadašnjeg policajca, koji na silu želi završiti projekt robinzonijade. Njihovi roditelji primaju poziv za otvaranje luksuznog hotela i kreću u potragu za svojom djecom. ===Šesta sezona (2007/2008)=== Rile pronalazi ljubav svog života, Lejlu. To je ista ona Lejla koja je pokušala posvađati Belmu i Nenada. Zaljubljen je do ušiju i razmišlja o ženidbi. Mubera i Alma ne samo što nisu oduševljene potencijalnom snahom, nego će uz pomoć Sene sakupljati informacije kako bi rasturile ovu vezu. Zela posjećuje svoje rodno selo, gdje ga svi stanovnici tog sela srdačno dočekuju. On daje još jedno obećanje, obećava mještanima svog sela da će otvoriti hidrocentralu kako bi selo imalo vodovod. Kako bi se osvetili Zeli, Milan, Sejo i Nero se udružuju, te zajedničkim snagama će ga pokušati izbaciti iz partije. U salon, gdje su sastavljali plan, dolaze Zela i Kugla, pronalaze planove i sve pokvare. Aleksandar i Sofija se očajnički pokušavaju otarasiti Olivere. Pokušavaju na razne načine: serviranje otrovnih gljiva, te čitanje lažnih članaka o provaljivanjima stanova u Beogradu. Nijedan od načina ne radi, pa odlučuju da je ubijede da je smrtno bolesna, te zovu hitnu koja je treba da šalje na liječenje u Beograd. Nakon što i to ne uspije, Aleksandar i Sofija dovode jednog Aleksandrovog ispitanika u kuću. Taj ispitanik bi svojim čudnim ponašanjem trebao zastrašiti Oliveru. Međutim, Olivera zastraši njega, te ispitanik bježi glavom bez obzira. Aleksandar i Sofija odustaju; do kraja serije neće se riješiti Olivere. Rile odlučuje da se riješi svog starog sata, koji je unikatan. Svojoj djevojci Lejli kaže da ga proda nekome. Ona ga proda Zeli, kod kojeg je zaposlena kao sekretarica. Naveče on i Rile odu na večeru, gdje mu Zela pokaže svoj novi sat. Rile ga prepozna, naljuti se i ode. Zove Lejlu, te je ostavlja. Lejla je očajna, te zove Senu da joj pomogne da ona i Rile ponovo budu zajedno. Ona joj kaže da mu slaže da je trudna. Plan uspjeva - Rile i Lejla su ponovo zajedno, uprkos Muberinom negodovanju. Sutradan idu na odmor koji je Lejla dobila na nagradnoj igri. U tom istom hotelu će kasnije biti i Alma i Suad, Milan i Danica, te Aleksandar i Sofija. U zgradu dolaze Zelini i Hedijini rođaci, sa mnogo glupih zahtjeva. Hedija prepozna svoju prvu ljubav, ali policija dođe i uhapsi ga. Poslije, kada Zela vidi njegova ljubavna pisma prema Hediji, naredi da se isti uhapsi. Belma, Saša, Nenad i Saška žele da pobjegnu sa robinzonijade, ali su potpisali ugovor koji ih obavezuje da ostanu. Međutim, ipak bježe kada otkriju da je njihov profesor homoseksualac. Sutradan profesor i njegov pomoćnik Veso otkriju da ih nema. Ljutiti profesor šalje poruku roditeljima kako su djeca pobjegla. Roditelji odu u šumu da nađu djecu, ali ih Veso odvede u hotel, čiji je vlasnik profesor. Oni će odsjesti u hotelu besplatno dok djeca ne završe snimanje reality showa zvanog "Robinzonijada". Profesor će se kasnije udvarati Milanu i Suadu. Djeca će sutra biti vraćena nakon što završe snimanje. Situacija oko djece se toliko zakuhala, da se u cijeli slučaj umiješala i policija. Dolaze inspektorica i njen kolega. Oni su iz Sarajeva, ali se prave da su Slovenci. Milan i Suad upoznaju inspektoricu, obojica se zaljubljuju u nju, te dogovaraju sastanak s njom. Inspektorica to javi Almi i Danici, koje prirede nimalo ugodno iznenađenje za svoje muževe. U hotel dolaze i Zela, te Rile i Lejla. Profesor upoznaje Zelu, u kojeg se zaljubljuje. Rile pronađe Zelu u bazenu i počne ga daviti, govoreći mu kako je njihovo prijateljstvo gotovo. Profesor ga pokuša odbraniti, no Rile ga baci u bazen. Zela da profesoru vještačko disanje, a kada shvati da je profesor homoseksualac, i sam ga gurne u bazen. Rile saznaje da su djeca nestala, te sreće Almu i Suada, koji nisu baš sretni kada ga vide. Suad ode od Rileta, te vidi Zelu, od kojeg traži da mu vrati pare. Hedija želi da bude gospođa, te se upiše u autoškolu. Instruktor se zaljubljuje u nju. To vidi Kugla, te prebije instruktora. Sigurno bi ga ubio da Zela nije nazvao i rekao da Kugla dođe u hotel, te da ga spasi od Suada. Miro i Sena također odlaze u hotel. Povedu i Muberu sa sobom. Mubera je odlučna u namjeri da odvoji Rileta od Lejle. Na pola puta do hotela Sena dobiva trudove, te moraju skrenuti u bolnicu. Na putu do bolnice Miro udari dvojicu ljudi. Pošto nije bilo mjesta za njih, morao je da ukrade kombi u jednom selu. Udari i jednu ženu, te je imao kombi pun invalida. Također, prebrzo je vozio, te ga juri policija. On u gradu obavi razmjenu kombija sa jednim čovjekom. Sada taj čovjek ima Mirin ukradeni kombi, a Miro ima stari kombi. Ekipa stiže do bolnice. Senu će poroditi [[Libija|libijski]] ginekolog, bivši veterinar, Muaz Albasri. Miro mu prijeti da će ga ubiti ako se Seni nešto desi. U bolnicu dolazi i žena koja dobiva dvojke, čiji je otac jedan mafijaš. Zbog tih dvojki Miro dobiva gadne batine, te odlučuje da se osveti krivcu - doktoru Muazu, koji mu je rekao da je dobio dvojke. U tom svemu dolazi i Sena sa sinom u naručju. Miri se ostvario san snova - dobio je sina! Serija nikada nije završila, s obzirom na to da nakon 206. epizode postoji najava za iduću epizodu, no ta epizoda nikada nije prikazana. ==Novogodišnji specijali== Snimljeno je ukupno 4 novogodišnja specijala: prva tri su televizijski filmovi emitovani 2002, 2003. i 2004. godine, a četvrti specijal je mini serija "Mikrofon je vaš", koja je emitovana 2006. godine i sastoji se iz 2 epizode. == Uloge == === Glavne === {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | Lik!! rowspan="2" | Glumac !! colspan="6" | Sezone |- ! '''1''' ! '''2''' ! '''3''' ! '''4''' ! '''5''' ! '''6''' |- | Mubera Polovina-Gaćo || [[Nada Đurevska]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Milan Golijanin || [[Ljubiša Samardžić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Danica Golijanin || [[Jasna Diklić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Suad Husika || [[Admir Glamočak]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Alma Husika || [[Meliha Fakić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Rifat "Rile" Polovina || [[Mirvad Kurić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Oskar Prohaska || [[Zoran Bečić]] || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' || colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;"| Epizodni || style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | Belma Husika || [[Amra Kapidžić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Miro Zvrk || [[Izudin Bajrović]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Sena Zvrk || [[Emina Muftić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Tonči || rowspan="2"|[[Rijad Ljutović]] || style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' || colspan="5" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | dr. Muaz Albasri || colspan="5" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| || style="background:#fdd; text-align:center;"| Epizodni{{dvostruki bodež}} |- | Hrvoje Uskok || [[Žan Marolt]] || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' || style="background:#fdd; text-align:center;"| Epizodni || colspan="2" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | Sanja ||[[Sanda Krgo]]|| style="background:#dfd; text-align:center;" |'''Glavni''' || colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;"|Epizodni || colspan="2" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | Merima Husika || [[Lejla Zvizdić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Nejra Husika || [[Maja Ibrahimpašić]] || colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;"| '''Glavni''' |- | Vinko Uskok || [[Boris Dvornik]] || style="background:#fdd; text-align:center;"|Epizodni || colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' || colspan="3" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | Zejnil "Zela" Mutapčić-Hadžiabdagić || [[Enis Bešlagić]] || style="background:#fdd; text-align:center;"|Epizodni || colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' |- | Sabahudin "Saša" Kreljo || [[Ermin Sijamija]] || colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;"|Epizodni || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' |- | Nadir Hadžić || [[Emir Hadžihafizbegović]] || style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| || style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' || colspan="4" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| |- | Sofija Jović || [[Tatjana Bošković]] || colspan="3" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' |- | Aleksandar Jović || [[Borislav Stjepanović]] || colspan="3" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' |- | Nenad Golijanin || [[Mario Drmać]] || colspan="3" style="background:#ececec; color:gray; vertical-align:middle; text-align:center;" class="table-na"| || colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;"|'''Glavni''' |} {{dvostruki bodež}} Rijad Ljutović je u seriji igrao dvije uloge: u prvoj sezoni igrao je Tončija, a u posljednjoj epizodi serije je glumio veterinara/ginekologa. {{dvostruki bodež}} Enis Bešlagić je ulogu Zele igrao od 30. epizode do kraja serije, ali je prije toga igrao sporednu ulogu Zuke u novogodišnjem specijalu 2002. godine. {{dvostruki bodež}} Mario Drmać je ulogu Nenada Golijanina igrao u novogodišnjem specijalu 2003. te od 121. epizode do kraja serije, ali je prije toga igrao sporednu ulogu konobara u novogodišnjem specijalu 2002. godine. ===Epizodne=== {| {{prettytable}} | bgcolor="#add8e6" width="200"| '''Ime glumca/glumice''' | bgcolor="#add8e6" width="300"| '''Uloga u seriji''' |- |[[Mediha Musliović]]|| Ranka |- |[[Drago Buka]]|| Nero |- |[[Sanja Burić]]|| Dijana |- |[[Dženita Imamović]]|| Hedija Mutapčić-Hadžiabdagić |- |[[Nermin Omić]]|| Sejad "Sejo" |- |[[Faketa Salihbegović-Avdagić]]|| Zlata |- |[[Snežana Marković]]|| Saška Jović |- |[[Rade Čolović]]|| Soko Sivi |- |[[Narcis Babić]]|| Žuti |- |[[Robert Krajinović]] || [[Francuska|francuski]] oficir SFOR-a |- |[[Ksenija Jovanović]]|| Olivera Atanacković |- |[[Nela Đenisijević]]|| Lejla Muratagić |- |[[Miraj Grbić]]|| advokat Spasić |- |[[Željko Stjepanović]]|| inspektor Željko Žiga |- |[[Šerif Aljić]]|| Krezo |- |[[Muhamed Bahonjić]]|| Gojko Rundić "Dekan" |- |[[Amina Begović]]|| Sofija Ceger |- |[[Nakib Abdagić]]|| policajac Petar Krstić |- |[[Vladimir Divjak]]|| profesor{{dvostruki bodež}} |- |[[Alija Aginčić]]|| Veso |- |[[Šefika Korkut-Šunje]]|| Rahima Husika |- |[[Vedrana Seksan]]|| inspektorica Jasmina Salčin |- |[[Anita Memović]]|| inspektorica |- |[[Mugdim Avdagić]]|| policajac |- |[[Lana Barić]]|| Kiki |- |[[Almir Kurt]]|| doktor Karić |- |[[Haris Burina]]|| travar{{dvostruki bodež}}{{dvostruki bodež}} |- |[[Saša Oručević]]|| Mario |- |[[Jasmin Mekić]]|| poštar Amir |- |[[Sead Pandur]]|| medicinski radnik |- |[[Midhat Kušljugić]]|| nervozni poštar |- |[[Lana Zablocki]]|| medicinska sestra |- |[[Alen Muratović]]|| hodža Sikirić |- |[[Hadžija Hadžibajramović]]|| Hedijina mama |- |[[Velimir Njirić]]|| doktor Kovačević |- |[[Velid Šalaka]]|| inspektor Caja |- |[[Sead Bejtović]]|| fotograf |- |[[Edin Drljević]]|| vozač taksija |- |[[Bajruzin Hajro Planjac]]|| Habe |- |[[Haris Begović]]|| Marko |} {{dvostruki bodež}}Vladimir Divjak je kroz seriju promijenio dvije uloge: u četvrtoj sezoni glumio je policajca, u petoj sezoni je glumio Suadovog rođaka Ragiba, a u šestoj sezoni je ponovo glumio policajca, koji se transformirao u profesora. {{dvostruki bodež}}{{dvostruki bodež}}Iako se njegovo ime i prezime ne spominje u seriji, kada Miro, Sena, Zela i Hedija dolaze u njegovo dvorište u 92. epizodi, na ogradi se vidi njegovo ime i prezime - Kasim Musa. ====Specijalni gosti==== {| {{prettytable}} | bgcolor="#add8e6" width="200"| '''Ime glumca/glumice''' | bgcolor="#add8e6" width="300"| '''Uloga u seriji''' |- |[[Dragan Marinković]]|| Ante |- |[[Milan Pavlović]]|| Sake |- |[[Suada Ahmetašević]]|| Ana |- |[[Bojana Gregorić]]|| Brižit |- |[[Dejan Aćimović]]|| Dejvid |} == Epizode == {{Glavni|Spisak epizoda "Vize za budućnost"}} {| class="wikitable" |- ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Originalno emitiranje |- ! Premijera sezone ! Kraj sezone |- |scope="row" style="background:red;" | |align="center"| '''1''' |align="center"| 44 |align="center"| 22. septembar 2002. |align="center"| 20. juli 2003. |- |scope="row" style="background:orange;" | |align="center"| '''2''' |align="center"| 37 |align="center"| 21. septembar 2003. |align="center"| 30. maj 2004.<ref>{{Cite web|url=http://www.rtvbih.ba/Program/tv/06subota.htm|title=PREGLED PROGRAMA ZA SUBOTU, 05.06.2004. VIZA ZA BUDUCNOST, domaca igrana serija, 81. epizoda (repriza)|archive-date=7. 6. 2004|access-date=29. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20040607084244/http://www.rtvbih.ba/Program/tv/06subota.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |scope="row" style="background:yellow;" | |align="center"| '''3''' |align="center"| 19 |align="center"| 19. septembar 2004. |align="center"| 30. januar 2005. |- |scope="row" style="background:green;" | |align="center"| '''4''' |align="center"| 42 |align="center"| 11. septembar 2005.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtvfbih.ba/loc/page.wbsp?p=emisija_1 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2006 |archive-date=9. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060509010404/http://www.rtvfbih.ba/loc/page.wbsp?p=emisija_1 |url-status=bot: unknown }}</ref> |align="center"| 2. juli 2006.<ref>{{Cite web| url=http://www.rtvfbih.ba/loc/pp.wbsp?datum=2.%207.%202006&FTV=true| title=2.7.2006| access-date=15. 6. 2023| archive-date=7. 7. 2006| archive-url=https://web.archive.org/web/20060707175028/http://www.rtvfbih.ba/loc/pp.wbsp?datum=2.| url-status=dead}}</ref> |- |scope="row" style="background:blue;" | |align="center"| '''5''' |align="center"| 34 |align="center"| 17. septembar 2006. |align="center"| 20. maj 2007.<ref>[https://tvprofil.com/ba/tvprogram/#!datum=2007-05-20&kanal=ftv Nedjelja, 20. maj 2007.]</ref> |- |scope="row" style="background:purple;" | |align="center"| '''6''' |align="center"| 30 |align="center"| 20. septembar 2007.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/film-tv/nova-sezona-serije-viza-za-buducnost/070911112 Nova sezona serije "Viza za budućnost“]</ref> |align="center"| 17. april 2008.<ref>[https://tvprofil.com/ba/tvprogram/#!datum=2008-04-17&kanal=ftv Četvrtak, 17. april 2008.]</ref> |- |} == Zemlje u kojima se serija prikazala == {| class="wikitable" ! Zemlja !! Kanal |- | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[Federalna televizija|FTV]]<br> [[RTRS]] |- | {{ZID|Crna Gora}} || [[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG 1]]<ref>[https://tvprofil.com/ba/tvprogram/#!datum=2011-08-3&kanal=tvcg1 srijeda, 3. august 2011.]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20110808072414/http://www.rtcg.me/program/programska-sema/rtv-stanice/sema/stanice/1.html Programska šema - TV CG 1]</ref> <br>[[TV Vijesti]] |- | {{ZID|Srbija}} || [[Radiotelevizija Srbije|RTS 1]]<ref>{{Cite web |url=http://www.infobiro.ba/article/352046 |title="Viza za budućnost" najgledanija serija |access-date=28. 12. 2020 |archive-date=3. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221003183648/http://www.infobiro.ba/article/352046 |url-status=dead }}</ref><br>[[RTV Pink]]<ref>[https://tvprofil.com/ba/tvprogram/#!datum=2007-09-03&kanal=pink Ponedjeljak, 3. septembar 2007.]</ref> |- | {{ZID|Hrvatska}} || [[TV Sljeme]] |- | {{ZID|Slovenija}} || [[TV SLO 2]]<ref>[https://arhiv.gorenjskiglas.si/digitar/16298754_20050510_L.pdf]</ref> |- | {{ZID|Makedonija}} || [[A1]]<ref>[https://web.archive.org/web/20040820224910/http://a1.com.mk/emisii/serii/serija.asp?ID=16 Виза за во иднина/Viza za buducnost]</ref> |- |} {{dvostruki bodež}} Srbija i Crna Gora su bile [[Srbija i Crna Gora|jedinstvena država]] kada je krenulo prikazivanje ove serije. == Zanimljivosti == [[Datoteka:Viza206.png|mini|250p|U posljednjoj 206. epizodi postoji najava za sljedeću epizodu. Ta je epizoda trebala biti prikazana u jesen 2008. Međutim, ta epizoda nikada nije prikazana.]] *U posljednjoj 206. epizodi, postoji najava za sljedeću epizodu, te je najavljeno da će ta epizoda biti prikazana u jesen 2008. Međutim, ta jesen nikad nije došla, s obzirom da ta epizoda nikada nije prikazana, čak niti tokom brojnih repriziranja. Do danas niko nije dao objašnjenje zašto serija nikada nije završena. *Viza za budućnost je jedina uspješna serija koju je producirala produkcijska kuća Mebius film. Sve ostale serije od te produkcijske kuće doživjele su neuspjeh zbog loše gledanosti. *Radni naziv serije bio je "Pasoš za budućnost".<ref>[http://www.infobiro.ba/article/439579] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231125015616/http://www.infobiro.ba/article/439579 |date=25. 11. 2023 }} Nezavisne novine, 11.01.2003</ref> *Neki od sponzora serije bili su [[Dnevni avaz]], Grand kafa, [[Vispak]], [[Hyundai|Hyundai Auto BH]] i Dallas namještaj. *Četvrtu i petu sezonu su producirale produkcijske kuće Mebius film iz Sarajeva i Direct Media iz Beograda. *Režiser četvrte sezone i novogodišnjeg specijala 2004. godine je bio [[Admir Glamočak]], koji je u seriji glumio Suada Husiku. *Uloga Alme Husike je prvobitno bila namijenjena [[Selma Alispahić|Selmi Alispahić]]<ref>{{Cite web |url=http://www.infobiro.ba/article/314407 |title=Mnogi me zaobilaze zbog mog brata i ja to smatram primitivizmom |access-date=4. 4. 2022 |archive-date=3. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221003171326/http://www.infobiro.ba/article/314407 |url-status=dead }}</ref>, ali nakon što ona nije prihvatila ponudu, ulogu je dobila tuzlanska glumica Meliha Fakić. *Četvrta, peta i šesta sezona nisu svoje premijerno prikazivanje imale u Bosni i Hercegovini, već u Srbiji na Pinku. Tamo su se prikazivale posebno pripremljene epizode (od originalnih epizoda se razlikuju po tome što traju 45 umjesto 35 minuta), te je na početku pisalo da je producent serije Pink. *Serija je, osim u Sarajevu, snimana i u [[Goražde|Goraždu]], [[Pale (RS)|Palama]], [[Ilidža|Ilidži]] i na [[Jahorina|Jahorini]]. *Glumci [[Ermin Sijamija]] i [[Amra Kapidžić]] koji su u seriji igrali momka i djevojku, u stvarnom životu su muž i žena.<ref>[https://novi.ba/clanak/289868/sjecate-se-belme-i-sase-iz-vize-za-buducnost-danas-su-u-braku-sasa-izgleda-bolje-nego-ikada-a-belma-iznenadit-cete-se SJEĆATE SE BELME I SAŠE IZ “VIZE ZA BUDUĆNOST”? Danas su u braku, Saša izgleda bolje nego ikada , a BELMA... IZNENADIT ĆETE SE]</ref> *Glumci [[Nermin Omić]] i [[Faketa Salihbegović-Avdagić]] koji su u seriji igrali supružnike Seju i Zlatu, ponovo su igrali supružnike i u filmu [[Švedsko srce moje majke]] iz 2021. godine. *U seriji su svoje posljednje uloge ostvarili glumci [[Zoran Bečić]] (1939 - 2006) i Ksenija Jovanović (1928 - 2012). *Uprkos odličnoj gledanosti, Viza za budućnost je tokom čitavog emitovanja bila izložena negativnim kritikama kritičara,<ref>[http://www.infobiro.ba/article/229918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212220456/http://www.infobiro.ba/article/229918 |date=12. 2. 2023 }} Max Magazin, 18. oktobar 2002.</ref><ref>[http://www.infobiro.ba/article/163232 Čekajući nove Nadrealiste]{{Mrtav link}} Start, 24. januar 2006.</ref> a 2006. godine, kritičar Radovan Marušić je pozvao sve glumce da napuste rad u seriji, optužujući seriju da je "televizijska mora i muka živa".<ref>[http://www.infobiro.ba/article/161479 U ime dostojanstva glumačkog poziva, napustite seriju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212220456/http://www.infobiro.ba/article/161479 |date=12. 2. 2023 }} Oslobođenje, 26. januar 2006.</ref> ==Greške i nedoslijednosti== *U brojnim epizodama se vide mikrofoni i kamere koji prate glumce, a u nekoliko navrata se vide čak i kamermani. *U 1. epizodi, Milan i Danica spominju kako su proveli 10 godina u Norveškoj, a u jednoj od kasnijih epizoda se spominje kako su tamo proveli 4 godine. *U 5. epizodi, Mubera spominje kako je njezino djevojačko prezime Polovina, a udato prezime Gaćo, što bi značilo da je Gaćo prezime i njezinog pokojnog muža. Međutim, kada u seriju dođe Nadir, brat njezinog pokojnog muža, njegovo prezime je Hadžić. Nemoguće da su dva brata imala različito prezime. *U 6. epizodi, kada su Milan i Miro igrali šah, Miro je imao otkopčan rajfešlus na svom radnom odijelu. Kada je Milan otišao napolje da vidi je li sve u redu sa autom, Miro je zakopčao rajfešlus. A kada se Milan vratio, Miro je opet imao otkopčan rajfešlus. U istoj epizodi, Danica kaže Milanu kako joj je Mubera rekla da se uopšte nije promijenila, a ustvari, to je Danica rekla Muberi. *U 29. epizodi, Alma, kada je vidjela Danicu ogrnutu lisicom, rekla joj je "Ogrnula si se sa lisicom usred ljeta", a u narednoj sceni, kada Vinko dolazi u Sarajevo, vidi se snijeg napolju. U istoj epizodi, Danica u jednoj sceni kaže Seni kako ne zna latinicu nego samo ćirilicu, a u idućoj sceni Danica kaže Almi kako govori nekoliko stranih jezika. *Tokom novijih repriziranja serije, FTV uvijek preskoči 30. kao i 202. epizodu. Nije poznato zašto je to tako, ali vjerovatno su trake sa tim epizodama oštećene ili izgubljene. Snimci tih epizoda, međutim, postoje na internetu, a snimljeni su za vrijeme starijih repriziranja serije. *U 39. epizodi, Milan je rekao: Stiže viski, gospodine Sofija. *U ranijim epizodama se vidi kako je Ranka zaposlena u opštini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], ali se u kasnijim epizodama vidi da je zaposlena u opštini [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. *Prije svake epizode prikaže se natpis "U prošloj epizodi" i onda se prikaže kratak sadržaj prošle epizode. Međutim u 6. epizodi, nije prikazan taj natpis, a u 42. epizodi, umjesto "U prošloj epizodi" pisalo je "U slijedećoj epizodi". *Također, nakon svake epizode, prikaže se natpis "U sljedećoj epizodi" i onda se prikaže najava svega što će se desiti u sljedećoj epizodi. Međutim nakon završetka 87. epizode, u najavi za sljedeću epizodu, prikazane su scene, koje u toj sljedećoj, odnosno 88. epizodi, nisu nikada emitovane: doktor Karić kako pregleda Suada, susret Suada i Zele u bolnici, dolazak Sokola i Žutog kod Sene, Belma kako sprema doručak itd... *U 41. epizodi, policajac Petar spominje kako je Nadir otišao u [[Nizozemska|Nizozemsku]] 1996. godine, a u istoj epizodi, kada Nadir dođe u opštinu kod Ranke, govori joj kako je otišao tamo 1995. godine. Onda, u 57. epizodi (emitovanoj 2003. godine), Nadir spominje kako je došao u Bosnu poslije 5 godina, što bi značilo da je tamo otišao 1998. godine. *U 42. epizodi, Mubera je rekla "Moram se javiti neni" umjesto Seni. *U 47. epizodi, Alma je rekla kako je [[opsada Sarajeva]] trajala 1100 dana, a ustvari trajala je 1425 dana. *U drugoj sezoni, prije scena koje prikazuju Krezu, Prohasku i Spasića kako kockaju prikaže se slika Hotela Saray. Međutim, te scene nisu snimljene u Hotelu Saray, već u ''plavoj sobi'' u stanu Husika-Golijanin, što se jasno može vidjeti po rasporedu namještaja u sobi. *U 50. epizodi, kada Mubera otvara vrata Sofiji, u trpezariji se čuje dijalog Danice i Alme iz prethodne scene, što dokazuje da scene nisu snimane redoslijedom kojim su prikazane. *''Plava soba'' je bio naziv za sobu u kojoj je najprije stanovala Belma, a zatim Milan i Danica. Međutim, ta soba ni u jednom trenutku nije bila plava. Naime, do 65. epizode, ta soba je bila žuta, a od 65. pa sve do kraja serije ta soba je bila crvena. *U 66. epizodi, dok su Zlata i Nejra razgovarale na telefon, Nejra je rekla da Mubera nije kod kuće, a u tom trenutku Mubera je bila kod kuće. *U 68. epizodi, kada je Zela razgovarao sa Muberom preko telefona, ona mu je rekla da je Rile u kuhinji, a on je u prethodnoj sceni izašao iz stana. *U 69. epizodi, emitovanoj 2004. godine, Sena spominje "aerodrome van [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]". Taj naziv se prestao koristi još 1997. godine i u upotrebi je isključivo naziv Bosna i Hercegovina. *U 78. epizodi, Merima spominje kako registarska oznaka Milanovog auta (Renault Scenic) glasi 618-E-363, što potvrđuje i Milan u jednoj od narednih epizoda, a ustvari ona glasi 639-M-323 što se i vidi u svim epizodama. *U 85. epizodi, kada je Zela predstavljao Rileta Hediji, rekao je da se zove Rifet, a ustvari je Rifat. *U 58. epizodi, kada Milan ulazi u Alminu i Suadovu sobu, primjećuje se kako se ta soba nalazi na spratu. Međutim, u 86. epizodi, vidi se da se ta ista soba nalazi u prizemlju. *[[Boris Dvornik]] je bio u glavnoj glumačkoj postavi tokom cijele treće sezone, međutim nije se pojavio niti u jednoj epizodi treće sezone. Isti je slučaj sa Lejlom Zvizdić i Majom Ibrahimpašić, koje se nisu pojavile ni u jednoj epizodi šeste sezone, a bile su u glavnoj glumačkoj postavi do kraja sezone. *U 101. epizodi, primjećuje se kako unutrašnja strana ulaznih vrata u stanu Husika-Golijanin ima špijunku. Međutim, ta ista vrata, sa vanjske strane nemaju špijunku. *Stan je u početku bio dvoetažni, te su u trpezariji bile stepenice koje su vodile ka gornjem spratu, međutim od 101. epizode tih stepenica više nema. *U epizodama četvrte sezone, emitovanim u jesen 2005. godine, SFOR dolazi u zgradu kako bi uhapsio ratnog zločinca. Međutim, u vrijeme kada su te epizode premijerno emitovane, SFOR više nije postojao. *U 124. epizodi, vidi se kako Aleksandrov automobil ([[Hyundai Sonata]]) ima različite prednje i zadnje tablice. Prednja tablica je BG 222-53 a zadnja tablica je BG 912-50. *U epizodama pete sezone, emitovanim u jesen 2006. godine, vide se natpisi na kojima piše: Izbori 2002. Vjerovatno se misli na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|Opće izbore 2002.]] *U 22. epizodi se spominje kako je Belma začeta na žurci na Marindvoru, a u 171. epizodi se spominje kako je Alma zatrudnila sa Belmom u Neumu. *U 172. epizodi, Aleksandar i Saška dolaze taksijem do željezničke stanice, a vozač im na kraju vožnje kaže da je vožnja koštala 7 maraka. Ali, zgrada gdje je snimana Viza za budućnost (a gdje također žive i Aleksandar i Saška) se zapravo nalazi odmah pored [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|te željezničke stanice]], tako da je nemoguće da je vožnja taksijem koštala toliko. *U 187. epizodi, Olivera počinje pričati Aleksandrovom ispitaniku priču o fabrici stakla u [[Paraćin]]u. Međutim, u istoj epizodi, ona, kada Danici želi ispričati istu tu priču, umjesto Paraćin kaže [[Pančevo]]. *Selo Trpkovići odakle dolazi Zela zapravo ne postoji. == Također pogledajte == * [[Novi Primitivizam]] * [[Top Lista Nadrealista]] == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|0350466|Viza za budućnost}} ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke humorističke serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] [[Kategorija:TV-emisije na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:TV-emisije s radnjom u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] 75jas43lf1k6twqbhb69udxyknxl54d 0 70673 3674280 3667475 2024-12-18T12:01:05Z AdnanSa 226 3674280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv = Betelgez | Slika = [[Datoteka:Position_Alpha_Ori.png|180px]] | Opis slike = Pozicija Betelgez | Epoha = J2000 | Sazviježđe = [[Orion (sazviježđe)|Orion]] | Rektascenzija = 5h 55m 10.31s | Deklinacija = +07° 24' 25.3" | Vidljivi sjaj = +0,5 | Spektralna klasa = M1-2 Ia-Iab | B-V-indeks = +1,85 | U-B-indeks = 2,32 | Varijabilnost = | Radijalna brzina = | Udaljenost SG = 430 | Udaljenost Par = 130 | Apsolutni sjaj = -5,3 do -5,0 | V-RA = + 21 | V-DE = | V-GES = | V-DIR = | Masa = 20 | Radijus = 600 | Luminozitet = 10 000 | Temperatura = 3000 | Rotacija = 2070 do 2355 dana | Starost = oko 10 mil. | Bayer = &alpha; Orionis | Flamsteed = 58 Orionis | BD = BD+7°1055 | BSK = HR 2061 | HDK = HD 39801 | SAO = SAO 113271 | TYC = | HIP = HIP 27989 }} '''Betelgez''' (α Orionis, α Ori, 58 Orionis) je veliki crveni superdžin u [[sazviježđe|sazviježđu]] Orion. Ostali nazivi su: Betelguex; Betelgeuze; Beteiguex; Betelgeuse; Al Mankib ({{ArJ|المنكب‎}}). Poznat je pod nazivom ''rame Oriona''. Obično je deseta najsjajnija [[zvijezda]] na noćnom nebu i, poslije Rigela, druga najsjajnija zvijezda u svom sazvježđu. To je izrazito crvenkasta, polupravilna varijabilna zvijezda čija prividna magnituda, koja varira između +0,0 i +1,6, ima najširi prikazani raspon od bilo koje zvijezde prve magnitude. Betelgez je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu na talasnim dužinama bliskim infracrvenom dijelu spektra. Njegova Bayerova oznaka je α Orionis, latinizirano u Alpha Orionis i skraćeno Alpha Ori ili α Ori <ref>Ohnaka, K.; Weigelt, G.; Millour, F.; Hofmann, K.-H.; Driebe, T.; Schertl, D.; Chelli, A.; Massi, F.; Petrov, R.; Stee, Ph. (25 April 2011). "Imaging the dynamical atmosphere of the red supergiant Betelgeuse in the CO first overtone lines with VLTI/AMBER". Astronomy & Astrophysics. 529: A163. arXiv:1104.0958. Bibcode:2011A&A...529A.163O. doi:10.1051/0004-6361/201016279. ISSN 0004-6361.</ref>. Poluprečnik mu je 640 do 764 puta veći od Sunčevog <ref>Joyce, Meridith; Leung, Shing-Chi; Molnár, László; Ireland, Michael; Kobayashi, Chiaki; Nomoto, Ken'Ichi (2020). "Standing on the Shoulders of Giants: New Mass and Distance Estimates for Betelgeuse through Combined Evolutionary, Asteroseismic, and Hydrodynamic Simulations with MESA". The Astrophysical Journal. 902 (1): 63. arXiv:2006.09837. Bibcode:2020ApJ...902...63J. doi:10.3847/1538-4357/abb8db. S2CID 221507952.</ref> <ref>Mittag, M.; Schröder, K. -P.; Perdelwitz, V.; Jack, D.; Schmitt, J. H. M. M. (1 January 2023), "Chromospheric activity and photospheric variation of α Ori during the great dimming event in 2020", Astronomy and Astrophysics, 669: A9, arXiv:2211.04967, Bibcode:2023A&A...669A...9M, doi:10.1051/0004-6361/202244924, ISSN 0004-6361</ref>, i kada bi se nalazio u centru našeg Sunčevog sistema, njegova površina bi ležala izvan [[Asteroidni pojas|asteriodnog pojasa]] i progutala bi orbite [[Merkur]]a, [[Venera|Venere]], Zemlje , i [[Mars]]a. Procjene Betelgzeove mase kreću se od deset do dvadeset sunčevih masa. Iz različitih razloga, njegovu udaljenost je bilo prilično teško izmjeriti; trenutne najbolje procene su reda veličine 400-600 svjetlosnih godina od Sunca – što je znatna nepreciznost za relativno blisku zvijezdu. Njegova apsolutna magnituda je oko -6. Sa starošću manjom od 10 miliona godina, Betelgez je brzo evoluirao zbog svoje velike mase i očekuje se da će svoju evoluciju završiti eksplozijom supernove, najvjerovatnije u narednih 100.000 godina. Kada Betelgeze eksplodira, sijaće kao polumjesec više od tri mjeseca; život na Zemlji neće biti ugrožen ovom eksplozijom. Nakon što je izbačena s područja na kojem je nastala, asocijacije Orion OB1 – koje uključuje zvijezde u Orionovom pojasu – primijećeno je da se ova odbjegla zvijezda kreće kroz međuzvjezdani medij brzinom od 30 km/s, stvarajući pramčani udar širok preko četiri svjetlosne godine. Betelgez je postala prva vansolarna zvijezda čija je ugaona veličina fotosfere izmjerena 1920. godine, a kasnije studije su objavile ugaoni prečnik (tj. prividnu veličinu) u rasponu od 0,042 do 0,056 lučnih sekundi; taj raspon određivanja se pripisuje ne-sferičnosti, zatamnjenju ekstremiteta, pulsiranju i različitom izgledu na različitim valnim dužinama. Također je okružena složenim, asimetričnim omotačem, otprilike 250 puta većim od zvijezde, nastalim gubitkom mase same zvijezde. Ugaoni prečnik Betelgeza koji se posmatra na Zemlji premašuju samo oni [[R Doradus]]a i Sunca. Počevši od oktobra 2019. godine, sjaj Betelgeza je počeo primjetno da slabi, a do sredine februara 2020. njegov sjaj je opao za faktor od približno 3, sa magnitude 0,5 na 1,7. Zatim se vratio u normalniji raspon osvijetljenosti, dostigavši ​​vrhunac od 0,0 vizuelne i 0,1 magnitude V-opsega u aprilu 2023. Infracrvena zapažanja nisu otkrila značajnu promjenu u osvjetljenju u posljednjih 50 godina, što sugerira da je zatamnjenje posljedica promjena oko zvijezde umjesto fundamentalne promjene unutar nje. Studija pomoću svemirskog teleskopa Hubble sugerira da je izbačena površinska masa koja je raspršena milionima kilometara oko zvijezde, a zatim ohlađena i formirana u prašinu koja je izazvala zatamnjenje. == Nomenklatura == Oznaka zvijezde je α Orionis (latinizirano u Alpha Orionis), koju je dao Johann Bayer 1603. godine. Tradicionalno ime Betelgez izvedeno je od [[Arapski jezik|arapskog]] يد الجوزاء Yad al-Jawzā’ „ruka al-Jawza’ (tj. Oriona)“ <ref>Ridpath, Ian. "Orion: the meaning of Betelgeuse". Star Tales</ref> <ref>"Definition of BETELGEUSE". www.merriam-webster.com</ref>. Greška u čitanju arapskog inicijala yā’ (يـ) kao bā’ (بـ—razlika u i‘jām) iz XIII vijeka dovela je do evropskog imena <ref>Lebling, James (September–October 2010). "Arabic in the Sky". Aramco World. pp. 24–33.</ref>. U engleskom jeziku postoje četiri uobičajena izgovora ovog imena, u zavisnosti od toga da li se prvo e izgovara kratko ili dugo i da li se s izgovara /s/ ili /z/: <ref>Simpson, J.; Weiner, E., eds. (1989). "Betelgeuse". Oxford English Dictionary (2nd ed.). Oxford: Clarendon Press. p. 130. ISBN 978-0-19-861186-8.</ref> * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|z}} BET-əl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|z}} BEE-təl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|s}} BET-əl-jooss; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|s}} BEE-təl-jooss, popularizirano jer zvuči kao "sok od bube". 2016. godine Međunarodna astronomska unija organizirala je Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) <ref>[https://www.iau.org/science/scientific_bodies/working_groups/280/ "IAU Working Group on Star Names (WGSN)"]. International Astronomical Union (IAU)</ref> za katalogizaciju i standardizaciju vlastitih imena zvijezda. Prvi bilten WGSN-a, izdat u julu 2016. godine, uključivao je tabelu prve dvije grupe imena odobrenih od strane WGSN-a, uključujući Betelgeuse za ovu zvijezdu. Sada je tako uneseno u IAU katalog imena zvijezda <ref> "IAU Catalog of Star Names". IAU Division C, Working Group on Star Names (WGSN). International Astronomical Union (IAU). Retrieved 28 July 2016 – via University of Rochester.</ref>. ==Etimologija== Porijeklo imena nije još razjašnjeno. Dodatak elgeza potječe od ''El Jauza'' arapskog naziva za Orion. El Jauza je žensko ime iz arapskih legendi koje znači "jedna u sredini". Također postoji interpretacija od fraze ''Džad el Jauza'' odnosno ''Ruka Al Jauze'' šta bi isto značilo koliko i ''Ruka Oriona''. Dalje moguće da je riječ Al Jauza pogrešno izgovorena tokom evropske [[Renesansa|renesanse]]. ''Džad Al Jauza'' (Ruka Oriona) prevedeno kao ''Bejt El Jauza'' (Kuća Oriona). Na ovaj način pokušava se objasniti porijeklo imena Betelgeza. ==Osobine== Udaljena je 643 sg s [[Apsolutna magnituda|apsolutnim sjajem]] od -6,05 mag. Betelgeza je druga zvijezda po sjajnosti u sazviježđu Orion. Ubraja se crvene i sjajne superdivove spektralne klase M2Iab. Budući da neka mjerenja pokazuju sjajnost 100.000 jaču od Sunca, to dovodi u pitanje pripadnosti [[Zvjezdana klasifikacija|spektralnoj klasi M]]. Njen prečnik kreće se između 0,043-0,056 uglovnih sekundi. Ubraja se u [[Promjenjiva zvijezda|polupravilne promjenjive zvijezde]], promjena se kreće od 0,2-1,2 mag. Ovu karakteristiku prvi je zapazio [[John Frederick William Herschel|John Herschel]] koji je isto naveo 1836. u svom djelu ''Outlines of Astronomy''. Starost zvijezde se procjenjuje na oko 10 miliona godina, njena [[Evolucija zvijezda|evolucija]] je brza zbog velike mase. mogući je kandidat za supernovu idućih milion godina. U slučaju da postane [[supernova]], njen sjaj bi nadmašio sjaj [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]<nowiki/>a.<ref>{{cite web|title=Orion Constellation|url=http://www.constellation-guide.com/constellation-list/orion-constellation/|website=Constellation Guide|access-date=5. 1. 2018|language=en}}</ref> ==Asterizam== Članica je dva asterizma: ''[[Zimski trougao|Zimskog trougla]]'' (ili Veliki južni trougao) i ''[[Zimski osmougao|Zimskog osmougla]]''. Zimski trougao čine pored Betelgeze: Sirijus ([[Alpha Canis Majoris]]) i Prokion ([[Alpha Canis Minoris]]). Sirijus i Prokion su također članice Zimskog šestougla sa: [[Rigel]]<nowiki/>om, [[Aldebaran]]<nowiki/>om, [[Alpha Aurigae|Kapelom]], [[Kastor (zvijezda)|Polideukom]]. ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Betelgeuse}} * [http://www.epsilon-lyrae.de/Spektroskopie/Sternspektren/Beteigeuze.html Spektar zvijezde Betelgez] * [https://web.archive.org/web/20100515160211/http://www.rense.com/general72/size.htm Usporedba sa drugim nebeskim tijelima] [[Kategorija:Orion (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:SAO objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] 6e3mb7oc36ujf6392cnsyabljesznts 3674281 3674280 2024-12-18T12:22:51Z AdnanSa 226 3674281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv = Betelgez | Slika = [[Datoteka:Position_Alpha_Ori.png|180px]] | Opis slike = Pozicija Betelgez | Epoha = J2000 | Sazviježđe = [[Orion (sazviježđe)|Orion]] | Rektascenzija = 5h 55m 10.31s | Deklinacija = +07° 24' 25.3" | Vidljivi sjaj = +0,5 | Spektralna klasa = M1-2 Ia-Iab | B-V-indeks = +1,85 | U-B-indeks = 2,32 | Varijabilnost = | Radijalna brzina = | Udaljenost SG = 430 | Udaljenost Par = 130 | Apsolutni sjaj = -5,3 do -5,0 | V-RA = + 21 | V-DE = | V-GES = | V-DIR = | Masa = 20 | Radijus = 600 | Luminozitet = 10 000 | Temperatura = 3000 | Rotacija = 2070 do 2355 dana | Starost = oko 10 mil. | Bayer = &alpha; Orionis | Flamsteed = 58 Orionis | BD = BD+7°1055 | BSK = HR 2061 | HDK = HD 39801 | SAO = SAO 113271 | TYC = | HIP = HIP 27989 }} '''Betelgez''' (α Orionis, α Ori, 58 Orionis) je veliki crveni superdžin u [[sazviježđe|sazviježđu]] Orion. Ostali nazivi su: Betelguex; Betelgeuze; Beteiguex; Betelgeuse; Al Mankib ({{ArJ|المنكب‎}}). Poznat je pod nazivom ''rame Oriona''. Obično je deseta najsjajnija [[zvijezda]] na noćnom nebu i, poslije Rigela, druga najsjajnija zvijezda u svom sazvježđu. To je izrazito crvenkasta, polupravilna varijabilna zvijezda čija prividna magnituda, koja varira između +0,0 i +1,6, ima najširi prikazani raspon od bilo koje zvijezde prve magnitude. Betelgez je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu na talasnim dužinama bliskim infracrvenom dijelu spektra. Njegova Bayerova oznaka je α Orionis, latinizirano u Alpha Orionis i skraćeno Alpha Ori ili α Ori <ref>Ohnaka, K.; Weigelt, G.; Millour, F.; Hofmann, K.-H.; Driebe, T.; Schertl, D.; Chelli, A.; Massi, F.; Petrov, R.; Stee, Ph. (25 April 2011). "Imaging the dynamical atmosphere of the red supergiant Betelgeuse in the CO first overtone lines with VLTI/AMBER". Astronomy & Astrophysics. 529: A163. arXiv:1104.0958. Bibcode:2011A&A...529A.163O. doi:10.1051/0004-6361/201016279. ISSN 0004-6361.</ref>. Poluprečnik mu je 640 do 764 puta veći od Sunčevog <ref>Joyce, Meridith; Leung, Shing-Chi; Molnár, László; Ireland, Michael; Kobayashi, Chiaki; Nomoto, Ken'Ichi (2020). "Standing on the Shoulders of Giants: New Mass and Distance Estimates for Betelgeuse through Combined Evolutionary, Asteroseismic, and Hydrodynamic Simulations with MESA". The Astrophysical Journal. 902 (1): 63. arXiv:2006.09837. Bibcode:2020ApJ...902...63J. doi:10.3847/1538-4357/abb8db. S2CID 221507952.</ref> <ref>Mittag, M.; Schröder, K. -P.; Perdelwitz, V.; Jack, D.; Schmitt, J. H. M. M. (1 January 2023), "Chromospheric activity and photospheric variation of α Ori during the great dimming event in 2020", Astronomy and Astrophysics, 669: A9, arXiv:2211.04967, Bibcode:2023A&A...669A...9M, doi:10.1051/0004-6361/202244924, ISSN 0004-6361</ref>, i kada bi se nalazio u centru našeg Sunčevog sistema, njegova površina bi ležala izvan [[Asteroidni pojas|asteriodnog pojasa]] i progutala bi orbite [[Merkur]]a, [[Venera|Venere]], Zemlje , i [[Mars]]a. Procjene Betelgzeove mase kreću se od deset do dvadeset sunčevih masa. Iz različitih razloga, njegovu udaljenost je bilo prilično teško izmjeriti; trenutne najbolje procene su reda veličine 400-600 svjetlosnih godina od Sunca – što je znatna nepreciznost za relativno blisku zvijezdu. Njegova apsolutna magnituda je oko -6. Sa starošću manjom od 10 miliona godina, Betelgez je brzo evoluirao zbog svoje velike mase i očekuje se da će svoju evoluciju završiti eksplozijom supernove, najvjerovatnije u narednih 100.000 godina. Kada Betelgeze eksplodira, sijaće kao polumjesec više od tri mjeseca; život na Zemlji neće biti ugrožen ovom eksplozijom. Nakon što je izbačena s područja na kojem je nastala, asocijacije Orion OB1 – koje uključuje zvijezde u Orionovom pojasu – primijećeno je da se ova odbjegla zvijezda kreće kroz međuzvjezdani medij brzinom od 30 km/s, stvarajući pramčani udar širok preko četiri svjetlosne godine. Betelgez je postala prva vansolarna zvijezda čija je ugaona veličina fotosfere izmjerena 1920. godine, a kasnije studije su objavile ugaoni prečnik (tj. prividnu veličinu) u rasponu od 0,042 do 0,056 lučnih sekundi; taj raspon određivanja se pripisuje ne-sferičnosti, zatamnjenju ekstremiteta, pulsiranju i različitom izgledu na različitim valnim dužinama. Također je okružena složenim, asimetričnim omotačem, otprilike 250 puta većim od zvijezde, nastalim gubitkom mase same zvijezde. Ugaoni prečnik Betelgeza koji se posmatra na Zemlji premašuju samo oni [[R Doradus]]a i Sunca. Počevši od oktobra 2019. godine, sjaj Betelgeza je počeo primjetno da slabi, a do sredine februara 2020. njegov sjaj je opao za faktor od približno 3, sa magnitude 0,5 na 1,7. Zatim se vratio u normalniji raspon osvijetljenosti, dostigavši ​​vrhunac od 0,0 vizuelne i 0,1 magnitude V-opsega u aprilu 2023. Infracrvena zapažanja nisu otkrila značajnu promjenu u osvjetljenju u posljednjih 50 godina, što sugerira da je zatamnjenje posljedica promjena oko zvijezde umjesto fundamentalne promjene unutar nje. Studija pomoću svemirskog teleskopa Hubble sugerira da je izbačena površinska masa koja je raspršena milionima kilometara oko zvijezde, a zatim ohlađena i formirana u prašinu koja je izazvala zatamnjenje. == Nomenklatura == Oznaka zvijezde je α Orionis (latinizirano u Alpha Orionis), koju je dao Johann Bayer 1603. godine. Tradicionalno ime Betelgez izvedeno je od [[Arapski jezik|arapskog]] يد الجوزاء Yad al-Jawzā’ „ruka al-Jawza’ (tj. Oriona)“ <ref>Ridpath, Ian. "Orion: the meaning of Betelgeuse". Star Tales</ref> <ref>"Definition of BETELGEUSE". www.merriam-webster.com</ref>. Greška u čitanju arapskog inicijala yā’ (يـ) kao bā’ (بـ—razlika u i‘jām) iz XIII vijeka dovela je do evropskog imena <ref>Lebling, James (September–October 2010). "Arabic in the Sky". Aramco World. pp. 24–33.</ref>. U engleskom jeziku postoje četiri uobičajena izgovora ovog imena, u zavisnosti od toga da li se prvo e izgovara kratko ili dugo i da li se s izgovara /s/ ili /z/: <ref>Simpson, J.; Weiner, E., eds. (1989). "Betelgeuse". Oxford English Dictionary (2nd ed.). Oxford: Clarendon Press. p. 130. ISBN 978-0-19-861186-8.</ref> * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|z}} BET-əl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|z}} BEE-təl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|s}} BET-əl-jooss; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|s}} BEE-təl-jooss, popularizirano jer zvuči kao "sok od bube". 2016. godine Međunarodna astronomska unija organizirala je Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) <ref>[https://www.iau.org/science/scientific_bodies/working_groups/280/ "IAU Working Group on Star Names (WGSN)"]. International Astronomical Union (IAU)</ref> za katalogizaciju i standardizaciju vlastitih imena zvijezda. Prvi bilten WGSN-a, izdat u julu 2016. godine, uključivao je tabelu prve dvije grupe imena odobrenih od strane WGSN-a, uključujući Betelgeuse za ovu zvijezdu. Sada je tako uneseno u IAU katalog imena zvijezda <ref> "IAU Catalog of Star Names". IAU Division C, Working Group on Star Names (WGSN). International Astronomical Union (IAU). Retrieved 28 July 2016 – via University of Rochester.</ref>. == Historija posmatranja == Betelgez i njegova crvena boja zabilježeni su još od antike; klasični astronom [[Ptolomej]] opisao je njenu boju kao ὑπόκιρρος (hypókirrhos = više ili manje narandžasto-smeđa), termin koji je kasnije opisao prevodilac [[Ulug Beg]]ovog [[Zij-i Sultani]] kao rubedo, latinski za "crvenost" <ref>Allen, Richard Hinckley (1963) [1899]. Star Names: Their Lore and Meaning (rep. ed.). New York, NY: Dover Publications Inc. pp. 310–12. ISBN 978-0-486-21079-7.</ref>. U XIX vijeku, prije modernih sistema klasifikacije zvijezda, Angelo Secchi je uključio Betelgez kao jedan od prototipova za njegove zvijezde klase III (narandžaste do crvene) <ref>Brück, H. A. (11–15 July 1978). "P. Angelo Secchi, S.J. 1818–1878". In McCarthy, M.F.; Philip, A.G.D.; Coyne, G.V. (eds.). Proceedings of the IAU Colloquium 47. Spectral Classification of the Future. Vatican City, IT (published 1979). pp. 7–20. Bibcode:1979RA......9....7B.</ref>. Nasuprot tome, tri vijeka prije Ptolomeja, kineski astronomi su Betelgez posmatrali kao žutu; Takvo zapažanje, ako je tačno, moglo bi sugerirati da je zvijezda bila u fazi žutog supergiganta otprilike u to vrijeme <ref>"Ancient Chinese suggest Betelgeuse is a young star". New Scientist. Vol. 92, no. 1276. 22 October 1981. p. 238 – via Reed Business Information.</ref>, što je vjerodostojna mogućnost, s obzirom na trenutna istraživanja kompleksnog okruženja ovih zvijezda <ref> Levesque, E. M. (June 2010). The Physical Properties of Red Supergiants. Hot and Cool: Bridging Gaps in Massive Star Evolution ASP Conference Series. Astronomical Society of the Pacific. Vol. 425. p. 103. arXiv:0911.4720. Bibcode:2010ASPC..425..103L.</ref>. === Otkrića u nastajanju === [[Datoteka:John Herschel 1846 (cropped).png|thumb|lijevo|upright=0.8| Sir&nbsp;John Herschel 1846.]] Grupe [[Aboridžini|Aboridžina]] u Južnoj Australiji su dijelile usmene priče o promjenljivom sjaju Betelgeza za nepoznati period <ref> Boutsalis, Kelly (10 August 2020). "Teaching indigenous star stories". The Walrus. </ref>. Varijaciju u Betelgezovom sjaju je 1836. opisao Sir John Herschel u ''Outlines of Astronomy''. Od 1836. do 1840. primijetio je značajne promjene u veličini kada je Betelgeuze nadmašio Rigela u oktobru 1837. i ponovo u novembru 1839. godine <ref>Wilk, Stephen R. (1999). "Further Mythological Evidence for Ancient Knowledge of Variable Stars". The Journal of the American Association of Variable Star Observers. 27 (2): 171–74. Bibcode:1999JAVSO..27..171W.</ref>. Uslijedio je 10-godišnji period mirovanja; zatim 1849. Herschel je zabilježio još jedan kratki ciklus varijabilnosti, koji je dostigao vrhunac 1852. Kasniji posmatrači su zabilježili neuobičajeno visoke maksimume s intervalom od nekoliko godina, ali samo male varijacije od 1957. do 1967. Zapisi Američkog udruženja promatrača promjenjivih zvijezda (AAVSO ) pokazuju maksimalan sjaj od 0,2 1933. i 1942., a minimalan 1.2, posmatrano 1927. i 1941. godine <ref>Davis, Kate (December 2000). "Variable Star of the Month: Alpha Orionis". American Association of Variable Star Observers (AAVSO).</ref>. Ova varijabilnost u sjaju može objasniti zašto je [[Johann Bayer]], objavljivanjem svoje Uranometrije 1603. godine, označio zvijezdu alfa, jer je vjerovatno bila konkurentna obično svjetlijem Rigelu (beta) <ref> Kaler, James B. (2002). The Hundred Greatest Stars. New York, NY: Copernicus Books. p. 33. ISBN 978-0-387-95436-3.</ref>. Sa [[Arktik|arktičkih]] geografskih širina, Betelgeuseova crvena boja i viši položaj na nebu od Rigela značili su da su ga Inuiti smatrali svjetlijim, a jedno lokalno ime je bilo Ulluriajjuaq („velika zvijezda“) <ref>MacDonald, John (1998). The Arctic sky: Inuit astronomy, star lore, and legend. Toronto, Ontario / Iqaluit, NWT: Royal Ontario Museum / Nunavut Research Institute. pp. 52–54, 119. ISBN 978-0-88854-427-8.</ref>. ==Etimologija== Porijeklo imena nije još razjašnjeno. Dodatak elgeza potječe od ''El Jauza'' arapskog naziva za Orion. El Jauza je žensko ime iz arapskih legendi koje znači "jedna u sredini". Također postoji interpretacija od fraze ''Džad el Jauza'' odnosno ''Ruka Al Jauze'' šta bi isto značilo koliko i ''Ruka Oriona''. Dalje moguće da je riječ Al Jauza pogrešno izgovorena tokom evropske [[Renesansa|renesanse]]. ''Džad Al Jauza'' (Ruka Oriona) prevedeno kao ''Bejt El Jauza'' (Kuća Oriona). Na ovaj način pokušava se objasniti porijeklo imena Betelgeza. ==Osobine== Udaljena je 643 sg s [[Apsolutna magnituda|apsolutnim sjajem]] od -6,05 mag. Betelgeza je druga zvijezda po sjajnosti u sazviježđu Orion. Ubraja se crvene i sjajne superdivove spektralne klase M2Iab. Budući da neka mjerenja pokazuju sjajnost 100.000 jaču od Sunca, to dovodi u pitanje pripadnosti [[Zvjezdana klasifikacija|spektralnoj klasi M]]. Njen prečnik kreće se između 0,043-0,056 uglovnih sekundi. Ubraja se u [[Promjenjiva zvijezda|polupravilne promjenjive zvijezde]], promjena se kreće od 0,2-1,2 mag. Ovu karakteristiku prvi je zapazio [[John Frederick William Herschel|John Herschel]] koji je isto naveo 1836. u svom djelu ''Outlines of Astronomy''. Starost zvijezde se procjenjuje na oko 10 miliona godina, njena [[Evolucija zvijezda|evolucija]] je brza zbog velike mase. mogući je kandidat za supernovu idućih milion godina. U slučaju da postane [[supernova]], njen sjaj bi nadmašio sjaj [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]<nowiki/>a.<ref>{{cite web|title=Orion Constellation|url=http://www.constellation-guide.com/constellation-list/orion-constellation/|website=Constellation Guide|access-date=5. 1. 2018|language=en}}</ref> ==Asterizam== Članica je dva asterizma: ''[[Zimski trougao|Zimskog trougla]]'' (ili Veliki južni trougao) i ''[[Zimski osmougao|Zimskog osmougla]]''. Zimski trougao čine pored Betelgeze: Sirijus ([[Alpha Canis Majoris]]) i Prokion ([[Alpha Canis Minoris]]). Sirijus i Prokion su također članice Zimskog šestougla sa: [[Rigel]]<nowiki/>om, [[Aldebaran]]<nowiki/>om, [[Alpha Aurigae|Kapelom]], [[Kastor (zvijezda)|Polideukom]]. ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Betelgeuse}} * [http://www.epsilon-lyrae.de/Spektroskopie/Sternspektren/Beteigeuze.html Spektar zvijezde Betelgez] * [https://web.archive.org/web/20100515160211/http://www.rense.com/general72/size.htm Usporedba sa drugim nebeskim tijelima] [[Kategorija:Orion (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:SAO objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] 9ss639uv78osvrr0rbtahahtl06glj8 3674287 3674281 2024-12-18T14:19:47Z AdnanSa 226 /* Otkrića u nastajanju */ 3674287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv = Betelgez | Slika = [[Datoteka:Position_Alpha_Ori.png|180px]] | Opis slike = Pozicija Betelgez | Epoha = J2000 | Sazviježđe = [[Orion (sazviježđe)|Orion]] | Rektascenzija = 5h 55m 10.31s | Deklinacija = +07° 24' 25.3" | Vidljivi sjaj = +0,5 | Spektralna klasa = M1-2 Ia-Iab | B-V-indeks = +1,85 | U-B-indeks = 2,32 | Varijabilnost = | Radijalna brzina = | Udaljenost SG = 430 | Udaljenost Par = 130 | Apsolutni sjaj = -5,3 do -5,0 | V-RA = + 21 | V-DE = | V-GES = | V-DIR = | Masa = 20 | Radijus = 600 | Luminozitet = 10 000 | Temperatura = 3000 | Rotacija = 2070 do 2355 dana | Starost = oko 10 mil. | Bayer = &alpha; Orionis | Flamsteed = 58 Orionis | BD = BD+7°1055 | BSK = HR 2061 | HDK = HD 39801 | SAO = SAO 113271 | TYC = | HIP = HIP 27989 }} '''Betelgez''' (α Orionis, α Ori, 58 Orionis) je veliki crveni superdžin u [[sazviježđe|sazviježđu]] Orion. Ostali nazivi su: Betelguex; Betelgeuze; Beteiguex; Betelgeuse; Al Mankib ({{ArJ|المنكب‎}}). Poznat je pod nazivom ''rame Oriona''. Obično je deseta najsjajnija [[zvijezda]] na noćnom nebu i, poslije Rigela, druga najsjajnija zvijezda u svom sazvježđu. To je izrazito crvenkasta, polupravilna varijabilna zvijezda čija prividna magnituda, koja varira između +0,0 i +1,6, ima najširi prikazani raspon od bilo koje zvijezde prve magnitude. Betelgez je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu na talasnim dužinama bliskim infracrvenom dijelu spektra. Njegova Bayerova oznaka je α Orionis, latinizirano u Alpha Orionis i skraćeno Alpha Ori ili α Ori <ref>Ohnaka, K.; Weigelt, G.; Millour, F.; Hofmann, K.-H.; Driebe, T.; Schertl, D.; Chelli, A.; Massi, F.; Petrov, R.; Stee, Ph. (25 April 2011). "Imaging the dynamical atmosphere of the red supergiant Betelgeuse in the CO first overtone lines with VLTI/AMBER". Astronomy & Astrophysics. 529: A163. arXiv:1104.0958. Bibcode:2011A&A...529A.163O. doi:10.1051/0004-6361/201016279. ISSN 0004-6361.</ref>. Poluprečnik mu je 640 do 764 puta veći od Sunčevog <ref>Joyce, Meridith; Leung, Shing-Chi; Molnár, László; Ireland, Michael; Kobayashi, Chiaki; Nomoto, Ken'Ichi (2020). "Standing on the Shoulders of Giants: New Mass and Distance Estimates for Betelgeuse through Combined Evolutionary, Asteroseismic, and Hydrodynamic Simulations with MESA". The Astrophysical Journal. 902 (1): 63. arXiv:2006.09837. Bibcode:2020ApJ...902...63J. doi:10.3847/1538-4357/abb8db. S2CID 221507952.</ref> <ref>Mittag, M.; Schröder, K. -P.; Perdelwitz, V.; Jack, D.; Schmitt, J. H. M. M. (1 January 2023), "Chromospheric activity and photospheric variation of α Ori during the great dimming event in 2020", Astronomy and Astrophysics, 669: A9, arXiv:2211.04967, Bibcode:2023A&A...669A...9M, doi:10.1051/0004-6361/202244924, ISSN 0004-6361</ref>, i kada bi se nalazio u centru našeg Sunčevog sistema, njegova površina bi ležala izvan [[Asteroidni pojas|asteriodnog pojasa]] i progutala bi orbite [[Merkur]]a, [[Venera|Venere]], Zemlje , i [[Mars]]a. Procjene Betelgzeove mase kreću se od deset do dvadeset sunčevih masa. Iz različitih razloga, njegovu udaljenost je bilo prilično teško izmjeriti; trenutne najbolje procene su reda veličine 400-600 svjetlosnih godina od Sunca – što je znatna nepreciznost za relativno blisku zvijezdu. Njegova apsolutna magnituda je oko -6. Sa starošću manjom od 10 miliona godina, Betelgez je brzo evoluirao zbog svoje velike mase i očekuje se da će svoju evoluciju završiti eksplozijom supernove, najvjerovatnije u narednih 100.000 godina. Kada Betelgeze eksplodira, sijaće kao polumjesec više od tri mjeseca; život na Zemlji neće biti ugrožen ovom eksplozijom. Nakon što je izbačena s područja na kojem je nastala, asocijacije Orion OB1 – koje uključuje zvijezde u Orionovom pojasu – primijećeno je da se ova odbjegla zvijezda kreće kroz međuzvjezdani medij brzinom od 30 km/s, stvarajući pramčani udar širok preko četiri svjetlosne godine. Betelgez je postala prva vansolarna zvijezda čija je ugaona veličina fotosfere izmjerena 1920. godine, a kasnije studije su objavile ugaoni prečnik (tj. prividnu veličinu) u rasponu od 0,042 do 0,056 lučnih sekundi; taj raspon određivanja se pripisuje ne-sferičnosti, zatamnjenju ekstremiteta, pulsiranju i različitom izgledu na različitim valnim dužinama. Također je okružena složenim, asimetričnim omotačem, otprilike 250 puta većim od zvijezde, nastalim gubitkom mase same zvijezde. Ugaoni prečnik Betelgeza koji se posmatra na Zemlji premašuju samo oni [[R Doradus]]a i Sunca. Počevši od oktobra 2019. godine, sjaj Betelgeza je počeo primjetno da slabi, a do sredine februara 2020. njegov sjaj je opao za faktor od približno 3, sa magnitude 0,5 na 1,7. Zatim se vratio u normalniji raspon osvijetljenosti, dostigavši ​​vrhunac od 0,0 vizuelne i 0,1 magnitude V-opsega u aprilu 2023. Infracrvena zapažanja nisu otkrila značajnu promjenu u osvjetljenju u posljednjih 50 godina, što sugerira da je zatamnjenje posljedica promjena oko zvijezde umjesto fundamentalne promjene unutar nje. Studija pomoću svemirskog teleskopa Hubble sugerira da je izbačena površinska masa koja je raspršena milionima kilometara oko zvijezde, a zatim ohlađena i formirana u prašinu koja je izazvala zatamnjenje. == Nomenklatura == Oznaka zvijezde je α Orionis (latinizirano u Alpha Orionis), koju je dao Johann Bayer 1603. godine. Tradicionalno ime Betelgez izvedeno je od [[Arapski jezik|arapskog]] يد الجوزاء Yad al-Jawzā’ „ruka al-Jawza’ (tj. Oriona)“ <ref>Ridpath, Ian. "Orion: the meaning of Betelgeuse". Star Tales</ref> <ref>"Definition of BETELGEUSE". www.merriam-webster.com</ref>. Greška u čitanju arapskog inicijala yā’ (يـ) kao bā’ (بـ—razlika u i‘jām) iz XIII vijeka dovela je do evropskog imena <ref>Lebling, James (September–October 2010). "Arabic in the Sky". Aramco World. pp. 24–33.</ref>. U engleskom jeziku postoje četiri uobičajena izgovora ovog imena, u zavisnosti od toga da li se prvo e izgovara kratko ili dugo i da li se s izgovara /s/ ili /z/: <ref>Simpson, J.; Weiner, E., eds. (1989). "Betelgeuse". Oxford English Dictionary (2nd ed.). Oxford: Clarendon Press. p. 130. ISBN 978-0-19-861186-8.</ref> * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|z}} BET-əl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|z}} BEE-təl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|s}} BET-əl-jooss; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|s}} BEE-təl-jooss, popularizirano jer zvuči kao "sok od bube". 2016. godine Međunarodna astronomska unija organizirala je Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) <ref>[https://www.iau.org/science/scientific_bodies/working_groups/280/ "IAU Working Group on Star Names (WGSN)"]. International Astronomical Union (IAU)</ref> za katalogizaciju i standardizaciju vlastitih imena zvijezda. Prvi bilten WGSN-a, izdat u julu 2016. godine, uključivao je tabelu prve dvije grupe imena odobrenih od strane WGSN-a, uključujući Betelgeuse za ovu zvijezdu. Sada je tako uneseno u IAU katalog imena zvijezda <ref> "IAU Catalog of Star Names". IAU Division C, Working Group on Star Names (WGSN). International Astronomical Union (IAU). Retrieved 28 July 2016 – via University of Rochester.</ref>. == Historija posmatranja == Betelgez i njegova crvena boja zabilježeni su još od antike; klasični astronom [[Ptolomej]] opisao je njenu boju kao ὑπόκιρρος (hypókirrhos = više ili manje narandžasto-smeđa), termin koji je kasnije opisao prevodilac [[Ulug Beg]]ovog [[Zij-i Sultani]] kao rubedo, latinski za "crvenost" <ref>Allen, Richard Hinckley (1963) [1899]. Star Names: Their Lore and Meaning (rep. ed.). New York, NY: Dover Publications Inc. pp. 310–12. ISBN 978-0-486-21079-7.</ref>. U XIX vijeku, prije modernih sistema klasifikacije zvijezda, Angelo Secchi je uključio Betelgez kao jedan od prototipova za njegove zvijezde klase III (narandžaste do crvene) <ref>Brück, H. A. (11–15 July 1978). "P. Angelo Secchi, S.J. 1818–1878". In McCarthy, M.F.; Philip, A.G.D.; Coyne, G.V. (eds.). Proceedings of the IAU Colloquium 47. Spectral Classification of the Future. Vatican City, IT (published 1979). pp. 7–20. Bibcode:1979RA......9....7B.</ref>. Nasuprot tome, tri vijeka prije Ptolomeja, kineski astronomi su Betelgez posmatrali kao žutu; Takvo zapažanje, ako je tačno, moglo bi sugerirati da je zvijezda bila u fazi žutog supergiganta otprilike u to vrijeme <ref>"Ancient Chinese suggest Betelgeuse is a young star". New Scientist. Vol. 92, no. 1276. 22 October 1981. p. 238 – via Reed Business Information.</ref>, što je vjerodostojna mogućnost, s obzirom na trenutna istraživanja kompleksnog okruženja ovih zvijezda <ref> Levesque, E. M. (June 2010). The Physical Properties of Red Supergiants. Hot and Cool: Bridging Gaps in Massive Star Evolution ASP Conference Series. Astronomical Society of the Pacific. Vol. 425. p. 103. arXiv:0911.4720. Bibcode:2010ASPC..425..103L.</ref>. === Otkrića u nastajanju === [[Datoteka:John Herschel 1846 (cropped).png|thumb|lijevo|upright=0.8| Sir&nbsp;John Herschel 1846.]] Grupe [[Aboridžini|Aboridžina]] u Južnoj Australiji su dijelile usmene priče o promjenljivom sjaju Betelgeza za nepoznati period <ref> Boutsalis, Kelly (10 August 2020). "Teaching indigenous star stories". The Walrus. </ref>. Varijaciju u Betelgezovom sjaju je 1836. opisao Sir John Herschel u ''Outlines of Astronomy''. Od 1836. do 1840. primijetio je značajne promjene u veličini kada je Betelgeuze nadmašio Rigela u oktobru 1837. i ponovo u novembru 1839. godine <ref>Wilk, Stephen R. (1999). "Further Mythological Evidence for Ancient Knowledge of Variable Stars". The Journal of the American Association of Variable Star Observers. 27 (2): 171–74. Bibcode:1999JAVSO..27..171W.</ref>. Uslijedio je 10-godišnji period mirovanja; zatim 1849. Herschel je zabilježio još jedan kratki ciklus varijabilnosti, koji je dostigao vrhunac 1852. Kasniji posmatrači su zabilježili neuobičajeno visoke maksimume s intervalom od nekoliko godina, ali samo male varijacije od 1957. do 1967. Zapisi Američkog udruženja promatrača promjenjivih zvijezda (AAVSO) pokazuju maksimalan sjaj od 0,2 1933. i 1942., a minimalan 1.2, posmatrano 1927. i 1941. godine <ref>Davis, Kate (December 2000). "Variable Star of the Month: Alpha Orionis". American Association of Variable Star Observers (AAVSO).</ref>. Ova varijabilnost u sjaju može objasniti zašto je [[Johann Bayer]], objavljivanjem svoje Uranometrije 1603. godine, označio zvijezdu alfa, jer je vjerovatno bila konkurentna obično svjetlijem Rigelu (beta) <ref> Kaler, James B. (2002). The Hundred Greatest Stars. New York, NY: Copernicus Books. p. 33. ISBN 978-0-387-95436-3.</ref>. Sa [[Arktik|arktičkih]] geografskih širina, Betelgeuseova crvena boja i viši položaj na nebu od Rigela značili su da su ga Inuiti smatrali svjetlijim, a jedno lokalno ime je bilo Ulluriajjuaq („velika zvijezda“) <ref>MacDonald, John (1998). The Arctic sky: Inuit astronomy, star lore, and legend. Toronto, Ontario / Iqaluit, NWT: Royal Ontario Museum / Nunavut Research Institute. pp. 52–54, 119. ISBN 978-0-88854-427-8.</ref>. Godine 1920. [[Albert Abraham Michelson|Albert A. Michelson]] i Francis G. Pease postavili su šestmetarski [[interferometar]] na prednjoj strani teleskopa od 2,5 metra u opservatoriji Mount Wilson, uz pomoć Johna Augusta Andersona. Trio je izmjerio ugaoni prečnik Betelgeza na 0,047″, cifru koja je dalje dala prečnik od 3,84×108 km (2,58 AJ) na osnovu vrijednosti paralakse od 0,018″. Međutim, zamračenje ruba i greške mjerenja rezultirale su nesigurnošću u pogledu tačnosti ovih mjerenja. 1950-e i 1960-e donijele su dva noviteta koja su utjecala na teoriju zvjezdane konvekcije u crvenih supergiganata: projekti Stratoscope i publikacija Struktura i evolucija zvijezda iz 1958., uglavnom rad Martina Schwarzschilda i njegovog kolege sa [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]], Richarda Härma <ref> Schwarzschild, M. (1958). Structure and Evolution of the Stars. Princeton University Press. Bibcode:1958ses..book.....S. ISBN 978-0-486-61479-3.</ref>. Publikacija je širila ideje o tome kako primijeniti računarsku tehnologije za kreiranje zvjezdanih modela, dok su projekti Stratoscope, podizanjem balonskih teleskopa iznad Zemljine turbulencije, proizveli neke od najfinijih slika solarnih granula i [[Sunčeve pjege|sunčevih pjega]] ikada viđenih, potvrđujući tako postojanje konvekcija u solarnoj atmosferi <ref> Tenn, Joseph S. (June 2009). "Martin Schwarzschild 1965". The Bruce Medalists. Astronomical Society of the Pacific (ASP). </ref>. ==Etimologija== Porijeklo imena nije još razjašnjeno. Dodatak elgeza potječe od ''El Jauza'' arapskog naziva za Orion. El Jauza je žensko ime iz arapskih legendi koje znači "jedna u sredini". Također postoji interpretacija od fraze ''Džad el Jauza'' odnosno ''Ruka Al Jauze'' šta bi isto značilo koliko i ''Ruka Oriona''. Dalje moguće da je riječ Al Jauza pogrešno izgovorena tokom evropske [[Renesansa|renesanse]]. ''Džad Al Jauza'' (Ruka Oriona) prevedeno kao ''Bejt El Jauza'' (Kuća Oriona). Na ovaj način pokušava se objasniti porijeklo imena Betelgeza. ==Osobine== Udaljena je 643 sg s [[Apsolutna magnituda|apsolutnim sjajem]] od -6,05 mag. Betelgeza je druga zvijezda po sjajnosti u sazviježđu Orion. Ubraja se crvene i sjajne superdivove spektralne klase M2Iab. Budući da neka mjerenja pokazuju sjajnost 100.000 jaču od Sunca, to dovodi u pitanje pripadnosti [[Zvjezdana klasifikacija|spektralnoj klasi M]]. Njen prečnik kreće se između 0,043-0,056 uglovnih sekundi. Ubraja se u [[Promjenjiva zvijezda|polupravilne promjenjive zvijezde]], promjena se kreće od 0,2-1,2 mag. Ovu karakteristiku prvi je zapazio [[John Frederick William Herschel|John Herschel]] koji je isto naveo 1836. u svom djelu ''Outlines of Astronomy''. Starost zvijezde se procjenjuje na oko 10 miliona godina, njena [[Evolucija zvijezda|evolucija]] je brza zbog velike mase. mogući je kandidat za supernovu idućih milion godina. U slučaju da postane [[supernova]], njen sjaj bi nadmašio sjaj [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]<nowiki/>a.<ref>{{cite web|title=Orion Constellation|url=http://www.constellation-guide.com/constellation-list/orion-constellation/|website=Constellation Guide|access-date=5. 1. 2018|language=en}}</ref> ==Asterizam== Članica je dva asterizma: ''[[Zimski trougao|Zimskog trougla]]'' (ili Veliki južni trougao) i ''[[Zimski osmougao|Zimskog osmougla]]''. Zimski trougao čine pored Betelgeze: Sirijus ([[Alpha Canis Majoris]]) i Prokion ([[Alpha Canis Minoris]]). Sirijus i Prokion su također članice Zimskog šestougla sa: [[Rigel]]<nowiki/>om, [[Aldebaran]]<nowiki/>om, [[Alpha Aurigae|Kapelom]], [[Kastor (zvijezda)|Polideukom]]. ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Betelgeuse}} * [http://www.epsilon-lyrae.de/Spektroskopie/Sternspektren/Beteigeuze.html Spektar zvijezde Betelgez] * [https://web.archive.org/web/20100515160211/http://www.rense.com/general72/size.htm Usporedba sa drugim nebeskim tijelima] [[Kategorija:Orion (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:SAO objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] ca67mfj4alt4x8d5ipxwr0mwbiyseez 3674366 3674287 2024-12-19T08:30:49Z AdnanSa 226 3674366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv = Betelgez | Slika = [[Datoteka:Position_Alpha_Ori.png|180px]] | Opis slike = Pozicija Betelgez | Epoha = J2000 | Sazviježđe = [[Orion (sazviježđe)|Orion]] | Rektascenzija = 5h 55m 10.31s | Deklinacija = +07° 24' 25.3" | Vidljivi sjaj = +0,5 | Spektralna klasa = M1-2 Ia-Iab | B-V-indeks = +1,85 | U-B-indeks = 2,32 | Varijabilnost = | Radijalna brzina = | Udaljenost SG = 430 | Udaljenost Par = 130 | Apsolutni sjaj = -5,3 do -5,0 | V-RA = + 21 | V-DE = | V-GES = | V-DIR = | Masa = 20 | Radijus = 600 | Luminozitet = 10 000 | Temperatura = 3000 | Rotacija = 2070 do 2355 dana | Starost = oko 10 mil. | Bayer = &alpha; Orionis | Flamsteed = 58 Orionis | BD = BD+7°1055 | BSK = HR 2061 | HDK = HD 39801 | SAO = SAO 113271 | TYC = | HIP = HIP 27989 }} '''Betelgez''' (α Orionis, α Ori, 58 Orionis) je veliki crveni superdžin u [[sazviježđe|sazviježđu]] Orion. Ostali nazivi su: Betelguex; Betelgeuze; Beteiguex; Betelgeuse; Al Mankib ({{ArJ|المنكب‎}}). Poznat je pod nazivom ''rame Oriona''. Obično je deseta najsjajnija [[zvijezda]] na noćnom nebu i, poslije Rigela, druga najsjajnija zvijezda u svom sazvježđu. To je izrazito crvenkasta, polupravilna varijabilna zvijezda čija prividna magnituda, koja varira između +0,0 i +1,6, ima najširi prikazani raspon od bilo koje zvijezde prve magnitude. Betelgez je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu na talasnim dužinama bliskim infracrvenom dijelu spektra. Njegova Bayerova oznaka je α Orionis, latinizirano u Alpha Orionis i skraćeno Alpha Ori ili α Ori <ref>Ohnaka, K.; Weigelt, G.; Millour, F.; Hofmann, K.-H.; Driebe, T.; Schertl, D.; Chelli, A.; Massi, F.; Petrov, R.; Stee, Ph. (25 April 2011). "Imaging the dynamical atmosphere of the red supergiant Betelgeuse in the CO first overtone lines with VLTI/AMBER". Astronomy & Astrophysics. 529: A163. arXiv:1104.0958. Bibcode:2011A&A...529A.163O. doi:10.1051/0004-6361/201016279. ISSN 0004-6361.</ref>. Poluprečnik mu je 640 do 764 puta veći od Sunčevog <ref>Joyce, Meridith; Leung, Shing-Chi; Molnár, László; Ireland, Michael; Kobayashi, Chiaki; Nomoto, Ken'Ichi (2020). "Standing on the Shoulders of Giants: New Mass and Distance Estimates for Betelgeuse through Combined Evolutionary, Asteroseismic, and Hydrodynamic Simulations with MESA". The Astrophysical Journal. 902 (1): 63. arXiv:2006.09837. Bibcode:2020ApJ...902...63J. doi:10.3847/1538-4357/abb8db. S2CID 221507952.</ref> <ref>Mittag, M.; Schröder, K. -P.; Perdelwitz, V.; Jack, D.; Schmitt, J. H. M. M. (1 January 2023), "Chromospheric activity and photospheric variation of α Ori during the great dimming event in 2020", Astronomy and Astrophysics, 669: A9, arXiv:2211.04967, Bibcode:2023A&A...669A...9M, doi:10.1051/0004-6361/202244924, ISSN 0004-6361</ref>, i kada bi se nalazio u centru našeg Sunčevog sistema, njegova površina bi ležala izvan [[Asteroidni pojas|asteriodnog pojasa]] i progutala bi orbite [[Merkur]]a, [[Venera|Venere]], Zemlje , i [[Mars]]a. Procjene Betelgzeove mase kreću se od deset do dvadeset sunčevih masa. Iz različitih razloga, njegovu udaljenost je bilo prilično teško izmjeriti; trenutne najbolje procene su reda veličine 400-600 svjetlosnih godina od Sunca – što je znatna nepreciznost za relativno blisku zvijezdu. Njegova apsolutna magnituda je oko -6. Sa starošću manjom od 10 miliona godina, Betelgez je brzo evoluirao zbog svoje velike mase i očekuje se da će svoju evoluciju završiti eksplozijom supernove, najvjerovatnije u narednih 100.000 godina. Kada Betelgeze eksplodira, sijaće kao polumjesec više od tri mjeseca; život na Zemlji neće biti ugrožen ovom eksplozijom. Nakon što je izbačena s područja na kojem je nastala, asocijacije Orion OB1 – koje uključuje zvijezde u Orionovom pojasu – primijećeno je da se ova odbjegla zvijezda kreće kroz međuzvjezdani medij brzinom od 30 km/s, stvarajući pramčani udar širok preko četiri svjetlosne godine. Betelgez je postala prva vansolarna zvijezda čija je ugaona veličina fotosfere izmjerena 1920. godine, a kasnije studije su objavile ugaoni prečnik (tj. prividnu veličinu) u rasponu od 0,042 do 0,056 lučnih sekundi; taj raspon određivanja se pripisuje ne-sferičnosti, zatamnjenju ekstremiteta, pulsiranju i različitom izgledu na različitim valnim dužinama. Također je okružena složenim, asimetričnim omotačem, otprilike 250 puta većim od zvijezde, nastalim gubitkom mase same zvijezde. Ugaoni prečnik Betelgeza koji se posmatra na Zemlji premašuju samo oni [[R Doradus]]a i Sunca. Počevši od oktobra 2019. godine, sjaj Betelgeza je počeo primjetno da slabi, a do sredine februara 2020. njegov sjaj je opao za faktor od približno 3, sa magnitude 0,5 na 1,7. Zatim se vratio u normalniji raspon osvijetljenosti, dostigavši ​​vrhunac od 0,0 vizuelne i 0,1 magnitude V-opsega u aprilu 2023. Infracrvena zapažanja nisu otkrila značajnu promjenu u osvjetljenju u posljednjih 50 godina, što sugerira da je zatamnjenje posljedica promjena oko zvijezde umjesto fundamentalne promjene unutar nje. Studija pomoću svemirskog teleskopa Hubble sugerira da je izbačena površinska masa koja je raspršena milionima kilometara oko zvijezde, a zatim ohlađena i formirana u prašinu koja je izazvala zatamnjenje. == Nomenklatura == Oznaka zvijezde je α Orionis (latinizirano u Alpha Orionis), koju je dao Johann Bayer 1603. godine. Tradicionalno ime Betelgez izvedeno je od [[Arapski jezik|arapskog]] يد الجوزاء Yad al-Jawzā’ „ruka al-Jawza’ (tj. Oriona)“ <ref>Ridpath, Ian. "Orion: the meaning of Betelgeuse". Star Tales</ref> <ref>"Definition of BETELGEUSE". www.merriam-webster.com</ref>. Greška u čitanju arapskog inicijala yā’ (يـ) kao bā’ (بـ—razlika u i‘jām) iz XIII vijeka dovela je do evropskog imena <ref>Lebling, James (September–October 2010). "Arabic in the Sky". Aramco World. pp. 24–33.</ref>. U engleskom jeziku postoje četiri uobičajena izgovora ovog imena, u zavisnosti od toga da li se prvo e izgovara kratko ili dugo i da li se s izgovara /s/ ili /z/: <ref>Simpson, J.; Weiner, E., eds. (1989). "Betelgeuse". Oxford English Dictionary (2nd ed.). Oxford: Clarendon Press. p. 130. ISBN 978-0-19-861186-8.</ref> * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|z}} BET-əl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|z}} BEE-təl-jooz; * {{IPAc-en|ˈ|b|ɛ|t|əl|dʒ|uː|s}} BET-əl-jooss; * {{IPAc-en|ˈ|b|iː|t|əl|dʒ|uː|s}} BEE-təl-jooss, popularizirano jer zvuči kao "sok od bube". 2016. godine Međunarodna astronomska unija organizirala je Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) <ref>[https://www.iau.org/science/scientific_bodies/working_groups/280/ "IAU Working Group on Star Names (WGSN)"]. International Astronomical Union (IAU)</ref> za katalogizaciju i standardizaciju vlastitih imena zvijezda. Prvi bilten WGSN-a, izdat u julu 2016. godine, uključivao je tabelu prve dvije grupe imena odobrenih od strane WGSN-a, uključujući Betelgeuse za ovu zvijezdu. Sada je tako uneseno u IAU katalog imena zvijezda <ref> "IAU Catalog of Star Names". IAU Division C, Working Group on Star Names (WGSN). International Astronomical Union (IAU). Retrieved 28 July 2016 – via University of Rochester.</ref>. == Historija posmatranja == Betelgez i njegova crvena boja zabilježeni su još od antike; klasični astronom [[Ptolomej]] opisao je njenu boju kao ὑπόκιρρος (hypókirrhos = više ili manje narandžasto-smeđa), termin koji je kasnije opisao prevodilac [[Ulug Beg]]ovog [[Zij-i Sultani]] kao rubedo, latinski za "crvenost" <ref>Allen, Richard Hinckley (1963) [1899]. Star Names: Their Lore and Meaning (rep. ed.). New York, NY: Dover Publications Inc. pp. 310–12. ISBN 978-0-486-21079-7.</ref>. U XIX vijeku, prije modernih sistema klasifikacije zvijezda, Angelo Secchi je uključio Betelgez kao jedan od prototipova za njegove zvijezde klase III (narandžaste do crvene) <ref>Brück, H. A. (11–15 July 1978). "P. Angelo Secchi, S.J. 1818–1878". In McCarthy, M.F.; Philip, A.G.D.; Coyne, G.V. (eds.). Proceedings of the IAU Colloquium 47. Spectral Classification of the Future. Vatican City, IT (published 1979). pp. 7–20. Bibcode:1979RA......9....7B.</ref>. Nasuprot tome, tri vijeka prije Ptolomeja, kineski astronomi su Betelgez posmatrali kao žutu; Takvo zapažanje, ako je tačno, moglo bi sugerirati da je zvijezda bila u fazi žutog supergiganta otprilike u to vrijeme <ref>"Ancient Chinese suggest Betelgeuse is a young star". New Scientist. Vol. 92, no. 1276. 22 October 1981. p. 238 – via Reed Business Information.</ref>, što je vjerodostojna mogućnost, s obzirom na trenutna istraživanja kompleksnog okruženja ovih zvijezda <ref> Levesque, E. M. (June 2010). The Physical Properties of Red Supergiants. Hot and Cool: Bridging Gaps in Massive Star Evolution ASP Conference Series. Astronomical Society of the Pacific. Vol. 425. p. 103. arXiv:0911.4720. Bibcode:2010ASPC..425..103L.</ref>. === Otkrića === [[Datoteka:John Herschel 1846 (cropped).png|thumb|lijevo|upright=0.8| Sir&nbsp;John Herschel 1846.]] Grupe [[Aboridžini|Aboridžina]] u Južnoj Australiji su dijelile usmene priče o promjenljivom sjaju Betelgeza za nepoznati period <ref> Boutsalis, Kelly (10 August 2020). "Teaching indigenous star stories". The Walrus. </ref>. Varijaciju u Betelgezovom sjaju je 1836. opisao Sir John Herschel u ''Outlines of Astronomy''. Od 1836. do 1840. primijetio je značajne promjene u veličini kada je Betelgeuze nadmašio Rigela u oktobru 1837. i ponovo u novembru 1839. godine <ref>Wilk, Stephen R. (1999). "Further Mythological Evidence for Ancient Knowledge of Variable Stars". The Journal of the American Association of Variable Star Observers. 27 (2): 171–74. Bibcode:1999JAVSO..27..171W.</ref>. Uslijedio je 10-godišnji period mirovanja; zatim 1849. Herschel je zabilježio još jedan kratki ciklus varijabilnosti, koji je dostigao vrhunac 1852. Kasniji posmatrači su zabilježili neuobičajeno visoke maksimume s intervalom od nekoliko godina, ali samo male varijacije od 1957. do 1967. Zapisi Američkog udruženja promatrača promjenjivih zvijezda (AAVSO) pokazuju maksimalan sjaj od 0,2 1933. i 1942., a minimalan 1.2, posmatrano 1927. i 1941. godine <ref>Davis, Kate (December 2000). "Variable Star of the Month: Alpha Orionis". American Association of Variable Star Observers (AAVSO).</ref>. Ova varijabilnost u sjaju može objasniti zašto je [[Johann Bayer]], objavljivanjem svoje Uranometrije 1603. godine, označio zvijezdu alfa, jer je vjerovatno bila konkurentna obično svjetlijem Rigelu (beta) <ref> Kaler, James B. (2002). The Hundred Greatest Stars. New York, NY: Copernicus Books. p. 33. ISBN 978-0-387-95436-3.</ref>. Sa [[Arktik|arktičkih]] geografskih širina, Betelgeuseova crvena boja i viši položaj na nebu od Rigela značili su da su ga Inuiti smatrali svjetlijim, a jedno lokalno ime je bilo Ulluriajjuaq („velika zvijezda“) <ref>MacDonald, John (1998). The Arctic sky: Inuit astronomy, star lore, and legend. Toronto, Ontario / Iqaluit, NWT: Royal Ontario Museum / Nunavut Research Institute. pp. 52–54, 119. ISBN 978-0-88854-427-8.</ref>. Godine 1920. [[Albert Abraham Michelson|Albert A. Michelson]] i Francis G. Pease postavili su šestmetarski [[interferometar]] na prednjoj strani teleskopa od 2,5 metra u opservatoriji Mount Wilson, uz pomoć Johna Augusta Andersona. Trio je izmjerio ugaoni prečnik Betelgeza na 0,047″, cifru koja je dalje dala prečnik od 3,84×108 km (2,58 AJ) na osnovu vrijednosti paralakse od 0,018″. Međutim, zamračenje ruba i greške mjerenja rezultirale su nesigurnošću u pogledu tačnosti ovih mjerenja. 1950-e i 1960-e donijele su dva noviteta koja su utjecala na teoriju zvjezdane konvekcije u crvenih supergiganata: projekti Stratoscope i publikacija Struktura i evolucija zvijezda iz 1958., uglavnom rad Martina Schwarzschilda i njegovog kolege sa [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]], Richarda Härma <ref> Schwarzschild, M. (1958). Structure and Evolution of the Stars. Princeton University Press. Bibcode:1958ses..book.....S. ISBN 978-0-486-61479-3.</ref>. Publikacija je širila ideje o tome kako primijeniti računarsku tehnologije za kreiranje zvjezdanih modela, dok su projekti Stratoscope, podizanjem balonskih teleskopa iznad Zemljine turbulencije, proizveli neke od najfinijih slika solarnih granula i [[Sunčeve pjege|sunčevih pjega]] ikada viđenih, potvrđujući tako postojanje konvekcija u solarnoj atmosferi <ref> Tenn, Joseph S. (June 2009). "Martin Schwarzschild 1965". The Bruce Medalists. Astronomical Society of the Pacific (ASP). </ref>. === Napredak u snimanju === Tokom 1970-ih postignuti su veliki napretci u tehnologiji astronomskog snimanja, počevši od izuma spekle interferometrije Antoinea Labeyriea, procesa koji je značajno smanjio efekat zamućenja uzrokovanog astronomskim posmatranjem. Povećao je optičku rezoluciju zemaljskih teleskopa, omogućavajući preciznija mjerenja Betelgezove fotosfere <ref> Labeyrie, A. (May 1970). "Attainment of diffraction-limited resolution in large telescopes by Fourier analysing speckle patterns in star images". Astronomy and Astrophysics. 6: 85. Bibcode:1970A&A.....6...85L.</ref>. Sa poboljšanjima infracrvene teleskopije na vrhu Mount Wilson, Mount Locke i Mauna Kea na Havajima, astrofizičari su počeli da zaviruju u složene [[Zvjezdana atmosfera|atmosferske slojeve zvijezda]] (shells) koje okružuju supergiganta <ref>Bernat, A.P.; Lambert, D.L. (November 1975). "Observations of the circumstellar gas shells around Betelgeuse and Antares". Astrophysical Journal. 201: L153–L156. Bibcode:1975ApJ...201L.153B. doi:10.1086/181964.</ref> <ref> Dyck, H.M.; Simon, T. (February 1975). "Circumstellar dust shell models for Alpha Orionis". Astrophysical Journal. 195: 689–693. Bibcode:1975ApJ...195..689D. doi:10.1086/153369.</ref>, što ih je navelo da posumnjaju u prisustvo ogromnih mjehurića plina nastalih konvekcijom <ref>Boesgaard, A.M.; Magnan, C. (June 1975). "The circumstellar shell of alpha Orionis from a study of the Fe II emission lines". Astrophysical Journal. 198 (1): 369–371, 373–378. Bibcode:1975ApJ...198..369B. doi:10.1086/153612.</ref>. Međutim, tek kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kada je Betelgez postao redovna meta za interferometriju maskiranja otvora, došlo je do napretka u snimanju u infracrvene i vidljivom dijelu spektra. Tehnika razvijena od strane J.E. Baldwina i kolega iz Cavendish Astrophysics Group, koristila je malu masku s nekoliko rupa u ravni izlazne pupile (zjenice) teleskopa, pretvarajući otvor u ad hoc interferometrijski niz <ref> Bernat, David (2008). "Aperture masking interferometry". Ask an Astronomer. Astronomy department. Cornell University.</ref>. Tehnika je doprinijela nekim od najpreciznijih mjerenja Betelgeza, te je otkrila svijetle tačke na fotosferi zvijezde <ref> Wilson, R.W.; Dhillon, V.S.; Haniff, C.A. (1997). "The changing face of Betelgeuse". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 291 (4): 819. Bibcode:1997MNRAS.291..819W. doi:10.1093/mnras/291.4.819.</ref> <ref>Burns, D.; Baldwin, J.E.; Boysen, R.C.; Haniff, C.A.; Lawson, P.R.; MacKay, C.D.; et al. (September 1997). "The surface structure and limb-darkening profile of Betelgeuse". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 290 (1): L11–L16. Bibcode:1997MNRAS.290L..11B. doi:10.1093/mnras/290.1.l11.</ref>. Ovo su bile prve optičke i infracrvene slike zvjezdanog diska osim Sunca, prvo snimljene sa zemaljskih interferometara, a kasnije iz posmatranja više rezolucije teleskopa COAST. Činilo se da "svijetle mrlje" ili "vruće tačke", uočene sa ovim instrumentima, potvrđuju teoriju koju je iznio Schwarzschild decenijama ranije o masivnim konvekcijskim ćelijama koje dominiraju površinom zvijezde <ref>Schwarzschild, M. (1975). "On the scale of photospheric convection in red giants and supergiants". Astrophysical Journal. 195 (1): 137–44. Bibcode:1975ApJ...195..137S. doi:10.1086/153313.</ref>. ==Etimologija== Porijeklo imena nije još razjašnjeno. Dodatak elgeza potječe od ''El Jauza'' arapskog naziva za Orion. El Jauza je žensko ime iz arapskih legendi koje znači "jedna u sredini". Također postoji interpretacija od fraze ''Džad el Jauza'' odnosno ''Ruka Al Jauze'' šta bi isto značilo koliko i ''Ruka Oriona''. Dalje moguće da je riječ Al Jauza pogrešno izgovorena tokom evropske [[Renesansa|renesanse]]. ''Džad Al Jauza'' (Ruka Oriona) prevedeno kao ''Bejt El Jauza'' (Kuća Oriona). Na ovaj način pokušava se objasniti porijeklo imena Betelgeza. ==Osobine== Udaljena je 643 sg s [[Apsolutna magnituda|apsolutnim sjajem]] od -6,05 mag. Betelgeza je druga zvijezda po sjajnosti u sazviježđu Orion. Ubraja se crvene i sjajne superdivove spektralne klase M2Iab. Budući da neka mjerenja pokazuju sjajnost 100.000 jaču od Sunca, to dovodi u pitanje pripadnosti [[Zvjezdana klasifikacija|spektralnoj klasi M]]. Njen prečnik kreće se između 0,043-0,056 uglovnih sekundi. Ubraja se u [[Promjenjiva zvijezda|polupravilne promjenjive zvijezde]], promjena se kreće od 0,2-1,2 mag. Ovu karakteristiku prvi je zapazio [[John Frederick William Herschel|John Herschel]] koji je isto naveo 1836. u svom djelu ''Outlines of Astronomy''. Starost zvijezde se procjenjuje na oko 10 miliona godina, njena [[Evolucija zvijezda|evolucija]] je brza zbog velike mase. mogući je kandidat za supernovu idućih milion godina. U slučaju da postane [[supernova]], njen sjaj bi nadmašio sjaj [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]<nowiki/>a.<ref>{{cite web|title=Orion Constellation|url=http://www.constellation-guide.com/constellation-list/orion-constellation/|website=Constellation Guide|access-date=5. 1. 2018|language=en}}</ref> ==Asterizam== Članica je dva asterizma: ''[[Zimski trougao|Zimskog trougla]]'' (ili Veliki južni trougao) i ''[[Zimski osmougao|Zimskog osmougla]]''. Zimski trougao čine pored Betelgeze: Sirijus ([[Alpha Canis Majoris]]) i Prokion ([[Alpha Canis Minoris]]). Sirijus i Prokion su također članice Zimskog šestougla sa: [[Rigel]]<nowiki/>om, [[Aldebaran]]<nowiki/>om, [[Alpha Aurigae|Kapelom]], [[Kastor (zvijezda)|Polideukom]]. ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Betelgeuse}} * [http://www.epsilon-lyrae.de/Spektroskopie/Sternspektren/Beteigeuze.html Spektar zvijezde Betelgez] * [https://web.archive.org/web/20100515160211/http://www.rense.com/general72/size.htm Usporedba sa drugim nebeskim tijelima] [[Kategorija:Orion (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:SAO objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] jt6palpilsvubmjvr9dblvslxh0d2sm 0 78561 3674360 3674273 2024-12-19T05:30:50Z Артем Загребельный 115699 /* Žene */ 3674360 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]] [[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]] '''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene<ref name="FINA SW12">{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |url-status=dead }}</ref>: * '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m * '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m * '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta. Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''. Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12<ref name="FINA SW12"/>, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a. Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}</ref> Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].<ref>{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}</ref> == Olimpijski bazeni (50 m) == ''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024. === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |20.91 |{{ZD|BRA}} [[César Cielo Filho]] |18. 12. 2009. |{{ZD|BRA}} [[São Paulo]] |<ref>{{cite web|date=18. 12. 2009|title=2009 Brazilian Championships full results|language=pt|publisher=[[Brazilski savez za vodene sportove]]|url=http://magazines.swimmingworld.com:9997/spipdf/20091217brazild2.pdf|format=PDF|access-date=16. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite magazine|title=Brazil Long Course Championships: Cesar Cielo Sets World Record |url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/22997.asp |magazine=[[Swimming World Magazine]] |date=18. 12. 2009 |access-date=16. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223052809/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/22997.asp |archive-date=23. 2. 2013}}</ref><ref>{{YouTube|31V346HyRis}}</ref><ref>{{cite AV media |date=29. 12. 2009 |url=https://www.youtube.com/watch?v=QnmEgFUVFjk |title=World Record - Recorde Mundial - 50m Freestyle - Cesar Cielo |publisher=BRA BMX |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210710215347/https://www.youtube.com/watch?v=QnmEgFUVFjk |archive-date=10. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m slobodno]] |46.40 |{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]] |31. 7. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:42.00 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |28. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:40.07 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |26. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:32.12 |{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]] |29. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}</ref> |- |[[1500 m slobodno]] |14:31.02 |{{ZD|KIN}} [[Sun Yang]] |4. 8. 2012. |{{ZD|VB}} [[London]] |<ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=http://www.london2012.com/swimming/event/men-1500m-freestyle/phase=swm015100/index.html|publisher=www.london2012.com|date=4. 8. 2012|access-date=7. 8. 2012|archive-url=https://archive.today/20121210035943/http://www.london2012.com/swimming/event/men-1500m-freestyle/phase=swm015100/index.html|archive-date=10. 12. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=4. 8. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=T5FlDy3YmDQ |title=Sun Yang Smashes Men's 1500m Freestyle World Record - London 2012 Olympics |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181444/https://www.youtube.com/watch?v=T5FlDy3YmDQ |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |23.80 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |27. 7. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |51.85 |{{ZD|SAD}} [[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] |13. 8. 2016. |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4 x 100m Medley Relay Results|url=https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWM451101_Results_2016_08_13_db520874_afb4_4f12_a087_7246d814afdc.pdf|work=Rio 2016 – zvanični sajt|date=13. 8. 2016|access-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920114426/https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWM451101_Results_2016_08_13_db520874_afb4_4f12_a087_7246d814afdc.pdf|archive-date=20. 9. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=21. 8. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=UmIYanq5gH8 |title=Michael Phelps Last Olympic Race - Swimming Men's 4x100m Medley Relay Final {{!}} Rio 2016 Replay |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:51.92 |{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]] |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m prsno]] |25.95 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |25. 7. 2017. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |56.88 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |4. 8. 2018. |{{ZD|VB}} [[Glasgow]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:06.12 |{{ZD|RUS}} [[Anton Čupkov]] |26. 7. 2019. |{{ZD|JKO}} [[Gwangju]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EE04FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=26. 7. 2019|access-date=26. 7. 2019}}</ref><ref>https://www.facebook.com/watch/?v=856883078031363</ref> |- |[[50 m delfin]] |22.27 |{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]] |1. 7. 2018. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |49.45 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |31. 7. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:50.34 |{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]] |21. 6. 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref>[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false &#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} |- |[[200 m mješovito]] |1:54.00 |{{ZD|SAD}} [[Ryan Lochte]] |28. 7. 2011. |{{ZD|KIN}} [[Šangaj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m individual medley results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2011/shanghai2011/C73A1_Results%20(One%20Heat%20-%20Individual)_121_Heat1_Men_200_Medley.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=28. 7. 2011|access-date=28. 7. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120417121733/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2011/shanghai2011/C73A1_Results%20(One%20Heat%20-%20Individual)_121_Heat1_Men_200_Medley.pdf|archive-date=17. 4. 2012}}</ref><ref>{{cite magazine|title=FINA World Championships, Swimming: Ryan Lochte Sets First Post Techsuit-Era World Record|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/27712.asp?q=|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=28. 7. 2011|access-date=28. 7. 2011|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20120915003545/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/27712.asp?q=|archive-date=15. 9. 2012}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 7. 2011 |url=https://www.youtube.com/watch?v=aQWHv_Bhtuw |title=Shanghai 2011 world championships - Swimming 200 Im Ryan Lochte 1:54:00 WR |publisher= Tsotne Maisa |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210612235020/https://www.youtube.com/watch?v=aQWHv_Bhtuw |archive-date=12. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:02.50 |{{ZD|SAD}} [[Léon Marchand]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&t &#8203;] |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:08.24 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (47.51)<br/>[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)<br/>[[Cullen Jones]] (47.65)<br/>[[Jason Lezak]] (46.06) |11. 8. 2008. |{{ZD|KIN}} [[Peking]] |<ref>{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}</ref><ref>{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:58.55 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (1:44.49)<br/>[[Ricky Berens]] (1:44.13)<br/>[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)<br/>[[Ryan Lochte]] (1:44.46) |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:26.78 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)<br/>[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)<br/>[[Caeleb Dressel]] (49.03)<br/>[[Zach Apple]] (46.95) |1. 8. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |23.61 |{{ZD|SWE}} [[Sarah Sjöström]] |29. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201EB02FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|access-date=29. 7. 2023|date=31. 7. 2023}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=0vpY70Sf47I &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |51.71 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |23. 7. 2017. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4×100m Freestyle Relay Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201F704FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=23. 7. 2017|access-date=23. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 51.71 relay Sarah Sjöström |publisher=swimming art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191210142334/https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |archive-date=10. 12. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:52.98 |{{ZD|ITA}} [[Federica Pellegrini]] |29. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref name="20 & 21">{{cite news|author=Craig Lord|title=WRs 20 & 21: Pellegrini And Van Der Burgh|url=http://www.swimnews.com/news/view/7133|publisher=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013648/http://www.swimnews.com/News/view/7133|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Women's 200m freestyle final results |url= http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_116_Finals_1_Women_200_Free.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=29. 7. 2009 |access-date=18. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180636/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_116_Finals_1_Women_200_Free.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite AV media |date=24. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=xY_8EmkHJro |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m freestyle 1:52.98 Federica Pellegrini |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214807/https://www.youtube.com/watch?v=xY_8EmkHJro |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:55.38 |{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |[https://www.youtube.com/watch?v=opY7HYmvChU ​] |- |[[800 m slobodno]] |8:04.79 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |12. 8. 2016. |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url=https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWW018101_Results_2016_08_12_34fbb9e2_7992_406d_b4bb_488873b70a3f.pdf |work= Rio 2016 – zvanični sajt|date=12. 8. 2016|access-date=13. 8. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813120832/https://smsprio2016-a.akamaihd.net/_odf-documents/S/W/SWW018101_Results_2016_08_12_34fbb9e2_7992_406d_b4bb_488873b70a3f.pdf|archive-date=13. 8. 2016}}</ref><ref>{{cite AV media |date=21. 8. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GAGXNs0MXzI |title=Rio Replay: Women's 800m Freestyle Final |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[1500 m slobodno]] |15:20.48 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |16. 5. 2018. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |26.86 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |20. 10. 2023. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |57.13 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith]] |18. 06. 2024. |{{ZD|USA}} [[Indianapolis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |2:03.35 |{{ZD|SAD}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |26. 7. 2019. |{{ZD|JKO}} [[Gwangju]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070202EE02FFFFFFFFFFFF01.pdf |publisher= [[Omega Timing]]|date=26. 7. 2019|access-date=26. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190726115319/http://omegatiming.com/File/00011301070202EE02FFFFFFFFFFFF01.pdf|archive-date=26. 7. 2019|url-status=dead}}</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?time_continue=24&v=o6gAGT2o_HY</ref> |- |[[50 m prsno]] |29.30 |{{ZD|ITA}} [[Benedetta Pilato]] |22. 5. 2021. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=http://budapest2020.microplustiming.com/export/NU_Budapest2021/NU/pdf/SWMW50MBR-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=01:05:24|publisher=microplustiming.com|date=22. 5. 2021|access-date=22. 5. 2021}}</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=HYVFbd9XRrg</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:04.13 |{{ZD|SAD}} [[Lily King]] |25. 7. 2017. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:18.95 |{{ZD|JAR}} [[Tatjana Schoenmaker]] |30. 7. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW200MBR------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=30. 7. 2021|access-date=30. 7. 2021|archive-date=23. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210823071631/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMW200MBR------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:17.55 |{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]] |23. 4. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}</ref><ref>[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ "Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.</ref><ref>{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |24.43 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |5. 7. 2014. |{{ZD|ŠVE}} [[Borås]] |<ref>{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |55.18 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |15. 6. 2024. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800030204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=15. 6. 2024|access-date=15. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Women's 100m Butterfly Semifinals |url=https://www.youtube.com/watch?v=1CItyBPqWVs|publisher= Team USA |date=15. 6. 2024|access-date=16. 6. 2024}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |2:01.81 |{{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] |21. 10. 2009. |{{ZD|KIN}} [[Jinan]] |<ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=Liu Zige Takes 200th Shiny Suits WR: 2:01 200 'Fly|url=http://www.swimnews.com/news/view/7273|work=swimnews.com|date=21. 10. 2009|access-date=21. 10. 2009|archive-date=9. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109142437/http://www.swimnews.com/news/view/7273|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 3. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |title=wm 200 butterfly world record 2:01.81 |publisher=nan shen |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181823/https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |archive-date=9. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |2:06.12 (27.30; 31.64; 36.70; 30.48) |{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] |3. 8. 2015. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010F020001042402FFFFFFFFFFFF02|publisher=Omega Timing|date=3. 8. 2015|access-date=3. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite AV media |date=5. 8. 2015 |url=https://www.youtube.com/watch?v=uJdQXXtmUkE |title=Katinka Hosszu Beats 200m IM World Record in Kazan |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214751/https://www.youtube.com/watch?v=uJdQXXtmUkE |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:26.36 |{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] |6. 8. 2016. |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite news|url=https://sports.yahoo.com/news/iron-lady-katinka-hosszu-shatters-world-record-in-400-im-american-maya-dirado-takes-second-020404338.html |title='Iron Lady' Katinka Hosszu shatters world record in 400 IM, American Maya DiRado takes second|author=Pat Forde|date=6. 8. 2016|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=7. 8. 2016}}</ref><ref>{{cite AV media |date=21. 8. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=12tyMcIhcJs |title=Hosszu smashes world record in 400m IM |publisher=[[Olympics]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210619183947/https://www.youtube.com/watch?v=12tyMcIhcJs |archive-date=19. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:29.69 |{{ZID|Australija}}<br/>(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] <br> (51.69)[[Shayna Jack]]<br>(52.29)[[Meg Harris]]<br>(51,90)[[Emma McKeon]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:37.50 |{{ZID|Australija}}<br/>(1:53.66)[[Mollie O'Callaghan]]<br />(1:55.63)[[Shayna Jack]]<br />(1:55.80)[[Brianna Throssell]]<br />(1:52.41)[[Ariarne Titmus]] |27. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:49.63 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (57.28)<br/>[[Lilly King]] (1:04.90)<br/>[[Gretchen Walsh]] (55.03)<br/>[[Torri Huske]] (52.42) |4. 8. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |<ref name="auto">{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/women-s-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024}}</ref> [https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239301%2F22612f40e85b25e751 ​] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] |3:18.83 |{{ZID|Australija}}<br/>[[Jack Cartwright]] (48.14)<br />[[Kyle Chalmers]] (47.25)<br />[[Shayna Jack]] (51.73)<br />[[Mollie O'Callaghan]] (51.71) |29. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4×100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=29. 7. 2023|access-date=19. 8. 2023}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=ym48tcuxDC0 &#8203;] |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:37.43 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Ryan Murphy]] (52.08)<br/> [[Nik Fink]] (58.29)<br/> [[Gretchen Walsh]] (55.18)<br/> [[Torri Huske]] (51.88) |3. 8. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}</ref>[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |} == Kratki bazeni (25 m) == === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |20.16 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |21. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0101EB04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date=21. 11. 2020|access-date=21. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=21. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=dlYFFbhWKcA |title=Caeleb Dressel World Record 50m Freestyle 20.16 |publisher=European Acquatics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210610163205/https://www.youtube.com/watch?v=dlYFFbhWKcA |archive-date=10. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m slobodno]] |44.94 |{{ZD|FRA}} [[Amaury Leveaux]] |13. 12. 2008. |{{ZD|HRV}} [[Rijeka (grad)|Rijeka]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Finals results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000108000046000000FFFFFFFFFFFF01 |publisher= [[Omega SA|Omega Timing]]|date=13. 12. 2008|access-date=5. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=15. 12. 2018 |url= https://www.youtube.com/watch?v=1mPcVJG55Fc |title=SWIMMING WORLD RECORDS (25) 100 m free, Amaury Leveaux |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317030649/https://www.youtube.com/watch?v=1mPcVJG55Fc&gl=US&hl=en |archive-date=17. 3. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:39.37 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |15. 11. 2009. |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000109050035000000FFFFFFFFFFFF01 |publisher= [[Omega SA|Omega Timing]]|date=15. 11. 2009|access-date=5. 3. 2018}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:32.25 |{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]] |15. 11. 2012. |{{ZD|FRA}} [[Angers]] |<ref>{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:20.46 |{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]] |10. 12. 2023. |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |<ref>{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf |publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |14:08.06 |{{ZD|ITA}} [[Gregorio Paltrinieri]] |4. 12. 2015. |{{ZD|IZR}} [[Netanya]] |<ref>{{cite web |url=http://swimswam.com/gregorio-paltrinieri-breaks-oldest-world-record-on-the-books-in-1500-free/ |title=Gregorio Paltrinieri Breaks Oldest World Record on the Books in 1500 |author=Braden Keith |date=4. 12. 2015 |publisher=Swimswam |access-date=4. 12. 2015}}</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?time_continue=55&v=rBeN2GVHjVQ</ref> |- |[[50 m leđno]] |22.11 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |23. 11. 2022. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |48.58 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |21. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105F704FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com|date=21. 11. 2020|access-date=21. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=i9BMrdIhL4U |title=ISL 2020 Kolesnikov Breaks the WORLD RECORD in 100m Backstroke in the 4x100m Medley Relay! |publisher=Swimming Update |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215203009/https://www.youtube.com/watch?v=i9BMrdIhL4U |archive-date=15. 12. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:45.63 |{{ZD|AUS}} [[Mitch Larkin]] |27. 11. 2015. |{{ZD|AUS}} [[Sydney]] |<ref>{{cite web |url=http://www.swimvortex.com/dolphin-mitch-larkin-leaps-to-145-6-wr-200-back-not-far-off-free-pace-of-the-albatross/ |title=Dolphin Mitch Larkin Leaps To 1:45.6 WR 200 Back Not Far Off Free Pace of the Albatross |author= Craig Lord |date=27. 11. 2015 |publisher= Swimvortex |access-date=27. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170608191914/http://www.swimvortex.com/dolphin-mitch-larkin-leaps-to-145-6-wr-200-back-not-far-off-free-pace-of-the-albatross/# |archive-date=8. 6. 2017 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date= 27. 11. 2015 |url=https://www.youtube.com/watch?v=PRwHAsEpgEQ |title=Mitch Larkin 200 Back World Record Video (1:45.63) |publisher=[[Swimming World]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214720/https://www.youtube.com/watch?v=PRwHAsEpgEQ |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m prsno]] |25.25 |{{ZD|JAR}} [[Cameron van der Burgh]] |14. 11. 2009. |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="Berlin WC 09 Book">{{cite web|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Berlin/Book_All_Results.pdf |title=FINA/ARENA Swimming World Cup 2009, Berlin (GER): Full Results Book: Records Broken By Record Type |publisher=Omega Timing |date=15. 11. 2009 |access-date=16. 12. 2009 |pages=117 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120518122949/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Berlin/Book_All_Results.pdf |archive-date=18. 5. 2012}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |55.34 |{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]] |19. 12. 2020. |{{ZD|BJE}} [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Final Results|url=http://brest-dvvs.by/upload/17122020/ResultList_33F_us.pdf|work=brest-dvvs.by|date=19. 12. 2020|access-date=19. 12. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=20. 12. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=eQ7QILATKNw |title= Илья Шиманович, мировой рекорд 100 брасс, 55.34 |publisher= Плавание !!! |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210523020712/https://www.youtube.com/watch?v=eQ7QILATKNw |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:00.16 |{{ZD|RUS}} [[Kiril Prigoda]] |13. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0103EE04FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=13. 12. 2018|access-date=13. 12. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=13. 12. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=-f5TwL655Tk |title=SWIMMING WORLD RECORDS (25) 200 m breaststroke 2.00.16 Kirill Prigoda |publisher=swimming art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221143950/https://www.youtube.com/watch?v=-f5TwL655Tk |archive-date=21. 12. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |21.32 |{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]] |11. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11 December 2024|accessdate=16 December 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[100 m delfin]] |47.78 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |21. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0104EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com|date=21. 11. 2020|access-date=21. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=21. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=ds4rclSWkQU |title=Caeleb Dressel Breaks 100 fly World Record (47.78) {{!}} 2020 ISL Finals Budapest |publisher=Swimming Guy |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210609081816/https://www.youtube.com/watch?v=ds4rclSWkQU |archive-date=9. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |1:46.85 |{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]] |22. 10. 2022. |{{ZD|JPN}} [[Tokio]] |[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &#8203;​] |- |[[100 m mješovito]] |49.28 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |22. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |1:48.88 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |1. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |3:54.51 |{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]] |20. 12. 2019. |{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:21.80 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Caeleb Dressel]] (20.43)<br/>[[Ryan Held]] (20.25)<br/>[[Jack Conger]] (20.59)<br/>[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53) |14. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:03.03 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Caeleb Dressel]] (45.66)<br/>[[Blake Pieroni]] (45.75)<br/>[[Michael Chadwick (swimmer)|Michael Chadwick]] (45.86)<br/>[[Ryan Held]] (45.76) |11. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F704FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=11. 12. 2018|access-date=11. 12. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=11. 12. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=XiX-3_zuIpk |title=14th FINA World Swimming Championships (25m) Hangzhou (CHN) Men's 4x100m Freestyle Final |publisher= 劉曜彰 |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:46.81 |{{ZD|BRA}}<br/>[[Luiz Altamir Melo]] (1:42.03)<br/>[[Fernando Scheffer]] (1:40.99)<br/>[[Leonardo Coelho Santos]] (1:42.81)<br/>[[Breno Correia]] (1:40.98) |14. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F804FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=14. 12. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=17. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=QGUzeH8uz98 |title=SWIMMING WORLD RECORDS (25) 4×200m freestyle relay MEN 6:46.81 |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512183155/https://www.youtube.com/watch?v=QGUzeH8uz98 |archive-date=12. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito]] |1:30.44 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Kliment Kolesnikov]] (22.83)<br/>[[Kiril Prigoda]] (25.26)<br/>[[Aleksandr Popkov]] (22.11)<br/>[[Vladimir Morozov (plivač)|Vladimir Morozov]] (20.24) |4. 12. 2014. |{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×50m Medley Relay Results|url=http://copenhagen2017.microplustiming.com/export/NU/NU/pdf/CLS-ASM-4X50MD-FIN-ALL.pdf|publisher=Microplus Timing|date=17. 12. 2017|access-date=17. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171228232603/http://copenhagen2017.microplustiming.com/export/NU/NU/pdf/CLS-ASM-4X50MD-FIN-ALL.pdf|archive-date=28. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:19.16 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Stanislav Donjec]] (49.63)<br/>[[Sergej Gejbel]] (56.43)<br/>[[Jevgenij Korotiškin]] (48.35)<br/>[[Danila Izotov]] (44.75) |20. 12. 2009. |{{ZD|RUS}} [[Sankt Peterburg]] |<ref>{{cite magazine|title=Salnikov Cup: Russian Foursome Breaks World Record|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/23014.asp?q=|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=20. 12. 2009|access-date=25. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420022342/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/23014.asp?q=#|archive-date=20. 4. 2014|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |22.93 |{{ZD|NIZ}} [[Ranomi Kromowidjojo]] |7. 8. 2017. |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Results |url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00011101020201EB04FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=7. 8. 2017|access-date=7. 8. 2017}}</ref> |- |[[100 m slobodno]] |50.25 |{{ZD|AUS}} [[Cate Campbell]] |26. 10. 2017. |{{ZD|AUS}} [[Adelaide]] |<ref>{{cite web|author=Loretta Race|title=She's Back: Cate Campbell Eclipses Sjostrom's 100 SC Free World Record|url=https://swimswam.com/shes-back-cate-campbell-eclipses-sjostroms-100-sc-free-world-record/|access-date=26. 10. 2017|date=26. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=14. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=00TDGHbw7uQ |title=SWIMMING WORLD RECORDS (25) 100m freestyle 50.25 Cate Campbell |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214748/https://www.youtube.com/watch?v=00TDGHbw7uQ |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:50.43 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |12. 8. 2017. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00011101030201EE04FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=12. 8. 2017|access-date=13. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=16. 8. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=9vOKX0-Opr0 |title=WorldCup-2017, Eindhoven - Sarah Sjostrom - 200 vrij (WR) |publisher=Theo Kellner |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200425042256/https://www.youtube.com/watch?v=9vOKX0-Opr0&gl=US&hl=en |archive-date=25. 4. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:50.25 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh ]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10 December 2024|accessdate=10 December 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |7:57.42 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |5. 11. 2022. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700090201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=5. 11. 2022|access-date=5. 11. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Video: Women's 800m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ET-rZh5wzlo |publisher=FINA|date=5. 11. 2022|access-date=6. 11. 2022}}</ref> |- |[[1500 m slobodno]] |15:08.24 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |29. 10. 2022. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |25.23 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13 December 2024|accessdate=18 December 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.27 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith]] |1. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] | <ref>{{cite web|title=Women's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070202EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=4. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=cWRBiua1FoQ ​] |- |[[200 m leđno]] |1:58.83 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith]] |2. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=2. 11. 2024|access-date=5. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=khIYfjTHwYA ​] |- |[[50 m prsno]] |28.37 sf |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}</ref>[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |12. 10. 2013. |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |6. 12. 2014. |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |26. 8. 2016. |{{ZD|FRA}} [[Chartres]] |<ref>{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:12.50 |{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13 December 2024|accessdate=13 December 2024}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &#8203;] |- |[[50 m delfin]] |23.94 sf |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10 December 2024|accessdate=10 December 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239022 &#8203;] |- |[[100 m delfin]] |54.05 |{{ZD|CAN}} [[Margaret MacNeil]] |16. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=18. 12. 2022|access-date=18. 12. 2022}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |1:59.32 |{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]] |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12 December 2024|accessdate=12 December 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &#8203;] |- |[[100 m mješovito]] |55.98 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |18. 10. 2024. |{{ZD|SAD}} [[Charlottesville ]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18 October 2024|access-date=12 Nobember 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[200 m mješovito]] |2:01.63 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10 December 2024|accessdate=10 December 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10 December 2024|accessdate=14 December 2024}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:18.94 |{{ZD|MAĐ}} [[Mireia Belmonte]] |12. 8. 2017. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00011101030205EF04FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=12. 8. 2017|access-date=12. 8. 2017}}</ref><ref>https://vk.com/video-9768_456239147</ref> |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:32.50 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)<br/>[[Maaike de Waard]] (23.16)<br/>[[Kim Busch]] (23.47)<br/>[[Femke Heemskerk]] (22.82) |12. 12. 2020. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:26.53 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Inge Dekker]] (52.39)<br/>[[Femke Heemskerk]] (50.58)<br/>[[Maud van der Meer]] (52.55)<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (51.01) |15. 12. 2017. |{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4×100m Freestyle Relay Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01003302FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=5. 12. 2014|access-date=5. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=18. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=vOAj4caf1Dg |title=SWIMMING WORLD RECORDS (25) 4×100m freestyle relay, women 3:26.53 |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:32.85 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Inge Dekker]] (1:54.73)<br/>[[Femke Heemskerk]] (1:51.22)<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (1:54.17)<br/>[[Sharon van Rouwendaal]] (1:52.73) |3. 12. 2014. |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4×200m Freestyle Relay Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01003402FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=3. 12. 2014|access-date=3. 12. 2014}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito]] |1:42.38 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Olivia Smoliga]] (25.97)<br/>[[Katie Meili]] (29.29)<br/>[[Kelsi Dahlia]] (24.02)<br/>[[Mallory Comerford]] (23.10) |12. 12. 20118. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4×50m Medley Relay Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0205F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=12. 12. 2018|access-date=12. 12. 2018}}</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?time_continue=397&v=qWIZYEH9peQ</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:44.52 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Olivia Smoliga]] (55.60)<br/>[[Lilly King]] (1:02.40)<br/>[[Kelsi Dahlia]] (54.79)<br/>[[Erika Brown (plivačica)|Erika Brown]] (51.73) |21. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0205F704FFFFFFFFFFFF01.pdf |publisher= Omega Timing|date=21. 11. 2020|access-date=21. 11. 2020}}</ref> |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]] |1:27.33 |{{ZID|Francuska }}<br/>[[Maxime Grousset]] (20.92) <br/>[[Florent Manaudou]] (20.26) <br/>[[Beryl Gastaldello]] (23.00) <br/>[[Melanie Henique]] (23.15) |16. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=16. 12. 2022|access-date=16. 12. 2022}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=G946Adjg0NI &#8203;] |- |[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]] |1:35.15 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy]] (22.37) <br/>[[Nic Fink]] (24.96) <br/> [[Kate Douglass]] (24.09) <br/> [[Torri Huske]] (23.73) |14. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}</ref> |} == Galerija == Neki od trenutnih svjetskih rekordera: <gallery widths="170" heights="200"> Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|<center>[[Yannick Agnel]]</center> Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|<center>[[Therese Alshammar]]</center> Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|<center>[[Mireia Belmonte]]</center> Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|<center>[[César Cielo Filho]]</center> Datoteka:Matt Grevers.jpg|<center>[[Matt Grevers]]</center> Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|<center>[[Grant Hackett]]</center> Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|<center>[[Femke Heemskerk]]</center> Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|<center>[[Katinka Hosszú]]</center> Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|<center>[[Ranomi Kromowidjojo]]</center> Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|<center>[[Katie Ledecky]]</center> Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|<center>[[Amaury Leveaux]]</center> Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|<center>[[Jason Lezak]]</center> Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|<center>[[Ryan Lochte]]</center> Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|<center>[[Rūta Meilutytė]]</center> Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|<center>[[Aaron Peirsol]]</center> Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|<center>[[Federica Pellegrini]]</center> Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|<center>[[Michael Phelps]]</center> Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|<center>[[Rebecca Soni]]</center> Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|<center>[[Cameron van der Burgh]]</center> Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|<center>[[Sun Yang]]</center> </gallery> == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u plivanju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Plivanje]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] bc5e02pyl7qv9w49hcnkfo6qugwbb0z 0 80431 3674309 3673824 2024-12-18T17:04:18Z AnToni 2325 3674309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Dragan Đokanović | slika = Dr Dragan Đokanović.JPG | redoslijed = Predsjednik [[Demokratska stranka federalista|Demokratske stranke federalista]] | vrijeme_na_vlasti = 2. maj 1990 – | prethodnik = ''Stranka osnovana'' | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|04|20}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Demokratska stranka federalista]] | supruga = Dragana Đokanović | djeca = Nikola, Aleksandar | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Dragan Đokanović''' (rođen 20. aprila 1958) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar, doktor medicine, specijalista pedijatrije<ref>[http://drdragan.blogspot.com/ Dr Dragan Đokanović - SAVJETI PEDIJATRA]</ref> – radio je na neonatološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike [[KCUS|Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu]].<ref>[https://archive.today/20120708184448/www.pedijatrija-sa.ba/pdf/bilten-2007.pdf KCUS]</ref> Također je član, osnivač i predsjednik [[Demokratska stranka federalista|Demokratske stranke federalista]]. == Biografija == Osnovnu školu, gimnaziju i medicinski fakultet završio u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je specijalizaciju iz pedijatrije i dva postdiplomska studija na medicinskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] (Klinička medicina i Socijalna medicina sa organizacijom zdravstvene zaštite). == Sport == Gimnastičar, trenirao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Višestruki pobjednik na juniorskim i seniorskim prvenstvima SR Bosne i Hercegovine. Omladinski prvak [[Jugoslavija|Jugoslavije]] na [[razboj]]u na državnom prvenstvu u Novom Mestu, 1975. godine. Za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je, 1976. godine, u Fermu (Italija) na dvomeču reprezentacija [[Italija|Italije]] i Jugoslavije. U seniorskoj konkurenciji, 1981. godine u Trbovlju na Kupu Jugoslavije, drugoplasirani je u ukupnom plasmanu, a u vježbama po spravama osvojio je još četiri medalje. Iste godine, kao reprezentativac Jugoslavije, nastupio je na međunarodnom turniru "Zlatni Pjasci" u [[Varna|Varni]] - [[Bugarska]]. Te 1981. godine proglašen za jednog od najboljih sportista [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]].<ref name="Zvanična prezentacija">{{Cite web |url=http://www.dragandjokanovic.com/ |title=Zvanična prezentacija/ |access-date=29. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605035220/http://www.dragandjokanovic.com/ |archive-date=5. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> U Sarajevu je osnovan gimnastički klub "Dragan Đokanović".<ref>[http://www.gkdragandjokanovic.blogspot.com Gimnastički klub "Dragan Đokanović", Sarajevo]</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=JoQDnKQeFC8 Dragan Đokanović:"Obnovićemo gimnastiku u BiH!", video zapis]</ref> == Političke aktivnosti == === Stranačke aktivnosti === [[Datoteka:Dragan Djokanovic in front of ICTY.JPG|lijevo|mini|250px|Dragan Đokanović ispred [[ICTY]], [[Den Haag]]]] Osnovao [[Demokratska stranka federalista|Demokratsku stranku federalista]], [[2. maj]]a [[1990]]. godine s ciljem očuvanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i ravnopravnog položaja Bosne i Hercegovine u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]<ref>{{Cite web |url=http://www.dsf-eu.com/ |title=Demokratska Stranka Federalista, zvanična web prezentacija |access-date=27. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606164618/http://www.dsf-eu.com/ |archive-date=6. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref>, kao i afirmacije evropske ideje.<ref name="dragandjokanovic.com">{{Cite web |url=http://www.dragandjokanovic.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605035220/http://www.dragandjokanovic.com/ |archive-date=5. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> S demokratskim federalizmom kao modelom uređenja višenacionalnih država i kao glavnom programskom odrednicom stranke upoznao se, u [[Švicarska|Švicarskoj]], boraveći neko vrijeme u [[Bern]]u. D.S.F. je učesnica prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, kao i izbora u organizaciji [[OSCE]]-a 1996. godine. Jedan je od potpisnika deklaracije o proglašenju republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tada Srpske republike Bosne i Hercegovine.<ref name="dragandjokanovic.com"/> Demokratsku stranku federalista osnovao je i za [[Srbija|Srbiju]], [[2003]]. godine, s ciljem ulaska cjelokupnog srpskog naroda u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].<ref>[http://www.drzavnauprava.sr.gov.yu/pages/registar.php?det=547/ Ministarstvo za lokalnu upravu i samoupravu Srbije, Registar političkih organizacija]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Formirao je, [[1993]]. godine, ''Ministarstvo za pitanja boraca, ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata'', u [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]]. U toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] otvorio je, na Predsjedništvu i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pitanje ratnih zločina i genocida.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=554&tekst_rb=3 |title=BH DANI |access-date=12. 6. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120612042723/http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=554&tekst_rb=3 |archive-date=12. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> Svjedočio o tome, pred [[ICTY|Haškim tribunalom]], od 14. do [[18. mart]]a [[2005]].<ref>[http://www.sense-agency.com/ba/search/index.php?r=dragan+%F0okanovi%E6&imgSubmit.x=34&imgSubmit.y=4/ Svjedočenje u Hagu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref>[http://www.un.org/icty/transe39/050314IT.htm ICTY]</ref> i u novembru [[2009]]. godine.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=5pvcNzPBJ84 Dragan Đokanović: "Mogu vas optužiti za genocid", video zapis]</ref><ref>[http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=1&dd=20&mm=11&gg=2009&kat=6 Sense-agency, novembar 2009.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw-world.com/dw/article/0,,4919097,00.html |title=DEUTSCHE WELLE, DW-WORLD.de(23.11.2009.) |access-date=21. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130121184228/http://www.dw-world.com/dw/article/0,,4919097,00.html |archive-date=21. 1. 2013 |url-status=live }}</ref> === Kandidature === Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske 1996. godine kao protivnik vladavine [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].<ref>[http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=543&tekst_rb=3/ Čovjek koji se suprotstavio Karadžiću]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Dragan Đokanović je 1992. bio prvoimenovani povjerenik Predsjedništva Srpske Republike BiH i Radovana Karadžića, a Đokanovićeve ideje je i sam Karadžić, tokom 1991. godine, zastupao.<ref name="dragandjokanovic.com"/> Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima 2007. godine <ref>[http://derstandard.at/?url=/?id=3129496 derStandard.at]</ref>, kao protivnik vlasti [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. <ref name="Zvanična prezentacija"/><ref>[http://www.izbori.ba/RezultatiRS/SummarySheet/RSPredsjednik.asp Centralna izborna komisija BiH. - rezultati izbora]</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dragan Đokanović}} *[http://dragandjokanovic.com/ Zvanična prezentacija] *[http://www.sense-agency.com/ba/search/index.php?r=dragan+%F0okanovi%E6&imgSubmit.x=34&imgSubmit.y=4/ Svjedočenje u Hagu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[http://derstandard.at/?url=/?id=3129496 derStandard.at<!-- Bot generated title -->] {{DEFAULTSORT:Đokanović, Dragan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske stranke federalista]] [[Kategorija:Ministri Republike Srpske]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hfvqpco3ofp0dux4uo3vb90tf9j1igf 0 80508 3674324 3653156 2024-12-18T17:20:56Z AnToni 2325 3674324 wikitext text/x-wiki [[File:Bitka za Kozaru.jpg|mini|desno|Bitka na Kozari]] {{Infokutija rat | sukob = Bitka na Kozari | dio = [[Narodnooslobodilačka borba]] i [[Drugi svjetski rat]] | slika = | opis = | datum = [[juni]] - [[juli]], [[1942]]. | mjesto = [[Kozara]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br />[[Nezavisna Država Hrvatska]]<br />(danas [[Bosna i Hercegovina]]) | casus = | rezultat = Pobjeda Sila osovine, teški gubici partizana | posjed = | strana1 = '''[[Sile osovine]]''':<br/>[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Treći reich]]<br/>[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Nezavisna država Hrvatska]]<br/>[[Datoteka:Flag of Hungary (1920–1946).svg|20px|border]] [[Mađarska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Jugoslavenski partizani|Partizani]] | strana3 = | komandant1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Friedrich Stahl]]<br/>[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Jure Francetić]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Josip Broz Tito]] | komandant3 = | snage1 = 15 000 vojnika (Njemačka)<br/> 22 000 vojnika (NDH) | snage2 = 3 000 vojnika | snage3 = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | napomena = }} '''Bitka na Kozari''' je bitka iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koja se vodila u [[juni|junu]] i [[juli|julu]] [[1942]]. godine na području oko [[BiH|bosanskohercegovačke]] planine [[Kozara]] između [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]] s jedne i snaga [[Sile osovine|Sila osovina]] sa druge strane. Sredinom aprila 1942. godine, njemačke okupacione snage su, zajedno uz pomoć [[Ustaše|ustaško]]-[[Hrvatsko domobranstvo|domobranskih]] trupa u ukupnom broju od 40.000 vojnika, pokrenule ofanzivu čiji je cilj bio uništiti partizanske snage od 4.000 boraca na planini Kozari, koje su ugrožavale komunikacije [[Zagreb]]-[[Beograd]], ali i prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjaluci]]. Cilj njemačke ofanzive bilo je i civilno stanovništvo.<ref name="DHorizonti">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/596.pdf |title=DRUGI KRAJIŠKI NARODNOOSLOBODILAČKI PARTIZANSKI (KOZARSKI) ODRED „MLADEN STOJANOVIĆ“ |work= Nacionalni park Kozara: IZDANO POVODOM PROSLAVE 40-GODIŠNJICE KOZARSKE EPOPEJE |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Oko Kozare je bio formiran neprijateljski obruč unutar kojeg se našlo 80.000 civila i 500 ranjenika. Četvrtog jula, u jurišu se probilo oko 10.000 ljudi. Ofanziva je završila sredinom jula 1942. godine. U toku Bitke na Kozari, a prema sadašnjim podacima, 25.000 civilnog, uglavnom [[Srbi|srpskog]] stanovništva, stradalo je tokom vojnih operacija ili u [[Koncentracioni logor Jasenovac|koncentracionom logoru Jasenovac]].<ref name="oxford">{{cite book|last=Bosworth|first=R.J.B.|title=The Oxford Handbook of Fascism|url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3|year=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-929131-1|page=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3/page/431 431]}}</ref> Uprkos ovoj ofanzivi, Kozara je nastavila biti jedno od žarišta ustanka.<ref>{{Cite web |url=http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |title=Nacionalni park Kozara |access-date=13. 3. 2018 |archive-date=8. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308062821/http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |url-status=dead }}</ref> U isto vrijeme, glavnina partizanskih snaga izvela je poznati [[Pohod partizana u Bosansku Krajinu|pohod iz istočne Bosne u Bosansku Krajinu]]. ==Također pogledajte== *[[Kozara (film)]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://books.google.hr/books?id=pVCx3jerQmYC Redžić, Enver (2005). Bosnia and Herzegovina in the Second World War. str. 215 * http://books.google.com/books?id=1VO4IgMMMhMC{{Mrtav link}} Gilbert, Andrew (2008). Foreign Authority and the Politics of Impartiality in Postwar Bosnia-Herzegovina. Routledge. str. 29. {{Commonscat|Kozara Offensive}} {{stub-rat}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu|Kozara]] [[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1942. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Mađarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] 7u4lcofv36s0zkytkh07kn54ydgy5k1 0 82202 3674313 3142512 2024-12-18T17:09:03Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Karl_Fritzsch_at_Auschwitz.jpg|Karl_Fritzsch_at_Auschwitz.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Karl Fritzsch at Auschwitz.jpg|]]. 3674313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Fritzsch | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|7|10}} | mjesto_rođenja = Aš, Češka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1945|5|2|1903|7|10}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Karl Fritzsch''' bio je pripadnik nacističke organizacije [[SS]] i obavljao je funkciju zamjenika zapovjednika u [[Koncentracioni logor|koncentracionom logoru]] [[Koncentracioni logor Auschwitz I|Auschwitz I]]. Jedan je od odgovornih za isprobavanje gasa [[Ciklon B]] na logorašima 1941. godine, koji je kasnije korišten za masovna ubistva židovskih logoraša . Rođen kao sin zanatlije u Češkoj, ne pohađa redovito školu, te se zapošljava kao mornar u jednoj kompaniji za prevoz tereta [[Dunav]]om. 1928. godine ženi se i u braku živi sve do 1942. godine, kada se razvodi. Imao je troje djece. 1930. godine pristupa [[NSDAP]] i [[SS]]-u. 1933. godine zadužen je za koncentracioni logor [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]]. Od 14. juna 1940. do 1. februara 1942. godine je u komandi logora Auschwitz I. U augustu 1941. godine naređuje ubijanje nepoznatog broja sovjetskih vojnih zarobljenika insekticidom [[Ciklon B]]. Od februara 1942. godine premješten je kao zapovjednik u koncentracionom logoru [[Koncentracioni logor Flossenbürg|Flossenbürg]]. U oktobru 1943. godine pod sumnjom korupcije u internoj aferi SS-a, za kaznu premješten je na front, gdje navodno gine u odbrani [[Berlin]]a 1945. godine. Osim po prvoj primjeni Ciklona B, poznat je po citatu: ::''"...Za jednog logoraša postoje samo dva puta iz ovog logora da izađu odavde. Ili će biti otpušteni...ili će logor napustiti kroz dimnjak. Ovaj drugi put će većina od vas imati..."''<ref>Navod iz [[Ernst Klee]]: ''Das Personenlexikon zum Dritten Reich. Wer war was vor und nach 1945.'' Fischer Taschenbuch, Frankfurt am Main 2005, {{ISBN|3-596-16048-0}}, S. 169. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Fritzsch, Karl}} [[Kategorija:Članovi SS]] [[Kategorija:Članovi NSDAP-a]] [[Kategorija:Biografije, Aš]] [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] 5vs2hp6kkkxu5yq4gxxf7q0o079l8fm 0 82285 3674310 3626127 2024-12-18T17:05:35Z AnToni 2325 3674310 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Srđan Aleksić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja|1966|5|9}}}} | mjesto_rođenja = [[Trebinje]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | datum_smrti = {{nowrap|{{Datum smrti i godine|1993|1|27|1966|5|9}}}} | mjesto_smrti = Trebinje, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Srbi]]n | druga_imena = | zanimanje = Vojnik [[VRS]]-a | godine_aktivnosti = | poznat_po = odbrana sugrađanina bošnjačke nacionalnosti od batina vojnika RS-a | značajni_radovi = }} '''Srđan Aleksić''' je bio Srbin iz [[Trebinje|Trebinja]], poznat po tome što je izgubio život braneći sugrađanina [[Bošnjaci|Bošnjaka]] od nasilja saboraca [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], čiji je bio pripadnik za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix">[http://www.klix.ba/vijesti/bih/zivot-za-covjeka-prije-22-godine-preminuo-je-istinski-bh-heroj-srdjan-aleksic/150127006 Život za čovjeka: Prije 22 godine preminuo je istinski bh. heroj Srđan Aleksić] sa ''[[klix.ba]]'', objavljeno 27. 1. 2015, pristupljeno 27. 1. 2015.</ref> == Biografija == Srđan Aleksić je rođen u Trebinju. Njegov otac Rade je bio košarkaški trener. Majka mu je rano umrla, a brat poginuo u udesu motornim zmajem, iznad Petrovog polja, u blizini Trebinja. Aleksić se amaterski bavio glumom za koju je dobio i više nagrada, a nastavio je glumiti i u toku [[Rat u BiH|rata]], u predstavi "San ratne noći". Također je bio istaknuti i perspektivni plivač, čija je karijera obilježila pionirski period jugoslavenskog plivanja. Bio je juniorski rekorder u plivanju. U ratu je bio pripadnik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref name="klix"/> == Smrt == Dana 21. januara 1993. godine grupa pripadnika Vojske Republike Srpske je legitimisala osobe na [[Trebinje|trebinjskoj]] pijaci. Nakon što su ustanovili da je jedna od legitimisanih osoba Alen Glavović, Bošnjak, počeli su ga maltretirati i tući. Tada je Aleksić priskočio u pomoć Glavoviću, a četvorica vojnika su, umjesto Glavovića, kundacima pušaka pretukli Aleksića. Od zadobijenih batina Aleksić je pao u komu i preminuo 27. januara 1993. godine.<ref name="klix"/> Aleksićev otac je u smrtovnici napisao "Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost". Aleksićev otac, Rade, na dan sahrane se na prepunom groblju obratio prisutnim riječima: {{citat|"Omladino, vama govorim, jer vas je ovdje najviše. Pogledajte, svud okolo su humke vaše braće. Kada sam prije nepunu godinu i po dana u ovu grobnicu spuštao moga Vuja, kao da je onda ovo zlo i krenulo. Evo, danas, kad u ovu istu grobnicu spuštam i moga Srđa, nadam se da će ovo zlo da i stane... Danas mi je neobično teško jer dolaze mi mnogi prijatelji, poznanici i sugrađani da mi izraze saučešće, a neki od njih i da se pozdrave sa mnom jer odlaze iz ovog grada i možda se nikad u njega neće vratiti..."<ref>[http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/na-danasnji-dan-je-srbin-srdan-aleksic-pretucen-spasavajuci-bosnjaka/9368 Na današnji dan je Srbin Srđan Aleksić pretučen spasavajući Bošnjaka!] sa [[alo.rs]], objavljeno 27. 1. 2013, pristupljeno 27. 1. 2015 {{sr simbol}}</ref>}} Jedan od napadača na Aleksića poginuo je tokom rata, dok su ostali osuđeni na 28 mjeseci zatvora.<ref name="klix"/> == Poslije rata == Srđanu Aleksiću je posthumno dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Ulica Velikih drveta u [[Sarajevo|Sarajevu]] je petnaest godina nakon Srđanove smrti nazvana po njegovom imenu. U obrazloženju je navedeno: "Bez ljudi kao što je Srđan Aleksić i njihovih herojskih djela, čovjek bi izgubio nadu u ljudskost a bez nje naš život ne bi imao smisla". Prolazu u Zmaj-Jovinoj ulici u [[Novi Sad|Novom Sadu]] je nazvan po Srđanu i tu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast, također i u Pančevu postoji prolaz koji nosi ime Srđana Aleksića. Alen Glavović danas živi u Švedskoj, oženjen je i ima dvoje djece. Svake godine posjeti Trebinje, Srđanov grob i njegovog oca.<ref name="klix"/> Godine 2007. RTS (Radio televizija Srbije) snimila je i emitovan dokumentarni film o Srđanu Aleksiću. Film nosi naziv "SRĐO". Trebinjsko pozorište Slovo je 28. decembra 2008. godine izvelo memorijalni performans "Epilog" koji je govorio o životu Srđana Aleksića. Srđan je za života bio član ovog pozorišta. Komad je režirao Predrag Ćurić, a uloga Srđana je pripala mladom srbijanskom glumcu Al Droubi Kristianu. == Posthumna odlikovanja == Na Dan državnosti Republike Srbije, 15. februara 2012.<ref name="blic"/> Srđan Aleksić je posthumno odlikovan zlatnom medaljom Miloš Obilić za ispoljenu hrabrost i djelo ličnog herojstva, jer je 1993. godine kao Srbin iz Trebinja ustao u zaštitu komšije Bošnjaka od svojih sunarodnika. {{citat|To nije orden Srđanu, već srpskom narodu i svim građanima Srbije koji prihvataju da je žrtva za druge veličanstven čin. Svim građanima čestitam orden i darujem ga njima.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/307304/Otac-posthumno-odlikovanog-Srdjana-Aleksica-poklanja-orden-gradjanima Otac posthumno odlikovanog Srđana Aleksića poklanja orden građanima] sa ''[[Blic (novine|blic.rs]]'', objavljeno 15. 2. 2012, pristupljeno 27. 1. 2015 {{sr simbol}}</ref> | rekao je Rade Aleksić novinarima u Skupštini Srbije pošto je za sina primio zlatnu medalju "Miloš Obilić"}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [http://www.e-novine.com/sr/kultura/clanak.php?id=19575 ''Epilog o Srđanu Aleksiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201151516/http://www.e-novine.com/sr/kultura/clanak.php?id=19575 |date=1. 12. 2008 }} * [http://www.e-novine.com/sr/srbija/clanak.php?id=17983 ''Sećanje na Srđana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081020025343/http://www.e-novine.com/sr/srbija/clanak.php?id=17983 |date=20. 10. 2008 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=MLV426ns09E ''Srđo''] - Dokumentarac o Srđanu Aleksiću {{DEFAULTSORT:Aleksić, Srđan}} [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:Dobitnici ordena Republike Srpske]] [[Kategorija:Dobitnici ordena Srbije]] ek14dg1nrhj789pit84jdqf8u4aaxqo 0 82753 3674311 3668995 2024-12-18T17:07:04Z AnToni 2325 3674311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Vašingtonski sporazum | puno_ime = | slika = Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | opis_slike = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1994|03|18}} | mjesto_potpis = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Beč]], [[Austrija]] | datum_pečaćenja = {{Početni datum|1994|03|24}} | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = {{Početni datum|1994|03|30}} | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Mate Granić]]<br>{{ZD|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Krešimir Zubak]] | strane = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Herceg-Bosna}}<hr>Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | ratifikatori = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]<br>[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]] | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Vašingtonski sporazum''' bio je [[mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] prvobitno potpisan 18. marta 1994. u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Bethlehem1997pliii">{{cite book|last1=Bethlehem|first1=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}</ref> Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]].<ref>{{Cite web|url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf|title=Washington Agreement|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Prema sporazumu, kombinovana teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke (u to vrijeme većinom [[Bošnjaci|bošnjačke]]) vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona, čime je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Kantonalni sistem je odabran da spriječi dominaciju jedne etničke grupe nad drugom. [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je kasnije postala [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|jedan od dva entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], po Aneksu IV. [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]].<ref>{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina|pages=1|work=[[European Commissions]]|url=https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|access-date=2022-10-01|archive-date=2022-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001103052/https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|url-status=live}}</ref> Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite book|author=Lester H. Brune|url=https://books.google.com/books?id=ZUqupCeumTUC&pg=PA1248|title=Chronological History of U.S. Foreign Relations Volume III 1989–2000|publisher=Routledge|year=2003|pages=1247–1248|access-date=19. 2. 2013}}</ref> == Pozadina == === Uvod === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}, [[Srbi|Srbi]], [[Hrvati|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> [[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|mini|169x169piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob}} ==== Prvi sukobi ==== [[Datoteka:Territorial_changes_in_Bosnia_and_Herzegovina_since_January_1993.jpg|mini|Teritorijalne promjene od januara 1993. do maja 1995. Također prikazuje i područja zajedničke kontrole HVO-a i ARBiH prije početka sukoba.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u [[Sarajevo|Sarajevu]] je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm|date=18. 6. 2006}}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> Zategnuti odnosi doveli su do brojnih lokalnih sukoba manjih razmjera krajem oktobra 1992. Ovi sukobi su uglavnom započinjali kako bi se zadobila kontrola nad vojnim zalihama, ključnim objektima i komunikacionim linijama, ili da bi se testirala sposobnost druge strane.{{Sfn|Shrader|2003}} Prvi od njih bio je oružani sukob u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] 18. oktobra. Počelo je kao spor oko benzinske pumpe koju su dijelile obje vojske. Verbalni sukob je prerastao u oružani u kojem je poginuo vojnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]. Ubrzo su izbile borbe u cijelom gradu. I ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] mobilisale su svoje jedinice na tom području i postavile blokade na putevima. Sukobi manjeg obima brzo su se širili u regionu.{{Sfn|Shrader|2003}}{{Sfn|Marijan|2006}} Situacija se pogoršala 20. oktobra nakon što je ubijen zapovjednik HVO-a [[Ivica Stojak]] iz [[Travnik|Travnika]], {{Sfn|Shrader|2003}} za što je HVO optužio [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimansku vitešku brigadu]]. {{Sfn|Marijan|2004}} Dvije vojske su se međusobno sukobljavale na putu snabdevanja [[Jajce]]<nowiki/>m 21. oktobra,{{Sfn|CIA|2002}} kao rezultat blokade puta kod [[Ahmići|Ahmića]] postavljene prethodnog dana po nalogu "Koordinacionog odbora za zaštitu Muslimana", a ne ARBiH komande. Snage ARBiH na blokadi puta odbile su pustiti HVO da prođe prema Jajcu, a sukob koji je uslijedio rezultirao je jednim ubijenim vojnikom ARBiH. Dva dana kasnije blokada je uklonjena.{{Sfn|Shrader|2003}} Idućeg dana došlo je do novog okršaja u općini [[Vitez (općina)|Vitez]].{{Sfn|CIA|2002}} Ovi sukobi su trajali nekoliko dana sve dok Zaštitne snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ([[UNPROFOR]]) nisu pregovarale o prekidu vatre.{{Sfn|Shrader|2003}} Dana 23. oktobra izbio je još jedan sukob, ovoga puta u [[Prozor-Rama|Prozoru]], gradu u sjevernoj Hercegovini, u općini s oko 12.000 Hrvata i 7.000 Muslimana. Međutim, tačne okolnosti koje su izazvale izbijanje nisu poznate.{{Sfn|CIA|2002}} Veći dio Prozora ubrzo je bio pod kontrolom HVO-a, osim istočnih dijelova općine.{{Sfn|Marijan|2006}} HVO je doveo pojačanje iz Tomislavgrada koje je pružilo artiljerijsku podršku.{{Sfn|CIA|2002}} Do 25. oktobra preuzeli su punu kontrolu nad općinom Prozor. Mnogi Muslimani su pobjegli iz Prozora kada su borbe počele, ali su se postepeno vraćali nekoliko dana ili sedmica nakon što su borbe prestale.{{Sfn|Prlic et al. judgement vol.2|2013}} Nakon bitke mnoge muslimanske kuće su spaljene. Prema izvještaju HVO-a nakon bitke, HVO je imao 5 poginulih i 18 ranjenih vojnika. Prvi izvještaji Općinske odbrane ARBiH su ukazivali da je ubijeno nekoliko stotina Muslimana, ali kasniji izvještaji ARBiH u novembru 1992. pokazuju da je ubijeno jedanaest vojnika i tri civila. U drugom izvještaju ARBiH, pripremljenom u martu 1993, revidirane su brojke u kojima se navodi da je ubijeno osam civila i tri vojnika ARBiH, dok je 13 vojnika i 10 civila ranjeno.{{Sfn|Marijan|2006}} Dana 29. oktobra, [[Vojska Republike Srpske]] je [[Operacija "Vrbas '92"|zauzela Jajce]] zbog nesposobnosti snaga ARBiH i HVO-a da izgrade kooperativnu odbranu.{{Sfn|Hoare|2010}} VRS je imala prednost u veličini vojnika i vatrenoj moći, štabnom radu, a svojim planiranjem bila je znatno superiornija u odnosu na branioce Jajca.{{Sfn|CIA|2002}} Izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz Jajca pobjegle su u [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]], dok je oko 20.000 muslimanskih izbjeglica ostalo u [[Travnik]]<nowiki/>u, [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Vitez (općina)|Vitez]]<nowiki/>u, [[Busovača|Busovači]] i selima kod [[Zenica|Zenice]].{{Sfn|Shrader|2003}} Do novembra 1992. HVO je kontrolirao oko 20% [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].{{Sfn|Ramet|2006}} Do decembra 1992. veći dio [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] je bio pod kontrolom Herceg-Bosne.{{Sfn|Kordić & Čerkez Judgement|2001}} Bosanskohercegovačke vlasti zabranile su Hrvatima da napuste gradove poput [[Bugojno|Bugojna]] i [[Zenica|Zenice]], a povremeno su organizirali razmjenu lokalnih Hrvata za Muslimane.<ref name="UNHCHR">{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia|last=Mazowiecki|first=Tadeusz|date=17 November 1993|publisher=United Nations – Commission on Human Rights|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104173309/http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|archive-date=November 4, 2013|url-status=dead}}</ref> Dana 18. decembra, HVO je preuzeo vlast u područjima koja je kontrolirao: raspustio je zakonite skupštine općina, smijenio načelnike i članove lokalnih vlasti koji su bili protiv sukoba s Muslimanima i razoružao preostale muslimanske vojnike osim onih u [[Posavina|Posavini]].{{Sfn|Magaš|Žanić|2001}} ==== Izbijanje sukoba ==== Uprkos oktobarskom obračunu u Travniku i Prozoru, i sa obje strane koja je okrivljavala drugu za pad Jajca, nije bilo sukoba većih razmjera, a opći vojni savez je i dalje bio na snazi.{{Sfn|Malcolm|1995}} Period rastućih tenzija, praćen padom Jajca, dostigao je vrhunac početkom 1993. u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} HVO i ARBiH sukobili su se 11. januara u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], gradu u kojem je živjelo oko 10.000 Hrvata i 14.000 Bošnjaka, uz oprečne izvještaje o tome kako su borbe počele i šta ih je izazvalo. HVO je imao oko 300 snaga u gradu i 2.000 u okolini, dok je ARBiH rasporedila nekoliko brigada svog [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]]. Uspostavljena je linija fronta kroz centar grada. Artiljerija HVO-a pucala je sa položaja na brdima na jugoistoku na snage ARBiH u Gornjem Vakufu nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za predaju. Borbe su se vodile iu obližnjim selima, posebno u [[Duša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Duši]] gdje je od artiljerijske granate HVO-a poginulo 7 civila, među kojima troje djece. Ubrzo je dogovoren privremeni prekid vatre.{{Sfn|CIA|2002}}{{Sfn|Shrader|2003}} Kako se situacija smirivala u Gornjem Vakufu, sukob je eskalirao u Busovači, vojnom stožeru HVO-a u srednjoj Bosni.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 24. januara 1993. godine, ARBiH je upala iz zasjede i ubila dva vojnika HVO-a izvan grada u selu Kaćuni.{{Sfn|CIA|2002}} Dana 26. januara, ARBiH je pogubila šest Hrvata i jednog srpskog civila u selu Dusina kod Zenice, sjeverno od Busovače.{{Sfn|Hadzihasanovic & Kubura Judgement Summary|2006}} Sljedećeg dana snage HVO-a blokirale su sve puteve u srednjoj Bosni i tako zaustavile transport oružja u ARBiH. Nastavljene su intenzivne borbe na području Busovače, gdje je HVO napao dio grada Kadića Strana, u kojem su protjerani ili ubijeni brojni bošnjački civili,{{Sfn|Kordić & Čerkez Appeals Judgement Summary|2004}} sve do potpisanog primirja 30. januara.{{Sfn|CIA|2002}} HVO je u svojoj Operativnoj zoni "[[Srednja Bosna|Središnja Bosna]]" imao 8.750 ljudi. Treći korpus ARBiH, koji je bio baziran u srednjoj Bosni, izvijestio je da je u tom periodu imao otprilike 26.000 oficira i ljudi.{{Sfn|Shrader|2003}} Odnos 3:1 u srednjoj Bosni bio je rezultat ekspanzije bošnjačkih snaga tokom 1993, što se ogledalo u povećanom transferu oružja, prilivu izbjeglica iz Jajca, vojno sposobnih izbjeglica iz [[Podrinje|istočne Bosne]] i dolasku [[Mudžahedin|mudžahedina]] iz inostranstva.{{Sfn|Christia|2012}}{{Sfn|Shrader|2003}} Početkom 1993. ARBiH je također imala prednost u naoružanju u odnosu na HVO središnju Bosnu.{{Sfn|Shrader|2003}} Time je ARBiH po prvi put omogućila ofanzivnu akciju velikih razmjera.{{Sfn|Shrader|2003}} Povećanje relativne moći bošnjačke strane dovelo je do promjene odnosa između Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} Uprkos rastućim tenzijama, transfer oružja iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u BiH nastavljen je tokom marta i aprila.{{Sfn|Marijan|2004}} ==== Mirovni planovi ==== {{Glavni|Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini}}Prije Vašingtonskog sporazuma, koji je okončao bošnjačko-hrvatski sukob, i Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u BiH, bilo je nekoliko neuspjelih mirovnih planova za prekid rata. Prvi od njih bio je [[Vance–Owenov plan]]. Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao "Vance-Owenov mirovni plan", uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomnih kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,<ref name="UNHCR">{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20 February 2017}}</ref>{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].<ref>[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993</ref> Plan je odbacilo 96,79% birača, <ref name="DD">[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy</ref> iako su posrednici referendum nazvali "prevarom". <ref name="UNHCR" /> Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan "mrtav". Krajem jula predstavnici tri zaraćene strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će srpskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen–Stoltenbergov mirovnim planom]], proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „Republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.<ref name=":0">{{Cite news|date=8 July 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}</ref> Kasnije, između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao [[plan Kontakt grupe]], a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.<ref>[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}</ref> Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme,<ref name="NYT2">[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994</ref> međutim odbilo ga je 96,65% birača.<ref name=":022">{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}</ref> Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''"Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore."<ref name="NYT2" />'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''<ref name="NYT2" />'' === Potpisivanje sporazuma === {{Quote box|width=30%|align=right|quote="HVO je eliminisan sa područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna, završen citat, znači kompletna jedna provincija ili kanton po Vens Ovenovom planu sa sjedištem u Travniku."|source=[[Rasim Delić]], General Armije Republike BiH, u februaru 1994.{{sfn|Marijan|2004|p=266}}}} Počevši od 1994, HVO je bio u defanzivnoj pat poziciji protiv progresivno organizovanije ARBiH.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U januaru 1994. Izetbegović je Tuđmanu dostavio dva različita plana podjele Bosne i Hercegovine i oba su odbijena.{{Sfn|Ramet|2010}} Istog mjeseca, Tuđman je u govoru zaprijetio da će poslati još vojnika [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] u Bosnu i Hercegovinu da podrže HVO.{{Sfn|Williams|15 January 1994}} Do februara 1994, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar UN]]-a je izvijestio da se u Bosni i Hercegovini nalazi između 3.000 i 5.000 hrvatskih redovnih vojnika, a [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN]]-a osudilo je Hrvatsku, upozoravajući da će, ako ne okonča "sve oblike miješanja", doći do poduzete "ozbiljne mjere".{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|Lewis|4 February 1994}} {{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Begining of Bosniak-Croat war.png|width1=110|image2=End of Bosniak-Croat war.png|width2=110|footer=Teritorije koje su držali ARBiH (zeleno) i HVO (plavo) prije i na kraju sukoba.}}U februaru 1994. godine, Boban i tvrdolinijaši HVO-a su smijenjeni s vlasti,{{Sfn|Tanner|2001}} dok su iz ARBiH smijenjeni "kriminalni elementi".{{Sfn|Christia|2012}} U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] su 26. februara počeli razgovori između čelnika bosanskohercegovačke vlade i [[Mate Granić|Mate Granića]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|hrvatskog ministra vanjskih poslova]], kako bi razgovarali o mogućnostima trajnog prekida vatre i konfederacije bošnjačkih i hrvatskih regija.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Pod snažnim američkim pritiskom{{Sfn|Tanner|2001}}, u Washingtonu je 1. marta postignut privremeni sporazum o [[Federacija Bosne i Hercegovine|bošnjačko-hrvatskoj federaciji]]. 18. marta, na svečanosti koju je priredio [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]] potpisali su mirovni sporazum. Sporazum su u [[Beč|Beču]] također potpisali i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], čime je faktički okončan sukob.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Prema sporazumu, zajednička teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona. Prema Tuđmanu, hrvatska podrška je došla samo pod uvjetom američkog osiguranja teritorijalnog integriteta Hrvatske, međunarodnog zajma za obnovu, članstva u NATO-ovom programu [[Partnerstvo za mir]] i članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. Prema pisanju zapadnih medija, Tuđman je primio intenzivan američki pritisak, uključujući prijetnju sankcijama i izolacijom.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Na kraju rata, HVO je držao oko 13% teritorije Bosne i Hercegovine, dok je teritorija koju je držala ARBiH procijenjena na 21% teritorije zemlje.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} HVO je kontrolirao oko 16% prije sukoba.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} U toku sukoba, ARBiH je od HVO-a zauzela oko 4% teritorije Bosne i Hercegovine, uglavnom u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. HVO je od ARBiH zauzeo oko 1% Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} Nakon prestanka neprijateljstava između Hrvata i Bošnjaka, krajem 1994. HV je intervenirala u Bosni i Hercegovini protiv VRS-a od 1. do 3. novembra, u [[Bitka za Kupres (1994)|operaciji Cincar]] kod [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]],{{Sfn|CIA|2002}} i od 29. novembra do 24. decembra u [[Operacija Zima ’94|Operaciji Zima '94]], kod [[Dinara|Dinare]] i [[Livno|Livna]]. Ove operacije su poduzete da se odvrati od opsade [[Bihać|bihaćke regije]] i da se sa sjevera približi glavnom gradu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] - [[Knin|Kninu]], izolujući ga sa tri strane.{{Sfn|CIA|2002}} Do 1995. odnos snaga se značajno promijenio. Srpske snage su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bile sposobne ubaciti oko 130.000 vojnika, dok su ARBiH, HV i HVO zajedno imali oko 250.000 vojnika i 570 tenkova.{{Sfn|Ramet|2006}} == Posljedice == U novembru 1995. [[Dejtonski sporazum]] potpisali su predsjednici Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i [[Predsjednik Srbije|Srbije]] kojim je okončan rat u Bosni. Federacija Bosne i Hercegovine je definirana kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine i činila je 51% teritorije. Republika Srpska je činila ostalih 49%. Međutim, bilo je problema sa njegovom implementacijom zbog različitog tumačenja sporazuma.{{Sfn|Goldstein|1999}} [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] je trebala biti stvorena spajanjem jedinica ARBiH i HVO-a, iako je taj proces bio uglavnom neefikasan.{{Sfn|Schindler|2007}} Federacija je podijeljena na 10 kantona. U tri od njih Hrvati su bili većina, a u pet Bošnjaci. Dva kantona su bila etnički mješovita, a u općinama koje su bile podijeljene tokom rata ostale su paralelne lokalne uprave.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak izbjeglica trebao je početi u tim kantonima.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Sporazumom je bilo predviđeno da se Herceg-Bosna ukine u roku od dvije sedmice.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Federacija je prvobitno djelovala samo na papiru i nije funkcionirala kao radna vlada, uprkos pritiscima iz Washingtona i uz uvjeravanja predsjednika Tuđmana i Izetbegovića da će se hrvatski i bošnjački političari udružiti u novu vladu. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] formalno je ukinuta 17. decembra 1996. godine, ali je 27. januara 1997. uspostavljena nova Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao zamjena.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Hercegbosanske strukture su nastavile funkcionisati, a paralelna vlada je djelovala na proširenju nezavisnosti svojih finansijskih institucija. Čelnici HDZ-a su tvrdili da "hercegbosanska strana nije mogla prihvatiti zajednički finansijski sistem, jer takav sistem nije dozvoljavao Hrvatima u BiH da finansiraju vlastitu vojsku i da dugoročno ispunjavaju svoje društvene obaveze".{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Paralelni herceg-bosanski budžetski sistemi prikupljaju prihode od kantona pod kontrolom Hrvata. Zavod za platni promet Herceg-Bosne kontroliše privrednu aktivnost Hrvata i postoje odvojena hrvatska javna komunalna preduzeća, socijalne službe, fondovi socijalnog osiguranja i uprave za šumarstvo. Održava se segregirani obrazovni sistem s herceg-bosanskim nastavnim planom i programom i udžbenicima iz Hrvatske.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Herceg-Bosna je nastavila primati finansijsku podršku Hrvatske, posebno [[Ministarstva odbrane Republike Hrvatske|Ministarstva odbrane]]. Penzioni i obrazovni sistemi i plaće hrvatskih političara i vojnih časnika subvencionira [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]].{{Sfn|ESI|14 October 1999}} U izvještaju [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) dvije godine nakon završetka rata zaključeno je da je Herceg-Bosna postala "u svakom pogledu, od vojnih i sigurnosnih pitanja do poslovnih veza, dio Hrvatske".{{Sfn|Moore|2013}}{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Tokom pregovora u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] dogovoreno je da se razmjene raseljenih lica izvrše u [[Jajce|Jajcu]], [[Stolac|Stocu]], [[Bugojno|Bugojnu]] i [[Travnik|Travniku]], ali su vlasti u sve četiri općine kočile taj proces.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak hrvatskih izbjeglica u općinu Travnik opstruirali su lokalni zvaničnici. Tokom 1997. u selima oko Travnika ubijeno je pet povratnika. Kardinal [[Vinko Puljić]] rekao je da je vođena kampanja Vlade i medija da se Srbi i Hrvati osjećaju kao da ne pripadaju Bosni i Hercegovini.{{Sfn|Hedges|16 November 1997}} [[Stranka demokratske akcije]] i njihovi članovi (SDA) opstruirali su povratak izbjeglica u Travnik, Bugojno i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]].{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U februaru 1997, tokom praznika [[Kurban-bajram|Kurban-Bajrama]], u [[Mostar]]<nowiki/>u se dogodio incident između hrvatskih policajaca i grupe od nekoliko stotina Bošnjaka koji su krenuli ka groblju u ulici Liska. Tokom marša došlo je do tuče i pucnjave u kojoj je jedan Bošnjak ubijen, a 24 su povrijeđena. Načelnik mostarske policije optužen je na Kanontalnom sudu u [[Mostar|Mostaru]] zbog namjernog napada. Odbrana je tvrdila da je masa prvo na policiju gađala kamenjem i da je nekoliko policajaca zadobilo ubodne rane, a povorka nije bila unaprijed najavljena.<ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|title=Nastavljeno suđenje Maki Radiću i drugima|date=1 October 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410213733/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|title=Suđenje Marku Radiću i ostalima, u predmetu Liska park|date=27 March 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410214112/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}</ref> U augustu 1997, bošnjačke povratnike u [[Jajce]] napali su gomile, uključujući miliciju HVO-a, na poticaj lokalnih političkih lidera, uključujući Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika Herceg-Bosne. Pobjeglo je oko 500 Bošnjaka povratnika, podmetnut je požar u kućama, a jedan povratnik je poginuo.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] 1998. smijenio je HDZ-ove tvrdolinijaše na funkcijama u [[Drvar|Drvaru]] i Stocu koji su kočili povratak izbjeglica.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} [[Dejtonski sporazum]] zahtijevao je odlazak svih stranih boraca iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Izetbegović je 1995. godine pozvao džihadiste da napuste zemlju, što je dovelo do njegove osude od strane drugih islamista.{{Sfn|Farmer|2010}} [[Francuska|Francuski]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vojni obavještajci procjenjuju da je u BiH krajem 1995. ostalo čak 2.000 mudžahedina, dok su neke diplomate kazale da ih je ostalo duplo više. Dana 16. decembra došlo je do sukoba između mudžahedina i hrvatske policije na barikadi u blizini [[Žepče|Žepča]]. U pucnjavi je ubijeno pet mudžahedina, a ranjena su dva hrvatska policajca.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Godine 1996. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su izvršile pritisak na bošnjačko rukovodstvo da zatvori preostale veze sa islamističkim grupama i smijeni [[Hasan Čengić|Hasana Čengića]], koji je bio uključen u isporuku [[Iran|iranskog]] oružja u zemlju, sa mjesta zamjenika ministra odbrane. {{Sfn|Takeyh|Gvosdev|2004}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] je 2007. oduzelo državljanstvo stotinama bivših mudžahedina.<ref>[http://www.balkanpeace.org/index.php?index=article&articleid=14300 Bosnia Revokes Citizenship Of 100s of Its Jihadists] {{Webarchive}}, balkanpeace.org; accessed 23 November 2015</ref> Dejtonski sporazum također nije dao Hrvatima [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|teritorijalnu jedinicu]] kojom bi mogli autonomno upravljati, a unutar Federacije BiH često su bili preglasani.{{Sfn|Coakley|2013}} Po njihovom mišljenju, institucionalna struktura stvorena dejtonom ih je marginalizirala.{{Sfn|Coakley|2013}} Oni su pozvali na stvaranje [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|trećeg entiteta]] koji bi imao hrvatsku većinu, što je tadašnji visoki predstavnik [[Carlos Westendorp]] nazvao "neprihvatljivim" 1999.{{Sfn|Chicago Tribune|02 June 1999}} Britanska televizija [[Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata.{{Sfn|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} Mesić i njegov Ured negirali su da su dali bilo kakve transkripte britanskim novinarima i nazvali izvještaj "senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom". {{Sfn|Lušić|3 November 2000}} == Također pogledajte == * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] * [[Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] * [[Hrvatska]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Dejtonski sporazum]] == Napomene == {{Napspisak}} == Fusnote == {{Commonscat|Washington Agreement}} {{Refspisak|2}} == Reference == {{refbegin|35em}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041|access-date=2016-03-17|archive-date=2020-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924102134/https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|journal=Journal for General Social Issues|publisher=Institute of Social Sciences Ivo Pilar|location=Zagreb|title=Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega Hrvatska zajednice / republike Herceg-Bosne|trans-title=Croatian policy in Bosnia and Herzegovina in the context of declarative and real extent of the Croatian Community / Republic of Herzeg-Bosnia|language=hr|volume=18|year=2009|first=Saša|last=Mrduljaš|pages=249–289|access-date=2016-07-26|archive-date=2019-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328231310/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|url-status=live}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press |year=2007 |isbn=9780760330036 |access-date=2016-02-27 |archive-date=2022-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216085027/https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |url-status=live }} * {{cite news | last = Myers | first = Linnet | title = Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum | publisher = Chicago Tribune | date = 6 May 1993 | url = https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ | ref = {{harvid|Myers|06 May 1993}} | access-date = 28 February 2016 | archive-date = 30 June 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Klemenčić | first1 = Mladen | last2 = Pratt | first2 = Martin | last3 = Schofield | first3 = Clive H. | title = Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina | url = https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | publisher = IBRU | year = 1994 | isbn = 9781897643150 | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-03-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | url-status = live }} * {{cite book | last = Goldstein | first = Ivo | author-link = Ivo Goldstein | title = Croatia: A History | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | year = 1999 | isbn = 978-1-85065-525-1 | url = https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-10-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201031221700/https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | url-status = live }} * {{cite news | last = Williams | first = Carol J. | title = Serbs, Croats Met Secretly to Split Bosnia | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1992-05-09-mn-1603-story.html | newspaper = Los Angeles Times | date = 9 May 1992 | ref = {{harvid|Williams|9 May 1992}} | access-date = 26 August 2012 | archive-date = 4 December 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204051617/http://articles.latimes.com/1992-05-09/news/mn-1603_1_united-states | url-status = live }} * {{cite book | last = Gosztonyi | first = Kristóf | chapter = Non-Existent States with Strange Institutions | year = 2003 | title = Potentials of Disorder: Explaining Conflict and Stability in the Caucasus and in the Former Yugoslavia | editor1-last = Koehler | editor1-first = Jan | editor2-last = Zürcher | editor2-first = Christoph | pages = 46–61 | publisher = Manchester University Press | location = Manchester | isbn = 9780719062414 | url = https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-08-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200803195910/https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | url-status = live }} * {{cite book | last = Moore | first = Adam | title = Peacebuilding in Practice: Local Experience in Two Bosnian Towns | publisher = Cornell University Press | location = Ithaca | year = 2013 | isbn = 978-0-8014-5199-7 | url = https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312010510/https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Hedges | first = Chris | title = At Home and Under Duress With Bosnian Croats | url = https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16 November 1997 | ref = {{harvid|Hedges|16 November 1997}} | access-date = 7 February 2017 | archive-date = 21 March 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200321030055/https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Toal | first1 = Gerard | last2 = Dahlman | first2 = Carl T. | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 2011 | isbn = 978-0-19-973036-0 | url = https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2014-07-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140706230527/http://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | url-status = live }} * {{cite report | title = Reshaping International Priorities In Bosnia And Herzegovina – Part I – Bosnian Power Structures | publisher = European Stability Initiative | date = 14 October 1999 | url = http://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | ref = {{harvid|ESI|14 October 1999}} | access-date = 10 March 2016 | archive-date = 1 October 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181001092248/https://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Takeyh | first1 = Ray | last2 = Gvosdev | first2 = Nikolas K. | title = The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam | publisher = Greenwood Publishing Group | location = London | year = 2004 | isbn = 9780275976293 | url = https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200310034347/https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | url-status = live }} * {{cite news | last = O'Connor | first = Mike | title = 5 Islamic Soldiers Die in Shootout With Croats | url = https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16 December 1995 | ref = {{harvid|O'Connor|16 December 1995}} | access-date = 7 February 2017 | archive-date = 18 March 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200318220112/https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | url-status = live }} * {{cite news | title = West Rejects Revision Of Dayton Accords | url = https://www.chicagotribune.com/1999/06/02/west-rejects-revision-of-dayton-accords/ | newspaper = Chicago Tribune | date = 2 June 1999 | ref = {{harvid|Chicago Tribune|02 June 1999}} | access-date = 23 March 2016 | archive-date = 6 April 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160406152427/http://articles.chicagotribune.com/1999-06-02/news/9906020134_1_bosnian-croats-muslim-croat-federation-carlos-westendorp | url-status = live }} * {{cite book | last = Coakley | first = John | title = Pathways from Ethnic Conflict: Institutional Redesign in Divided Societies | publisher = Routledge | location = New York | year = 2013 | isbn = 9781317988472 | url = https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200308053100/https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Lušić | first = Bisera | title = Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte | trans-title = The British only got an interview from Mesić, not the transcripts | date = 3 November 2000 | newspaper = Slobodna Dalmacija | url = http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | ref = {{harvid|Lušić|3 November 2000}} | access-date = 18 March 2016 | archive-date = 23 October 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Burg | first1 = Steven L. | last2 = Shoup | first2 = Paul S. | title = The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 1999 | isbn = 978-0-7656-3189-3 | url = https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev | url-access = registration }} * {{cite news | last1 = Lashmar | first1 = Paul | last2 = Bruce | first2 = Cabell | last3 = Cookson | first3 = John | title = Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes | date = 1 November 2000 | newspaper = The Independent | url = https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | ref = {{harvid|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} | access-date = 26 August 2017 | archive-date = 15 February 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200215155229/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | url-status = live }} *{{cite book|last=Farmer|first=Brian R.|title=Radical Islam in the West: Ideology and Challenge|url=https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|year=2010|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-6210-0|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317031724/https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|url-status=live}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2016-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610190055/https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|url-status=live}} * {{cite book|last=Malcolm|first=Noel|author-link=Noel Malcolm|title=Povijest Bosne: kratki pregled|trans-title=Bosnia: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|year=1995|isbn=9789536045037|publisher=Erasmus Gilda|access-date=2016-03-04|archive-date=2020-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200315173648/https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|issn=0590-9597|title=Sukob HVO-a i ABIH u Prozoru, u listopadu 1992.|trans-title=Clash of the HVO and the ARBiH in Prozor, in October 1992|language=hr|volume=38|issue=2|date=December 2006|first=Davor|last=Marijan|pages=379–402|access-date=2016-02-13|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317183041/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|volume=36|year=2004|first=Davor|last=Marijan|pages=249–289|access-date=2016-03-09|archive-date=2020-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|url-status=live}} * {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman and Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-1-4422-0663-2 |url=https://books.google.com/books?id=KwW2O7v7CUcC }} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520053341/https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318001038/https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|1993}}|url=http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|title=Combatant Forces in the Former Yugoslavia|author=[[Central Intelligence Agency]]|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=1993|access-date=2016-02-27|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014203647/http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|url-status=live}} *{{cite web|ref={{harvid|Prlic et al. judgement vol.2|2013}}|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić – Judgement – Volume 2 of 6|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=29 May 2013|access-date=12 July 2015|archive-date=8 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220508020604/https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|url-status=live}} * {{cite journal | last = Hoare | first = Marko Attila | author-link = Marko Attila Hoare | title = The Croatian Project to Partition Bosnia-Hercegovina, 1990–1994 | journal = East European Quarterly | date = March 1997 | volume = 31 | number = 1 | pages = 121–138 | ref = {{harvid|Hoare|March 1997}} }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | title = How Bosnia Armed | publisher = Saqi Books | year = 2004 | location = London | isbn = 978-0-86356-367-6 }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | contribution = The War of Yugoslav Succession | editor-last = Ramet | editor-first = Sabrina P. | title = Central and Southeast European Politics Since 1989 | pages = 111–136 | year = 2010 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 978-1-139-48750-4 | url = https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-07-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200729205323/https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Magaš | first1 = Branka | last2 = Žanić | first2 = Ivo | year = 2001 | title = The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995 | publisher = Frank Cass | location = London | isbn = 978-0-7146-8201-3 | url = https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2018-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180111043757/https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | url-status = live }} * {{cite book | last = Christia | first = Fotini | title = Alliance Formation in Civil Wars | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 2012 | isbn = 978-1-13985-175-6 | url = https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2022-02-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220205173618/https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2016-05-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160513075415/https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | url-status = live }} * {{cite web|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez Judgement|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=26 February 2001|ref={{harvid|Kordić & Čerkez Judgement|2001}}|access-date=8 January 2010|archive-date=29 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120629204823/http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|url-status=live}} {{Refend}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1994.]] [[Kategorija:Historija Beča]] [[Kategorija:Historija Washingtona, D.C.]] [[Kategorija:1994. u Austriji]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1994. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Politička historija Austrije]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] t7xl3f2s70pc8sstfgerhyldlg7ne5z 3 83074 3674286 3670208 2024-12-18T14:06:41Z AdnanSa 226 3674286 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada sto sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naisao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji mreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u orebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba uzeti ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi ksže da je Naseljeno mjesto za mjsta u BiH a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prabva za brisanje stranica a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) fsqk833m1q52k52y8jo6p4o1hi5oldy 0 91617 3674349 3439358 2024-12-18T21:01:30Z 2A05:4F46:F12:9000:187C:D0AC:DD2C:7AE0 3674349 wikitext text/x-wiki '''Brzina zvuka''' je [[brzina]] kojom se u nekom prostoru ([[gas|plin]], [[tekućina]], materijal u krutom stanju) šire zvučni valovi. Ovisi o elastičnosti i gustoći medija za suhi zrak pri [[Temperatura|temperaturi]] od 20°C iznosi 375 m/s (1235 km/h). Valovi su plinu i tekućini [[Longitudinalni talasi|longitudinalni]] dok kod krute tvari mogu biti istovrememno longitudinalni i [[transverzalni talasi|transverzalni]]. Brzina se izražava slovom ''c''.<ref name="goettingen"/> ==Brzina zvuka u vazduhu== ===Prva mjerenja=== Još u 17. vijeku vršena su prva mjerenja. Tokom pucanja iz topova, mjerena je vremenska razlika između bljeska paljenja i trenutka kada se začuje pucanj. Tada je određena približna brzina zvuka oko 300 m/s. Značajan eksperiment, na dan 22. juna 1822 obavili su [[Alexander von Humboldt|Humboldt]], [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i [[François Arago|Arago]]. Upotrebljena su dva topa, raspoređena na različitim brežuljcima s razmakom od 18622 m. Naizmjeničnim pucanjem iz topova izmjereno je vrijeme od 54,6 s što odgovara brzini od 341 m/s.<ref>[http://www.leifiphysik.de/themenbereiche/schallgeschwindigkeit Schallgeschwindigkeit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623071042/http://www.leifiphysik.de/themenbereiche/schallgeschwindigkeit |date=23 Juni 2015 }}''leifiphysik'', pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> U [[vodik]]u brzina iznosi 1300 m/s a u [[helij]]u 900 m/s.<ref name="welt"/> Proračun je moguć i pomoću formule: c²=(cp/cV)×R×T/M <ref name="spektrum">[http://www.spektrum.de/lexikon/astronomie/schallgeschwindigkeit/423 Schallgeschwindigkeit]''spektrum.de'', pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> * cs: brzina zvuka * cp: specifična toplota kod konstantnog pritiska * cv: specifična toplota kod konstante zapremine * R: [[univerzalna gasna konstanta]] * T: [[temperatura]] izražena u [[Kelvin|K]] * M: [[molarna masa]] ==Brzina zvuka u vodi== Ista jednačina može se upotrijebiti i kod proračuna brzine zvuka u vodi odnosno tečnosti. Voda ima i mnogo manje promjene ovisne o temperaturi u pritisku nego gasovi. Brzina zvuka u vodi iznosi 1450 m/s.<ref name="spektrum"/> ==Brzina zvuka u čvrstoj materiji== Za razliku od gasova i tekućina, brzina zvuka ovdje ovisi pored gustine i od [[Youngov modul elastičnosti|Youngovog modula elastičnosti]]. Zvučni talasi mogu biti i longitudinalni i [[Transverzalni talasi|transverzalni]]. Kod materije koja nije [[izotropija|izotropna]] brzina ovisi od pravca širenja talasa.<ref name="goettingen">[https://lp.uni-goettingen.de/get/text/5138 Schallwellen und die Schallgeschwindigkeit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180223185624/http://lp.uni-goettingen.de/get/text/5138|date=23. 2. 2018}} sa [[Univerzitet u Göttingenu|Univerziteta u Göttingenu]]; pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> U [[beton]]u brzina iznosi 3100 m/s a [[željezo|željezu]] 5000 m/s. Kod porasta [[Frekvencija|frekvencije]] ([[ultrazvuk]]) širenje zvuka je ograničeno.<ref>[https://elearning.physik.uni-frankfurt.de/data/FB13-PhysikOnline/lm_data/lm_324/daten/kap_10/node5.htm Schallgeschwindigkeit in Festkörpern - Körperschall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305003147/https://elearning.physik.uni-frankfurt.de/data/FB13-PhysikOnline/lm_data/lm_324/daten/kap_10/node5.htm |date=5 Mart 2016 }} [[Univerzitet u Frankfurtu]], pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> ==Zanimljivosti== Tokom [[Nevrijeme|nevremena]] moguće je odrediti udaljenost udara [[Munja|munje]]. U trenutku kad bljesne munja počinju se odbrojavati sekunde, kad odjekne [[grom]] broj sekundi [[dijeljenje|podjeli]] se kroz 3 i dobije se udaljenost munje u [[Kilometar|km]].<ref name="welt">[http://www.welt.de/print-welt/article495222/Schallgeschwindigkeit-des-Donners-bestimmt-die-Entfernung-zum-blitzenden-Gewitter.html Schallgeschwindigkeit des Donners bestimmt die Entfernung zum blitzenden Gewitter] iz [[Die Welt|Welt]]; objavljeno 23.2.2005, pristupljeno 27.6.2015 {{de simbol}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://www.mathpages.com/home/kmath109/kmath109.htm The Speed of Sound at MathPages] * [http://www.sengpielaudio.com/calculator-speedsound.htm Calculation: Speed of sound in air and the temperature] * [http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/Zvuk2%20materijali.pdf Neira, Torić Građevinski fakultet Rijeka, Diplomski rad]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} == Reference == {{reference}} {{Stub-fiz}} [[Kategorija:Akustika]] hli6iig220w8ukat817k0ngj9yf5kx2 0 100760 3674373 2220950 2024-12-19T11:15:02Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Etničke grupe Bruneja]] na [[Etničke grupe u Bruneju]]: Standardizacija 2220950 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Etničke grupe [[Brunej]]a''', 398,000 (UN Country Population; 2008) *[[Bajau]], zapadnoobalni 11,000 *[[Bazaar Malajci]] 1,100 *[[Belait]], Kiput 1,000 *[[Bisaya]], južni Bisaya 1,100 *[[Britanci]] 6,700 *[[Brunejski Malajci]] 158,000 *[[Dajaci]], Maanyak, Ma'anyan 3,700 *[[Dusun]], Kadazan 28,000 *[[Filipinci]] 31,000 *[[Gurkha]] 1,500 *[[Hakka]] 5,800 *[[Iban]] 22,000 *[[Indopakistanci]] 4,800 *[[Kantonski Kinezi]] 6,500 *[[Kayan]], Busang 1,900 *[[Korejci]] 600 *[[Lundayeh]], Lun Bawang 500 *[[Malajci]] 17,000 *[[Mandarinski Kinezi]] 21,000 *[[Melanau]], Muka 300 *[[Min Bei Kinezi]] 8,800 *[[Min Dong Kinezi]] 7,200 *[[Min Nan Kinezi]] 13,000 *[[Punan-Nibong]] 60 *[[Singalezi]] 1,100 *[[Tutong]], Bisayan 20,000 *[[Tutung]] 17,000 == Reference == {{Proširiti sekciju}} [[Kategorija:Etničke grupe Bruneja| ]] q56y6dkskmj6qu5ickwivvhs74g2i2q 1 100771 3674375 1815229 2024-12-19T11:15:02Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Etničke grupe Bruneja]] na [[Razgovor:Etničke grupe u Bruneju]]: Standardizacija 1815229 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} Vanjski link je vodio na stranicu koja je čisti prozelitizam. Pripadnike drugih vjera nazivaju "nepristupačnim". jlv5nkm5rnz8jq53mwzrnwobum9euv0 0 109692 3674369 3637447 2024-12-19T11:14:41Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Etničke grupe Azerbejdžana]] na [[Etničke grupe u Azerbejdžanu]]: Standardizacija 3637447 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Azerbaijan ethnic map 2024.png|300px|mini|Etničke pripadnosti Azerbejdžana (2024, nakon raspada [[Spisak nepriznatih i djelomično priznatih država|otcijepljene države]] [[Republika Gorski Karabah|Republike Gorski Karabah]] i egzodusa [[Armeni|Armena]] iz [[Gorski Karabah]]a 2023).]] [[Datoteka:Azerbaijan ethnic map 1994-2020.png|300px|mini|Etničke pripadnosti Azerbejdžana (1994-2020, nakon [[Prvi rat za Gorski Karabah|prvog rata u Gorski Karabahu]] i prije [[Drugi rat za Gorski Karabah|drugog rata u Gorski Karabahu]]).]] '''[[Etnička grupa|Etničke grupe]] [[Azerbejdžan]]a''': 9,000,000 (UN Country Population; 2010)<ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title =Azerbaijan's population reaches nine million | work = | publisher =News.Az | year =2010 | url =http://news.az/articles/6661 | doi = | access-date =18. 1. 2010 | archive-url =https://web.archive.org/web/20141204074317/http://news.az/articles/6661 | archive-date=4. 12. 2014 | url-status =dead }}</ref><ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title =Nine millionth Azerbaijani citizen born | work = | publisher =Today.Az | year =2010 | url =http://today.az/news/society/59532.html | doi = | access-date =18. 1. 2010 | archive-date =24. 12. 2018 | archive-url =https://web.archive.org/web/20181224184410/http://today.az/news/society/59532.html | url-status =dead }}</ref> blizu 30 naroda.<ref name="Census">{{Cite web |url=http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html |title=www.eurasianet.org. Azerbaijani State Statistics Committee - 1999 Census of the Ethnic Composition of the Population of Azerbaijan. |access-date=9. 4. 2010 |archive-date=16. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070716180844/http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html |url-status=dead }}</ref><ref name="Helsinki">[http://www.helsinki.fi/~tasalmin/chris.html Published in: Encyclopedia of the world’s endangered languages. Edited by Christopher Moseley. London & New York: Routledge, 2007. 211–280.]</ref><ref name="UNESCO">[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?pg=00206 UNESCO Interactive Atlas of the World’s Languages in Danger]</ref> <!--UNESCO Endangered Language Criteria: 1. Vulnerable, 2. Definitely Endangered, 3. Severely Endangered, 4. Critically Endangered, 5. Extinct--> *[[Armenci]] 120,700 ([[Gorski Karabah]]) *[[Avarci]] 50,900 *[[Azeri]] (Azerbejdžanci) 8,119,000 *[[Bjelorusi]] 4,900 *[[Buduhi]] 1,000<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Cahuri]] 16,000<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Darginci]] 1,000 *[[Gorski Židovi|Judeo-Tati]] 17,000<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Gruzi]] 20,000 *[[Hinalugi]], 2,100<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Krizi]], 6,000<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Kurdi]], Sjeverni 13,100 *[[Lakci]] 1,400 *[[Lezgini]] 178,000 *[[Rusi]] 141,700 *[[Rutuli]] 100<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Tabasarani]] 300<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Tališi]], Lenkoranski 76,000<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Tatari]] 30,000 *[[Tati]] 10,900<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Turci]] 43,400 *[[Udini]] 4,100<ref name="Helsinki"/><ref name="UNESCO"/> *[[Ukrajinci]] 33,000 *[[Židovi]] (nekoliko skupina, uključujući Dagh-Chufute ili Planinske Židove) :Ostali pojedinci/neizjašnjeni, 8,900 *Drugi 9,600 == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Etničke grupe Azerbejdžana| ]] dcj4dsg3wlmfhxq1i86ha2jmujjxprh 0 116643 3674325 3384810 2024-12-18T17:23:55Z AnToni 2325 3674325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kutilivač | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kuti2.jpg | opis_slike = Kuti – panorama (pogled s Pločna): <br/> 1. Kuti <br/> 2. Semetovac (novo naselje) <br/> 3. Kasarna "Miralem Jugo" <br/> 4. Deponija Uborak <br/> 5. Livač <br/> 6. Put prema Koritnoj drȁgi | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 60 | širina_stepeni = 43.3991 | dužina_stepeni = 17.8917 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = 25,53 | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1624 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = 65,61 <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133582<ref>{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title= Sistematski spisak općina i naselja |work= fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date= 9. 5. 2016 |url-status=dead}}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kutilivač u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kutilivač''' je naselje koje pripada [[grad]]u [[Mostar]]u. == O naselju == '''Kuti''' su [[selo]] smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od [[Mostar]]a. Od ostalih sela najbliži im je Lívač, udaljen 15–20 minuta hoda, i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske [[artiljerija|artiljerije]] s okolnih brda, a nakon početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio [[Bijelo polje (Mostar)|bjelopoljske]] kotline. Nakon završetka rata mnoge izbjeglice, ponajviše iz [[Gacko|Gacka]], nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. S vremenom je tu sagrađeno toliko kuća da se to može smatrati novim naseljem. == Geografija == [[Datoteka:Orlinka.jpg|mini|250px|Brdo Orlinka]] Kuti su smještene desetak kilometara [[Sjeveroistok|sjeveroistočno]] od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi [[asfalt]]na cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je samo zaselak Dupovići. Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u [[klima|klimi]]. To je naročito vidljivo zimi kad padne [[snijeg]]: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10&nbsp;cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome jest sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak [[Velež (planina)|Veleži]]. U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji [[izvor]] koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je taj izvor s vremenom zapušten. == Ekonomija == U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo prirodno okrenuto na [[poljoprivreda|zemljoradnju]] i [[stočarstvo]] te u manjoj mjeri [[voćarstvo]]. Postoje i solidni uvjeti za [[pčelarstvo]], ali se ono uglavnom svodi na pojedinačne slučajeve. Kuti su, također, uključene i u projekt [[Koridor Vc]]. Po sadašnjim planovima, dio koridora (u koji je uključena i petlja) prolazio bi u neposrednoj blizini Kuti. == Ostalo == [[Datoteka:Stecak Kuti 2.JPG|mini|desno|250px|Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti]] [[Datoteka:Stecak kuti 1.JPG|mini|desno|250px|Krstača (isti lokalitet)]] U blizini Kuti smještena je manja [[nekropola]] s tridesetak [[stećak]]a, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nije poznato jesu li oni evidentirani u službenim spiskovima. Danas su zapušteni i zarasli u grmlje i travu. Locirani su na jednoj ledini i teško ih je primijetiti dok im se čovjek gotovo potpuno ne približi. Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do [[Raspad Jugoslavije|raspada]] [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio u okviru [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i u njemu su izrađivane [[Topografija|topografske]] [[Karta|karte]] za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Šta se tačno radilo u tim postrojenjima bila je tabu tema, ali moguće je da je riječ o [[Bojni otrovi|bojnim otrovima]]. Također je moguće da su izvođena i testiranja na životinjama. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je prilično oštećen. Međutim, nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po jednom od istaknutih poginulih boraca [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|IV korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su srpske snage 13. juna 1992. izvršile [[Masakr na Uborku|zločin nad 114 osoba]] [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] [[nacionalnost]]i. Za taj zločin do danas još niko nije odgovarao pred institucijama pravde. Iako se rat davno završio, Naime, po okolnim brdima još ima dosta zaostalih [[Kopnena mina|minsko-eksplozivnih sredstava]], koja su postavile snage bosanskih Srba. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kutilivač | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133582 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1624 | g2013_bosnjaci = 1318 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 270 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 1364 | g1991_muslimani = 558 | g1991_srbi = 134 | g1991_hrvati = 619 | g1991_jugosloveni = 41 | g1981_ukupno = 1068 | g1981_muslimani = 402 | g1981_srbi = 131 | g1981_hrvati = 506 | g1981_jugosloveni = 24 | g1971_ukupno = 772 | g1971_muslimani = 269 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 379 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kutilivač}} * [http://www.mostar.ba/ Službeni sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Grad Mostar}} owgq5off5lrh4hxybrirh46993lsk7u 3674327 3674325 2024-12-18T17:25:12Z AnToni 2325 /* Ekonomija */ 3674327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kutilivač | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kuti2.jpg | opis_slike = Kuti – panorama (pogled s Pločna): <br/> 1. Kuti <br/> 2. Semetovac (novo naselje) <br/> 3. Kasarna "Miralem Jugo" <br/> 4. Deponija Uborak <br/> 5. Livač <br/> 6. Put prema Koritnoj drȁgi | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 60 | širina_stepeni = 43.3991 | dužina_stepeni = 17.8917 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = 25,53 | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1624 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = 65,61 <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133582<ref>{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title= Sistematski spisak općina i naselja |work= fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date= 9. 5. 2016 |url-status=dead}}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kutilivač u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kutilivač''' je naselje koje pripada [[grad]]u [[Mostar]]u. == O naselju == '''Kuti''' su [[selo]] smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od [[Mostar]]a. Od ostalih sela najbliži im je Lívač, udaljen 15–20 minuta hoda, i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske [[artiljerija|artiljerije]] s okolnih brda, a nakon početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio [[Bijelo polje (Mostar)|bjelopoljske]] kotline. Nakon završetka rata mnoge izbjeglice, ponajviše iz [[Gacko|Gacka]], nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. S vremenom je tu sagrađeno toliko kuća da se to može smatrati novim naseljem. == Geografija == [[Datoteka:Orlinka.jpg|mini|250px|Brdo Orlinka]] Kuti su smještene desetak kilometara [[Sjeveroistok|sjeveroistočno]] od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi [[asfalt]]na cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je samo zaselak Dupovići. Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u [[klima|klimi]]. To je naročito vidljivo zimi kad padne [[snijeg]]: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10&nbsp;cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome jest sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak [[Velež (planina)|Veleži]]. U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji [[izvor]] koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je taj izvor s vremenom zapušten. == Ekonomija == U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo okrenuto na [[poljoprivreda|zemljoradnju]], [[stočarstvo]] i [[pčelarstvo]]. == Ostalo == [[Datoteka:Stecak Kuti 2.JPG|mini|desno|250px|Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti]] [[Datoteka:Stecak kuti 1.JPG|mini|desno|250px|Krstača (isti lokalitet)]] U blizini Kuti smještena je manja [[nekropola]] s tridesetak [[stećak]]a, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nije poznato jesu li oni evidentirani u službenim spiskovima. Danas su zapušteni i zarasli u grmlje i travu. Locirani su na jednoj ledini i teško ih je primijetiti dok im se čovjek gotovo potpuno ne približi. Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do [[Raspad Jugoslavije|raspada]] [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio u okviru [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i u njemu su izrađivane [[Topografija|topografske]] [[Karta|karte]] za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Šta se tačno radilo u tim postrojenjima bila je tabu tema, ali moguće je da je riječ o [[Bojni otrovi|bojnim otrovima]]. Također je moguće da su izvođena i testiranja na životinjama. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je prilično oštećen. Međutim, nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po jednom od istaknutih poginulih boraca [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|IV korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su srpske snage 13. juna 1992. izvršile [[Masakr na Uborku|zločin nad 114 osoba]] [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] [[nacionalnost]]i. Za taj zločin do danas još niko nije odgovarao pred institucijama pravde. Iako se rat davno završio, Naime, po okolnim brdima još ima dosta zaostalih [[Kopnena mina|minsko-eksplozivnih sredstava]], koja su postavile snage bosanskih Srba. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kutilivač | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133582 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1624 | g2013_bosnjaci = 1318 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 270 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 1364 | g1991_muslimani = 558 | g1991_srbi = 134 | g1991_hrvati = 619 | g1991_jugosloveni = 41 | g1981_ukupno = 1068 | g1981_muslimani = 402 | g1981_srbi = 131 | g1981_hrvati = 506 | g1981_jugosloveni = 24 | g1971_ukupno = 772 | g1971_muslimani = 269 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 379 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kutilivač}} * [http://www.mostar.ba/ Službeni sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Grad Mostar}} dnn2xebh931fw8cw6un6mgxbvsxbrqc 3674328 3674327 2024-12-18T17:27:14Z AnToni 2325 /* Ostalo */ 3674328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kutilivač | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kuti2.jpg | opis_slike = Kuti – panorama (pogled s Pločna): <br/> 1. Kuti <br/> 2. Semetovac (novo naselje) <br/> 3. Kasarna "Miralem Jugo" <br/> 4. Deponija Uborak <br/> 5. Livač <br/> 6. Put prema Koritnoj drȁgi | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 60 | širina_stepeni = 43.3991 | dužina_stepeni = 17.8917 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = 25,53 | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1624 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = 65,61 <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133582<ref>{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title= Sistematski spisak općina i naselja |work= fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date= 9. 5. 2016 |url-status=dead}}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kutilivač u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kutilivač''' je naselje koje pripada [[grad]]u [[Mostar]]u. == O naselju == '''Kuti''' su [[selo]] smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od [[Mostar]]a. Od ostalih sela najbliži im je Lívač, udaljen 15–20 minuta hoda, i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske [[artiljerija|artiljerije]] s okolnih brda, a nakon početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio [[Bijelo polje (Mostar)|bjelopoljske]] kotline. Nakon završetka rata mnoge izbjeglice, ponajviše iz [[Gacko|Gacka]], nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. S vremenom je tu sagrađeno toliko kuća da se to može smatrati novim naseljem. == Geografija == [[Datoteka:Orlinka.jpg|mini|250px|Brdo Orlinka]] Kuti su smještene desetak kilometara [[Sjeveroistok|sjeveroistočno]] od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi [[asfalt]]na cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je samo zaselak Dupovići. Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u [[klima|klimi]]. To je naročito vidljivo zimi kad padne [[snijeg]]: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10&nbsp;cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome jest sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak [[Velež (planina)|Veleži]]. U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji [[izvor]] koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je taj izvor s vremenom zapušten. == Ekonomija == U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo okrenuto na [[poljoprivreda|zemljoradnju]], [[stočarstvo]] i [[pčelarstvo]]. == Ostalo == [[Datoteka:Stecak Kuti 2.JPG|mini|desno|250px|Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti]] [[Datoteka:Stecak kuti 1.JPG|mini|desno|250px|Krstača (isti lokalitet)]] U blizini Kuti smještena je manja [[nekropola]] s tridesetak [[stećak]]a, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do [[Raspad Jugoslavije|raspada]] [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio u okviru [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i u njemu su izrađivane [[Topografija|topografske]] [[Karta|karte]] za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je oštećen. Nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po poginulom borcu [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|IV korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su srpske snage 13. juna 1992. izvršile [[Masakr na Uborku|zločin nad 114 osoba]] [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] [[nacionalnost]]i. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kutilivač | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133582 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1624 | g2013_bosnjaci = 1318 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 270 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 1364 | g1991_muslimani = 558 | g1991_srbi = 134 | g1991_hrvati = 619 | g1991_jugosloveni = 41 | g1981_ukupno = 1068 | g1981_muslimani = 402 | g1981_srbi = 131 | g1981_hrvati = 506 | g1981_jugosloveni = 24 | g1971_ukupno = 772 | g1971_muslimani = 269 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 379 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kutilivač}} * [http://www.mostar.ba/ Službeni sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Grad Mostar}} hacn5wxklwxeu0owee8gs6sgi0ovwu0 3674338 3674328 2024-12-18T18:28:26Z AnToni 2325 /* O naselju */ 3674338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kutilivač | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kuti2.jpg | opis_slike = Kuti – panorama (pogled s Pločna): <br/> 1. Kuti <br/> 2. Semetovac (novo naselje) <br/> 3. Kasarna "Miralem Jugo" <br/> 4. Deponija Uborak <br/> 5. Livač <br/> 6. Put prema Koritnoj drȁgi | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 60 | širina_stepeni = 43.3991 | dužina_stepeni = 17.8917 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = 25,53 | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1624 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = 65,61 <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133582<ref>{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title= Sistematski spisak općina i naselja |work= fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date= 9. 5. 2016 |url-status=dead}}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kutilivač u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kutilivač''' je naselje koje pripada [[grad]]u [[Mostar]]u. == O naselju == Kuti je [[selo]] smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od [[Mostar]]a. Od ostalih sela najbliži im je Lívač i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske [[artiljerija|artiljerije]] s okolnih brda, a nakon početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio [[Bijelo polje (Mostar)|bjelopoljske]] kotline. Nakon završetka rata izbjeglice, ponajviše iz [[Gacko|Gacka]], nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. == Geografija == [[Datoteka:Orlinka.jpg|mini|250px|Brdo Orlinka]] Kuti su smještene desetak kilometara [[Sjeveroistok|sjeveroistočno]] od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi [[asfalt]]na cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Kuće su raspoređene u grupama, koje su ipak blizu jedne drugima. Izdvojen je samo zaselak Dupovići. Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u [[klima|klimi]]. To je naročito vidljivo zimi kad padne [[snijeg]]: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10&nbsp;cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži, stvarajući poteškoće ljudima u kretanju i svakodnevnim poslovima. Uzrok tome jest sam položaj Kuti, tj. neposredna blizina brda koja su ogranak [[Velež (planina)|Veleži]]. U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji [[izvor]] koji nije obilan, ali je stalan. Nekad se tu napajala stoka, a i ljudi su odatle donosili vodu za kućne potrebe. Danas Kuti imaju vodovodnu mrežu, pa je taj izvor s vremenom zapušten. == Ekonomija == U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo okrenuto na [[poljoprivreda|zemljoradnju]], [[stočarstvo]] i [[pčelarstvo]]. == Ostalo == [[Datoteka:Stecak Kuti 2.JPG|mini|desno|250px|Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti]] [[Datoteka:Stecak kuti 1.JPG|mini|desno|250px|Krstača (isti lokalitet)]] U blizini Kuti smještena je manja [[nekropola]] s tridesetak [[stećak]]a, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do [[Raspad Jugoslavije|raspada]] [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio u okviru [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i u njemu su izrađivane [[Topografija|topografske]] [[Karta|karte]] za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je oštećen. Nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po poginulom borcu [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|IV korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su srpske snage 13. juna 1992. izvršile [[Masakr na Uborku|zločin nad 114 osoba]] [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] [[nacionalnost]]i. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kutilivač | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133582 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1624 | g2013_bosnjaci = 1318 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 270 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 1364 | g1991_muslimani = 558 | g1991_srbi = 134 | g1991_hrvati = 619 | g1991_jugosloveni = 41 | g1981_ukupno = 1068 | g1981_muslimani = 402 | g1981_srbi = 131 | g1981_hrvati = 506 | g1981_jugosloveni = 24 | g1971_ukupno = 772 | g1971_muslimani = 269 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 379 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kutilivač}} * [http://www.mostar.ba/ Službeni sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Grad Mostar}} 7ufz937xlx0fhbhq76xr0uu87vcoc3f 3674339 3674338 2024-12-18T18:30:27Z /* Geografija */ 3674339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kutilivač | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kuti2.jpg | opis_slike = Kuti – panorama (pogled s Pločna): <br/> 1. Kuti <br/> 2. Semetovac (novo naselje) <br/> 3. Kasarna "Miralem Jugo" <br/> 4. Deponija Uborak <br/> 5. Livač <br/> 6. Put prema Koritnoj drȁgi | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 60 | širina_stepeni = 43.3991 | dužina_stepeni = 17.8917 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = 25,53 | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1624 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = 65,61 <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133582<ref>{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title= Sistematski spisak općina i naselja |work= fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date= 9. 5. 2016 |url-status=dead}}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kutilivač u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kutilivač''' je naselje koje pripada [[grad]]u [[Mostar]]u. == O naselju == Kuti je [[selo]] smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od [[Mostar]]a. Od ostalih sela najbliži im je Lívač i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske [[artiljerija|artiljerije]] s okolnih brda, a nakon početka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio [[Bijelo polje (Mostar)|bjelopoljske]] kotline. Nakon završetka rata izbjeglice, ponajviše iz [[Gacko|Gacka]], nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča. == Geografija == [[Datoteka:Orlinka.jpg|mini|250px|Brdo Orlinka]] Kuti su smještene desetak kilometara [[Sjeveroistok|sjeveroistočno]] od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi [[asfalt]]na cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Izdvojen je samo zaselak Dupovići. Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u [[klima|klimi]]. To je naročito vidljivo zimi kad padne [[snijeg]]: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10&nbsp;cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži. U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji [[izvor]] koji nije obilan, ali je stalan. == Ekonomija == U Kutima postoji veliki broj njiva i livada, pa je stanovništvo okrenuto na [[poljoprivreda|zemljoradnju]], [[stočarstvo]] i [[pčelarstvo]]. == Ostalo == [[Datoteka:Stecak Kuti 2.JPG|mini|desno|250px|Jedan od tridesetak stećaka u blizini Kuti]] [[Datoteka:Stecak kuti 1.JPG|mini|desno|250px|Krstača (isti lokalitet)]] U blizini Kuti smještena je manja [[nekropola]] s tridesetak [[stećak]]a, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena. Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do [[Raspad Jugoslavije|raspada]] [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio u okviru [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i u njemu su izrađivane [[Topografija|topografske]] [[Karta|karte]] za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je oštećen. Nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po poginulom borcu [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|IV korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. U blizini kasarne smještena je i glavna mostarska deponija otpada Uborak. Tu su srpske snage 13. juna 1992. izvršile [[Masakr na Uborku|zločin nad 114 osoba]] [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] [[nacionalnost]]i. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kutilivač | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133582 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1624 | g2013_bosnjaci = 1318 | g2013_srbi = 16 | g2013_hrvati = 270 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 2 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 2 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g1991_ukupno = 1364 | g1991_muslimani = 558 | g1991_srbi = 134 | g1991_hrvati = 619 | g1991_jugosloveni = 41 | g1981_ukupno = 1068 | g1981_muslimani = 402 | g1981_srbi = 131 | g1981_hrvati = 506 | g1981_jugosloveni = 24 | g1971_ukupno = 772 | g1971_muslimani = 269 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 379 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kutilivač}} * [http://www.mostar.ba/ Službeni sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Grad Mostar}} ohdtl5o3euscbj99aziqitmman47l1s 0 130875 3674350 3667814 2024-12-18T23:01:29Z ZeWXeilaQ&Q 166669 3674350 wikitext text/x-wiki Ugarskom su od [[858]]. do [[1000]]. vladali veliki kneževi (veliki veziri), a od [[1000]]. do [[1918]]. kraljevi. Za velike kneževe pogledajte: *[[spisak mađarskih velikih kneževa]] Stjepan I je [[1000]]. godine okrunjen kao prvi ugarski kralj. ==Kraljevi Ugarske== {| width=90% class="wikitable" ! width=15% colspan="2" | Slika ! width=20% | Ime ! width=20% | Vladavina ! width=20% | Veza s prethodnikom ! width=20% | Dinastija |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:St. Stephen, Esztergom.jpg|80px]] |align="center"|[[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] |align="center"|[[1000]]-[[1038]] |align="center"|sin Gejze |align="center" rowspan="2"|[[Arpadovići]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Orseolo peter of hungary.jpg|80px]] |align="center"|[[Petar, kralj Ugarske|Petar]] |align="center"|[[1038]]-[[1041]]<br>[[1044]]-[[1046]] |align="center"|unuk Gejze |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Aba samuel.jpg|80px]] |align="center"|[[Samuilo, kralj Ugarske|Samuilo]] |align="center"|[[1041]]-[[1044]] |align="center"|zet Gejze |align="center"|[[Kabari|Kabar]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Nte-kir-1andras.jpg|80px]] |align="center"|[[Andrija I, kralj Ugarske|Andrija I]] |align="center"|[[1046]]-[[1060]] |align="center" rowspan="2"|praunuci Takšonja<br>(braća) |align="center" rowspan="20"|[[Arpadovići]]<br>[[Datoteka:Hungary Arms.svg|100px|Grb Arpadovića]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Nte-kir-1bela.jpg|80px]] |align="center"|[[Bela I, kralj Ugarske|Bela I]] |align="center"|[[1060]]-[[1063]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Weber Salamon a börtönben.jpg|80px]] |align="center"|[[Salomon, kralj Ugarske|Salomon]] |align="center"|[[1063]]-[[1074]] |align="center"|sin Andrije I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Géza I.jpg|80px]] |align="center"|[[Gejza I, kralj Ugarske|Gejza I]] |align="center"|[[1074]]-[[1077]] |align="center" rowspan="2"|sinovi Bele I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Ladislaus den helige.jpg|80px]] |align="center"|[[Ladislav I, kralj Ugarske|Ladislav I]] |align="center"|[[1077]]-[[1095]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Konyves Kalman.jpg|80px]] |align="center"|[[Koloman, kralj Ugarske|Koloman]] |align="center"|[[1095]]-[[1116]] |align="center"|sin Gejze I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:II István koronázása KK.jpg|80px]] |align="center"|[[Stjepan II, kralj Ugarske|Stjepan II]] |align="center"|[[1116]]-[[1131]] |align="center"|sin Kolomana |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:II Bela KK.jpg|80px]] |align="center"|[[Bela II, kralj Ugarske|Bela II]] |align="center"|[[1131]]-[[1141]] |align="center"|unuk Gejze I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Géza II.jpg|80px]] |align="center"|[[Gejza II, kralj Ugarske|Gejza II]] |align="center"|[[1141]]-[[1162]] |align="center"|sin Bele II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:III Istvan koronazasa KK.jpg|80px]] |align="center"|[[Stjepan III, kralj Ugarske|Stjepan III]] |align="center"|[[1162]].<br>[[1163]]-[[1172]] |align="center"|sin Gejze II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Chronicon Pictum P121 A korona elrablása.JPG|80px]] |align="center"|[[Ladislav II, kralj Ugarske|Ladislav II]] |align="center"|[[1162]]-[[1163]] |align="center" rowspan="2"|sinovi Bele II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Stephen IV of Hungary.jpg|80px]] |align="center"|[[Stjepan IV, kralj Ugarske|Stjepan IV]] |align="center"|[[1163]]. |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Bela3.jpg|80px]] |align="center"|[[Bela III, kralj Ugarske|Bela III]] |align="center"|[[1172]]-[[1196]] |align="center"|sin Gejze II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Emeric of Hungary.jpg|80px]] |align="center"|[[Emerik, kralj Ugarske|Emerik]] |align="center"|[[1196]]-[[1204]] |align="center"|sin Bele III |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:III.László.jpg|80px]] |align="center"|[[Ladislav III, kralj Ugarske|Ladislav III]] |align="center"|[[1204]]-[[1205]] |align="center"|sin Emerika |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Nte-kir-2andras.jpg|80px]] |align="center"|[[Andrija II, kralj Ugarske|Andrija II]] |align="center"|[[1205]]-[[1235]] |align="center"|sin Bele III |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Béla IV of hungary.jpg|80px]] |align="center"|[[Bela IV, kralj Ugarske|Bela IV]] |align="center"|[[1235]]-[[1270]] |align="center"|sin Andrije II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:V Istvan koronazasa.jpg|80px]] |align="center"|[[Stjepan V, kralj Ugarske|Stjepan V]] |align="center"|[[1270]]-[[1272]] |align="center"|sin Bele IV |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Kunlaszlo.jpg|80px]] |align="center"|[[Ladislav IV, kralj Ugarske|Ladislav IV]] |align="center"|[[1272]]-[[1290]] |align="center"|sin Stjepana V |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Andrew III of Hungary.jpg|80px]] |align="center"|[[Andrija III, kralj Ugarske|Andrija III]] |align="center"|[[1290]]-[[1301]] |align="center"|unuk Andrije II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Wenzel3.jpg|80px]] |align="center"|[[Vjenceslav III, kralj Češke|Vjenceslav]] |align="center"|[[1301]]-[[1305]] |align="center"|prapraunuk Bele IV |align="center"|[[Přemyslovci]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Ota3 Thurocsi.jpg|80px]] |align="center"|[[Oton, kralj Ugarske|Oton]] |align="center"|[[1305]]-[[1307]] |align="center"|unuk Bele IV |align="center"|[[dinastija Wittelsbach|Wittelsbach]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Chronicon Pictum I Karoly Robert.jpg|80px]] |align="center"|[[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karlo I Robert]] |align="center"| [[1312]]-[[1342]] |align="center"| praunuk Stjepana V |align="center" rowspan="4"| [[Kapetovci|Kapetovci (Anžuvinci)]]<br>[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Charles_I_(1310-1342).svg|100px|Grb Anžuvinaca, koji su željeli istaknuti svoje porijeklo od Arpadovića]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Ludwik Wegierski (76843897) (cropped).jpg|80px]] |align="center"|[[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I]] |align="center"|[[1342]]-[[1382]] |align="center"|sin Karla I Roberta |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Mária Thuróczy.jpg|80px]] |align="center"|[[Marija, kraljica Ugarske|Marija]] |align="center"|[[1382]]-[[1385]]<br>[[1386]]-[[1395]] |align="center"|kćerka Ludovika I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Kis Karoly TK.jpg |80px]] |align="center"|[[Karlo III, kralj Napulja|Karlo II]] |align="center"|[[1385]] -[[1387]] |align="center"|prapraunuk Stjepana V |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Pisanello 024.jpg|80px]] |align="center"|[[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund]] |align="center"| [[1387]]-[[1437]] |align="center"| muž Marije |align="center"|[[Luksemburška dinastija|Luksemburgovac]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Albrecht II. von Habsburg.jpg|80px]] |align="center"|[[Albert, kralj Ugarske|Albert]] |align="center"| [[1437]]-[[1439]] |align="center"| zet Sigismunda |align="center" rowspan="2"| [[Habsburg]]ovci |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Ladislas the Posthumous 001.jpg|80px]] |align="center"|[[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislav V]] |align="center"|[[1440]].<br>[[1444]]-[[1457]] |align="center"| sin Alberta i unuk Sigismunda |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Wladyslaw III Warnenczyk (76841058) (cropped).jpg|80px]] |align="center"|[[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislav I]] |align="center"| [[1440]]-[[1444]] |align="center" rowspan="2"| izabrani od plemića |align="center"|[[Jagelonci|Jagelonac]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Matthias Corvinus.jpg|80px]] |align="center"| [[Matija Korvin|Matija I Korvin]] |align="center"| [[1458]]-[[1490]] |align="center"|Hunyadi |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Vladislaus II of Bohemia and Hungary.jpg|80px]] |align="center"| [[Vladislav II, kralj Češke|Vladislav II]] |align="center"| [[1490]]-[[1516]] |align="center"| unuk Alberta i bratić Vladislava I |align="center" rowspan="2"|[[Jagelonci]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Louis2.jpg|80px]] |align="center"| [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovik II]] |align="center"| [[1490]]-[[1526]] |align="center"| sin Vladislava II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Szapolyai János fametszet.jpg|80px]] |align="center"| [[Ivan Zapolja|Ivan I]] |align="center"| [[1526]]-[[1540]] |align="center"| podržan od dijela plemstva |align="center" rowspan="2"|Zapolje |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:John II Sigismund.jpg|80px]] |align="center"| [[Ivan II, kralj Ugarske|Ivan II]] |align="center"| [[1540]]-[[1570]] |align="center"| sin Ivana I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Workshop of Jan Cornelisz. Vermeyen - Portrait of Ferdinand I, Holy Roman Emperor at bust-length.jpg|80px]] |align="center"| [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] |align="center"| [[1526]]-[[1564]] |align="center"| zet Vladislava II |align="center" rowspan="11"|[[Habsburg]]ovci<br>[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_(19th_Century).svg|100px|Sličan grb se počeo pojavljivati još za vrijeme vladavine Ludovika I, ali se kao ovakav ustalio tek tokom vladavine Matije II.]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Nicolas Neufchâtel 002.jpg|80px]] |align="center"| [[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]] |align="center"| [[1564]]-[[1572]] |align="center"| sin Ferdinanda I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Joseph Heintz d. Ä. 002.jpg|80px]] |align="center"| [[Rudolf II, car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf]] |align="center"| [[1572]]-[[1608]] |align="center" rowspan="2"| sinovi Maksimilijana |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Matthias - Holy Roman Emperor (Hans von Aachen, 1625).jpg|80px]] |align="center"| [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija II]] |align="center"| [[1608]]-[[1619]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Kaiser Ferdinand II. 1614.jpg|80px]] |align="center"| [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II]] |align="center"| [[1618]]-[[1637]] |align="center"| unuk Ferdinanda I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Frans Luycx 002 - Emperor Ferdinand III.jpg|80px]] |align="center"| [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III]] |align="center"| [[1625]]-[[1657]] |align="center"| sin Ferdinanda II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Anselmus-van-Hulle-Hommes-illustres MG 0432.tif|80px]] |align="center"| [[Ferdinand IV, kralj Ugarske|Ferdinand IV]] |align="center"| [[1647]]-[[1654]] |align="center" rowspan="2"| sinovi Ferdinanda III |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Kaiser-Leopold1.jpg|80px]] |align="center"| [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]] |align="center"| [[1655]]-[[1705]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Joseph I, Holy Roman Emperor.jpg|80px]] |align="center"| [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva|Josip I]] |align="center"| [[1687]]-[[1711]] |align="center" rowspan="2"| sinovi Leopolda I |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Charles VI.jpg|80px]] |align="center"| [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]] |align="center"| [[1711]]-[[1740]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Maria Theresa, Queen of Hungary.jpeg|80px]] |align="center"| [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] |align="center"| [[1740]]-[[1780]] |align="center"| kćerka Karla III |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Josef2-1-.jpg|80px]] |align="center"| [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]] |align="center"| [[1780]]-[[1790]] |align="center" rowspan="2"| sinovi Marije Terezije |align="center" rowspan="6"|[[Habsburg-Lotaringija|Habsburgovci-Lotaringovci]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Leopold II.jpg|80px]] |align="center"| [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II]] |align="center"| [[1790]]-[[1792]] |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Francis_II,_Holy_Roman_Emperor_at_age_25,_1792.png|80px]] |align="center"| [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo]] |align="center"| [[1792]]-[[1835]] |align="center"| sin Leopolda II |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Amerling Ferdinand I.jpg|80px]] |align="center"| [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinand V]] |align="center"| [[1830]]-[[1848]] |align="center"| sin Franje |- |align="center" colspan="2"| |align="center"| [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]] |align="center"| [[1848]]-[[1916]] |align="center"| unuk Franje |- |align="center" colspan="2"|[[Datoteka:Erzherzog Thronfolger Karl Franz Josef.jpg|80px]] |align="center"| [[Karlo, car Austrije|Karlo IV]] |align="center"| [[1916]]-[[1918]] |align="center"| prapraunuk Franje |} == Također pogledajte == *[[Spisak hrvatskih kraljeva|Spisak hrvatskih vladara]] *[[Spisak čeških vladara]] *[[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva]] *[[Spisak poljskih vladara]] *[[Spisak austrijskih vladara]] {{Mađarska po temama}} [[Kategorija:Ugarski vladari|*]] [[Kategorija:Spiskovi]] 9nhkflxf37f9f92il7h7ifxtvitdfzc 1 133454 3674371 1309855 2024-12-19T11:14:41Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Etničke grupe Azerbejdžana]] na [[Razgovor:Etničke grupe u Azerbejdžanu]]: Standardizacija 1309855 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} 4y1ci1usn7rqrukvjy3pmmfhyw7ugjm 0 170340 3674354 3667086 2024-12-18T23:42:50Z Dostojewskij 70546 Datoteka:Christina Aguilera (2006).jpg 3674354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Christina Aguilera |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[R&B]], Soul, [[Džez]], dance |bgcolour = solo_izvođač |slika = Christina Aguilera (2006).jpg |država = |karijera = [[1991]]. - |rođenje = [[Staten Island]], [[New York City]], [[New York]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[18. decembar]] [[1980]] |smrt = |instrument = vokal |izdavač = [[RCA Records|RCA]] |zanimanje = pjevačica, plesačica, glumica, tekstopisac |angažman = |URL = [http://www.christinaaguilera.com www.christinaaguilera.com] |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Christina María Aguilera''' ([[Staten Island]], [[New York City|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[18. decembar]] [[1980]].) je američka pop pjevačica,<ref>{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/christina-aguilera-mn0000780258/biography|title=Christina Aguilera Biography, Songs, & Albums|website=AllMusic|language=en|access-date=6. 1. 2022}}</ref> plesačica, glumica i tekstopisac, dobitnica Grammy nagrade. == Diskografija == === Albumi<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/77855-Christina-Aguilera|title=Christina Aguilera|website=Discogs|language=en|access-date=6. 1. 2022}}</ref> === * Christina Aguilera (1999) * Mi Reflejo (2000) * My Kind of Christmas (2000) * Stripped (2002) * Back to Basics (2006) * Bionic (2010) * Lotus (2012) * Liberation (2018) * Aguilera (2022) == Filmografija<ref>{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm0004694/bio|title=Christina Aguilera|website=IMDb|access-date=6. 1. 2022}}</ref> == * 2004: Shark Tale * 2008: Shine a Light * 2010: Get Him to the Greek * 2010: Burlesque * 2012: Casa de Mi Padre == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20030920133043/http://www.christinaaguilera.com/ Zvanični sajt] {{Stub-muz}} {{Grammy - najbolji novi izvođač}} {{DEFAULTSORT:Aguilera, Christina}} [[Kategorija:Christina Aguilera]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, New York City]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Ekvadora]] apeutzt388kj4lxxpxfq1x88c24gjvk 0 201962 3674359 3353472 2024-12-19T01:18:04Z Nerko65 55647 3674359 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Semir Krivić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|3|26}} | mjesto_rođenja = [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Semir Krivić''', rođen 26. marta 1975, [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Pozorište|pozorišni]] i [[film]]ski glumac. == Biografija == Semir Krivić rođen je u [[Ključ (općina)|Ključu]], odrastao u [[Zenica|Zenici]] gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1994. dolazi u [[Sarajevo]] i upisuje [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti]] u klasi profesora [[Admir Glamočak|Admira Glamočaka]] gdje i diplomira 1999. == Nagrade == * Nagrada: Najbolji mladi glumac, Fondacija “Mirna Filipan” 2006. godine * Nagrada: Najbolji mladi glumac, Susreti pozorišta sa domaćim dramskim tekstom Brčko 2006. godine * Nagrada: Najbolji mladi glumac, Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2006. godine * Nagrada: Najbolji glumac, Pozorišne igre u Jajcu 2006. godine * Nagrada: „Tmačin prsten“ za najbolju mušku ulogu ostvarenu u predstavama bosanskohercegovačkih teatara, Tmač Art Mostar 2006. godine * Nagrada: „Najuzbudljiviji dramski trenutak”, Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2006. godine == Filmografija == === Televizijske i filmske uloge === {| class="wikitable" !God. !Naziv !Uloga |- |2004. |[[Crna hronika]] <small>(TV serija)</small> |Limun |- |2006. |[[Klopka TV|Klopka]] <small>(TV serija)</small> |ep. 06 - kao Limun |- |2007. |[[Lov u bosni|Lov u Bosni]] <small>(film)</small> |Roadhouse Konobar |- |2008. |[[Pečat TV serija|Pečat]] <small>(TV serija)</small> |Emir |- |2008. |[[Alenino putovanje]] <small>(film)</small> |Armin |- |2010. |[[Sevdah za Karima]] <small>(film)</small> |Adnan |- |2011. |[[Dva smo svijeta različita]] <small>(TV serija)</small> |Velija |- |2012. |[[Djeca film|Djeca]] <small>(film)</small> |Inspektor |- |2009-2015. |[[Lud, zbunjen, normalan]] <small>(TV serija)</small> |ep. 183 - kao Cumpo, ep. 145 - kao Kupac, ep. 93 - kao Prevarant, ep. 65 - kao Službenik osiguranja |- |2018. |[[Konak kod Hilmije]] <small>(TV serija)</small> |Jovan Prdimah |- |2020. |[[Protuudar]] <small>(TV serija)</small> |Levkin |} === Sinhronizacija === {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2004-2007 |[[Super Billy|Super Bili]] <small>([[BHT 1]])</small> |''Kobajagi'' |- |2008. |[[Nodi (TV-serija)|Nodi]] <small>([[Federalna televizija|FTV]])</small> |''Narator, Gospodin Gegavi, Uško'' |- |2011. |[[Bob Graditelj]] <small>([[Federalna televizija|FTV]])</small> |''Bob, dodatni glasovi'' |- |2011. |[[Moj mali poni]] [[Federalna televizija|<small>(FTV)</small>]] |''Muški likovi'' |- |2010. |[[Garfild Šou]] <small>([[Marletti]])</small> |''Garfild, dodatni glasovi'' |- |2015. |[[Mumijevi]], nova verzija <small>([[Hayatovci]])</small> |''Svire, Tata Mumi'' |} == Također pogledajte == == Vanjski linkovi == *{{Imdb name|id=1772731}} *http://www.pozoristemladih.ba/ {{DEFAULTSORT:Krivić, Semir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Biografije, Ključ]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] 5ej6889mu5vw728odknttieq5yqumbp 0 202545 3674312 3672623 2024-12-18T17:08:36Z AnToni 2325 3674312 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Živko Radišić | slika = Zivko Radisic (cropped).jpg | redoslijed = 5. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 14. oktobar 2000 – 14. juni 2001. | prethodnik = [[Alija Izetbegović]] | nasljednik = [[Jozo Križanović]] | redoslijed2 = 2. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 13. oktobar 1998 – 15. juni 1999. | prethodnik2 = Alija Izetbegović | nasljednik2 = [[Ante Jelavić]] | redoslijed3 = Gradonačelnik [[Banja Luka|Banja Luke]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1977–1982. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1937|08|15}} | mjesto_rođenja = [[Prijedor]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|09|05|1937|08|15}} | mjesto_smrti = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | puno_ime = | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Socijalistička partija Republike Srpske]] (SPRS) | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Živko Radišić''' (15. august 1937 – 5. septembar 2021) je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar, bivši gradonačelnik [[Banja Luka|Banja Luke]], te nekadašnji [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]. ==Biografija== Rođen je 1937. u [[Prijedor]]u. Diplomirao je 1964. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]]. Bio je gradonačelnik [[Banja Luka|Banje Luke]] u razdoblju od 1977. do 1982. godine i srpski član i [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]<ref name="pba">{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |title=Kronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714194643/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,3,1 |url-status=dead }}</ref> iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u razdoblju od oktobra 1998. do juna 1999, kao i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske u periodu od oktobra 2000. do juna 2001. Postao je [[Senat Republike Srpske|senator Republike Srpske]] u drugom sazivu Senata 2009. godine. Tadašnji [[Predsjednik Republike Srpske]] [[Rajko Kuzmanović]] ga je 1. novembra 2010. odlikovao [[Orden časti Republike Srpske|Ordenom časti Republike Srpske sa zlatnim zracima]] za doprinos u jačanju ugleda Republike Srpske. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[Http://www.predsjednikrs.net/index.php?option=com_content&view=article&id=121&Itemid=169&lang=rs Predsjednik Republike Srpske: Članovi Senata Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627111317/http://www.predsjednikrs.net/index.php?option=com_content&view=article&id=121&Itemid=169&lang=rs |date=27. 6. 2021 }} *[Http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=30516 Radio televizija Republike Srpske: KUZMANOVIĆ ODLIKOVAO DEVET POJEDINACA I DVA KOLEKTIVA 01. novembar 2010.] {{Bosanski predsjednici}} {{DEFAULTSORT:Radišić, Živko}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Gradonačelnici Banje Luke]] [[Kategorija:Političari Socijalističke partije (Bosna i Hercegovina)]] [[Kategorija:Senatori Republike Srpske]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena časti Republike Srpske]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] rml80wen2gmuajg7vc4ku0zz6o4xuwq 0 257003 3674377 3671099 2024-12-19T11:30:16Z Z1KA 87045 3674377 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] po naseljima prema popisu iz 2013; [[Bošnjaci]] - zelena, [[Srbi]] - plava, [[Hrvati]] - narandžasta.|270x270piksel]]'''Popis stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2013.''' sproveden je u periodu od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title=Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> Popis je trebao biti organizovan od 1. do 15. aprila 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka zapaženih tokom probnog popisa provedenog 2012,<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html ''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti'' Članak na portalu tportal.hr o Popisu 2013. godine]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon" /><ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Organizacija== Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće statističko istraživanje koje ima za cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, popisom se prikupljaju podaci o domaćinstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Podaci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema ''Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine'' i ''Zakonu o zaštiti ličnih podataka''.<ref name="Popis_2013" /> Popis 2013. provodi se na osnovu ''Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini'' objavljenog u Službenim novinama Federacije BiH, broj 14/12<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title=''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini'' |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref> i ''Zakona o izmjenama o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine'' (Službeni glasnik BiH br.18/13), kojima se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davalaca popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i finansiranje popisa. == Popisni krugovi == Prostor cijele Bosne i Hercegovine podijeljen je u 24.321 popisnih krugova, od čega je 15.782 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], 8.087 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i 452 u [[Brčko distrikt]]u BiH. Većina popisnih krugova se sastoji od 70 do 100 domaćinstava. Popisne krugove su izradili [[Federalna uprava za geodetske poslove Federacije Bosne i Hercegovine|Federalna uprava za geodetske poslove FBiH]], [[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske|Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS]] i [[Odsjek za javni registar Brčko distrikata|Odsjek za javni registar Vlade Brčko distrikata BiH]] u saradnji sa organima lokalne uprave koji su pripremili i tehničku dokumentaciju za svaki popisni krug. === Formulari za popis === Podaci o Popisu unose se na formulare, Popisnicu P-1 i Upitnik za domaćinstvo i stan.<ref name="P-2">{{Cite web |url=http://www.bhas.ba/Popis%202013/BOS%20P2.pdf |title=Upitnik za domaćinstvo i stan; Zvanični formular popisa |access-date=6. 9. 2013 |archive-date=3. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130903132916/http://www.bhas.ba/Popis%202013/BOS%20P2.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="P-1" /> == Popisne informacije == === Podaci o stanovništvu === Popisom stanovništva su bile obuhvaćene sljedeće teme: * mjesto uobičajenog stanovanja, * ime, * ime oca ili majke, * prezime, * spol, * datum rođenja i jedinstveni matični broj građana, * mjesto rođenja, * prisutnost, dužina i namjera prisutnosti/ odsutnosti u mjestu popisa, * mjesto stanovanja neposredno po rođenju, * mjesto stalnog stanovanja osobe u vrijeme popisa iz 1991. godine, * da li je osoba bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, * da li je bila raseljena osoba u Bosni i Hercegovini, * da li osoba ima formalno-pravni status raseljene osobe i da li se namjerava vratiti u mjesto iz kojeg je raseljena, * naselje Bosne i Hercegovine iz kojeg se osoba doselila i godina doseljenja, * da li je osoba ikada živjela izvan Bosne i Hercegovine godinu dana i duže, * mjesec i godina doseljenja i država iz koje se osoba doselila, * razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu, * zakonsko bračno stanje, * vanbračna zajednica, * broj živorođene djece i mjesec i godina njihovog rođenja, * državljanstvo, * etnička/nacionalna pripadnost, * maternji jezik, * vjeroispovijest, * pismenost, * najviša završena škola, * stečeno zvanje, * škola koju osoba pohađa, * trenutni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti, * grana privredne djelatnosti firme (na glavnom poslu), * zanimanje, * glavni izvor sredstava za život, * da li je osoba uzdržavana, * aktivnost uzdržavatelja, * mjesto rada odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja; * funkcionalna sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i uzrok invaliditeta, * dužina i zemlja boravka u inostranstvu za civilne osobe na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih porodica;<ref name="Zakon" /> === Podaci o domaćinstvima i poljoprivrednim domaćinstvima === U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o domaćinstvima: * ime i prezime osobe na kojoj se vodi domaćinstvo, * srodnički i porodični sastav domaćinstva, * naziv naselja, ulica i kućni broj gdje je domaćinstvo nastanjeno, * osnova po kojoj domaćinstvo koristi stan.<ref name="Zakon" /> === Podaci o stanovanju === U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o stanovima i drugim objektima za stanovanje: * vrsta objekta za stanovanje, * vrsta kolektivnog stana, * način korištenja stana, * lokacija stana, * nastanjenost konvencionalnih stanova, * broj lica koja tu stanuju, * sprat na kojem se stan nalazi, * oblik svojine na stanu, * površina stana, * broj soba u stanu, * površina kuhinje, * uslovi u kupatilu i toaletu, električna energija, plin i sistem vodosnabdijevanja, instalacije za centralno grijanje i kanalizacioni sistem; * vrste grijanja, * glavna vrsta energije koja se koristi za grijanje stana, * godina izgradnje zgrade, * vrsta zgrade u kojoj se stan nalazi, * pretežni materijal nosive konstrukcije zgrade, * vrsta krovnog pokrova zgrade i stanje u kojem se zgrada nalazi.<ref name="Zakon" /> == Probni popis 2012. == Probni popis za zvanični Popis stanovništva održan je od 15. do 29. oktobra 2012. u općinama: [[Banja Luka]] ([[Banja Luka]], [[Šargovac]]), [[Bihać]] ([[Bihać]], [[Velika Gata]]), [[Bijeljina]] ([[Bijeljina]], [[Janja]]), [[Brčko]] ([[Klanac (Brčko)|Klanac]], [[Donji Brezik]], [[Ograđenovac]], [[Bijeljinska Cesta]], [[Bosanska Bijela]]), [[Cazin]] ([[Tržačka Raštela]]), [[Centar (Sarajevo)]], [[Doboj]] ([[Doboj]], [[Osječani Gornji]]), [[Foča]] ([[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Brod]]), [[Gacko]], [[Goražde]] ([[Goražde]], [[Vitkovići (Goražde)|Vitkovići]], [[Zupčići]]), [[Mostar]] ([[Mostar]], [[Vihovići (Mostar)|Vihovići]]), [[Ilidža]], [[Ilijaš]] ([[Mrakovo (Ilijaš)|Mrakovo]]), [[Istočno Novo Sarajevo]] ([[Miljevići (Istočno Novo Sarajevo)|Miljevići]]), [[Kakanj]], [[Kozarska Dubica]], [[Livno]] (Livno, [[Veliki Guber]], [[Dobro]]), [[Lukavac]] ([[Krtova (Lukavac)|Krtova]]), [[Neum]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Orašje]] ([[Orašje]], [[Kostrč]], [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]]), [[Pale]], [[Prijedor]] ([[Prijedor]], [[Omarska]]), [[Prnjavor]] ([[Štivor]]), [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]] ([[Široki Brijeg]], [[Kočerin]], [[Oklaji]]), [[Teslić]] ([[Barići (Teslić)|Barići]]), [[Travnik]] ([[Travnik]], [[Turbe (Travnik)|Turbe]]), [[Trebinje]], [[Tuzla]] ([[Tuzla]], [[Dobrinja (Tuzla)|Dobrinja]]), [[Ugljevik]], [[Zenica]] ([[Zenica]], [[Banloz]]) i [[Zvornik]] ([[Donji Lokanj]]).<ref name="Popis_2013" /> == Kontroverze == === Nacionalno izjašnjavanje === Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti (pitanje 24 na Popisnici)<ref name="P-1">{{Cite web |url=http://www.bhas.ba/Popis%202013/BOS%20P1.pdf |title=Popisnica P-1; Zvanični formular popisa |access-date=6. 9. 2013 |archive-date=3. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130903055900/http://www.bhas.ba/Popis%202013/BOS%20P1.pdf |url-status=dead }}</ref>, političke stranke godinama se nisu mogle dogovoriti o provođenju popisa. Bošnjačke su stranke insistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne završi proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede ali bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome protivile stranke iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] koje su tražile da to izjašnjavanje bude obavezno.<ref name="T" /> Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti moguće je samo sa opcijama: [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]], ''Ne izjašnjava se'', te kao ''Ostali''; Opcija ''Ostali'' ima mogućnost upisivanja nacionalne pripadnosti popisanog<ref name="Diskriminacija">[http://diskriminacija.ba/node/186 ''Popis stanovništva u BiH 2013. godine: Šansa za Ostale'' Članak na ''diskriminacija.ba'']</ref>, ali zbog odredbe u ''Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini'', koja određuje da popisni organ mora biti iz područja popisa, političke grupacije u Bosni i Hercegovini smatraju ovu odredbu neprimjerenom.<ref name="SA" /> Također, izjašnjavanje kao Bosanac ili Hercegovac nije predviđeno, što se podržavalo od Islamske vjerske zajednice.<ref name="Rijaset">{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=16393:popis-stanovnistva-u-bosni-i-hercegovini-2013-godine&catid=38&Itemid=629 |title=''Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.'' Članak o Popisu na portalu Rijaseta Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004213032/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=16393:popis-stanovnistva-u-bosni-i-hercegovini-2013-godine&catid=38&Itemid=629 |archive-date=4. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> Na konačnom obrascu, Popisnici P-1, na ovo pitanje navedena je primjedba da na osnovu člana 12. Zakona o popisu popisanik može da se i ne izjasni.<ref name="P-1" /> === Religijska pripadnost === U prvoj varijanti formulara Popisa u rubrici 25. navedene su mogućnosti za izjašnjavanje o vjeroispovjesti popisanika: ''islamska'', ''katolička'', ''pravoslavna'', ''Ne izjašnjava se'' i opcija ''Ostali''; Opcija ''ostali'' ima mogućnost upisivanja pripadnosti nekoj vjeroispovijesti, ali nije postojala opcija ''Ateist'', tako da ''nereligiozne osobe uopće nisu imale mogućnost slobodnog izjašnjavanja.''<ref name="SA">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/82316/diskriminatorni-upitnik-za-popis-stanovnistva-2013 |title=''Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva 2013.'' Prilog na portalu ''radiosarajevo.ba'' |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004212907/http://www.radiosarajevo.ba/novost/82316/diskriminatorni-upitnik-za-popis-stanovnistva-2013 |archive-date=4. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> U konačnoj verziji formulara, pored tri vjeroispovijesti (islamska, katolička i pravoslavna), uvedene su i opcije ''agnostik'', ''ateist'' i ''ne izjašnjava se'',<ref name="P-1" /> ali sa primjedbom da po članu 12. Zakona o popisu, popisanik ima pravo da se ne izjasni na ovo pitanje.<ref name="P-1" /> === Maternji jezik === Za razliku od odgovora iz rubrike 24. (nacionalna pripadnost) i 25. (vjeroispovjest), po ''Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini'', koja su neobavezna, pitanje iz rubrike 26. o maternjem jeziku je obavezno i ukoliko se na njega ne odgovori, moguća je novčana kazna u iznosu od 100 do 10.000 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="SA" /> Tako se po preporuci [[Konferencija evropskih statističara|Konferencije evropskih statističara]] ([[CES]]), koja naglašava potrebnu slobodu za pojedinca da ne odgovori na pitanja o etničkoj pripadnosti, religiji ili jeziku; ako je baš interes za tim pitanjem, za jezik se preporučuje postaviti minimum dva odvojena pitanja, jedno o maternjem (prvom), glavnom (jezik kojim se najbolje vlada) ili jeziku koji se najviše govori kod kuće ili na poslu, te drugo pitanje o znanju jezika – sposobnost govora ili pisanje na jednom ili više određenih jezika,<ref name="SA" /> ovakva formulacija pitanja smatra neprimjernim. === Sfera privatnosti=== Po članu 11. tačka 2. ''Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini'', moguće je da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva, starijim od 15 godina, može dati punoljetni prisutni član domaćinstva kojem su podaci najviše poznati,<ref name="Zakon" /> što može dovesti do davanja pogrešnih podataka, pogotovo u patrijarhalnim sredinama.<ref name="SA" /> == Rezultati == Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni nakon 90 dana od dana završetka popisnih aktivnosti, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stambenih jedinica, na nivou države, entiteta, za Distrikt Brčko, općina i naselja.<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2022 |title=Česta i moguća pitanja o popisu stanovništva |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2022 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> === Preliminarni rezultati === {{Glavni|Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.}} {|class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika <ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{bs simbol}}{{en simbol}}</ref> !! % |- | '''[[Bosna i Hercegovina]]''' || align="right" | '''3.791.662''' || align="right" | '''100,00%''' |- | [[Federacija Bosne i Hercegovine]] || align="right" | 2.371.603 || align="right" | 62,55% |- | [[Republika Srpska]] || align="right" | 1.326.991 || align="right" | 35,00% |- | [[Brčko distrikt]] || align="right" | 93.028 || align="right" | 2,45% |} {{Raščistiti}} === Konačni rezultati === Objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva više puta je odlagano zato što zavodi statistike entiteta nisu u saglasnosti sa metodologijom popisa. Zapravo, zavodi RS i FBiH različito gledaju na to koji ljudi se smatraju stalni stanovnici BiH.<ref>{{Cite web |url=http://www.6yka.com/novost/89962/nista-od-rezultata-popisa-ni-ove-godine |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151001012530/http://www.6yka.com/novost/89962/nista-od-rezultata-popisa-ni-ove-godine |archive-date=1. 10. 2015 |url-status=dead }}</ref> Prema RS, ljudi koji ne bi ušli u konačne su oni koji žive i rade van BiH, a u njoj su samo rođeni ili provode godišnji odmor. Takva metodologija bi smanjila broj ljudi za nekoliko stotina hiljada, a u saglasnosti je sa metodologijom popisa zapadnoevropskih zemalja. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva 1. jula 2016. na osnovu metodologije po kojoj su u stalno stanovništvo ubrojani i državljani koji više godina žive i rade u inostranstvu. Metodologiju popisa potvrdila je i Evropska statistička agencija Eurostat.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2016/jul/01/bosnia-herzegovina-has-lost-a-fifth-of-its-pre-war-population-census-shows Bosnia-Herzegovina has lost a fifth of its pre-war population, census shows], The Guardian, pristupljeno 26. februara 2017.</ref> Takvu metodologiju [[Republika Srpska]] ne priznaje kao ni zvanične rezultate. '''Ukupno stanovnika''': 3.531.159 '''Etnički sastav:''' * [[Bošnjaci]] 1.769.592 (50,1%) * [[Srbi]] 1.086.733 (30,8%) * [[Hrvati]] 544.780 (15,4%) * ostali: 130.054 (3,7%) <gallery> Bosnia_Herzegovina_Ethnic_2013.png|Etnički sastav Bosne i Hercegovine po naseljima 2013. godine BiH_-_Etnicki_sastav_po_opstinama_2013_1.gif|Etnički sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH_-_Etnicki_sastav_po_opstinama_2013_2.gif|Etnički sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH - Udeo Bosnjaka po opstinama 2013.gif|Udio Bošnjaka u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo Srba po opstinama 2013.gif|Udio Srba u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|Udio Hrvata u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine </gallery> '''Jezički sastav:''' * [[Bosanski jezik|Bosanski]] 1.866.585 (52,9%) * [[Srpski jezik|Srpski]] 1.086.027 (30,8%) * [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 515.481 (14,5%) * ostali: 63.066 (1,8%) <gallery> BiH_-_Jezicki_sastav_po_opstinama_2013_1.gif|Jezički sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH_-_Jezicki_sastav_po_opstinama_2013_2.gif|Jezički sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH - Udeo bosanskog jezika po opstinama 2013.gif|Udio bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo srpskog jezika po opstinama 2013.gif|Udio srpskog jezika u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo hrvatskog jezika po opstinama 2013.gif|Udio hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine </gallery> '''Vjerski sastav:''' * [[islam]]ska: 1.790.454 (50,7%) * [[Pravoslavlje|pravoslavna]]: 1.085.760 (30,7%) * [[Rimokatoličanstvo|katolička]]: 536.333 (15,2%) * ostali: 118.612 (3,4%) <gallery> BiH_-_Verski_sastav_po_opstinama_2013_1.gif|Vjerski sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH_-_Verski_sastav_po_opstinama_2013_2.gif|Vjerski sastav Bosne i Hercegovine po općinama 2013. godine BiH - Udeo muslimana po opstinama 2013.gif|Udio muslimana u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo pravoslavaca po opstinama 2013.gif|Udio pravoslavaca u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine BiH - Udeo katolika po opstinama 2013.gif|Udio katolika u Bosni i Hercegovini po općinama 2013. godine </gallery> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140111035218/http://www.fzs.ba/popis.htm Federalni zavod za statistiku] * [http://www.popis2013.ba Popis 2013 - Zvanična web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180201115627/http://www.popis2013.ba/ |date=1. 2. 2018 }} {{bs simbol}} {{hr simbol}} {{sr simbol}} {{en simbol}} {{Popis stanovništva 2013. u BiH po općinama}} {{PopisStanovništvaBiH}} [[Kategorija:Popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini|2013]] [[Kategorija:2013. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Popisi stanovništva 2013.|BiH]] [[Kategorija:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|*]] 7aljive1ykgbxbgjziu7xw9jok1ub7f 0 320366 3674363 3438361 2024-12-19T07:52:57Z 161.53.195.152 3674363 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kaštel Gomilica |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kastel Gomilica, vstupni most.jpg |opis_slike = Kaštel Gomilica, kaštel i most |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Kaštela]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 23| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 6 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 4699 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21213 Kaštel Gomilica |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Kaštel Gomilica (Kaštilac), 2011-12-13.jpg|mini|280px|Kaštel Gomilica, "kaštilac"]] '''Kaštel Gomilica''' je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Kaštela|Kambelovac]] , [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Kaštela]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Kaštela)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Kaštel Gomilica je imao 4.699 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 404 || 437 || 462 || 471 || 565 || 609 || 609 || 638 || 621 || 1.209 || 1.607 || 2.315 || 3.010 || 3.678 || 4.075 || 4.881 || 4.699 |- |} <small>'''Napomena''': ''Iskazuje se kao samostalno naselje od 1981., nastalo izdvajanjem dijela naselja [[Split]] (grad [[Split]]), u samostalno naselje. Do 1931. također je iskazivano kao samostalno naselje. U 1991. povećano je za dio područja naselja [[Kaštel Sućurac]], gdje su i sadržani podaci pripojenog dijela od 1857. do 1961. Od 1948. do 1971. iskazivano je kao dio naselja [[Split]] (grad [[Split]]).''</small> ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Kaštela)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kaštel Gomilica je imalo 3.678 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Kaštel Gomilica |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 3,678 | label1 = [[Hrvati]] 3,413 | value1 = 92.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 68 | value2 = 1.84 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 51 | value3 = 1.38 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 31 | value4 = 0.84 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 10 | value5 = 0.27 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Makedonci]] 5 | value6 = 0.13 | color6 = #FF7E00 | label7 = [[Slovaci]] 5 | value7 = 0.13 | color7 = #9966CC | label8 = [[Crnogorci]] 4 | value8 = 0.10 | color8 = #C19A6B | label9 = [[Mađari]] 4 | value9 = 0.10 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 3 | value10 = 0.08 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Bugari]] 1 | value11 = 0.02 | color11 = #FF9966 | label12 = [[Italijani]] 1 | value12 = 0.02 | color12 = #007FFF | label13 = [[Poljaci]] 1 | value13 = 0.02 | color13 = #800020 | label14 = [[Romi]] 1 | value14 = 0.02 | color14 = #91A3B0 | label15 = [[Rusini]] 1 | value15 = 0.02 | color15 = #00416A | label16 = neopredijeljeni 47 | value16 = 1.27 | color16 = #C154C1 | label17 = region. opr. 6 | value17 = 0.16 | color17 = #66424D | label18 = nepoznato 26 | value18 = 0.70 | color18 = #A2A2D0 }} |- |} == Također pogledajte == * [[Kaštela]] * [[Hrvatska]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Kaštela}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 8mr3so990c08lh3ipwlxwh8jq3g6l57 10 351036 3674340 2900562 2024-12-18T18:45:33Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Flag_of_US_Occupied_Ryukyu_Islands.svg datotekom [[:File:Civil_ensign_of_the_Ryukyu_Islands_(1952–1967).svg|Civil_ensign_of_the_Ryukyu_Islands_(1952–1967).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM: 3674340 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|Podaci o zastavi</noinclude>}}} | alias = Japan | alias1 = {{{alias1|}}} | alias genitiv = Japana | zastava alias = Flag of Japan.svg | zastava alias-1870 = Merchant flag of Japan (1870).svg | zastava alias-1945 = Flag of Allied Occupied Japan.svg | zastava alias-1947 = Flag of Japan (1870-1999).svg | zastava alias-ryukyu = Civil ensign of the Ryukyu Islands (1952–1967).svg | zastava alias-pomorska = Naval Ensign of Japan.svg | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | link = {{{link|}}} | link1 = {{{link1|}}} | varijanta = {{{varijanta|}}} <noinclude> | var1 = 1870 | var2 = 1945 | var3 = 1947 | var4 = ryukyu | preusmjerenje1 = JAP | preusmjerenje2 = JPN </noinclude> }} 1r87igko2m1jkyx4cat7hp0fdyguxfk 0 354656 3674352 3140371 2024-12-18T23:11:39Z Laro82 166670 3674352 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Donje Biljane |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = |opis_slike = |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]] |općina = [[Benkovac]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 05| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 29| dužina_sekundi = 02| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 186 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 102 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 23424 Smilčić |pozivni broj = (+385) 23 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Donje Biljane''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Benkovac|Benkovca]], [[Zadarska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine [[Benkovac]]. Jedan od najboljih Hrvatskih sportaša '''Ivan Lovrić''' je rođen ovdje. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Donje Biljane su imale 102 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 288 || 240 || 275 || 314 || 347 || 472 || 518 || 549 || 711 || 960 || 1.109 || 1.108 || 1.039 || 1.051 || 13 || 102 |- |} <small>'''Napomena''': ''Do 1910. iskazivano pod imenom '''Donji Biljani'''.''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donje Biljane je imalo 1.051 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Donje Biljane |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 1,051 | label1 = [[Srbi]] 1,020 | value1 = 97.05 | color1 = #FF0000 | label2 = [[Jugoslaveni]] 8 | value2 = 0.76 | color2 = #8B008B | label3 = [[Hrvati]] 3 | value3 = 0.28 | color3 = #4169E1 | label4 = [[Grci]] 2 | value4 = 0.19 | color4 = #0087BD | label5 = [[Makedonci]] 1 | value5 = 0.09 | color5 = #FF7E00 | label6 = neopredijeljeni 11 | value6 = 1.04 | color6 = #C154C1 | label7 = nepoznato 6 | value7 = 0.57 | color7 = #A2A2D0 }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Benkovac}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] dk5uhvyi4eknmgyvl5eyelwfzk6hopo 0 363541 3674295 3653898 2024-12-18T16:24:09Z AnToni 2325 3674295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Mladen Ivanić | slika = Mladen_Ivanic.jpg | veličina_slike = | redoslijed = 31. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 17. novembar 2016 – 17. juli 2017. | prethodnik = [[Bakir Izetbegović]] | nasljednik = [[Dragan Čović]] | redoslijed2 = 28. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 17. novembar 2014 – 17. juli 2015. | prethodnik2 = [[Bakir Izetbegović]] | nasljednik2 = [[Dragan Čović]] | redoslijed3 = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] | vrijeme_na_vlasti3 = 16. januar 2001 – 17. januar 2003. | prethodnik3 = [[Milorad Dodik]] | nasljednik3 = [[Dragan Mikerević]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|9|16}} | mjesto_rođenja = Sanski Most, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | etnicitet = [[Srbi]]n | vjera = | politička_stranka = [[Partija demokratskog progresa]] | obrazovanje = | zanimanje = ekonomista, političar | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Mladen Ivanić''' ([[Sanski Most]], 16. septembar 1958<ref>[http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5966]</ref>) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar i doktor ekonomskih nauka. Bivši je [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] i nekadašnji [[predsjednik Vlade Republike Srpske]]. ==Biografija== U Banjoj Luci živi od 1971.. Diplomirao je 1981 godine na [[Ekonomskoi fakultet u Banjoj Luci|Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci]], a 1984. je magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Beogradu|Ekonomskom fakultetu u Beogradu]]. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1988.. Od 1985. kao asistent predaje Političku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, a od 1988. do danas kao izvanredni profesor. Predavao je Političku ekonomiju na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]] (od 1990-92) i na [[Ekonomski fakultet u Istočnom Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu]] (od 1992-98). Osnovao je Partiju demokratskog progresa Republike Srpske 1999. i njen je prvi predsjednik. Dr. Mladen Ivanić je bio [[predsjednik Vlade Republike Srpske]], a na tom položaju je bio u razdoblju od 16. januara 2001. do 17. janura 2003.. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo BiH|Općim izborima 2014.]] kao član koalicije [[Partija demokratskog progresa|PDP]] i [[SDS]] sa osvojenih 48,71 % glasova izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda [[Srbi|srpskog naroda]].<ref name="RS">{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |title=''Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bošnjaci će imati najveći izbor na glasačkom listiću'' radiosarajevo.ba |access-date=11. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140912032214/http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |archive-date=12. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="B">[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Rezultati općih izbora na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> ==Također pogledajte== *[[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjednik Vlade Republike Srpske]] *[[Partija demokratskog progresa]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Mladen Ivanić}} *[https://web.archive.org/web/20160228093753/http://www.pdpinfo.net/sadrzaj.php?id=108 Partija demokratskog progresa: Mladen Ivanić] *[https://web.archive.org/web/20110530022305/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/17817/cir/Od-osudjenika-do-vrhunskih-politicara.html Glas Srpske: Političari Republike Srpske] {{Predsjednici Bosne i Hercegovine}} {{Predsjednici vlada Republike Srpske}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ivanić, Mladen}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Partije demokratskog progresa]] [[Kategorija:Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri vanjskih poslova]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] s658678q4mhirpx3sia28034jz255qx 0 365681 3674314 3498086 2024-12-18T17:10:35Z AnToni 2325 /* Knežina u 20. i 21. vijeku */ 3674314 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Knežina | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Selimija džamija, Knežina.jpg | opis_slike = Sultan Selimova džamija | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Sokolac]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.019725 | dužina_stepeni = 18.755628 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 248 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 57 | matični broj = 222062<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20532 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Knežina u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Knežina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Sokolac]], [[Bosna i Hercegovina]]. Knežina je nekada bila [[kasaba]], dok u novijoj prošlosti postoji u obliku sela. == Geografija == Naselje Knežina smješteno je 12&nbsp;km sjeverozapadno od [[Sokolac|Sokoca]], a 26&nbsp;km jugoistočno od [[Olovo (grad)|Olova]], na regionalnom putu R-468 (Sokolac - Olovo). Kroz naselje protiče rijeka [[Bioštica]]. == Historija == === Antika i srednji vijek === U mjestu Knežina i okolini nalazi se veći broj gradina i pretpostavlja se da je ovaj kraj bio nastanjen još od [[Iliri|Ilira]]. Prisustvo velikog broja nekropola sa [[Stećak|stećci]]ma ukazuje na to da je Knežina i okolina bila gusto naseljena i u srednjem vijeku . === Razdoblje Osmanlija === ==== Rano razdoblje ==== U razdoblju [[Osmanlije|osmanlijske]] vladavine u Bosni i Hercegovini, Knežina je bila mjesto u vilajetu Pavle, a u nahiji Olovo. Krajem 16. vijeka našla se u novom kadiluku Birač ([[Vlasenica]]) u čijem se sastavu našla i Knežina sa okolinom. Postoji tvrdnja da je sjedište Biračkog kadiluka bilo najprije u Knežini. ==== Vrhunac napretka ==== U dokumentu iz 1563 godine Knežina se označava kasabom. Taj status je dobila na osnovu određenog unutrašnjeg sadržaja naselja i na osnovu formalno-pravnog akta koji je davao sultan. U tu svrhu morali su da budu izgrađeni, u prvom redu, džamija i kolika-tolika čaršija zanatlija, zatim mekteb, pijaca stoke i poljoprivrednih proizvoda, te han, odnosno karavan-saraj. Iz izvještaja Rimskoj stolici bosanskog biskupa Maravića iz 1655. godine, vidi se da je mjesto bilo sa oko 300 kuća i 1500 stanovnika, četiri džamije, jedan ili dva mekteba, hamam i sudnica gdje je sjedio kadija, zatim turbe i han. ==== Propast Knežine ==== Postoji više mogućih, a historijski nepotvrđenih razloga propasti Knežine: * Poslije bečkog rata 1683, prema malo poznatim podacima, u pohodu austrijske vojske pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], od pljačke i požara stradala su gotovo sva gradska naselja u Bosni i Hercegovini, pa je tada vjerovatno stradala i Knežina. * Postoji još jedna verzija uništenja Knežine, a to je da su Knežinu popalili crnogorski hajduci. * Treća verzija kaže da je Knežina stradala u požaru oko 1765. godine. * Četvrta verzija kaže da je stanovništvo Knežine desetkovano kugom sredinom 18. vijeka. ==== Knežina nakon propasti ==== Knežina od početka ili sredine 18. vijeka ima karakter sela i takva je dočekala kraj osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini. === Knežina u doba Austro-ugarskog zaposjedanja === Godine 1885. iz službenog popisa u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine Knežina je imala status sela sa ukupno 45 kuća i 199 stanovnika. === Knežina u 20. i 21. vijeku === Od objekata javne arhitekture nekadašnje Knežine kao kasabe, do danas je ostao samo jedan objekat, [[Sultan Selimova džamija]], najmonumentalniji objekat mjesta Knežine. Poznato je da je, osim cjelovite Sultan Selimove džamije, po završetku Drugog svjetskog rata u Knežini postojala i munara od još jedne džamije nepoznatnog imena (trenutno nije poznato kada je pripadajuća džamija srušena). Navedena munara je srušena i ostaci uklonjeni krajem 1940-tih godina. Sultan Selimova džamija je srušena (i ostaci uklonjeni) u ljeto 1992. u organizaciji političke vlasti. Sultan Selimova džamija je proglašena je nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2429 |title=Selimija (Sultan Selima II) džamija u Knežini kod Sokoca, mjesto i ostaci historijske građevine |work=kons.gov.ba |access-date=13. 3. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Džamija je obnovljena 2011. godine. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Knežina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 222062 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 95) |work=fzs.ba |access-date= 13. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 248 | g2013_bosnjaci = 5 | g2013_srbi = 237 | g2013_hrvati = 3 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 465 | g1991_muslimani = 289 | g1991_srbi = 170 | g1991_jugosloveni = 5 | g1981_ukupno = 406 | g1981_muslimani = 220 | g1981_srbi = 162 | g1981_jugosloveni = 18 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 437 | g1971_muslimani = 239 | g1971_srbi = 194 | g1971_crnogorci = 3 }} == Poznate ličnosti == * [[Halid Bešlić]] == Također pogledajte == * [[Sultan Selimova džamija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinasokolac.net/ Zvanični sajt općine Sokolac] * |[http://purtici.myrealboard.com/t669-otvor-dzamije-u-knezini-kod-sokoca]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Općina Sokolac}} ogkqqh638h39q2rc8piub2yvshhtopi 0 387309 3674355 3666043 2024-12-18T23:47:40Z 46.188.237.241 3674355 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pozega - Cathedral.jpg|280px|mini|Požega, rimokatolička katedrala "Sv. Tereza Avilska"]] '''Požega''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonske županije]]. Gradolnačelnik Požege: Pop Ušimi ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Požega. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Požega)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Požega)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Požega je imao 26.248 stanovnika, od čega u samoj Požegi 19.506. === Grad Požega === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 5.191 || 6.139 || 6.310 || 7.871 || 9.437 || 11.020 || 12.054 || 12.393 || 13.715 || 15.450 || 19.508 || 24.939 || 26.708 || 28.157 || 28.201 || 26.248 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Slavonska Požega''' koja je 1991. promijenila ime u '''Požega'''. U 1857. sadrži dio podataka općine [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]].''</small> === Požega (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.227 || 2.962 || 3.294 || 4.077 || 4.988 || 5.899 || 7.040 || 7.125 || 8.544 || 10.052 || 13.251 || 18.184 || 19.867 || 21.046 || 20.943 || 19.506 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1931. do 1981. iskazivano pod imenom '''Slavonska Požega'''. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Drškovci]]. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju [[Drškovci]].''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Požega)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Požega)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Požega je imalo 21.046 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|15,862|75.36}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|3,130|14.87}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|870|4.13}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|65|0.30}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|56|0.26}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|48|0.22}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|39|0.18}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|37|0.17}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|31|0.14}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|27|0.12}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|21|0.09}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|17|0.08}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|15|0.07}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|10|0.04}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|10|0.04}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|4|0.01}} {{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|3|0.01}} {{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|1|0.00}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.00}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|1|0.00}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.00}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|11|0.05}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|458|2.17}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|31|0.14}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|297|1.41}} |caption='''ukupno''': 21.046 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Požega |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 5,899 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 4,119 | value1 = 69.82 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srpski jezik|Srpski]] 479 | value2 = 8.12 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 446 | value3 = 7.56 | color3 = #665D1E | label4 = [[Njemački jezik|Njemački]] 408 | value4 = 6.91 | color4 = #BDB76B | label5 = [[Češki jezik|Češki]] 295 | value5 = 5.00 | color5 = #B94E48 | label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 68 | value6 = 1.15 | color6 = #FF55A3 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 35 | value7 = 0.59 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 12 | value8 = 0.20 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 1 | value9 = 0.01 | color9 = #08E8DE | label10 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 1 | value10 = 0.01 | color10 = #00416A | label11 = ostali 35 | value11 = 0.59 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 5,899 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 4,980 | value1 = 84.42 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 499 | value2 = 8.45 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 327 | value3 = 5.54 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 43 | value4 = 0.72 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 34 | value5 = 0.57 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 15 | value6 = 0.25 | color6 = #592720 | label7 = ostali 1 | value7 = 0.01 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} ==Poznate osobe== * [[Dobriša Cesarić]], [[pisac]] * [[Srđan Budisavljević]], [[advokat]] i [[političar]] * [[Predrag Stojaković]], [[košarka]]š * [[Boris Hanžeković]], [[atletičar]] * [[Marko Kopljar]], [[rukomet]]aš == Galerija == <gallery> File:Pozega - bishop palace.jpg|biskupska palata File:Orljava in Pozega.jpg|rijeka [[Orljava]] na svom toku kroz Požegu File:Luka Ibrisimovic-Sokol.jpg|spomenik Luki Ibrišimoviću-Sokolu File:Z-410 Kužni pil sv Trojstvo - Požega.jpg|kužni pil File:12.02.97 Požega 7121.019 & 7121.022 (11740962795).jpg|željeznička stanica </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Požega, Croatia}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Požega (Hrvatska)}} {{Administrativna podjela Požeško-slavonske županije}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Požeško-slavonskoj županiji]] [[Kategorija:Požega (Hrvatska)|*]] h0izhjt6dsyluqvcoke2zuk03c2bmn1 3674361 3674355 2024-12-19T07:25:20Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3674355|3674355]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/46.188.237.241|46.188.237.241]] ([[User talk:46.188.237.241|razgovor]]) vandalizam 3674361 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Požega |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Požega |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Holy Ghost - Pozega.jpg |opis_slike = Požega, rimokatolička crkva "Sv. Duh" |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Požegaz.gif |grb = Požega (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|20px|border]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 19| širina_sekundi = 53| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 40| dužina_sekundi = 28| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 155 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 133.91 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 26248 |stanovništvo grad = 19506 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 196.01 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Željko Glavić |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 34000 |pozivni broj = (+385) 34 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.pozega.hr/ Grad Požega] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Pozega - Cathedral.jpg|280px|mini|Požega, rimokatolička katedrala "Sv. Tereza Avilska"]] '''Požega''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonske županije]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Požega. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Požega)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Požega)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Požega je imao 26.248 stanovnika, od čega u samoj Požegi 19.506. === Grad Požega === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 5.191 || 6.139 || 6.310 || 7.871 || 9.437 || 11.020 || 12.054 || 12.393 || 13.715 || 15.450 || 19.508 || 24.939 || 26.708 || 28.157 || 28.201 || 26.248 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Slavonska Požega''' koja je 1991. promijenila ime u '''Požega'''. U 1857. sadrži dio podataka općine [[Brestovac (Hrvatska)|Brestovac]].''</small> === Požega (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.227 || 2.962 || 3.294 || 4.077 || 4.988 || 5.899 || 7.040 || 7.125 || 8.544 || 10.052 || 13.251 || 18.184 || 19.867 || 21.046 || 20.943 || 19.506 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1931. do 1981. iskazivano pod imenom '''Slavonska Požega'''. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Drškovci]]. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju [[Drškovci]].''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Požega)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Požega)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Požega je imalo 21.046 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|15,862|75.36}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|3,130|14.87}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|870|4.13}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|65|0.30}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|56|0.26}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|48|0.22}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|39|0.18}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|37|0.17}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|31|0.14}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|27|0.12}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|21|0.09}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|17|0.08}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|15|0.07}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|10|0.04}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|10|0.04}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|4|0.01}} {{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|3|0.01}} {{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|1|0.00}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.00}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|1|0.00}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.00}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|11|0.05}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|458|2.17}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|31|0.14}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|297|1.41}} |caption='''ukupno''': 21.046 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Požega |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 5,899 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 4,119 | value1 = 69.82 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srpski jezik|Srpski]] 479 | value2 = 8.12 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 446 | value3 = 7.56 | color3 = #665D1E | label4 = [[Njemački jezik|Njemački]] 408 | value4 = 6.91 | color4 = #BDB76B | label5 = [[Češki jezik|Češki]] 295 | value5 = 5.00 | color5 = #B94E48 | label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 68 | value6 = 1.15 | color6 = #FF55A3 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 35 | value7 = 0.59 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 12 | value8 = 0.20 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 1 | value9 = 0.01 | color9 = #08E8DE | label10 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 1 | value10 = 0.01 | color10 = #00416A | label11 = ostali 35 | value11 = 0.59 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 5,899 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 4,980 | value1 = 84.42 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 499 | value2 = 8.45 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 327 | value3 = 5.54 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 43 | value4 = 0.72 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 34 | value5 = 0.57 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 15 | value6 = 0.25 | color6 = #592720 | label7 = ostali 1 | value7 = 0.01 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} ==Poznate osobe== * [[Dobriša Cesarić]], [[pisac]] * [[Srđan Budisavljević]], [[advokat]] i [[političar]] * [[Predrag Stojaković]], [[košarka]]š * [[Boris Hanžeković]], [[atletičar]] * [[Marko Kopljar]], [[rukomet]]aš == Galerija == <gallery> File:Pozega - bishop palace.jpg|biskupska palata File:Orljava in Pozega.jpg|rijeka [[Orljava]] na svom toku kroz Požegu File:Luka Ibrisimovic-Sokol.jpg|spomenik Luki Ibrišimoviću-Sokolu File:Z-410 Kužni pil sv Trojstvo - Požega.jpg|kužni pil File:12.02.97 Požega 7121.019 & 7121.022 (11740962795).jpg|željeznička stanica </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Požega, Croatia}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Požega (Hrvatska)}} {{Administrativna podjela Požeško-slavonske županije}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Požeško-slavonskoj županiji]] [[Kategorija:Požega (Hrvatska)|*]] pk36aududfq9fkiqy9y7jia0u6wm3os 0 393485 3674364 3671903 2024-12-19T07:57:14Z 46.239.2.206 3674364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vahida Maglajlić | slika = Vahida Maglajlic.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1907|4|17}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], Austro-ugarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1943|4|1|1907|4|17}} | mjesto_smrti= [[Velika Rujiška]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | nacionalnost       = | druga_imena      4 = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | roditelji = otac Muhamed, majka Ćamila | nagrade = {{Orden narodnog heroja}} }} '''Vahida Maglajlić''' – [[narodni heroj Jugoslavije]] – rođena je 14. aprila 1907. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Vahida je bila najstarija kćerka među desetoro djece oca Muhameda i majke Ćamile. Porijeklom je iz bogate, dobro situirane porodice, ali je kao i njena braća svojim životnim putem pokazala borbu za ravnopravnost i [[antifašizam]]. Završila je [[Ženska stručna škola u Banja Luci|Žensku stručnu školu u rodnom gradu]]. == Rani život == U mladosti je pokazala afinitet u borbi za prava žena i za komunističku stranku. Uključila se u “Ženski pokret”, gdje je bila i rukovodilac. Godine 1938. pokreće peticiju za prikupljanje potpisa za Rezoluciju kojom se traži pravo glasa za žene.<ref name=":0">{{Cite book|last=G. Ivić, J. Čaušević, S. Hadžihalilović|first=|title=Leksikon o ženama koje su pomjerila granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 100 žena - 100 ulica po ženama|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forum ZFD), Fondacija "Lara" Bijeljina, Udruženje "HO Horizonti" Tuzla|year=2021|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla|pages=81}}</ref> Učestvovala je u sakupljanju sredstava za organizaciju “Crvena pomoć”. Bila je vrlo angažovana u muslimanskoj ženskoj organizaciji [[Gajret (društvo)|Gajret]] u kojoj intenzivno radi na opismenjavanju žena i njihovoj opštoj emancipaciji. Organizuje skupove djevojaka i žena u Gornjem Šeheru s kojima radi na razbijanju mnogih predrasuda te se angažuje u borbi protiv nepismenosti i rukovodi popisom nepismenih Muslimanki radi okupljanja na analfabetske kurseve.<ref name=":0" /> U članstvo [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] primljena je maja 1941. Kuću svoga oca pretvara u centar za prikupljanje hrane, obuće, odjeće, sanitetskog materijala i oružja, ali i punkt za održavanje partijskih veza. Oktobra 1941, je uhapšena, mučena i određena za trajniji zatvor, ali je 20. decembra 1941. zajedno sa [[Danica Marić|Danicom Marić]], pobjegla iz zatvora. Krajem 1941. odlazi na na teritoriju oslobođenu od fašista u [[NOB|partizanski odred]] na planini [[Čemernica (planina)|Čemernici]].<ref>Beoković M. (1967 ): Žene heroji. Biblioteka „Oslobodilački rat“, Svjetlost, Sarajevo.</ref> Djelovala je među ženama [[Kozara|Kozare]], [[Grmeč]]a i [[Cazin|Cazinske krajine]] radeći na osnivanju [[AFŽ|Antifašističkog fronta žena]] u Podgrmeču. Na Prvoj konferenciji Antifašističkog fronta žena Jugoslavije, održanoj 6. decembra 1942. u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], izabrana je u članstvo Centralnog odbora. Poginula je 1. aprila 1943. u selu [[Velika Rujiška]], kod [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]]. Poslije rata njeni posmrtni ostaci su preneseni na Partizansko spomen-groblje u Banjoj Luci. Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine [[FNRJ|Federativne Republike Jugoslavije]] 20. decembra 1951. proglašena je za narodnog heroja. Njen brat [[Munib (Muhameda) Maglajlić|Munib Maglajlić]] je poginuo 1943, a brat [[Šefket Maglajlić]] je bio narodni heroj. Jedno vrijeme ime Vahide Maglajlić nosila je osnovna škola u naselju [[Arapuša]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] i [[Srednja medicinska škola u Banjoj Luci]]. Spomen-biste narodnih heroja Šefketa Maglajlića i Vahide Maglajlić nalaze se u Banjoj Luci u parku u centru grada, u blizini hotela "Bosna". U [[Sarajevo|Sarajevu]], u naselju [[Dobrinja]] kod OŠ Osman Nuri Hadžić nalazi se Ulica Vahide Maglajlić (ranije Ulica [[Žikica Jovanović Španac|Žikice Jovanovića Španca]], narodnog heroja ). Hrabrost i samoodređenost Vahide Maglajlić inspirisale su [[Palestina|Palestinca]] [[El Helou Mohamed]]a da sastavi brošuru s njenim likom na naslovnici, kako bi služila kao primjer ženama [[PLO|Palestinskog oslobodilačkog pokreta]]. Banjalučka ulica Vahide Maglajlić, od tranzitne ceste ka [[Jajce|Jajcu]] i [[Gradiška|Gradiški]] do danas zapuštenog Partizanskog spomen groblja u Pobrđu, od 1992, ne nosi njeno ime. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi == * Šta je meni antifašizam, [https://vahidamaglajlic.wordpress.com/about/] * Heroina Vahida Maglajlić kao uzor Palestinkama, [https://web.archive.org/web/20130712091556/http://www.radiosarajevo.ba/novost/118223/heroina-vahida-maglajlic-kao-uzor-palestinkama] * Pet narodnih heroina u Historijskom muzeju, [http://www.abrasmedia.info/content/foto-pet-narodnih-heroina-u-historijskom-muzeju]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Medicinska škola Banja Luka, [http://medicinska-skola-bl.net/istorijat_lat.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213113008/http://medicinska-skola-bl.net/istorijat_lat.html |date=13. 2. 2021 }} {{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Maglajlić, Vahida}} [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Rođeni 1907.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] bn5ed109bfp9xv9enhy7ae851rh3nbb 10 393931 3674334 3627465 2024-12-18T17:34:31Z AnToni 2325 3674334 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Etničke grupe u Bosni i Hercegovini | naslov = {{ZD|BIH}} [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|Etničke grupe]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Konstitutivni narod]]i | podaci1 = * '''[[Bošnjaci]]''' * '''[[Hrvati]]''' * '''[[Srbi]]''' | grupa2 = [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali narodi]] | podaci2 = * [[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanci]] * [[Bosanci]] i [[Hercegovci]] * [[Crnogorci u Bosni i Hercegovini|Crnogorci]] * [[Česi u Bosni i Hercegovini|Česi]] * [[Italijani u Bosni i Hercegovini|Italijani]] * [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]] * [[Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini|Jugoslaveni]] * [[Kinezi u Bosni i Hercegovini|Kinezi]] * [[Mađari u Bosni i Hercegovini|Mađari]] * [[Makedonci u Bosni i Hercegovini|Makedonci]] * [[Etnički Muslimani u Bosni i Hercegovini|Muslimani]] * [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemci]] * [[Poljaci u Bosni i Hercegovini|Poljaci]] * [[Romi u Bosni i Hercegovini|Romi]] * [[Rumuni u Bosni i Hercegovini|Rumuni]] * [[Rusi u Bosni i Hercegovini|Rusi]] * [[Rusini u Bosni i Hercegovini|Rusini]] * [[Slovaci u Bosni i Hercegovini|Slovaci]] * [[Slovenci u Bosni i Hercegovini|Slovenci]] * [[Turci u Bosni i Hercegovini|Turci]] * [[Ukrajinci u Bosni i Hercegovini|Ukrajinci]] | ispod = * '''Također pogledajte:''' [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis stanovništva 1991]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popis stanovništva 2013]] * [[Demografija Bosne i Hercegovine|Demografija]] * [[Demografska historija Bosne i Hercegovine|Demografska historija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine|Etničke grupe]] [[Kategorija:Šabloni etničkih grupa po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Šabloni etničkih grupa Evrope|Bosna i Hercegovina]] </noinclude> 0ddoyg4rf8g3nzs0m9m4m55hs3d3azi 0 407288 3674315 3673761 2024-12-18T17:11:37Z AnToni 2325 3674315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Igor Crnadak |slika = Igor Crnadak 2023 (cropped).png |redoslijed = [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |vrijeme_na_vlasti = 31. mart 2015 – 23. decembar 2019 |prethodnik = [[Zlatko Lagumdžija]] |nasljednik = [[Bisera Turković]] |redoslijed2 = Zamjenik minstra odbrane Bosne i Hercegovine |vrijeme_na_vlasti2 = 2007–2009. |prethodnik2 = |nasljednik2 = [[Marina Pendeš]] |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|07|28}} |mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[SFRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Igor Crnadak |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[PDP]] |supruga = Đurđica Crnadak |djeca = Helena i Mihaela Crnadak |obrazovanje = [[Univerzitet u Banja Luci]] |vjera = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavna vjera]] |potpis = |web_stranica = }} '''Igor Crnadak''' (rođen 28. jula 1972) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je poduzetnik, novinar i političar. Generalni sekretar [[Partija demokratskog progresa|Partije demokratskog progresa]] (PDP) od 2011. godine<ref>{{Cite web|title = Ministarstvo vanjskih poslova - Biografija ministra - Igor Crnadak|url = http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/inostrani_poslovi/default.aspx?id=8057&langTag=bs-BA|website = www.vijeceministara.gov.ba|access-date = 8. 2. 2016}}{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. == Mladost == Igor Crnadak je rođen 28. jula 1972. kao sin Mihaila i Ljubice Crnadak u Zadru<ref>{{Cite web|title = Igor Crnadak - istinomjer.ba|url = http://istinomjer.ba/akteri/crnadak-igor/|website = istinomjer.ba|access-date = 8. 2. 2016|language = en-US|archive-url = https://web.archive.org/web/20160305103752/http://istinomjer.ba/akteri/crnadak-igor/|archive-date=5. 3. 2016|url-status = dead}}</ref>. 1987. godine je završio osnovnu školu u [[Banja Luka|Banja Luci]], nakon čega je u tom gradu završio gradsku gimnaziju 1991. godine. Nakon što je završio gimnaziju, Crnadak je od 1992. do 2001. godine bio urednik banjalučkog radija "[[Radio BIG|BIG]]". Paralelno sa tim je bio 1996. i 1997. godine dopisnik "[[Glas Amerike|Glasa Amerike]]", te radio honorarno za "[[Radio Banja Luka]]" u Banja Luci. 1998. godine Crnadak je osnovao "[[Ortačko društvo Braniko]]" (OD Braniko), gdje je od 2001. do 2004. godine bio komercijalni direktor. Nakon toga, Crnadak je sedam mjeseci radio kao ekonomski savjetnik za marketing i prodaju u "[[AD Fabrika duvana Banja Luka]]", nakon čega je kratko ponovo radio kao direktor u "OD Braniko" u Banja Luci. 2004. godine je Crnadak diplomirao na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banja Luci]], te trenutno pohađa postdiplomske studije na smjeru Svjetska tržišta i [[Evropska unija]] na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci. Osim [[Bosanski jezik|bosanskog]] i [[Srpski jezik|srpskog]], Igor Crnadak govori [[Engleski jezik|engleskim]] jezikom. == Karijera == === Stranačka karijera === Igor Crnadak je od 1999. godine član Partije demokratskog progresa (PDP). , a od 2001. do 2004. godine Crnadak je bio portparol te partije. Nakon toga, Crnadak je 2005. godine imenovan za izvršnog direktora u PDP-u. Četiri godine nakon toga, 2009. godine, Crnadak je postao sekretar za međunarodne odnose te stranke. Od 2011. godine, Crnadak je generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP). === Politička karijera === Prvu političku poziciju Igor Crnadak dobio 2000. godine, kada je bio šef kluba zastupnika PDP-a u [[Skupština Grada Banja Luke|Skupštini Grada Banja Luke]]. Crnadak je bio na toj funkciji do 2004. godine, nakon čega je 2006. godine bio član Komisije za evropske integracije [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. Od 2007. do 2009. godine Crnadak je bio zamjenik ministra odbrane [[Muhamed Ibrahimović|Muhameda Ibrahimovića]]<ref>{{Cite web|title = Bivši ministar odbrane saslušan zbog prodaje oružja|url = http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Bivsi-ministar-odbrane-saslusan-zbog-prodaje-oruzja/lat/120223.html|website = Glas Srpske|access-date = 8. 2. 2016}}{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, te je bio zadužen za međunarodnu saradnju Ministarstva odbrane BiH. Paralelno sa tim je i u istom perodu bio na funkciji predsjednika Koordinacionog tima Bosne i Hercegovine za [[NATO]] integracije. Od 31. marta 2015. godine Crnadak je na funkciji ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u sklopu vlade između [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH) i Partije demokratskog progresa (PDP), na čijem je čelu [[Denis Zvizdić]]<ref>{{Cite web|title = Potvrđeni Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH|url = http://balkans.aljazeera.net/vijesti/potvrdeni-vijece-ministara-bih-i-vlada-fbih|website = Al Jazeera Balkans|access-date = 8. 2. 2016}}</ref>. ==== Stav o [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]] ==== Igor Crnadak je, kao i većina ostalih političara u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], protiv usvajanja Rezolucije o srebreničkom genocidu. On misli, da bio usvajanje britanske Rezolucije o Srebrenici dovelo do novih političkih podjela u Bosni i Hercegovini, te da treba da se nađe jedan drugi način, kako bi se odala počast žrtvama.<ref>{{Cite web|title = Crnadak: Rezolucija o Srebrenici donosi nove podele u BiH|url = http://rs.n1info.com/a69112/Svet/Region/Rezolucija-o-Srebrenici-donosi-nove-podele-u-BiH-smatra-sef-diplomatije-Ivan-Crnadak.html|website = N1 Srbija|access-date = 8. 2. 2016}}{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Citat| "Svima koji su stradali u Srebrenici treba da se oda počast, jer ono što se tamo desilo više se nikad ne sme ponoviti. Međutim, razne rezolucije u vreme kad pokušavamo da BiH usmerimo ka budućnosti, krajnje su riskantan potez. Za mene je mnogo korisniji i iskreniji način odavanja počasti žrtvama da život u BiH svima učinimo boljim, nego da se večno takmičimo rezolucijama i teškim rečima" ''- Igor Crnadak: [[N1]], 15. juni 2015.''}} == Porodica == Igor Crnadak je oženjen sa Đurđicom Crnadak, sa kojom ima dvoje kćerke: Mihaelu i Helenau Trenutno živi sa njima u Banja Luci. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Crnadak, Igor}} [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri vanjskih poslova]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Partije demokratskog progresa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] 09cse7jne9r2l8k1ikxibm3n7j47wch 0 407673 3674316 3673972 2024-12-18T17:12:21Z AnToni 2325 3674316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Dragan Mektić |slika = Dragan Mektić (cropped).jpg |redoslijed = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]] |vrijeme_na_vlasti = 31. mart 2015 – 23. decembar 2019 |prethodnik = [[Fahrudin Radončić]] |nasljednik = [[Fahrudin Radončić]] |redoslijed2 = Direktor [[služba za poslove sa strancima|službe za poslove sa strancima]] |vrijeme_na_vlasti2 = 2006–2015. |prethodnik2 = |nasljednik2 = [[Slobodan Ujić]] |redoslijed3 = Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine |vrijeme_na_vlasti3 = 2003–2006. |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|12|24}} |mjesto_rođenja = [[Prnjavor]], [[FNRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Dragan Mektić |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[SDS]] |supruga = |djeca = 2 |obrazovanje = |vjera = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavac]] |potpis = |web_stranica = }} '''Dragan Mektić''' (rođen 24. decembra 1956) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Kriminalistika|kriminalist]] i [[političar]]. Od 31. marta 2015. je na funkciji [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine]], te je član [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS)<ref>{{Cite web|title = Ministarstvo sigurnosti - Biografija ministra - Dragan Mektić|url = http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/sigurnosti/default.aspx?id=14043&langTag=bs-BA|website = www.vijeceministara.gov.ba|access-date = 13. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref>. == Život i karijera == Dragan Mektić je rođen 24. decembra 1956. u [[Prnjavor]]u ([[FNRJ]]). Srednju mašinsku školu završio je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], nakon čega je završio višu upravnu školu, te diplomirao kriminalistiku na pravnom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], glavnom gradu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Dragan Mektić je od 1980. do 1997. godine rukovodio policijskoj stanici, gdje je se bavio na suzbijanju općeg i finansijskog kriminala. Nakon toga, od 1997. do 2003. godine, Mektić je bio zaposlen u obavještajnom sektoru Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2006. godine je bio zamjenik tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Bariša Čolak,<ref>{{Cite web|title = Ministar sigurnosti BiH Čolak o prijetnjama Al Qaide|url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/ministar-sigurnosti-bih-colak-o-prijetnjama-al-qaide/218050.aspx|website = www.index.hr|access-date = 13. 2. 2016}}</ref> nakon čega je devet godina, od 2006. do 2015. godine, bio direktor Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine. 31. marta 2015. godine Mektić je imenovan za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u sklopu vlade između Srpske demokratske zajednice (SDS), [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH) i [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), na čijem je čelu [[Denis Zvizdić]].<ref>{{Cite web|title = Potvrđeni Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH|url = http://balkans.aljazeera.net/vijesti/potvrdeni-vijece-ministara-bih-i-vlada-fbih|website = Al Jazeera Balkans|access-date = 13. 2. 2016}}</ref> ==Porodica== Dragan Mektić je oženjen i otac dvoje djece. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mektić, Dragan}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Prnjavor]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri sigurnosti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] ag9m67is40gm2e9xlpba1rgrmpeorvb 0 408723 3674326 3478100 2024-12-18T17:25:00Z Ternera 162068 png --> svg ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 3674326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime=Dermatom |Image2=Grant 1962 664.png |Caption2=Dermatomi gornjeg dijela tijela prikazani se prepokrivanjem (Modificirano, iz Fender, prema Foerster) |Latin= }} [[Datoteka:Grant 1962 663.png|mini|300px|Dermatomi gornjih i donjih ekstremiteta <br>(Modificirano, prema Keegan J. J. i Garrett F. D.)]] '''Deramtom''' je područje [[koža|kože]] koje je uglavnom kontrolirano jednim kičmenim [[nerv]]om. Postoji 8 vratnih (cervikalnih) živaca (C1 je izuzetak bez dermatoma), 12 grudnih (torakalnih) živaca, 5 slabinskih (lumbalnih) živaca, 5 krstačnih (sakralnih) i 1 trtični (kokcigealni) živac, koji takođe često nema dermatom. Svaki od ovih živaca su senzitivni releji (uključujući i bol) iz određene regije kože do [[mozak|mozga]]. Deramtom se odnosi i na dio embrionalnog [[somit]]a.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-16-8}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, {{ISBN|978-0-521-55350-6}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref> Uz grudni koš i trbuh, ljudski dermatomi su formirani kao gomile diskova, od kojij je svaka snabdjevena različitim kičmenim nervom. Uz ruku i nogu, situacija je drugačija: dermatomi se kreću uzdužno duž udova. Iako je generalni obrazac sličan kod svih ljudi, precizna područja inervacije su jedinstvena za svaku osobu, slično kao otisci prstiju. Slična području inervacije [[PNS|perifernih živaca]] se nazivaju [[periferno živčano polje]]. ==Klinički značaj == [[Datoteka:1506 Referred Pain Chart.jpg|thumb|300px|'''Referirana bol''': Mapa svjesne percepcija visceralnih osjećaja specifičnih regija tijela, kao što je prikazano u ovoj tabeli. Neke senzacije se osjećaju lokalno, dok se drugi doživljavaju kao da utiču na područja koja su prilično udaljeni od uključenih organa.]] [[Datoteka:Grant 1962 665.png|thumb|300px|right|Dermatomi donjih udova (Modificirano, iz: Fender, prema: Foerster)]] Deramtom je područje kože dobija senzorne neurone koji polaze iz ganglije kičmenog živca. Simptomi koji prate osjećanja u deramtomu (npr. kao bol ili osip) može ukazivati na patologiju koja uključuje korijen povezanih živaca. Primjeri uključuju somatske disfunkcije kičme ili [[virus]]ne infekcije. [[Referirana bol]] obično uključuje određenu "iz" lokaciju, tako se ne povezuje sa deramtomom. Određeni problemi kože imaju tendenciju da se orijentiraju na lezije u pravcu dermatoma. Virusi koje su uspavani u nervnim ganglijima (npr. [[varičela zoster virus]], koji izaziva i [[vodene ospice]] i [[herpes zoster]] obično izazivaju crvenilo), često uzrokuju ili bol, osip ili oboje u definiranom obrascu deramtoma (zosteriformni obrazac). Međutim, simptomi se možda neće pojaviti u cijelom dermatomu. ==Anatomske osobenosti dermatoma == Slijedi lista spinalnih živaca i tačaka koje karakteristično pripadaju dermatomu svakog nerva: '''Dermatomi donjih ekstremiteta''': ::*'''C''' = [[vrat]]ni ('''C'''ervikalni): '''T''' = [[grudi|grudni]] ('''T'''orakalni): '''L''' = [[slabine|slabinski]] ('''L'''umbalni); '''S''' = krstačni ('''S'''akralni) *C2 – Najmanje jedan cm lateralno od okcipitalnog ispupčenja na [[lobanja|bazi lobanje]]. Alternativno, tačka najmanje 3&nbsp;cm iza uha. *C3 – U supraklavikularnoj jami, na srednkjelavicularnoj liniji. *C4 – Preko acromioklavikularnog [[zglob]]a. *C5 – Na lateralnoj (radijalnoj) strani antekubitalne jame, samo proksimalno do lakta. *C6 – Na leđnoj površini proksimalne falange [[palac|palca]]. *C7 – Na leđnoj površini proksimalne falange [[srednji prst|srednjeg prsta]]. *C8 - Na dorzalnoj površini proksimalne falange [[mali prst|malog prsta]]. *T1 – Na medijalnoj (ulnarnoj) strani antekubitalne jame, samo proksimalno do epikondila [[humerus]]a. *T2 – Na tjemenu [[pazuho|pazuha]]. *T3 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i trećeg interkostalnog prostora. *T4 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i četvrtog međurebarnog prostora, nalazi se na razini [[sisa|bradavice]]. *T5 - Raskrsnica srednjeklavikularne linije i petog međurebarnog prostora, horizontalno, na pola puta između razine bradavice i sabljastog nastavka. *T6 – Raskrsnica srednjeklavikularne linijei horizontalne razine sabljastog nastavka. *T7 - Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalne razine, na jednu četvrtinu udaljenosti između sabljastog nastavka i na nivou [[pupak|pupka]]. *T8 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalnog nivoa, na pola udaljenosti između nivoa sabljastog nastavka i na nivou pupka. *T9 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalnog nivoa na tri četvrtine razmaka između nivoa sabljastog nastavka i na nivou pupka. *T10 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije, na horizontalnom nivou pupka. *T11 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije, na pola puta horizontalno, između nivoa pupka i ingvinalnog [[ligament]]a. *T12 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i središta u ingvinalnom ligamentu. *L1 – Sredina zmeđu ključnih senzornih tačaka za T12 i L2. *L2 – Na prednjoj medijalnoj strani butine, u središtu je linija koja povezuje središte ingvinalnog ligamenta i epikondila [[butna kost|femur]]a. *L3 – Na epikondilu femura. *L4 – Preko medijalnog maleolusa. *L5 – Na leđima stopala na trećem metatarzofalangealnom [[zglob]]u. *S1 – Na bočnom aspektu [[peta|petne kosti]]. *S2 – U centru poplitealne jame. *S3 – Na izbočini išjadične kosti ili infraglutealnog puta. *S4 i S5 – U perianalnom području, manje od jednog cm lateralno od mukokutanozne zone. '''Lista senzornih [[moždani živci|kranijalnih nerava]]''': *V1 (1. grana [[trigeminus]]a) – u vezi sa [[herpes zoster ophthalmicus]], *V2 (2. grana trigeminusa), *V3 (3. grana trigeminusa).<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, {{ISBN|978-1-59377-200-0}}:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC{{Mrtav link}}.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN|978-0-471-21005-4}}.</ref><ref>http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.</ref> <ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN|9783131081711}}.</ref> ==Dodatne slike== <gallery> Datoteka:Gray812and814.PNG|Dijagram segmentarne distribucije kožnih nerava gornjeg desnog ekstremiteta Datoteka:Gray826and831.svg|Donji ekstremitet File:Gray834.svg|Stopalo Datoteka:Dermatomes and cutaneous nerves - anterior.png|Glavni dermatomi i kožni živci (prednji izgled) Datoteka:Dermatomes and cutaneous nerves - posterior.png|Glavni dermatomi i kožni živci (stražnji izgled) </gallery> ==Također pogledajte== *[[Koža]] *[[PNS]] *[[Čulo]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Dermatome (anatomy)}} * https://web.archive.org/web/20140304080428/http://instamedic.co.uk/dermatomes/ 3D Dermatomes Web App], Instamedic * http://www.nytimes.com/imagepages/2007/08/01/health/adam/18069Adultdermatome.html Diagram "Adult Dermatome" {{DEFAULTSORT:Dermatome (Anatomy)}} [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Koža]] [[Kategorija:Nervni sistem]] p8p5g63c5e0lb2xakq6sj7d8vmm5b92 3674329 3674326 2024-12-18T17:29:32Z Ternera 162068 png --> svg ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 3674329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime=Dermatom |Image2=Grant 1962 664.png |Caption2=Dermatomi gornjeg dijela tijela prikazani se prepokrivanjem (Modificirano, iz Fender, prema Foerster) |Latin= }} [[Datoteka:Grant 1962 663.png|mini|300px|Dermatomi gornjih i donjih ekstremiteta <br>(Modificirano, prema Keegan J. J. i Garrett F. D.)]] '''Deramtom''' je područje [[koža|kože]] koje je uglavnom kontrolirano jednim kičmenim [[nerv]]om. Postoji 8 vratnih (cervikalnih) živaca (C1 je izuzetak bez dermatoma), 12 grudnih (torakalnih) živaca, 5 slabinskih (lumbalnih) živaca, 5 krstačnih (sakralnih) i 1 trtični (kokcigealni) živac, koji takođe često nema dermatom. Svaki od ovih živaca su senzitivni releji (uključujući i bol) iz određene regije kože do [[mozak|mozga]]. Deramtom se odnosi i na dio embrionalnog [[somit]]a.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-16-8}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, {{ISBN|978-0-521-55350-6}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref> Uz grudni koš i trbuh, ljudski dermatomi su formirani kao gomile diskova, od kojij je svaka snabdjevena različitim kičmenim nervom. Uz ruku i nogu, situacija je drugačija: dermatomi se kreću uzdužno duž udova. Iako je generalni obrazac sličan kod svih ljudi, precizna područja inervacije su jedinstvena za svaku osobu, slično kao otisci prstiju. Slična području inervacije [[PNS|perifernih živaca]] se nazivaju [[periferno živčano polje]]. ==Klinički značaj == [[Datoteka:1506 Referred Pain Chart.jpg|thumb|300px|'''Referirana bol''': Mapa svjesne percepcija visceralnih osjećaja specifičnih regija tijela, kao što je prikazano u ovoj tabeli. Neke senzacije se osjećaju lokalno, dok se drugi doživljavaju kao da utiču na područja koja su prilično udaljeni od uključenih organa.]] [[Datoteka:Grant 1962 665.png|thumb|300px|right|Dermatomi donjih udova (Modificirano, iz: Fender, prema: Foerster)]] Deramtom je područje kože dobija senzorne neurone koji polaze iz ganglije kičmenog živca. Simptomi koji prate osjećanja u deramtomu (npr. kao bol ili osip) može ukazivati na patologiju koja uključuje korijen povezanih živaca. Primjeri uključuju somatske disfunkcije kičme ili [[virus]]ne infekcije. [[Referirana bol]] obično uključuje određenu "iz" lokaciju, tako se ne povezuje sa deramtomom. Određeni problemi kože imaju tendenciju da se orijentiraju na lezije u pravcu dermatoma. Virusi koje su uspavani u nervnim ganglijima (npr. [[varičela zoster virus]], koji izaziva i [[vodene ospice]] i [[herpes zoster]] obično izazivaju crvenilo), često uzrokuju ili bol, osip ili oboje u definiranom obrascu deramtoma (zosteriformni obrazac). Međutim, simptomi se možda neće pojaviti u cijelom dermatomu. ==Anatomske osobenosti dermatoma == Slijedi lista spinalnih živaca i tačaka koje karakteristično pripadaju dermatomu svakog nerva: '''Dermatomi donjih ekstremiteta''': ::*'''C''' = [[vrat]]ni ('''C'''ervikalni): '''T''' = [[grudi|grudni]] ('''T'''orakalni): '''L''' = [[slabine|slabinski]] ('''L'''umbalni); '''S''' = krstačni ('''S'''akralni) *C2 – Najmanje jedan cm lateralno od okcipitalnog ispupčenja na [[lobanja|bazi lobanje]]. Alternativno, tačka najmanje 3&nbsp;cm iza uha. *C3 – U supraklavikularnoj jami, na srednkjelavicularnoj liniji. *C4 – Preko acromioklavikularnog [[zglob]]a. *C5 – Na lateralnoj (radijalnoj) strani antekubitalne jame, samo proksimalno do lakta. *C6 – Na leđnoj površini proksimalne falange [[palac|palca]]. *C7 – Na leđnoj površini proksimalne falange [[srednji prst|srednjeg prsta]]. *C8 - Na dorzalnoj površini proksimalne falange [[mali prst|malog prsta]]. *T1 – Na medijalnoj (ulnarnoj) strani antekubitalne jame, samo proksimalno do epikondila [[humerus]]a. *T2 – Na tjemenu [[pazuho|pazuha]]. *T3 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i trećeg interkostalnog prostora. *T4 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i četvrtog međurebarnog prostora, nalazi se na razini [[sisa|bradavice]]. *T5 - Raskrsnica srednjeklavikularne linije i petog međurebarnog prostora, horizontalno, na pola puta između razine bradavice i sabljastog nastavka. *T6 – Raskrsnica srednjeklavikularne linijei horizontalne razine sabljastog nastavka. *T7 - Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalne razine, na jednu četvrtinu udaljenosti između sabljastog nastavka i na nivou [[pupak|pupka]]. *T8 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalnog nivoa, na pola udaljenosti između nivoa sabljastog nastavka i na nivou pupka. *T9 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i horizontalnog nivoa na tri četvrtine razmaka između nivoa sabljastog nastavka i na nivou pupka. *T10 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije, na horizontalnom nivou pupka. *T11 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije, na pola puta horizontalno, između nivoa pupka i ingvinalnog [[ligament]]a. *T12 – Raskrsnica srednjeklavikularne linije i središta u ingvinalnom ligamentu. *L1 – Sredina zmeđu ključnih senzornih tačaka za T12 i L2. *L2 – Na prednjoj medijalnoj strani butine, u središtu je linija koja povezuje središte ingvinalnog ligamenta i epikondila [[butna kost|femur]]a. *L3 – Na epikondilu femura. *L4 – Preko medijalnog maleolusa. *L5 – Na leđima stopala na trećem metatarzofalangealnom [[zglob]]u. *S1 – Na bočnom aspektu [[peta|petne kosti]]. *S2 – U centru poplitealne jame. *S3 – Na izbočini išjadične kosti ili infraglutealnog puta. *S4 i S5 – U perianalnom području, manje od jednog cm lateralno od mukokutanozne zone. '''Lista senzornih [[moždani živci|kranijalnih nerava]]''': *V1 (1. grana [[trigeminus]]a) – u vezi sa [[herpes zoster ophthalmicus]], *V2 (2. grana trigeminusa), *V3 (3. grana trigeminusa).<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, {{ISBN|978-1-59377-200-0}}:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC{{Mrtav link}}.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN|978-0-471-21005-4}}.</ref><ref>http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.</ref> <ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN|9783131081711}}.</ref> ==Dodatne slike== <gallery> Datoteka:Gray812and814.svg|Dijagram segmentarne distribucije kožnih nerava gornjeg desnog ekstremiteta Datoteka:Gray826and831.svg|Donji ekstremitet File:Gray834.svg|Stopalo Datoteka:Dermatomes and cutaneous nerves - anterior.png|Glavni dermatomi i kožni živci (prednji izgled) Datoteka:Dermatomes and cutaneous nerves - posterior.png|Glavni dermatomi i kožni živci (stražnji izgled) </gallery> ==Također pogledajte== *[[Koža]] *[[PNS]] *[[Čulo]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Dermatome (anatomy)}} * https://web.archive.org/web/20140304080428/http://instamedic.co.uk/dermatomes/ 3D Dermatomes Web App], Instamedic * http://www.nytimes.com/imagepages/2007/08/01/health/adam/18069Adultdermatome.html Diagram "Adult Dermatome" {{DEFAULTSORT:Dermatome (Anatomy)}} [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Koža]] [[Kategorija:Nervni sistem]] cp4w0ddbgxxlu8p3qptn9ya90emg2ek 0 411004 3674317 3631347 2024-12-18T17:13:37Z AnToni 2325 3674317 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Bijeljini | slika = Ron Haviv - Massacre in Bijeljina.jpg | opis_slike = [[Ron Haviv]]ova slika prikazuje kako pripadnik [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]] šuta [[Bošnjaci|Bošnjakinju]] na samrti nakon strijeljanja | lokacija = [[Bijeljina]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci]]{{efn|Pored stradalih [[Bošnjaci|Bošnjaka]], poginuo je i određen broj [[Srbi|Srba]] i pripadnika drugih naroda.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=117}}{{sfn|Weitz|2003|p=215}}}} | koordinate = {{coord|44|45|N|19|13|E|display=inline,title}} | datum = 1–2. april 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = masovno [[ubistvo]], strijeljanje | mrtvih = 48–78 (prema nekim izvorima mnogo više) | ranjenih = | počinitelji = [[Srpska dobrovoljačka garda]], Mirkovi [[četnici]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Bijeljini''' označava ubistva između 48 i 78 civila kojeg su počinile [[Srbi|srpske]] paravojne grupe u [[Bijeljina|Bijeljini]] tokom 1. i 2. aprila 1992. za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Većina ubijenih bili su [[Bošnjaci]]. Ubijani su i pripadnici drugih naroda, kao i Srbi koje su lokalne vlasti smatrale nelojalnim. Ubistva su počinile lokalne paravojne grupe poznate kao Mirkovi [[četnici]] i [[Srpska dobrovoljačka garda]] (SDG, poznata i kao Arkanovi tigrovi, srbijanska paravojna grupa koju je predvodio [[Željko Ražnatović]] aka Arkan). SDG je bila pod komandom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), koju je kontrolirao tadašnji predsjednik Srbije [[Slobodan Milošević]]. U septembru 1991, vlada samoproglašene Srpske Republike Bosne i Hercegovine proklamirala je [[Srpska autonomna oblast|srpsku autonomnu oblast]] sa sjedištem u Bijeljini. U martu 1992, [[referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] prošao je ogromnom podrškom Bošnjaka i [[Hrvati|Hrvata]], dok je dobar dio Srba bojkotirao glasanje ili im je glasanje spriječeno kroz samoproglašene vlasti. Slabo organizirana, lokalna bošnjačka paravojna grupa [[Patriotska liga]] uspostavljena je kao odgovor na proklamiranje Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Na 31. mart, Partiotska liga u Bijeljini je izazvala borbu lokalnih Srba i SDG-a. Na 1–2. april, SDG i JNA su preotele Bijeljinu uz malo otpora; ubistvima, silovanjima, pretresima kuća i pljačkanjima imovine. Ove poteze je opisao historičar genocida, prof. Eric D. Weitz na Gradskom koledžu u New Yorku. Profesor Michael Sells na Univerzitetu u Chicagu zaključio je da su [paravojnici] dovedeni da izbrišu historiju kulture bošnjačkog naroda Bijeljine. Oko 3. aprila, Vojska Republike Srpske uklonila je tijela masakriranih u očekivanju dolaska delegacije Vlade Republike Bosne i Hercegovine sa zadatkom istrage o tome šta se dogodilo. Jedan dio izvora iznio je broj ubijenih civila na stotine ili moguće hiljadu, ali su [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] (ICTY) i tužilaštvo Republike Srbije za ratne zločine bili samo u mogućnosti potvrditi između 48 i 78 ubistava. Poslijeratne istrage su dokumentirale ubistva nešto iznad 250 civila svih etniciteta u općini Bijeljina tokom rata. Nakon masakra, uslijedila je kampanja masovnog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] nesrpskog stanovništa, sve su džamije porušene, a uspostavljeno je devet logora. Većina žrtava ubistava u Bijeljini nije zvanično popisana kao civilna žrtva rata, nego im se kao razlog smrti navodi "prirodna smrt." <span>Od decembra 2014</span><sup class="plainlinks noprint asof-tag update" style="display:none;">[//en.wikipedia.org/w/index.php?title=Bijeljina_massacre&action=edit &#x5B;update&#x5D;]</sup>, lokalni sudovi nisu nikoga gonili za ubistva, niti ijedan pripadnik SDG nije proceusuiran za bilo koji zločin koje je jedinica vršila u Bijeljini ili drugdje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ili Bosni i Hercegovini. Miloševića je Haški tribunal optužio i osudio za iznošenje genocidne kampanje koja uključuje Bijeljinu i druge lokacije, ali je umro tokom procesa. Lideri [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić]] i [[Momčilo Krajišnik]] su osuđeni za protjerivanje i prisilna premještanja u etničkom čišćenju koje je pratio masakr. [[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], služi kaznu za masakr i ostale zločine protiv čovječnosti izvršene u Bijeljini. Na kraju rata, manje od 2.700 Bošnjaka je i dalje živjelo u općini u odnosu na prijeratnu populaciju od 30.000. Srbi u Bijeljini slave 1. april kao tzv. "dan odbrane grada", a ulice u gradu nose imena po pripadnicima SDG. == Pozadina == {{Lokacijska karta | Bosna i Hercegovina | width = 250 | float = right | caption = Pozicija grada Bijeljine u Bosni i Hercegovini | alt = Bijeljina u BiH | lat_deg = 44.75 | lon_deg = 19.216667 }} Prema popisu iz 1991, općina [[Bijeljina]] je imala oko 97.000 stanovnika. Demografske proporcije su približno bile 59% [[Bosanski Srbi|Srbi]], 31% [[Bošnjaci]] i 10% je pripadalo ostalim.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=11}} Grad Bijeljina je imala 36.414 stanovnika, od kojih su 19.024 bili Bošnjaci (ili 52% gradske populacije), dok su Srbi bili druga najveća etnička grupa u gradu.<ref name=census/> Tokom 1990, grupa oficira [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) srpske nacionalnosti i stručnjaka iz Odjela psiholoških operacija JNA razvili su [[RAM Plan]]{{sfn|Allen|1996|p=56}} s ciljem organiziranja Srba van Srbije, učvršćujući kontrolu [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i pripremajući oružje i municiju.{{sfn|Judah|2000|p=170}} Godine 1990. i 1991, Srbi u [[Socijalistička republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] i [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] proglasili su tzv. "[[Srpska autonomna oblast|srpske autonomne oblasti]]" sa težnjom da ih kasnije spoje u tzv. "homogenu srpsku teritoriju".{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=203}}{{sfn|Bugajski|1995|p=15}} Ranije od septembra i oktobra 1990, JNA je počela naoružavati bosanske Srbe i organizirati ih u miliciju.{{sfn|Ramet|2006|p=414}} Iste te godine, JNA je razoružala [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu Bosne i Hercegovine]] (TORBiH).{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Do marta 1991, JNA je distribuirala oko 51.900 pušaka srpskim [[paravojska|paravojnim formacijama]] i 23.298 pušaka SDS-u.{{sfn|Ramet|2006|p=414}} Kroz 1991. i ranu 1992, SDS je snažno [[Srbizacija|srbizirala]] policiju u cilju da poveća srpsku političku kontrolu.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} U septembru 1991, Bijeljinu su bosanski Srbi uzeli kao sjedište za SAO Bijeljinu, koja se do novembra zvala SAO Sjeveroistočna Bosna, da bi opet u decembru promijenila ime u "[[SAO Semberija]]".{{sfn|Thomas|2006|p=9}} Kao odgovor, lokalni Bošnjaci su uspostavili paravojnu Patriotsku ligu Bosne i Hercegovine, skraćenog naziva [[Patriotska liga]].{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=12}} U januaru 1992, skupština SDS-a je proglasila tzv. "Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine" i [[Radovan Karadžić]], njen budući predsjednik, izjavio je da "ujedinjena Bosna i Hercegovina više ne postoji".{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=110}} U martu, [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|bosanski referendum o nezavisnosti]] prošao je sa nadmoćnom podrškom Bošnjaka i [[Bosanskohercegovački Hrvati|Hrvata]], što je bojkotovala većina bosanskih Srba.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=12}} SDS, koja je tvrdila da proglašavanje nezavisnosti može uzrokovati to da Srbi postanu "nacionalna manjina u islamskoj državi",{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=110}} angažovala je neregularne naoružane jedinice da blokiraju isporuku glasačkih kutija, a bacali su i letke podstičući bojkot.{{sfn|Gow|2003|p=173}} Bez obzira na to, hiljade Srba u većim centrima je sudjelovalo u referendumu i glasalo za nezavisnost,{{sfn|Velikonja|2003|p=238}} dok se nekoliko ozbiljnih incidenata desilo širom Bosne i Hercegovine.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=12}} Prema historičaru [[Noel Malcolm|Noelu Malcolmu]], "koraci koje su preduzeli Karadžić i njegova stranka – [proglašavajući srpske] "autonomne regije", naoružavanje srpske populacije, manji lokalni incidenti, besprekidna propaganda, zahtjev za "zaštitom" od federalne armije [JNA] – učinili su isto ono što se desilo u Hrvatskoj. Nekoliko posmatrača je sumnjalo da je isti plan bio u operaciji."{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=204}} Bijeljina je bila strateški značajna zbog svog položaja, koji je dopuštao lahak pokret vojnih lica, oružja i dobara u [[Posavina|Posavinu]] i [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] gdje su se srpske snage okupljale.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=15}} == Istraga bosanske delegacije i odgovor == Srpske snage su naredile uklanjanje tijela ubijenih, u očekivanju delegacije visokopozicioniranih bosanskohercegovačkih predstavnika uoči dolaska na 4. april. Delegaciju su sačinjavali [[Biljana Plavšić]], srpska predstavnica [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]; [[Fikret Abdić]], bošnjački predstavnik; hrvatski ministar odbrane, [[Jerko Doko]]; te šef osoblja JNA 2. Vojnog distrikta, general [[Dobrašin Praščević]].{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=115}} Poslao ih je Izetbegović u cilju istrage navedenih zlodjela.{{sfn|Silber|Little|1997|p=225}} Isti dan, JNA se premjestila u Bijeljinu, ali je nasilje nastavljeno.{{sfn|Kumar|1999|p=40}} Aprila 4, SDG je sebe osnovala u lokalnom sjedištu SDS-a. Lokalna policija, koja je bila uključena u hapšenju gradskog predsjedništva [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), priključila im se na nekoliko dana, kao i pripadnici paravojne grupe [[Bijeli orlovi (paravojska)|Bijeli orlovi]], te pripadnici lokalne [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO).{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=114}} Srpske zastave su postavljene na dvije džamije u Bijeljini,{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=113–114}} kao i kontrolni punktovi i blokade ceste, kako bi spriječili novinare i evropske posmatrače da uđu. Delegacija je posjetila krizni štab i vojne objekte gdje su informisani o situaciji.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=114}} Tokom posjete, Plavšićka je zatražila od Arkana prebacivanje kontrole Bijeljine u ruke JNA. Arkan je odbio, pozivajući se na nedovršen posao, te je rekao da je sljedeći na redu [[Bosanski Brod]]. Plavšić je naknadno povukla zahtjev i pohvalila Arkana za "zaštitu" bijeljinskih Srba od Bošnjaka.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=115}} Nazvala ga je "srpskim herojem&nbsp;... koji je bio spreman da da svoj život za svoj narod ", dodajući da "mi trebamo takve ljude".{{sfn|Velikonja|2003|p=247}} Ona mu je zahvalila i poljubila Arkana javno na šta su lokalni članovi SDS-a odgovorili sa "uzvicima odobrenja".{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=115}} U razgovoru sa [[Cedric Thornberry|Cedricom Thornberryjem]], predstavnikom UNPROFOR-a, ona je opisala Bijeljinu kao "oslobođeni" grad.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=115}} Abdić je prvobitno vraćen uz prijetnje vatrenim oružjem,{{sfn|Malcolm|1994|p=236}} ali su mu kasnije odobrili da uđe,{{sfn|Silber|Little|1997|p=225}} nakon čega ga je Arkan zadržao u pritvoru, dok Plavšićka nije došla da ga oslobodi.{{sfn|Ramet|2006|pp=427–428}} "Bijeljina je bila praktično prazna," sjeća se. "Sastao sam se sa lokalnim autoritetima, rekli su mi šta se desilo, ali tamo nije bilo nijednog Muslimana, tako da mi nismo mogli razgovarati o problemu u cjelini. Muslimani nisu odgovorili na naš apel. Bili su preplašeni da izađu van, i posebno uplašeni da pričaju o tome ikako."{{sfn|Silber|Little|1997|p=225}} General [[Sava Janković]], komandant 17. korpusa JNA, izjavio je:{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=329–330}} {{citat|Veliki utjecaj propagande SDS-a i Arkana osjećala se u 38. [Partizanskoj diviziji] i 17. [Miješanog artiljerijskog brigadi], zbog koji su neki [regruti] napustili svoje jedinice s oružjem.&nbsp;... Situacija na teritoriji je ekstremno složena. Grad Bijeljina je pod kontrolom SDS-ovih i Arkanovih ljudi, koji čak ne dozvoljavaju našoj protivtenkovskoj jedinici da dosegne osređene poziije u gradu. Tamo je 3.000 izbjeglica u barakama i području Kooperativnog centra u [[Patkovača|Patkovači]]. Tim iz bh. Predsjedništva kojeg vode Fikret Abdić, Biljana Plavšić, šef osoblja 2. Vojnog distrikta i komandir 17. Korpusa, bili su u Bijeljini u barakama od 12:00 sati.}} "U narednim danima," predviđa on, " dalje pogoršanje cjelokupne sigurnosne i političke situacije se očekuje. Postoji prijetnja da se se međuetnički sukobi u Posavini i Semberiji mogu raširiti na ostale dijelove zone odgovornosti&nbsp;... Direktne vojne provokacije od paravojnih formacija SDA, HDZ <nowiki>[</nowiki>[[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice]]<nowiki>]</nowiki> i SDS-a protiv komande i jedinica također su moguće, kao i njihovi napadi na vojna skladišta i izolovana postrojenja."{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=329–330}} Isti dan, Ministar odbrane BiH [[Ejup Ganić]] i hrvatski članovi vladine koalicije zatražili su od Izetbegovića da mobilizira TORBiH{{sfn|Kumar|1999|p=40}} zbog nemogućnosti da JNA zaustavi nasilje.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Izetbegović je opisao slike koje su dolazile iz Bijeljine kao "nevjerovatne". "Mislio sam da je to fotomontaža," on je objasnio. "Nisam mogao vjerovati očima. Nisam mogao vjerovati da je to moguće."{{sfn|Silber|Little|1997|p=224}} On je opisao preotimanje kao "kriminal", te je rekao kako smatra odgovornom JNA za pad Bijeljine jer je "pasivno stajala i gledala šta se dešava".{{sfn|Sudetic|5. 4. 1992}} Izetbegović je mobilizirao Teritorijalnu odbranu kasnije tog dana kako bi "omogućio da narod brani sebe&nbsp;... od budućih Bijeljinaca". Srpski članovi bosanskog predsjedništva, Plavšić i [[Nikola Koljević]], osudili su mobilizaciju kao nezakonitu i dali ostavke.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Aprila 8, Izetbegović je proglasio "stanje neposredne ratne opasnosti".{{sfn|Calic|2012|p=125}} JNA je odbacila zahtjeve bosanskog Predsjedništva da vrati oružja TORBiH-a koja su konfiskovali 1990. godine.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Karadžić i vodstvo bosanskih Srba koristili su Izetbegovićev zahtjev za mobilizacijom kao izgovor za nezavisnošću i mobilizirali Općinki krizni štab, rezervne policijske jedinice i TO snage.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=136}} == Provokacija, preotimanje i masakr == [[Željko Ražnatović]] ("Arkan"), lider [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]], proveo je mjesec dana u Bijeljini planirajući borbu prije napada.{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} Na 30. mart 1992, [[Blagoje Adžić]], načelnik generalštaba JNA, objasnio je da je armija "spremna štititi Srbe od otvorene agresije".{{sfn|Goldstein|1999|p=242}} Borbe su otpočele u Bijeljini na 1. april, nakon što su lokalni Srbi i pripadnici SDG-a bacali bombe u prodavnice,{{sfn|Gow|2003|p=128}} kao i u bošnjačke kahvane,{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} provocirajući slabo organiziranu Patriotsku ligu u oružani sukob.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}}{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=113}}{{sfn|Calic|2012|p=125}} Oko hiljadu{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}}{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=113}} pripadnika SDG-a i Mirkovi [[četnici]],{{sfn|International Crisis Group|2. 11. 2000|pp=10–13}} paravojna formacija koju je predvodio [[Mirko Blagojević]], sudjelovali su zauzimanjem važnih struktura u gradu.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=113}} Prema novinaru i političkom analitičaru Milošu Vasiću, Bijeljinu je branilo samo 35 ili 38 bosanskih policajaca.{{sfn|Amanpour|1. 6. 1997}} Prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]] (ICTY), Bijeljina je bila "prva općina Bosne i Hercegovine koju su zauzeli bosanski Srbi 1992. godine".{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=113}} Bez obzira na prosrpske aktivnosti armije JNA tokom [[Rat u Hrvatskoj|hrvatskog rata za nezavisnost]], predsjedavajući [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva]], [[Alija Izetbegović]], očito je vjerovao da će JNA djelovati drugačije u Bosni i Hercegovini, te je zatražio da JNA brani Bijeljinu od SDG.{{sfn|Kumar|1999|p=40}} Na 1–2. april 1992, grad su opkolile snage [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]],{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=113}} navodno da zadrže mir.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Prema [[Human Rights Watch]]u (HRW), srpske paravojne formacije koje su nosile fantomke preuzele su pozicije oko grada, uključujući snajperske pozicije na prozorima zadnjih spratova u zgradama.{{sfn|Human Rights Watch|august 1992}} Suočivši se s malo otpora,{{sfn|Amnesty International|21. 12. 1994|p=5}} SDG, pod komandom JNA{{sfn|Magaš|Žanić|2001|p=182}} i izvještavanjem direktno srbijanskom predsjedniku [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]],{{sfn|Ramet|2006|p=427}} brzo su zauzeli Bijeljinu.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=113}} Artiljerijske jedinice granatirale su grad u koordinaciji s uličnim borbama.{{sfn|Gow|2003|p=129}} Prema fotografu i novinaru [[Ron Haviv|Ronu Havivu]], srpske snage su napale prve, s nekoliko autobusa vojnika koji su došli u grad, zauzimajući radio-stanicu i forsirajući lokalne Srbe da otkriju indentitete gradskih nesrpskih građana.{{sfn|Keane|2003}} [[Panteri (paravojska)|Panteri]], paravojna grupa koju je predvodio [[Ljubiša Savić]] ("Mauzer"), koji je bio osnivač SDS-a,{{sfn|BBC|8. 6. 2000}} također su učestvovali u napadu ili su došli nedugo zatim.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|pp=11–12}} Zajedno sa SDG-om, počeli su kampanju nasilja nad lokalnim Bošnjacima i jednim dijelom Srba, izvršavajući nekoliko silovanja i ubistava, pretražujući kuće stanovnika i pljačkajući njihovu imovinu.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=117}} Naknadno, bosanskohercegovački predsjednik Izetbegović zadužio je JNA da zauzme Bijeljinu i zaustavi nasilje.{{sfn|Magaš|Žanić|2001|p=182}} Na suđenju Karadžiću, bivši gradonačelnik Bijeljine Cvijetin Simić, svjedočio je da je jedina prava borba uzela maha u gradu na 1–2. april u krugu gradske bolnice, gdje se najviše ubistava desilo.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić transcript|p=35702}} Kako su borbe nastavile, SDS i bosanski Srbi kreirali su tzv. [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske]] (MUP RS), nezavisnu srpsku policijsku snagu.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=135}} Prema HRW, obrazac nasilja, dopunjen sa "težnjom da se kreira [[Velika Srbija]]",{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|pp=2, 16, 33}} razvijen u Bijeljini, a kasnije ponovljen u ostalim općinama u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini od istih paravnojih grupa iz [[Republika Srbija (1990-2006)|Srbije]].{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=113}} Ovaj obrazac je opisala [[Ujedinjene nacije|UN-ova]] komisija stručnjaka slijedećim terminima:{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=16}} {{citat|Prvo, paravojne snage bosanskih Srba, često sa podrškom JNA, preuzele su kontrolu područja. U više slučajeva, srpskim stanovnicima je naređeno da napuste područje prije nego nastupi nasilje. Domovi nesrpskih stanovnika, ciljani za uništenje, kao i kulturni i religijski spomenici, posebno crkve i džamije, bili su uništavani. Drugo, područje pada pod kontrolu paravojnih snaga koji teroriziraju nesrpske stanovnike sa naizmjeničnim ubijanjima, silovanjima i pljačkama. Treće, zauzetim područjem su upravljali lokalni srpski autoriteti, često uz paravojne snage. Tokom ove faze, nesrpski stanovnici su pritvarani, prebijani i ponekad prebacivani u logore gdje je nastavljano nasilje, uključujući masovna ubistva. Nesrpski stanovnici su često otpuštani sa poslova, a njihova imovina je oduzimana. Većina je tjerana da potpiše dokumente za odustajanje od prava na svoje domove prije nego što su deportirani u druge dijelove zemlje.}} Tačan broj ubijenih u preotimanju grada je nepoznat.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=14}} Nekoliko izvora pretpostavlja broj između nekoliko desetina i hiljadu.{{sfn|Goldstein|1999|p=242}}{{sfn|Magaš|Žanić|2001|p=182}}{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=14}}{{sfn|Malcolm|1994|p=236}}{{sfn|Off|2010|p=69}}{{sfn|Karabegović|4. 4. 2012}} Prema ICTY, najmanje 48 civila je ubijeno od kojih su 45 bili nesrbi. Oko 3. aprila, lokalnim policajcima je naređeno da čuvaju mrtvačka kola koja su kupila tijela sa ulica i iz kuća grada.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=114}} Ubistva su bila [[eliticid]]na s ciljem brisanja kulturne historije{{sfn|Sells|1996|p=26}} i uključivala su "političke lidere, biznismene i ostale prominentne Bošnjake",{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=14}} ali su također uključivala žene i djecu.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=114}} Također je veći broj Srba ubijen koji su pokušali zaustaviti masakr.{{sfn|Weitz|2003|p=215}} Istrage Haškog tribunala su kasnije pokazale da je žrtvama pucano "u prsa, usta, sljepoočnicu, potiljak, nekima iz neposredne blizine" i da niko od njih nije nosio vojne uniforme.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=114}} Prema historičaru prof. Ericu D. Weitzu sa Gradskog koledža u New Yorku, ubijanje Bošnjaka u Bijeljini je bio genocidni čin.{{sfn|Weitz|2003|p=215}} Djela protiv civila u Bijeljini koje su počinile JNA i specijalne snage bili su pokušaj zastrašivanja i odvraćanja bosanske vlade i šire javnosti od ostvarivanja nezavisnosti.{{sfn|Bećirević|2014|pp=88–89}} Haviv, kojeg je pozvao Arkan da snimi fotografije, bio je svjedok ubistava i jedna od njegovih slika, koja prikazuje kako pripadnik Srpske dobrovoljačke garde udara bošnjačku ženu na samrti, kasnije je objavljena u međunarodnim medijima uzrokujući to da Arkan objavi nalog za izvršenje smrtne kazne Haviva.{{sfn|BBC|24. 5. 2001}}{{sfn|Kifner|24. 1. 2001}} U međuvremenu, srbijanski državni radio, "[[Radio Beograd]]", izvijestio je da je Bijeljina "oslobođena" uz pomoć "pripadnika Srpske nacionalne garde Semberije i Majevice, u kooperaciji sa srbijanskim dobrovoljcima, Arkanovim ljudima i srpskim 'radikalima'".{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} == Etničko čišćenje, rušenje džamija i pritvaranje == SDG je ostala u Bijeljini do kraja maja 1992.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|p=115}} General [[Manojlo Milovanović]], šef stožera [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), komentarisao je o Arkanovim aktivnostima u Bijeljini i [[Zvornik]]u u aprilu i maju 1992: "Povratak srpskih dobrovoljačkih jedinica iz Republike Srpske i [[Republika srpska krajina|Republike srpske krajine]] karakteriziran je dugim formacijama sastojeći se od transportera i tenkova i velikog broja kamiona. To je bio jasan znak pljačke."{{sfn|Bećirević|2014|p=90}} ICTY je zaključio da su srpske snage ubile najmanje 52 ljudi, uglavnom Bošnjaka, između aprila i septembra 1992. u općini Bijeljina.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=117–118}} U aprilu, "organizirana kampanja" je počela uklanjati bošnjačku populaciju Bijeljine.{{sfn|Sudetic|18. 7. 1994}} SDS u Bijeljini je iznio plan i predložio da bošnjačka porodica bude ubijena "na svakoj strani grada da se napravi atmosfera straha".{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=117–118}} Na 23. septembar 1992, SDG i Mirkovi četnici predali su kontrolu Bijeljine SDS-u{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} i plan su izvrišile specijalne policijske jedinice Duška Malovića.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=117–118}} Na 24. i 25. septembar, u selu [[Bukreš]], 22 ljudi (uključujući sedmero djece) istjerano je iz svojih domova i dovedeno u selo [[Balatun]] gdje su pobijeni i bačeni u [[Drina|Drinu]].{{sfn|Musli|24. 9. 2011}} Sumnja se da su ih ubili pripadnici Specijalne jedinice MUP-a RS pod nadzorom lokalne policije i bivše Državne bezbjednosti.{{sfn|Musli|26. 9. 2012}}{{sfn|Karabegović|4. 4. 2012}} Sve je bilo pod izravnom komandom [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], tadašnjeg ministra MUP-a RS.{{sfn|Musli|26. 9. 2012}} Masovno [[etničko čišćenje]] je počinjeno u devet logora koji su uspostavljeni prateći masakr.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006|pp=117–118}} Svih sedam džamija u Bijeljini je uništeno.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=4}} One su sistematski uništavane korištenjem eksploziva pod nadzorom policije i stručnjaka, a nakon što su srušene, ostaci su smaknuti pomoću vojne konstrukcijske opreme.{{sfn|Musli|13. 3. 2013}} Drveće je zasađivano tamo gdje su bile džamije.{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} "Državna komisija za slobodan transfer civilne populacije"{{sfn|Totten|Bartrop|2008|p=410}} ili "Komisija za razmjenu populacije" kreirana je i predvodio ju je Vojkan Đurković, major u SDG-u,{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=28}} i uključivala je Mauzerove "Pantere".{{sfn|Amnesty International|21. 12. 1994|pp=6–7}} Njena svrha je bila potpuno istrijebiti sve nesrbe iz Bijeljine.{{sfn|Totten|Bartrop|2008|p=410}} Đurković je tvrdio da su Bošnjaci napuštali dobrovoljno i rekao je da je Bijeljina bila "sveta srpska zemlja".{{sfn|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} Prema njemu "nakon nekog vremena, narodni poslanici [bosanskih Srba], Milan Teslić i Vojo Kuprešanin, raširili su Komisiju u ime Kluba poslanika [Srpske demokratske stranke], a kasnije je Komisija odobrena od parlamenta Republike Srpske."{{sfn|Cigar|Williams|2002|p=53}} On je tvrdio da "putovanje [protjerivanje] je preduzeto na sljedeći način: Državna komisija za slobodan transfer civilne populacije je imala svoju dužnost da informiše Državnu bezbjednosnu službu Republike Srpske za to putovanje. Oni bi zatim, putem faksa, proslijedili to u ministarstvo Republike Srbije koja je imala nadležnost. Tranzit [prema [[Mađarska|Mađarskoj]]] bi se desio u po bijela dana, u podne."{{sfn|Cigar|Williams|2002|p=133}} Protjerivanja su nastavljena 1994. godine,<ref>{{Harvnb|Sudetic|18. 7. 1994}}; {{Harvnb|Sudetic|30. 8. 1994}}; {{Harvnb|Sudetic|3. 9. 1994}}; {{Harvnb|Sudetic|5. 9. 1994}}; {{Harvnb|Sudetic|20. 9. 1994}}</ref> i u julu "sistematski program" je sproveden u cilju "protjerivanja preostalih Bošnjaka i iznude imovine i novca od njih".{{sfn|Amnesty International|21. 12. 1994|p=3}} Đurkovića je Arkan unaprijedio u [[potpukovnik]]a 1995. godine.{{sfn|Cigar|Williams|2002|p=53}} Mauzerovi "Panteri" su kasnije postali specijalna jedinica [[VRS]]-a.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=34}} Mauzer je ubijen 2000. godine.{{sfn|BBC|8. 6. 2000}} == Procesuiranje ratnih zločina == {{citat|Živimo sa bivšim ratnim zločincima, viđamo ih svaki dan na ulicama. – Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bijeljini{{sfn|Little|17. 9. 2008}}}} Bosanski sudovi nisu podigli niti jednu optužnicu za ratne zločine za masakr. Godine 2008, [[Branko Todorović]], predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bijeljini, kritikovao je "letargično" i "neprihvatljivo ponašanje" pravosuđa Republike Srpske.{{sfn|Husejnovic|8. 11. 2008}} Ipak, od 2003. godine, procesuiranje ratnih zločina je uglavnom bilo pod nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=http://www.oscebih.org/Default.aspx?id=70&lang=EN |title=Accountability for War Crimes |author=<!--Staff writer--> |date= |website=oscebih.org |publisher=OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina |access-date=12. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325145714/http://oscebih.org/Default.aspx?id=70&lang=EN |archive-date=25. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Godine 2000, Međunarodna krizna grupa imenovala je tri osobe iz Bijeljine kao "potencijalno kažnjive zbog ratnih zločina": * Mirko Blagojević: za kojeg se tvrdi da je vodio Mirkove četnike, koji su imali udjela u napadu i u etničkom čišćenju Bijeljine.{{sfn|International Crisis Group|2. 11. 2000|pp=10–13}} Služio je kao šef Srpske radikalne stanke (SRS) u Bijeljini{{sfn|Little|17. 9. 2008}}, sa sad je advokat.{{sfn|Musli|2. 4. 2012}} * Vojkan Đurković: za kojeg se sumnja da je tjerao bošnjačke civile "da predaju sav svoj novac, vrijednosti i dokumente, i da potpišu predaju imovine".Također je prijavljeno da je radio sa Panterima i ostalim grupama u "prisilnom protjerivanju civilnog stanovništva".{{sfn|International Crisis Group|2. 11. 2000|pp=10–13}} Uhapšen je u novembru 2005, ali je pušten iz policijske stanice manje od mjesec dana kasnije.{{sfn|B92|27 October 2011}} * Jovan Aćimović: za kojeg se sumnja da je igrao veliku ulogu u zadnjoj inicijativi da izbriše Bošnjake iz Bijeljine nedugo prije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u novembru 1995.{{sfn|International Crisis Group|2. 11. 2000|pp=10–13}} Navodno je nastavio iseljavati Bošnjake iz svojih kuća tokom perioda mira. Kasnije je postao član policije u [[Ugljevik]]u.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|p=36}} Godine 1997, ICTY je tajno optužio Arkana za ratne zločine počinjene u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 1995, ali ne za one počinjene u Bijeljini.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|23. 9. 1997}} U januaru 2000, navodno ga je ubila neidentifikovana osoba u hotelskom hodniku u Beogradu, tako da se on nije se suočio sa suđenjem.{{sfn|Erlanger|16. 1. 2000}} Godine 1999, Milošević je optužen za provođenje [[genocid]]ne kampanje koja je uključivala Bijeljinu i druga mjesta u Bosni i Hercegovini, među ostalim optužbama, ali je umro sredinom suđenja u martu 2006.{{sfn|Armatta|2010|pp=285, 470}} U februaru 2000, Plavšić i [[Momčilo Krajišnik]], govornik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], optužen je za istu genocidnu kampanju u Bosni i Hercegovini, među ostalim optužbama.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Momčilo Krajišnik CIS|p=1}}{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Biljana Plavšić CIS|p=1}} Na 2. oktobar 2002, Plavšić se izjasnila krivom za progon nesrpske populacije u 37 općina u Bosni i Hercegovini, uključujući Bijeljinu. Ovo izjašnjavanje o krivici je došlo na osnovu sporazuma da tužilaštvo odbaci preostale optužbe. Ona je naknadno osuđena na 11 godina zatvora.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Biljana Plavšić CIS|p=1}} Na 27. septembar 2006, Krajišnik je proglašen krivim po pet tačaka zločina protiv čovječanstva, uključujući iste zločine kao kod Plavšićke u vezi sa progonom nesrpske populacije u općinama uključujući Bijeljinu, ali nije osuđen za genocid. Godine 2009, dobio je 20 godina zatvora.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Momčilo Krajišnik CIS|p=1}} Poslije služenja 2/3 kazne, Plavšić je puštena u oktobru 2009.{{sfn|Traynor|27. 10. 2009}} Krajišnik je pušten u augustu 2013, odsluživiši 2/3 kazne (uključujući vrijeme provedeno u pritvoru).{{sfn|Fox News|30. 8. 2013}} Godine 2010, Srbijansko tužilaštvo za ratne zločine ispitivalo je [[Borislav Pelević|Borislava Pelevića]], bivšeg pripadnika SDG-a i pripadnika Narodne skupštine Srbije. Istraga je je na kraju prekinuta zbog nedostatka dokaza.{{sfn|Ristic|2. 10. 2012}} Godine 2012, bivši pripadnik SDG-a Srđan Golubović uhapšen je u [[Beograd]]u po zahtjevu tužilaštva za ratne zločine. Golubović je optužen uz optužnicu navodeći imena 78 žrtava. [[Clint Williamson]], glavni tužilac, rekao je da se pripadnici SDG-a ne mogu identificirati jer njihova lica su bila prekrivena maskama.{{sfn|Ristic|2. 10. 2012}} Od oktobra 2014,{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić CIS|p=5}} završni argumenti su zaključeni na suđenju Karadžiću, bivšem [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjedniku Republike Srpske]], za masakr,{{sfn|Irwin|22. 3. 2013}} i ostale zločine protiv čovječnosti počinjene na području Bijeljine, među ostalim mjestima, kao i za [[genocid u Srebrenici]].{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić CIS|p=1}} Od ICTY se očekivalo da presudi u slučaju Karadžić u prvoj polovini 2016. godine.{{sfn|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Cases summary}} Od decembra 2014. nijedan pripadnik SDG-a nije procesuiran za ubistva, silovanja i pljačke počinjene u Bijeljini,{{sfn|Al Jazeera|9. 12. 2014}} ili bilo koji od zločina koji su navodno počinili pripadnici jedinice drugdje u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.{{sfn|Dzidic||Ristic|Domanovic|Collaku|Milekic|8. 12. 2014}} == Posljedice == [[Istraživačko-dokumentacioni centar u Sarajevu]] je zabilježio 1.078 smrtnih slučajeva u općini Bijeljina tokom rata, uključujući približno 250 civila svih etničnosti.{{sfn|Prometej|27. 2. 2013}} Dosta smrtnih slučajeva u Bijeljini nisu zvanično popisana kao civilne žrtve rata dok njihove smrtovnice tvrde da su "umrli prirodnom smrću".{{sfn|Musli|16. 9. 2013}} Nekoliko stotina Bošnjaka iz Bijeljine i [[Janja|Janje]] borilo se zajedno sa Srbima kroz rat u [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{cite web |url=http://pressrs.ba/info/vesti/avaz-bosnjake-iz-vrs-stavio-na-listu-za-odstrel-03-12-2012 |title='Avaz' Bošnjake iz VRS stavio na listu za odstrel |trans-title=Newspaper 'Avaz' placed Bosniaks from the Army of Republika Srpska on a kill list |author=<!--Staff writer--> |date=3. 12. 2012 |website=Press RS |access-date=15. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131040751/http://pressrs.ba/info/vesti/avaz-bosnjake-iz-vrs-stavio-na-listu-za-odstrel-03-12-2012 |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je rat završio, manje od 2.700 ljudi iz predratne bošnjačke populacije od preko 30.000 i dalje je živjelo u općini Bijeljina (sam grad je imao 19.000 bošnjačkih stanovnika<ref name=census>{{citation| title=1991 Population Census in Bosnia and Herzegovina: Ethnic Composition of the Population| publisher=Institute for Statistics of Bosnia and Herzegovina| url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf#page=17| page=17| access-date=16. 4. 2016| archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf#page=17| archive-date=5. 3. 2016| url-status=dead}}</ref>). Većina se suočila sa poteškoćama pri vraćanju svojim domovima uz diskriminaciju od policije, tako što nisu mogli dobiti lične karte, ili prikopčati svoje telefonske linije. Lokalne vlasti spriječile su islamsku zajednicu da rekonstruira džamiju i, neko vrijeme, nisu dozvoljavali da ima svoje lokalno mjesto susreta. Značajnije bošnjačko sudjelovanje u politici i administraciji općine također je blokirano.{{sfn|Human Rights Watch|maj 2000|pp=3, 37}} Od 2012, 5.000 Bošnjaka se vratilo u Bijeljinu.{{sfn|Karabegović|4. 4. 2012}} Godine 2007, kreirana je bijeljinska [[komisija za istinu]] sa četverogodišnjim mandatom. Držali su dva javna saslušanja 2008, ali do marta 2009, iako nije formalno raspuštena, komisija je praktično raspuštena kada je većina njenih članova dala otkaz. Faktorima za neuspjeh se smatraju uključenost komandanta koncentracionog logora Batković u svojoj delegaciji, ograničen pravni položaj, sporovi oko obima komisije i loše finansiranje.{{sfn|International Center for Transitional Justice|8. 9. 2009|p=3}} Lokalni Srbi slave 1. april kao "dan odbrane grada",{{sfn|Dnevni Avaz|2. 4. 2012}}{{dead link|date=januar 2016}}<ref>{{cite web |url=http://www.infobijeljina.com/2980_Proslava-dana-odbrane-grada.html |title=Proslava dana odbrane grada |trans-title=Celebration of the City Defense Day |author=<!--Staff writer--> |date=31. 3. 2015 |website=InfoBijeljina.com |access-date=6. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160126041952/http://www.infobijeljina.com/2980_Proslava-dana-odbrane-grada.html |archive-date=26. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> a ulice u gradu se zovu imenima Srpske dobrovoljačke garde.{{sfn|Pazarac|8. 8. 2010}}{{sfn|Karabegović|4. 4. 2012}} Godine 2012, općinska boračka organizacija Bijeljine, općinski službenici i gradski lideri obilježili su priliku navodeći da "na ovaj dan srpski narod Semberije se organizirao da se odbrani i spriječi novi [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]] i notornu [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Handžar diviziju]]."{{sfn|Musli|2. 4. 2012}} == Napomene == {{spisaknapomena}} == Fusnote == {{refspisak|2}} == Reference == ;Knjige i časopisi {{Refbegin|2}} * {{cite book | last = Allen | first = Beverly | title = Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia | publisher = University of Minnesota Press | location = Ithaca | year = 1996 | isbn = 978-0-8014-4158-5 | url = http://books.google.com/books?id=0GS9e-iq73kC | ref = harv }} * {{cite book | last = Armatta | first = Judith | title = Twilight of Impunity: The War Crimes Trial of Slobodan Milosevic | publisher = Duke University Press | location = Durham | year = 2010 | isbn = 978-0-8223-9179-1 | url = http://books.google.com/books?id=pXygFoqg-G0C | ref = harv }} * {{cite book | author = [[Central Intelligence Agency]] | title = Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 | publisher = Office of Russian and European Analysis, Central Intelligence Agency | volume = 1 | location = Washington, D.C. | year = 2002 | ref = {{harvid|Central Intelligence Agency|2002}} }} * {{cite book | last = Bećirević | first = Edina | year = 2014 | title = Genocide on the Drina River | publisher = Yale University Press | location = New Haven and London | isbn = 978-0-300-19258-2 | url = http://books.google.com/books?id=N0X4AwAAQBAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Bugajski | first = Janusz | author-link = Janusz Bugajski | title = Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 1995 | isbn = 978-1-56324-283-0 | url = http://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Calic | first = Marie–Janine | chapter = Ethnic Cleansing and War Crimes, 1991–1995 | year = 2012 | title = Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative | edition = 2nd | editor1-last = Ingrao | editor1-first = Charles | editor2-last = Emmert | editor2-first = Thomas A. | pages = 109–127 | publisher = Purdue University Press | location = West Lafayette | isbn = 978-1-55753-617-4 | url = http://books.google.com/books?id=IDMhDgCJCe0C&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Cigar | first1 = Norman L. | last2 = Williams | first2 = Paul | title = Indictment at the Hague: The Milosevic Regime and Crimes of the Balkan Wars | year = 2002 | publisher = New York University Press | isbn = 978-0-8147-1626-7 | url = https://books.google.com/books?id=vIMUCgAAQBAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Goldstein | first = Ivo | author-link = Ivo Goldstein | title = Croatia: A History | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | year = 1999 | isbn = 978-1-85065-525-1 | url = http://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Gow | first = James | year = 2003 | title = The Serbian Project and its Adversaries: A Strategy of War Crimes | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | isbn = 978-1-85065-646-3 | url = http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Judah | first = Tim | authorlink = Tim Judah | year = 2000 | title = The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia | publisher = Yale University Press | location = New Haven | isbn = 978-0-300-08507-5 | url = http://books.google.com/books?id=B4YbP0fPcMYC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Kumar | first = Radha | authorlink = Radha Kumar | year = 1999 | title = Divide and Fall?: Bosnia in the Annals of Partition | publisher = Verso | location = London and New York | isbn = 978-1-85984-183-9 | url = http://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Lukic | first1 = Rénéo | last2 = Lynch | first2 = Allen | title = Europe From the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union | year = 1996 | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-829200-5 | url = http://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Magaš | first1 = Branka | last2 = Žanić | first2 = Ivo | year = 2001 | title = The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995 | publisher = Frank Cass | location = London | isbn = 978-0-7146-8201-3 | url = http://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Malcolm | first = Noel | authorlink = Noel Malcolm | year = 1994 | title = Bosnia: A Short History | publisher = New York University Press | location = New York | isbn = 978-0-8147-5520-4 | url = http://books.google.com/books?id=Cvk6oMf9R7AC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Off | first = Carol | year = 2010 | title = The Ghosts of Medak Pocket: The Story of Canada's Secret War | publisher = Random House | location = New York | isbn = 978-0-307-37078-5 | url = https://books.google.ca/books?id=NYGxSqwgUccC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Ramet | first = Sabrina P. | year = 2006 | title = The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 | publisher = Indiana University Press | location = Bloomington | isbn = 978-0-253-34656-8 | url = http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Sells | first = Michael | author-link = Michael Sells | chapter = Religion, History, and Genocide in Bosnia-Herzegovina | year = 1996 | title = Religion and Justice in the War Over Bosnia | editor1-last = Davis | editor1-first = G. Scott | pages = 23–44 | publisher = Psychology Press | location = New York | isbn = 978-0-415-91520-5 | url = http://books.google.com/books?id=EPFM7fChJ4EC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Silber | first1 = Laura | authorlink1 = Laura Silber | last2 = Little | first2 = Allan | authorlink2 = Allan Little | year = 1997 | title = Yugoslavia: Death of a Nation | publisher = Penguin Books | location = New York | isbn = 978-0-14-026263-6 | ref = harv | url = https://archive.org/details/yugoslaviadeatho00silb }} * {{cite journal | last = Subotić | first = Jelena | title = The Cruelty of False Remorse: Biljana Plavšić at the Hague | journal = Southeastern Europe | publisher = BRILL | year = 2012 | volume = 36 | number = 1 | pages = 39–59 | url = http://www.academia.edu/2578509/The_Cruelty_of_False_Remorse_Biljana_Plavsic_at_The_Hague | doi = 10.1163/187633312X617011 | issn = 0094-4467 | ref = harv }} * {{cite book | last = Thomas | first = Nigel | year = 2006 | title = The Yugoslav Wars (2): Bosnia, Kosovo, and Macedonia, 1992–2001 | publisher = Osprey Publishing | location = New York | isbn = 978-1-84176-964-6 | url = http://books.google.com/books?id=a7cOQ9Nch2AC&printsec=frontcover | ref = harv }}{{Mrtav link}} * {{cite book | last1 = Toal | first1 = Gerard | last2 = Dahlman | first2 = Carl T. | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 2011 | isbn = 978-0-19-973036-0 | url = http://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Totten | first1 = Samuel | last2 = Bartrop | first2 = Paul R. | title = Dictionary of Genocide | year = 2008 | publisher = ABC-CLIO | volume = II | isbn = 978-0-313-34642-2 | url = https://books.google.com/books?id=7c2LHlpdMfAC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{Cite book | last = Velikonja | first = Mitja | year = 2003 | title = Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina | publisher = Texas A&M University Press | location = College Station | isbn = 978-1-58544-226-3 | url = http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&printsec=frontcover | ref = harv | access-date = 16. 4. 2016 | archive-date = 25. 9. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140925043953/http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&printsec=frontcover | url-status = dead }} * {{cite book | last = Weitz | first = Eric D. | year = 2003 | title = A Century of Genocide: Utopias of Race and Nation | publisher = Princeton University Press | location = Princeton | isbn = 978-0-691-00913-1 | url = http://books.google.com/books?id=af3gJaNj3ZEC&printsec=frontcover | ref = harv }} {{Refend}} ;Novinski članci {{Refbegin|2}} * {{cite AV media | last = Amanpour | first = Christiane | date = 1. 6. 1997 | title = Arkan: Part 2 - From Bijeljina to Infamy | medium = Documentary | publisher = [[CNN]] | quote = I mean, to take Bijeljina was nothing actually. Bijeljina was defended by something like 35 or 38 Bosnian police officers. Bijeljina was an undefended city. | url = http://www2.scc.rutgers.edu/serbiandigest/296/t296-8.htm | ref = {{harvid|Amanpour|1. 6. 1997}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-date = 4. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304041538/http://www2.scc.rutgers.edu/serbiandigest/296/t296-8.htm | url-status = dead }} * {{cite news | title = Arkan's Balkan 'Tigers' escape accountability | newspaper = Al Jazeera | date = 9. 12. 2014 | url = http://www.aljazeera.com/humanrights/2014/12/arkan-balkan-tigers-escape-accountability-2014127122222470909.html | ref = {{harvid|Al Jazeera|9. 12. 2014}} }} * {{cite news | title = Biljana Plavsic: Serbian Iron Lady | newspaper = BBC | date = 27. 2. 2003 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/1108604.stm | ref = {{harvid|BBC|27. 2. 2003}} }} * {{cite news | title = Bosnian Serbs welcome released war criminal Momcilo Krajisnik home as a hero | publisher = Fox News | date = 30. 8. 2013 | url = http://www.foxnews.com/world/2013/08/30/bosnian-serbs-welcome-released-war-criminal-momcilo-krajisnik-home-as-hero/ | ref = {{harvid|Fox News|30. 8. 2013}} }} * {{cite news | last1 = Dzidic | first1 = Denis | last2 = Ristic | first2 = Marija | last3 = Domanovic | first3 = Milka | last4 = Collaku | first4 = Petrit | last5 = Milekic | first5 = Sven | title = Arkan's Paramilitaries: Tigers Who Escaped Justice | newspaper = Balkan Insight | date = 8. 12. 2014 | url = http://www.balkaninsight.com/en/article/arkan-s-paramilitaries-tigers-who-escaped-justice | ref = {{harvid|Dzidic||Ristic|Domanovic|Collaku|Milekic|8. 12. 2014}} }} * {{cite news | last = Erlanger | first = Steve | title = Suspect in Serbian War Crimes Murdered by Masked Gunmen | newspaper = The New York Times | date = 16. 1. 2000 | url = http://www.nytimes.com/2000/01/16/world/suspect-in-serbian-war-crimes-murdered-by-masked-gunmen.html?ref=zeljkoraznatovic | ref = {{harvid|Erlanger|16. 1. 2000}} }} * {{cite news | title = Former Bosnian Serb Commander Killed | newspaper = BBC | date = 8. 6. 2000 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/782457.stm | ref = {{harvid|BBC|8 June 2000}} }} * {{cite news | last = Husejnovic | first = Merima | title = Bijeljina's Strange Silence Over War Crimes | newspaper = Balkan Investigative Reporting Network | date = 8. 11. 2008 | url = http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2511 | ref = {{harvid|Husejnovic|8. 11. 2008}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304083537/http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2511 | archive-date = 4. 3. 2016 | url-status = dead }} * {{cite news | last = Rachel | first = Irwin | title = Karadzic Witness Pressed on Serb "Tigers" | date = 22. 3. 2013 | newspaper = Institute for War & Peace Reporting | url = http://iwpr.net/report-news/karadzic-witness-pressed-serb-tigers | ref = {{harvid|Irwin|22. 3. 2013}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-date = 30. 8. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140830083904/http://iwpr.net/report-news/karadzic-witness-pressed-serb-tigers | url-status = dead }} * {{cite news | last = Karabegović | first = Dženana | title = Sjećanje na zločine u Bijeljini | trans-title = Remembering the Crimes Committed in Bijeljina | newspaper = Radio slobodna Evropa | date = 4. 4. 2012 | url = http://www.slobodnaevropa.org/content/sjecanje_na_zlocine_u_bijeljini/24537462.html | ref = {{harvid|Karabegović|4. 4. 2012}} }} * {{cite AV media | last = Keane | first = David | year = 2003 | title = Arkan: Baby-faced Psycho | medium = Documentary | publisher = [[History (TV kanal)|The History Channel]] | isbn = 978-0-7670-6417-0 | ref = {{harvid|Keane|2003}} }} * {{cite news | last = Kifner | first = John | authorlink = John Kifner | date = 24. 1. 2001 | title = A Pictorial Guide to Hell; Stark Images Trace the Balkans' Descent and a Photographer's Determination | newspaper = The New York Times | url = http://www.nytimes.com/2001/01/24/books/pictorial-guide-hell-stark-images-trace-balkans-descent-photographer-s.html | ref = {{harvid|Kifner|24. 1. 2001}} }} * {{cite news | title = Ko uzima deo Cecine kuće? | trans-title = Who's Taking a Piece of Ceca's House? | date = 27. 10. 2011 | newspaper = B92 | url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=10&dd=27&nav_category=16&nav_id=552854 | ref = {{harvid|B92|27. 10. 2011}} }} * {{cite news | last = Little | first = Allan | title = Karadzic's broken Bosnia remains | newspaper = BBC | date = 17. 9. 2008 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7621649.stm | ref = {{harvid|Little|17. 9. 2008}} }} * {{cite news | last = Musli | first = Emir | title = Zločin bez kazne | trans-title = Crime Without Punishment | newspaper = Deutsche Welle | date = 24. 9. 2011 | url = http://www.dw.de/zlo%C4%8Din-bez-kazne/a-15413852-0 | ref = {{harvid|Musli|24. 9. 2011}} }} * {{cite news | last = Musli | first = Emir | title = Odbrana ili zločin? | trans-title = Defense or Crime? | newspaper = Deutsche Welle | date = 2. 4. 2012 | url = http://www.dw.de/odbrana-ili-zločin/a-15853579 | ref = {{harvid|Musli|2. 4. 2012}} }} * {{cite news | last = Musli | first = Emir | title = Nekažnjeni zločin u Bijeljini | trans-title = Unpunished Crimes in Bijeljina | newspaper = Deutsche Welle | date = 26. 9. 2012 | url = http://www.dw.com/bs/neka%C5%BEnjeni-zlo%C4%8Din-u-bijeljini/a-16262532 | ref = {{harvid|Musli|26. 9. 2012}} }} * {{cite news | last = Musli | first = Emir | title = Dvadeset godina od rušenja bijeljinskih džamija | trans-title = Twenty Years Since the Destruction of Bijeljina's Mosques | newspaper = Deutsche Welle | date = 13. 3. 2013 | url = http://www.dw.de/dvadeset-godina-od-rušenja-bijeljinskih-džamija/a-16667134 | ref = {{harvid|Musli|13. 3. 2013}} }} * {{cite news | last = Musli | first = Emir | title = Ubijeni prirodnom smrću | trans-title = The Dead of Natural Causes | newspaper = Deutsche Welle | date = 16. 9. 2013 | url = http://www.dw.com/bs/ubijeni-prirodnom-smr%C4%87u/a-17090522 | ref = {{harvid|Musli|16. 9. 2013}} }} * {{cite news | last = Pazarac | first = Sadik | title = Kako su se mijenjali nazivi ulica u Bijeljini | trans-title = How the Names of Streets Have Changed in Bijeljina | newspaper = Radio Free Europe / Radio Liberty | date = 8. 8. 2010 | url = http://www.slobodnaevropa.org/content/kako_su_se_mijenjali_nazivi_ulica_u_bijeljini/2137582.html | ref = {{harvid|Pazarac|8. 8. 2010}} }} * {{cite news | newspaper = Prometej | title = Pojedinačan popis broja ratnih žrtava u svim općinama BiH | trans-title = Detailed Census of War Fatalities in All Municipalities of Bosnia and Herzegovina | date = 27. 2. 2013 | url = http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/pojedinacan-popis-broja-ratnih-zrtava-u-svim-opcinama-bih-997 | ref = {{harvid|Prometej|27. 2. 2013}} }} * {{cite news | last = Ristic | first = Marija | title = Belgrade DJ Investigated For War Crimes | newspaper = Balkan Insight | date = 2. 10. 2012 | url = http://www.balkaninsight.com/en/article/belgrade-dj-investigated-for-war-crimes | ref = {{harvid|Ristic|2. 10. 2012}} }} * {{cite news | title = Sjećanje na početak aprila 1992. godine: Bijeljina slavi zločine | trans-title = Remembering the Beginning of April 1992: Bijeljina Celebrates Crimes | publisher = Dnevni Avaz | date = 2. 4. 2012 | url = http://www.avaz.ba/vijesti/teme/88069-sjecanje-na-pocetak-aprila-1992-godine-bijeljina-slavi-zlocine.html | ref = {{harvid|Dnevni Avaz|2. 4. 2012}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-date = 19. 4. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230419163311/http://www.avaz.ba/vijesti/teme/88069-sjecanje-na-pocetak-aprila-1992-godine-bijeljina-slavi-zlocine.html | url-status = dead }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | authorlink = Chuck Sudetic | title = Bosnia Calls Up Guard and Reserve | newspaper = The New York Times | date = 5. 4. 1992 | url = http://www.nytimes.com/1992/04/05/world/bosnia-calls-up-guard-and-reserve.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|5. 4. 1992}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = More 'Ethnic Cleansing' by Serbs Is Reported in Bosnia | newspaper = The New York Times | date = 18. 7. 1994 | url = http://www.nytimes.com/1994/07/18/world/more-ethnic-cleansing-by-serbs-is-reported-in-bosnia.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|18. 7. 1994}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = Serb Gang Expels 566 Muslims From Their Homes in Bosnia | newspaper = The New York Times | date = 3. 9. 1994 | url = http://www.nytimes.com/1994/09/03/world/serb-gang-expels-566-muslims-from-their-homes-in-bosnia.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|3. 9. 1994}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = Serbs Drive 800 More Muslims From Homes | newspaper = The New York Times | date = 5. 9. 1994 | url = http://www.nytimes.com/1994/09/05/world/serbs-drive-800-more-muslims-from-homes.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|5. 9. 1994}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = Serbs Step Up Violence Against Bosnian Muslim Civilians | newspaper = The New York Times | date = 20. 9. 1994 | url = http://www.nytimes.com/1994/09/20/world/serbs-step-up-violence-against-bosnian-muslim-civilians.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|20. 9. 1994}} }} * {{cite news | last = Sudetic | first = Chuck | title = Bosnian Serbs Force More Than 2,000 Muslims to Leave Their Homes | newspaper = The New York Times | date = 30. 8. 1994 | url = http://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-force-more-than-2000-muslims-to-leave-their-homes.html?pagewanted=all | ref = {{harvid|Sudetic|30. 8. 1994}} }} * {{cite news | last = Traynor | first = Ian | title = Leading Bosnian Serb war criminal released from Swedish prison | newspaper = The Guardian | date = 27. 10. 2009 | url = http://www.theguardian.com/world/2009/oct/27/bosnian-serb-war-criminal-freed | ref = {{harvid|Traynor|27. 10. 2009}} }} * {{cite news | title = Witness to Balkans bloodshed | date = 24. 5. 2001 | newspaper = BBC | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1347218.stm | ref = {{harvid|BBC|24. 5. 2001}} }} {{Refend}} ;Međunarodni, vladini i nevladini izvori {{Refbegin|2}} * {{cite web | title = Biljana Plavšić – Case Information Sheet | id = IT-00-39 & 40/1 | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic.pdf | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Biljana Plavšić CIS}} }} * {{cite report | title = Bosnia-Herzegovina: Living for the Day – Forced Expulsions from Bijeljina and Janja | id = EUR 63/022/1994 | publisher = Amnesty International | date = 21. 12. 1994 | url = https://www.amnesty.org/download/Documents/184000/eur630221994en.pdf | ref = {{harvid|Amnesty International|21. 12. 1994}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-date = 23. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200323170423/https://www.amnesty.org/download/Documents/184000/eur630221994en.pdf | url-status = dead }} * {{cite report | title = Bosnia and Herzegovina: Submission to the Universal Periodic Review of the UN Human Rights Council | publisher = International Center for Transitional Justice | date = 8. 9. 2009 | url = http://ictj.org/sites/default/files/ICTJ-FormerYugoslavia-Bosnia-Review-2009-English.pdf | ref = {{harvid|International Center for Transitional Justice|8. 9. 2009}} }} * {{cite report | title = Final Report of the United Nations Commission of Experts Established Pursuant to Security Council Resolution 780 (1992) | id = S/1994/674/Add.2 | url = http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.A.3 | publisher = United Nations Security Council | date = 28. 12. 1994 | ref = {{harvid|United Nations Security Council|28. 12. 1994}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.A.3 | archive-date = 19. 3. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | title = Momčilo Krajišnik – Case Information Sheet | id = IT-00-39 | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Momčilo Krajišnik CIS}} }} * {{cite web | title = Prosecutor v. Momčilo Krajišnik (Trial Judgment) | id = IT-00-39-T | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) | date = 27. 9. 2006 | url = http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|27. 9. 2006}} }} * {{cite web | title = Trial of Radovan Karadžić – Transcript | id = 130320IT | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/130320IT.htm | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić transcript}} }} * {{cite web | title = Prosecutor v. Željko Ražnatović (Initial Indictment) | id = IT-97-27 | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | date = 23. 9. 1997 | url = http://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/ind/en/ark-ii970930e.pdf | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|23. 9. 1997}} }} * {{cite web | title = Radovan Karadžić – Case Information Sheet | id = IT-95-5/18 | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/en/cis_karadzic_en.pdf | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić CIS}} }} * {{cite web | title = The Cases | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://www.icty.org/action/cases/4 | access-date = 4. 5. 2015 | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Cases summary}} | archive-url = https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4 | archive-date = 3. 5. 2015 | url-status = dead }} * {{cite web | title = Trial of Radovan Karadžić – Transcript | id = 130320IT | publisher = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia | url = http://icty.org/x/cases/karadzic/trans/en/130320IT.htm | ref = {{harvid|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|Radovan Karadžić transcript}} }} * {{cite report | title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina | publisher = Human Rights Watch | date = maj 2000 | volume = 12 | issue = 7 | url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf | ref = {{harvid|Human Rights Watch|maj 2000}} }} * {{cite report | title = War Crimes in Bosnia-Hercegovina | publisher = Human Rights Watch | date = august 1992 | url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf | ref = {{harvid|Human Rights Watch|august 1992}} }} * {{cite report | title = War Criminals in Bosnia's Republika Srpska: Who Are the People in Your Neighbourhood? | number = 103 | publisher = International Crisis Group | date = 2. 11. 2000 | url = http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/Bosnia%2039.pdf | ref = {{harvid|International Crisis Group|2. 11. 2000}} | access-date = 16. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140626031444/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/Bosnia%2039.pdf | archive-date = 26. 6. 2014 | url-status = dead }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{Refbegin}} * {{cite web | title = Bijeljina: The Righteous Man | series = Bosnia and Hercegovina: Twenty Years Later | publisher = Institute for War and Peace Reporting | date = 24. 4. 2012 | url = http://www.youtube.com/watch?v=qIe0Ew5iJo0&list=PL3DFB71DBFDDAB945&index=3 }} * {{cite web | title = Clouds Over Bijeljina | series = Bosnia and Hercegovina: Twenty Years Later | publisher = Institute for War and Peace Reporting | date = 24. 4. 2012 | url = http://www.youtube.com/watch?v=aIh3zgP_Y10&list=PL3DFB71DBFDDAB945&index=2 }} * {{cite news | last = Feinstein | first = Anthony | title = Capturing A War Crime | newspaper = The Globe and Mail | date = 21. 6. 2015 | url = http://www.theglobeandmail.com/news/national/capturing-a-war-crime/article25016202/ }} * {{cite journal | last = Hadzic | first = Hasan | title = Bijeljina: A Bastion of Apartheid | journal = Bosnia Report | publisher = Bosnian Institute | date = juli 2003 | number = 32–34 | url = http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleID=935&reportid=157 | access-date=12. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150923194107/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleID=935&reportid=157 | archive-date=23. 9. 2015 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Haviv | first = Ron | title = Preventing Genocide – Gallery – Eyewitness Testimony – Ron Haviv | publisher = United States Holocaust Memorial Museum | url = http://www.ushmm.org/confront-genocide/cases/bosnia-herzegovina/bosnia-video-gallery/eyewitness-testimony-ron-haviv }} * {{cite web | last = Toal | first = Gerard | date = 3. 4. 2012 | title = The Bosnian War, 20 years on&nbsp;... | publisher = Oxford University Press Blog | url = http://blog.oup.com/2012/04/the-bosnian-war-20-years-on/ }} {{Refend}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bijeljina]] [[Kategorija:Eliticidi]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] lphxxhz62hn93ifkpojf4vq2bjecyxf 0 411013 3674318 3638503 2024-12-18T17:14:14Z AnToni 2325 3674318 wikitext text/x-wiki '''Eliticid''' ili '''elitocid''' označava "ubijanje vodstva, obrazovanih i svećenstva grupe." Obično se izvršava tokom početka [[genocid]]a u svrhu onesposobljavanja mogućeg otpora protiv agresora. Primjeri uključuju [[genocid nad Armenima]], [[Okupacija Poljske (1939–1945)|Njemačko-sovjetsku okupaciju Poljske]], [[Kambodžanski genocid]], [[Genocid nad narodom Issaq]],{{Sfn|Pakulski|2016|p=40}} [[Boljševizam|Boljševički]] [[crveni teror]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i slučajeve u [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskim ratovima]].{{Sfn|Totten|Bartrop|2008|p=129}} Pojam je prvi put koristio 1992. [[Velika Britanija|britanski]] reporter [[Michael Nicholson]] da opiše [[masakr u Bijeljini]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].{{Sfn|Gratz|2011|pp=409-410}} Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] lokalni [[Srbi]] su isticali prominentne [[Bošnjaci|Bošnjake]] da bi ih kasnije ubili srpski vojnici.{{Sfn|Totten|Bartrop|2008|p=130}}{{Sfn|Bartrop|Jacobs|2014|p=2232}} Eliticid se također provodi u slučajevima političkih revolucija koje podržava narod i usmjerenih protiv elita svrgnutog [[establišment]]a, umjesto da bude nepopularan i neselektivan, kao u gore navedenim slučajevima genocida. Na primjer, tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] revolucionari su pogubili članove feudalnog ''[[Ancien Régime]]'' javnom upotrebom [[Giljotina|giljotine]]. == Također pogledajte == * [[Genocid]] * [[Pregled studija genocida]] * [[Bibliografija studija genocida]] * [[Klasicid]] * [[Katinjski masakr]] == Literatura == * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=JB4UBgAAQBAJ&printsec=frontcover|title=Modern Genocide: The Definitive Resource and Document Collection|last2=Jacobs|first2=Steven Leonard|publisher=ABC-CLIO|year=2014|isbn=978-1-610-69364-6|ref=harv|last1=Bartrop|first1=Paul R.}} * {{Cite journal|last=Gratz|first=Dennis|year=2011|title=Elitocide in Bosnia and Herzegovina and its Impact on the Contemporary Understanding of the Crime of Genocide|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00905992.2011.565318|journal=Nationalities Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity|publisher=Routledge|volume=39|pages=409-424|doi=10.1080/00905992.2011.565318|issn=0090-5992|ref=harv|number=3}} * {{Cite book|url=http://books.google.com/books?id=PjDYCgAAQBAJ&printsec=frontcover|title=Violence and the State|last=Pakulski|first=Jan|publisher=Manchester University Press|year=2016|isbn=9781784997168|location=Manchester|pages=40-62|chapter=State Violence and the Eliticide in Poland 1935-49|ref=harv|editor1-last=Killingsworth|editor1-first=Matt|editor2-last=Sussex|editor2-first=Matthew|editor3-last=Pakulski|editor3-first=Jan}} * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xWKjSc0ql3cC&printsec=frontcover|title=Dictionary of Genocide|last2=Bartrop|first2=Paul R.|publisher=ABC-CLIO|year=2008|isbn=978-0-313-34642-2|volume=I|ref=harv|last1=Totten|first1=Samuel}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Eliticidi|*]] [[Kategorija:Genocid]] [[Kategorija:Progon intelektualaca]] [[Kategorija:Ciljano ubijanje]] [[Kategorija:Kršenje ljudskih prava]] 6fk1ehk1b4s8arpfpmc44cyyg7wkcva 0 449409 3674345 3639013 2024-12-18T20:36:44Z 77.221.12.230 3674345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Amar Jašarspahić |žanr = pop-folk, folk |background = solo_izvođač |porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] |karijera = 2013–danas |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|12|30}} |mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] |izdavač = [[Grand Production]] }} '''Amar Jašarspahić''', poznatiji kao "'''Gile'''" (30. decembra 1990),<ref>{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/amar-gile/|title=Amar Gile Biografija|last=Hellasije|date=4. 5. 2017|website=Biografija.org|language=sr-RS|access-date=21. 12. 2023}}</ref> je [[bosanskohercegovački]] pjevač [[folk]] i [[pop-folk]] muzike. Pobjednik je regionalnog muzičkog takmičenja [[Zvezde Granda]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/amar-jasarspahic-gile-pobjednik-takmicenja-zvezde-granda/130622093|title=Amar Jašarspahić Gile pobjednik takmičenja "Zvezde Granda"|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=21. 12. 2023}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Zenica|Zenici]], 30. decembra 1990. Svira devet instrumenata. Jašarspahić je ambasador [[UNICEF]]-a za prava djece u regiji. Njegova izvedba pjesme "Imam ljubav ali kome da je dam" na video stranici YouTube ima blizu 44 miliona pregleda. Danas živi u [[Kakanj]] == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} === Albumi === * '''Čovjek tvoga sna''' (2013) ** "Čovjek tvoga sna" ** "Kafana liječi sve" ** "Koliko para toliko muzike" ** "I ja sam nečije dijete" ** "Krv mi je popila" ** "Nije kraj" ** "Ma pusti ponos" ** "Ne prestaju moje kiše" ** "Zašto sam sam" {{Col-2}} === Singlovi === * "Trnje oko srca" (2015) * "Prekasno" (2015) * "Pijano" (2016) * "Imam samo jednu želju" (2016) * "Spreman na sve" (2017) * "Apokalipsa" (2017) * "Ponekad" (duet sa [[Jelena Kostov]]) (2018) * "Promjena" (2018) * "Nek’ to budem ja" (2019) * "Sve što znaš o meni" (2019) * "Boli boli" (duet sa [[Ivana Selakov]]) (2020) {{Col-end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jašarspahić, Amar}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8h6ltb9szgm0t96a6uuli68x2hhivcl 3674346 3674345 2024-12-18T20:47:55Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.221.12.230|77.221.12.230]] ([[User talk:77.221.12.230|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3639013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Amar Jašarspahić |žanr = pop-folk, folk |background = solo_izvođač |porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] |karijera = 2013–danas |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|12|30}} |mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] |izdavač = [[Grand Production]] }} '''Amar Jašarspahić''', poznatiji kao "'''Gile'''" (30. decembra 1990),<ref>{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/amar-gile/|title=Amar Gile Biografija|last=Hellasije|date=4. 5. 2017|website=Biografija.org|language=sr-RS|access-date=21. 12. 2023}}</ref> je [[bosanskohercegovački]] pjevač [[folk]] i [[pop-folk]] muzike. Pobjednik je regionalnog muzičkog takmičenja [[Zvezde Granda]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/amar-jasarspahic-gile-pobjednik-takmicenja-zvezde-granda/130622093|title=Amar Jašarspahić Gile pobjednik takmičenja "Zvezde Granda"|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=21. 12. 2023}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Zenica|Zenici]], 30. decembra 1990. Svira devet instrumenata. Jašarspahić je ambasador [[UNICEF]]-a za prava djece u regiji. Njegova izvedba pjesme "Imam ljubav ali kome da je dam" na video stranici YouTube ima blizu 44 miliona pregleda == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} === Albumi === * '''Čovjek tvoga sna''' (2013) ** "Čovjek tvoga sna" ** "Kafana liječi sve" ** "Koliko para toliko muzike" ** "I ja sam nečije dijete" ** "Krv mi je popila" ** "Nije kraj" ** "Ma pusti ponos" ** "Ne prestaju moje kiše" ** "Zašto sam sam" {{Col-2}} === Singlovi === * "Trnje oko srca" (2015) * "Prekasno" (2015) * "Pijano" (2016) * "Imam samo jednu želju" (2016) * "Spreman na sve" (2017) * "Apokalipsa" (2017) * "Ponekad" (duet sa [[Jelena Kostov]]) (2018) * "Promjena" (2018) * "Nek’ to budem ja" (2019) * "Sve što znaš o meni" (2019) * "Boli boli" (duet sa [[Ivana Selakov]]) (2020) {{Col-end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jašarspahić, Amar}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rvvt28miyvcxdj536x2ez3x9z19fj0x 0 457449 3674330 3632666 2024-12-18T17:29:48Z AnToni 2325 3674330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zoran Tegeltija | slika = P059246-371454 (cropped).jpg | redoslijed = [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministar finansija i trezora]] | vrijeme_na_vlasti = 25. januar 2023 – 15. juni 2023. | prethodnik = [[Vjekoslav Bevanda]] | nasljednik = [[Srđan Amidžić]] | redoslijed2 = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. | prethodnik2 = [[Denis Zvizdić]] | nasljednik2 = [[Borjana Krišto]] | redoslijed3 = [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministar finansija Republike Srpske]] | vrijeme_na_vlasti3 = 29. decembar 2010 – 18. decembar 2018. | prethodnik3 = [[Aleksandar Džombić]] | nasljednik3 = [[Zora Vidović​]] | redoslijed4 = Načelnik općine [[Mrkonjić Grad]] | vrijeme_na_vlasti4 = 2. oktobar 2004 – 29. decembar 2010. | prethodnik4 = | nasljednik4 = Divna Aničić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|9|29}} | mjesto_rođenja = [[Mrkonjić Grad]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | puno_ime = Zoran Tegeltija | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[SNSD]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br />([[Ekonomski fakultet]]) | vjera = [[Pravoslavlje]] | potpis = | web_stranica = }} '''Zoran Tegeltija''' ([[Mrkonjić Grad]], 29. septembar 1961) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] političar, doktor ekonomskih nauka i bivši [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine]]. Od 2019. do 2023. obnašao je funkciju [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Funkcioner je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).<ref>{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/default.aspx?id=7634&langTag=bs-BA|title=Predsjedavajući Vijeća ministara|last=|first=|date=|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}</ref> Tokom svoje karijere obnašao je funkciju načelnika općine [[Mrkonjić Grad]], [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|ministra finansija Republike Srpske]] i predsjednika [[Košarkaški savez Republike Srpske|Košarkaškog saveza Republike Srpske]]. Bio je na raznim funkcijama u Upravama javnih prihoda i carina Republike Srpske (danas [[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine]]) i [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. == Raniji život == Tegeltija je rođen 29. septembra 1961. u Mrkonjić Gradu. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu, upisuje [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomski fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 1986. diplomirao. Obrazovanje je nastavio 2007. godine kada je postao magistar nauka međunarodne ekonomije. Poslije toga, 2008. uspješno je završio doktorat ekonomskih nauka. Nakon završetka Elekonomskog fakulteta, Tegeltija započinje radni odnos u [[Rafinerija nafte Bosanski Brod|Rafineriji nafte Bosanski Brod]], gdje je radio do 1989. godine, kada je počeo raditi u Republičkoj upravi javnih prihoda Bosne i Hercegovine. Sa početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992, Tegeltija prelazi u institucije samoproglašene Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, počevši raditi u Republičkoj upravnih javnih prihoda RS, a od 1994. u Republičkoj upravi carina, koja je i nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. nastavila djelovati kao entitetska institucija. Bio je na funkciji načelnika i šefa. Bio je zaposlen sve do izbora za načelnika Mrkonjić Grada 2004. godine. == Politička karijera == Godine 1998. Zoran Tegeltija se učlanuje u Savez nezavisnih socijaldemokrata, da bi 2000. postao predsjednik općinskog odbora te, tada manje političke stranke u Bosni i Hercegovini, u Mrkonjić Gradu. Iste godine je na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] izabran za odbornika u Skupštinu općine, a paralelno sa tim je izabran i za zastupnika SNSD-a u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], gdje mu je mandat trajao do 2002. godine. 2001. je izabran i u Glavni odbor SNSD-a. Nakon što mu je istekao mandat odbornika Skupštine općine Mrkonjić Grad, Tegeltija je se 2004. na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima]] uspješno kandidovao za općinskog načelnika, osvojivši 3056 glasova. Četiri godine kasnije, uspio je osvojiti i drugi mandat. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] u prvom krugu je osvojio 46,75% ili 4341 glasova, da bi onda u drugom krugu ubjedljivo pobjedio protukandidata Dragana Ilića ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) sa 67,28% ili 6116 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/Nacelnici%20opstina%20u%20Republici%20Srpskoj.pdf|title=Načelnici opština u Republici Srpskoj|last=|first=|date=9. 11. 2004|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=2883&tip=3|title=Tegeltija vs. Ilić - borba za mjesto načelnika|last=Popović|first=Vesna|date=4. 9. 2008|website=mrkonjic-grad.com|publisher=|access-date=18. 4. 2020}}</ref> === Ministar finansija Republike Srpske === Nakon pobjede SNSD-a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010.]] i formiranja [[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|nove Vlade Republike Srpske]] predvođene [[Aleksandar Džombić|Aleksandrom Džombićem]], Tegeltija je 29. decembra 2010. imenovan za novog ministra finansija, čime je nasljedio Džombića na toj funkciji. Istovremeno je odstupio sa mandata načelnika Mrkonjić Grada. Najveći problem tokom njegovog ministarskog mandata činille su kriza u [[Bobar banka|Bobar banci]], [[Balkan Investment Bank|Balkan Investment Banci]] i [[Banka Srpske|Banci Srpske]] 2014. i 2015, koje su, uprkos pomoći od strane Vlade Republike Srpske, propale, ali i i problemi u [[Fabrika gline Birač|Fabrici gline Birač]], koju su 2013. godine uzrokovali stečaj tog preduzeća.<ref>{{Cite web|url=http://vijesti.ba/clanak/27627/rs-izabrana-nova-vlada|title=RS: Izabrana nova Vlada|last=|first=|date=29. 12. 2010|website=vijesti.ba|publisher=Vijesti.ba|language=|access-date=18. 4. 2020|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202220840/https://vijesti.ba/clanak/27627/rs-izabrana-nova-vlada|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/zoran-tegeltija-karijera/30284820.html|title=Zoran Tegeltija, karijera ispunjena neuspjesima|last=Veselinović|first=Gojko|date=21. 11. 2019|website=slobodnaevropa.org|publisher=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=18. 4. 2020}}</ref> === Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine === Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018.]] godine iz njih su kao pobjednici izašli [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Međutim, ni nakon godinu dana od izbora Vijeće ministara nije moglo biti formirano. Razlog tome je bilo što su, nakon aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) Bosni i Hercegovini od strane [[NATO|NATO-a]], predstavnici stranaka iz Republike Srpske odbili inicirati slanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), jer se protive članstvu BiH u toj organizaciji. S druge strane, predstavnici SDA su odbili formiranje Vijeća ministara bez pristanka SNSD-a za slanje tog plana, čije su odbijanje smatrali kršenjem državnog zakona o odbrani, koji propisuje rad na integraciji [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BiH]] u NATO. Ta politička kriza je riješena tek krajem novembra 2019, kada je nađen kompromis da se umjesto ANP-a pošalje izmjenjeni plan pod nazivom "Program reformi Bosne i Hercegovine". 23. novembra 2019. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predjedništvo]] je na svojoj sjednici i službeno donijela ovu odluku, zajedno sa imenovanjem Zorana Tegeltije za mandatara novog saziva Vijeća ministara. 23. decembra [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] je potvrdilo novi saziv Vijeća ministara.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zoran-tegeltija-mandatar-za-sastav-vijeca-ministara-bih-508207|title=Oslobođenje - Zoran Tegeltija mandatar, BiH umjesto ANP-a šalje Plan reformi|last=|first=|date=19. 11. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovano-novo-vijece-ministara-parlament-bih-potvrdio-ministre-i-zamjenike-517580|title=Oslobođenje - Imenovano novo Vijeće ministara: Parlament BiH potvrdio ministre i zamjenike|last=|first=|date=23. 12. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}</ref> Samo dva mjeseca nakon imenovanja novog Vijeća ministara, ponovo je došlo do političke krize u Bosni i Hercegovini i blokiranja rada institucija. Razlog toga je odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] o proglašenju Zakona o zemljištu Republike Srpske neustavnim, jer njim po sili zakona državna imovina postaje imovina Republike Srpske. Ova odluka je izazvala negodovanje među članovima političkih predstavnika iz RS-a. Nakon što je [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skuptina Republike Srpske]] 17. februara 2020. donijela zaključak da članovi državnih institucija iz Republike Srpske treba da obustave rad, oni su blokirali daljnje funkcioniranje državne vlade, uvjetovajući nastavak rada odlaskom stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/odluka-ustavnog-suda-bih-o-poljoprivrednom-zemljistu-u-republici-srpskoj-stupila-na-snagu-537539|title=Oslobođenje - Odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u RS-u stupila na snagu|last=|first=|date=7. 3. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}} {{Četrnaesti saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Tegeltija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Ministri Republike Srpske]] pwheewf01gmu5oux7ty8sqntnor3xao 0 458423 3674331 3673975 2024-12-18T17:30:38Z AnToni 2325 3674331 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Duško Milunović |slika = |redoslijed = [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]] |vrijeme_na_vlasti = 18. decembar 2018 – |prethodnik = [[Milenko Savanović]] |nasljednik = |redoslijed2 = |vrijeme_na_vlasti2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |redoslijed4 = |vrijeme_na_vlasti4 = |prethodnik4 = |nasljednik4 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|3|15}} |mjesto_rođenja = [[Bosanska Dubica]], [[FNRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Duško Milunović |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br />Fakultet političkih nauka<br />[[Univerzitet u Banjoj Luci|Filozofski fakultet]] |vjera = [[Pravoslavlje]] |potpis = |web_stranica = }} '''Duško Milunović''' ([[Bosanska Dubica]], 15. marta 1966) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar i [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]], te član [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije RS]]. == Biografija == Milunović je rođen 15. marta 1966. godine u Bosanskoj Dubici. U rodnom mjestu je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega je 1990. diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], smjer "opštenarodna odbrana". 2007. godine je magistrirao na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/OM/MIN/Pages/Splash.aspx|title=Министар Министар|last=|first=|date=|website=www.vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=28. 12. 2018|archive-date=6. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190106234918/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/OM/MIN/Pages/Splash.aspx|url-status=dead}}</ref> Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. godine, Milunović je se pridružio snagama [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Borac je prve kategorije i ratni vojni invalid. Za zasluge tokom ratnih dejstava dodjeljena mu je medalja "Zasluga za narod". Okončanjem rata, Duško Milunović je počeo da radi na raznim pozicijama u administraciji Republike Srpske. Tako je prvo bio načelnik odsjeka u bivšem ministarstvu odbrane RS, nakon čega je postao načelnik za vojne evidencije u entitetskom ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Od 2010. godine, sve do imenovanja za novog ministra, Milunović je bio na poziciji pomoćnika ministra. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018.]] i izbora [[Radovan Višković|Radovana Viškovića]] za novog mandatara [[Vlada Republike Srpske|Vlade RS]], Milunović je predložen za novog ministra rada i boračko-invalidske zaštite. [[Narodna skupština Republike Srpske]] izabrala ga je na tu poziciju 18. decembra 2018., a 20. decembra je i službeno preuzeo dužnost novog ministra, nasljeđujući Milenka Savanovića.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a304093/Izabrana-nova-Vlada-Republike-Srpske-FOTO.html|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske (FOTO)|last=|first=|date=18. 12. 2018|website=ba.n1info.com|publisher=N1|language=|access-date=28. 12. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.atvbl.com/node/1046436|title=Savanović predao dužnost Milunoviću|last=|first=|date=20. 12. 2018|website=atvbl.com|publisher=Alternativna televizija|language=|access-date=28. 12. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Milunović je dugogodišjnji član Socijalističke partije Republike Srpske, a u novembru 2017. je i izabran za predsjednika općinske organizacije svoje stranke u Bosanskoj Dubici.<ref>{{Cite web|url=http://www.rtv-kd.com/dusko-milunovic-novi-predsjednik-dubickih-socijalista/|title=Duško Milunović novi predsjednik dubičkih socijalista|last=|first=|date=9. 11. 2017|website=rtv-kd.com|publisher=Radiotelevizija Kozarska Dubica|language=|access-date=28. 12. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Milunović, Duško}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijalističke partije (Bosna i Hercegovina)]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] davladkjnvtu63srwuufyvdoxvwx2jl 3674337 3674331 2024-12-18T18:25:02Z AnToni 2325 3674337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Duško Milunović |slika = |redoslijed = [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]] |vrijeme_na_vlasti = 18. decembar 2018 – |prethodnik = [[Milenko Savanović]] |nasljednik = |redoslijed2 = |vrijeme_na_vlasti2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |redoslijed4 = |vrijeme_na_vlasti4 = |prethodnik4 = |nasljednik4 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|3|15}} |mjesto_rođenja = [[Bosanska Dubica]], [[FNRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Duško Milunović |etnicitet = [[Srbi]]n |politička_stranka = [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br />Fakultet političkih nauka<br />[[Univerzitet u Banjoj Luci|Filozofski fakultet]] |vjera = [[Pravoslavlje]] |potpis = |web_stranica = }} '''Duško Milunović''' ([[Bosanska Dubica]], 15. marta 1966) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar i [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]], te član [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije RS]]. == Biografija == Milunović je rođen 15. marta 1966. godine u Bosanskoj Dubici. U rodnom mjestu je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega je 1990. diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], smjer "opštenarodna odbrana". 2007. godine je magistrirao na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/OM/MIN/Pages/Splash.aspx|title=Министар Министар|last=|first=|date=|website=www.vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=28. 12. 2018|archive-date=6. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190106234918/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/OM/MIN/Pages/Splash.aspx|url-status=dead}}</ref> Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. godine, Milunović je se pridružio snagama [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Borac je prve kategorije i ratni vojni invalid. Za zasluge tokom ratnih dejstava dodjeljena mu je medalja "Zasluga za narod". Okončanjem rata, Duško Milunović je počeo da radi na raznim pozicijama u administraciji Republike Srpske. Tako je prvo bio načelnik odsjeka u bivšem ministarstvu odbrane RS, nakon čega je postao načelnik za vojne evidencije u entitetskom ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Od 2010. godine, sve do imenovanja za novog ministra, Milunović je bio na poziciji pomoćnika ministra. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018.]] i izbora [[Radovan Višković|Radovana Viškovića]] za novog mandatara [[Vlada Republike Srpske|Vlade RS]], Milunović je predložen za novog ministra rada i boračko-invalidske zaštite. [[Narodna skupština Republike Srpske]] izabrala ga je na tu poziciju 18. decembra 2018 a 20. decembra je i službeno preuzeo dužnost novog ministra, nasljeđujući Milenka Savanovića.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a304093/Izabrana-nova-Vlada-Republike-Srpske-FOTO.html|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske (FOTO)|last=|first=|date=18. 12. 2018|website=ba.n1info.com|publisher=N1|language=|access-date=28. 12. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.atvbl.com/node/1046436|title=Savanović predao dužnost Milunoviću|last=|first=|date=20. 12. 2018|website=atvbl.com|publisher=Alternativna televizija|language=|access-date=28. 12. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Milunović je dugogodišjnji član Socijalističke partije Republike Srpske, a u novembru 2017. je i izabran za predsjednika općinske organizacije svoje stranke u Dubici.<ref>{{Cite web|url=http://www.rtv-kd.com/dusko-milunovic-novi-predsjednik-dubickih-socijalista/|title=Duško Milunović novi predsjednik dubičkih socijalista|last=|first=|date=9. 11. 2017|website=rtv-kd.com|publisher=Radiotelevizija Kozarska Dubica|language=|access-date=28. 12. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Milunović, Duško}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijalističke partije (Bosna i Hercegovina)]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] q7wiwp6tq5vkzfnnl2blxwxf46mii2s 0 468767 3674332 3574410 2024-12-18T17:31:10Z AnToni 2325 3674332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Dušan Berić | slika = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|1}} | redoslijed = Poslanik [[Narodna skupština Republike Srpske|NSRS]] | vrijeme_na_vlasti = 2014–2018. | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | datum_smrti = | puno_ime = Dušan Berić | nacionalnost = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supruga = | supružnik = | djeca = 3 | obrazovanje = diplomirani ekomonista | vjera = [[pravoslavlje]] | potpis = | web_stranica = }} '''Dušan Berić''' (rođen 1. maja 1956) jest bosanskohercegovački i srpski političar, preduzetnik i bivši poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (NSRS). Član je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS).<ref>{{Cite web|url=http://www.infoprijedor.club/?p=130|title=SDS PRIJEDOR-BERIĆ: STVARNE NAMJERE NEMIRA U FEDERACIJI PEGLANJE BIH U JEDNU CJELINU|date=11. 2. 2014|website=infoPrijedor|language=en-US|access-date=6. 10. 2020}}</ref> == Biografija == Rođen je 1956. u [[Prijedor]]u. Diplomirani ekonomista, zaposlen u “Bosnamontaži” a. d. Prijedor i jedan od većinskih vlasnika. Bivši je narodni poslanik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i član raznih strukovnih udruženja pri Privrednoj komori RS i Spoljnotrgovinskoj komori BiH. Borac 1 kategorije, oficir VRS. == Reference == 6ycnwiwblfvnwt4khnfp0v4snss5elv 3674341 3674332 2024-12-18T19:28:59Z AnToni 2325 3674341 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Relevantnost upitna|25. 12. 2024.}} {{Infokutija politički vođa | ime = Dušan Berić | slika = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|5|1}} | redoslijed = Poslanik [[Narodna skupština Republike Srpske|NSRS]] | vrijeme_na_vlasti = 2014–2018. | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | datum_smrti = | puno_ime = Dušan Berić | nacionalnost = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supruga = | supružnik = | djeca = 3 | obrazovanje = diplomirani ekomonista | vjera = [[pravoslavlje]] | potpis = | web_stranica = }} '''Dušan Berić''' (rođen 1. maja 1956) jest bosanskohercegovački i srpski političar, preduzetnik i bivši poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (NSRS). Član je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS).<ref>{{Cite web|url=http://www.infoprijedor.club/?p=130|title=SDS PRIJEDOR-BERIĆ: STVARNE NAMJERE NEMIRA U FEDERACIJI PEGLANJE BIH U JEDNU CJELINU|date=11. 2. 2014|website=infoPrijedor|language=en-US|access-date=6. 10. 2020}}</ref> == Biografija == Rođen je 1956. u [[Prijedor]]u. Diplomirani ekonomista, zaposlen u “Bosnamontaži” a. d. Prijedor i jedan od većinskih vlasnika. Bivši je narodni poslanik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i član raznih strukovnih udruženja pri Privrednoj komori RS i Spoljnotrgovinskoj komori BiH. Borac 1 kategorije, oficir VRS. == Reference == e5i0bt2flvqoqgdys0zdzu22kos3pnd 0 478793 3674357 3674002 2024-12-19T00:04:10Z 77.111.46.25 Šturlićko sjelo 3674357 wikitext text/x-wiki {{Dvojnik|Dobro jutro, komšija (serijal)}} {{Infokutija TV-emisija | ime = Dobro jutro, komšija | slika = Dobro jutro, komšija serija.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Plakat serije | originalni_naslov = | ime2 = | žanr = [[komedija]] | format = | autor = | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = [[Pero Špadić]] | priča = | režiser = [[Mladen Marijanović]] | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = {{plainlist| * [[Aleksandar Stojković]] * [[Ivana Hrvačanin]] * [[Željko Kasap]] * [[Radenka Ševa]] * [[Gordana Milinović]] * [[Dean Batoz]] }} | suci = | glasovi = | voditelj = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Srpski jezik]] | broj_sezona = 6 | broj_serijala = | broj_epizoda = 92 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 35-50 minuta | produkcijska_kompanija = | distributer = | budžet = | kanal = [[BN Televizija|BN TV]], [[RTV Prijedor]] | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 13. januar 2019. | zadnje_emitiranje = još traje | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = | povezano = [[Dobro jutro, komšija (serijal)|Dobro jutro, komšija - Serijal]] | veb-sajt = | naslov_veb-sajta = | veb-sajt_produkcije = | naslov_veb-sajta_produkcije = | imdb = tt9610202 }} '''Dobro jutro, komšija''' jest bosanskohercegovačka komedijska serija. Serija je dobila veliku popularnost u ove 4 sezone. Premijera serije je bila 13. januara 2019. == Uloge == Neki od glavnih uloga koje su se često pojavljivale u seriji su: * [[Aleksandar Stojković]] kao Čedomir Tarabić * [[Ivana Hrvaćanin]] kao Jelka Jovanović-Tarabić * [[Željko Kasap]] kao Nedeljko "Neđo" Nović * [[Radenka Ševa]] kao Milka Stojanović-Nović * [[Gordana Milinović]] kao Danica Novaković-Jovanović * [[Dean Batoz]] kao Milenko "Mile" Nović * [[Goran Jokić]] kao Ivan Trtić "Trto" * [[Nataša Ivančević]] kao Vidosava Stevanović-Koprivica * [[Mirela Predojević]] kao Branka Ružić-Zuhrić * [[Tatjana Binjaš-Batoz]] kao Violeta Zuhrić-Nović * [[Zorica Jojić]] kao Radovanka Popović-Trtić * [[Željko Erkić]] kao Vladimir Ješić * [[Amir Škrgić]] kao Eldin "Mrva" Jelić * [[Dragoslav Medojević]] kao Adem "John" Škrgić * [[Mihailo Maksimović]] kao Radan Sekulić * [[Koviljka Šipka]] kao Katica Grospić-Škrgić * [[Srđan Knjeginjić]] kao policajac Dragomir Karanović * [[Darko Stojić]] kao policajac Milan Mihić == Sezone == {{Pregled serije | boja1 = #d7b57e | link1 = #1._sezona | epizode1 = 20 | premijera1 = 13. 1. 2019. | finale1 = 9. 6. 2019. | boja2 = #085aff | link2 = #2._sezona | epizode2 = 20 | premijera2 = 12. 1. 2020. | finale2 = 24. 5. 2020. | boja3 = #e4d005 | link3 = #3._sezona | epizode3 = 12 | premijera3 = 7. 3. 2021. | finale3 = 23. 5. 2021. | boja4 = #33eeaa | link4 = #4._sezona | epizode4 = 20 | premijera4 = 1. 1. 2023. | finale4 = 21. 5. 2023 | boja5 = #33eead | link5 = #5._sezona | epizode5 = 10 | premijera5 = 28. 1. 2024. | finale5 = 7. 4. 2024 | boja6 = #33ddaa | link6 = #6._sezona | epizode6 = 10 | premijera6 = 2025. | finale6 = 2025 |Šturlićko sjelo=1 sezona 30 epizoda 2 sezona 30 epizoda 3 sezona 25 epizoda 4 sezona 20 epizoda 5 sezona 15 epizoda 6 sezona 10 epizoda}} == Epizode == === 1. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="60"| Br. ep. <br /> u sezoni ! style="background: #d7b57e; color: black;"| Naslov ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Nova komšinica | Datum = 13. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Danica kod doktora | Datum = 20. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Posao | Datum = 27. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Koka | Datum = 3. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Prvi radni dan | Datum = 10. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Milica | Datum = 17. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Striko | Datum = 24. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Medeni | Datum = 3. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Kičma | Datum = 10. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Krema | Datum = 17. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 11 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Slava | Datum = 24. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 12 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Žalost | Datum = 31 .3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 13 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Džemperi | Datum = 7. 4. 2019 | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 14 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Kućni ljubimci | Datum = 21. 4. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 15 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Strava | Datum = 28. 4. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 16 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Zub | Datum = 5. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 17 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Ženidba | Datum = 19. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 18 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Dijeta | Datum = 26. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 19 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Auto | Datum = 2. 6. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 20 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Bajka | Datum = 9. 6. 2019. | BojaLinije = E68471 }} |} === 2. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #085AFF; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #085AFF; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #085AFF; color: black;"| Naslov ! style="background: #085AFF; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 21 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Miridba | Datum = 12. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 22 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Njemačka | Datum = 19. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 23 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Pehista | Datum = 26. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 24 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Lopov | Datum = 2. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 25 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Tata | Datum = 9. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 26 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Usisivač | Datum = 16. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 27 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Autoput | Datum = 23. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 28 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Ljubomora | Datum = 1. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 29 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Čobanin | Datum = 8. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 30 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Udaja | Datum = 15. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 31 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Hipnoza | Datum = 22. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 32 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Hotel | Datum = 29. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 33 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Kupovina | Datum = 5. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 34 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Rođendan | Datum = 12. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 35 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Dan grada | Datum = 19. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 36 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Bolnica | Datum = 26. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 37 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Slikarstvo | Datum = 3. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 38 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Čini | Datum = 10. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 39 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Torini | Datum = 17. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 40 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Sahrana | Datum = 24. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} |} === 3. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #E4D005; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #E4D005; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #E4D005; color: black;"| Naslov ! style="background: #E4D005; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 41 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Dvoboj | Datum = 7. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 42 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Asfalt | Datum = 14. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 43 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Dug | Datum = 21. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 44 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Gosti | Datum = 28. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 45 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Lutka | Datum = 4. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 46 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Ribolov | Datum = 11. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 47 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Srebreni pir | Datum = 18. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 48 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Proteza | Datum = 25. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 49 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Konzul | Datum = 2. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 50 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Duh | Datum = 9. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 51 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Ljubav | Datum = 16. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 52 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Svadba | Datum = 23. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} |} === 4. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #33eeaa; color: black;"| Naslov ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 53 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Izbori | Datum = 1. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 54 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Seoski turizam | Datum = 8. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 55 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Krivošije | Datum = 15. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 56 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Vidovita Branka | Datum = 22. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 57 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Škola | Datum = 29. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 58 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Rođak | Datum = 5. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 59 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Ime | Datum = 12. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 60 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Dženaza | Datum = 19. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 61 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Koza | Datum = 26. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 62 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Drug iz vojske | Datum = 5. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 63 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Egzibicionista | Datum = 12. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 64 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Slatki snovi | Datum = 26. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 65 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Zlato | Datum = 2. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 66 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Izlet | Datum = 9. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 67 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Ljubomora | Datum = 16. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 68 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Zalutali | Datum = 23. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 69 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Muškarčine | Datum = 30. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 70 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Ofelija | Datum = 7. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 71 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Program | Datum = 14. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 72 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Oproštaj | Datum = 21. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} |} == Produkcija == Početkom septembra 2018. godine, urađena je audicija za ovu seriju, gdje se najviše prijavilo mladih osoba.<ref>{{cite web|url=https://kozarski.com/audicija-za-seriju-dobro-jutro-komsija-video/|title=AUDICIJA ZA SERIJU “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA” (VIDEO)|date=10. 9. 2018|access-date=12. 6. 2021|archive-date=12. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612131010/https://kozarski.com/audicija-za-seriju-dobro-jutro-komsija-video/|url-status=dead}}</ref> Polovinom septembra 2018. godine, počelo je snimanje serije, a snimanje prvih deset epizoda je završeno krajem novembra 2018. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=116648|title=ZAVRŠENO SNIMANJE PRVIH 10 EPIZODA SERIJE “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA”: GORNJI ORLOVCI SVE ATRAKTIVNIJA LOKACIJA|date=25. 11. 2018}}</ref> Premijera prve sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 13. januara 2019 godine, a zadnja epizoda prve sezone je emitirana 9. juna 2019. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.rtvbn.com/3928241/filmska-prica-iz-produkcije-bntv-|title=Filmska priča iz produkcije BNTV|date=5. 11. 2018}}</ref> Snimanje druge sezone počelo je krajem septembra 2019. godine.<ref>{{cite web|url=https://prnjavorlive.info/pocelo-snimanje-novih-epizoda-popularne-serije-dobro-jutro-komsija/|title=Počelo snimanje novih epizoda popularne serije “Dobro jutro komšija”|date=20. 9. 2019}}</ref> Premijera druge sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 12. januara 2020 godine, a zadnja epizoda druge sezone je emitirana 24. maja 2020. godine. Snimanje treće sezone koja je ujedno zadnja sezona, i koja označava kraj ovog [[Dobro jutro, komšija (serijal)|serijala]], jest počelo polovinom septembra 2020. godine, a završeno je početkom 2021. godine.<ref>{{cite web|url=https://prijedor24.com/pocelo-snimanje-trece-sezone-serije-dobro-jutro-komsija/|title=POČELO SNIMANJE TREĆE SEZONE SERIJE “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA”|date=14. 9. 2020|access-date=12. 6. 2021|archive-date=12. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612131009/https://prijedor24.com/pocelo-snimanje-trece-sezone-serije-dobro-jutro-komsija/|url-status=dead}}</ref> Premijera treće sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 7. marta 2021 godine, a zadnja epizoda druge sezone je emitirana 23. maja 2021. godine. == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=tt9610202|title=Dobro jutro, komšija - Serija}} * {{Facebook|DobroJutroKomsijaSerija/|name=Dobro jutro, komšija}} * {{YouTube|channel=UCM6p-N0eX1YeLdyTIFAYkUw|title=Dobro jutro, komšija}} == Refernce == {{reflist}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2019.]] t4552vfwsogzqc1mat1fyofw7sdcbez 3674358 3674357 2024-12-19T00:12:13Z 77.111.46.25 Sezone i epizode serije šturlićko sjelo 3674358 wikitext text/x-wiki {{Dvojnik|Dobro jutro, komšija (serijal)}} {{Infokutija TV-emisija | ime = Dobro jutro, komšija | slika = Dobro jutro, komšija serija.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Plakat serije | originalni_naslov = | ime2 = | žanr = [[komedija]] | format = | autor = | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = [[Pero Špadić]] | priča = | režiser = [[Mladen Marijanović]] | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = {{plainlist| * [[Aleksandar Stojković]] * [[Ivana Hrvačanin]] * [[Željko Kasap]] * [[Radenka Ševa]] * [[Gordana Milinović]] * [[Dean Batoz]] }} | suci = | glasovi = | voditelj = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Srpski jezik]] | broj_sezona = 6 | broj_serijala = | broj_epizoda = 92 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 35-50 minuta | produkcijska_kompanija = | distributer = | budžet = | kanal = [[BN Televizija|BN TV]], [[RTV Prijedor]] | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 13. januar 2019. | zadnje_emitiranje = još traje | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = | povezano = [[Dobro jutro, komšija (serijal)|Dobro jutro, komšija - Serijal]] | veb-sajt = | naslov_veb-sajta = | veb-sajt_produkcije = | naslov_veb-sajta_produkcije = | imdb = tt9610202 }} '''Dobro jutro, komšija''' jest bosanskohercegovačka komedijska serija. Serija je dobila veliku popularnost u ove 4 sezone. Premijera serije je bila 13. januara 2019. == Uloge == Neki od glavnih uloga koje su se često pojavljivale u seriji su: * [[Aleksandar Stojković]] kao Čedomir Tarabić * [[Ivana Hrvaćanin]] kao Jelka Jovanović-Tarabić * [[Željko Kasap]] kao Nedeljko "Neđo" Nović * [[Radenka Ševa]] kao Milka Stojanović-Nović * [[Gordana Milinović]] kao Danica Novaković-Jovanović * [[Dean Batoz]] kao Milenko "Mile" Nović * [[Goran Jokić]] kao Ivan Trtić "Trto" * [[Nataša Ivančević]] kao Vidosava Stevanović-Koprivica * [[Mirela Predojević]] kao Branka Ružić-Zuhrić * [[Tatjana Binjaš-Batoz]] kao Violeta Zuhrić-Nović * [[Zorica Jojić]] kao Radovanka Popović-Trtić * [[Željko Erkić]] kao Vladimir Ješić * [[Amir Škrgić]] kao Eldin "Mrva" Jelić * [[Dragoslav Medojević]] kao Adem "John" Škrgić * [[Mihailo Maksimović]] kao Radan Sekulić * [[Koviljka Šipka]] kao Katica Grospić-Škrgić * [[Srđan Knjeginjić]] kao policajac Dragomir Karanović * [[Darko Stojić]] kao policajac Milan Mihić == Sezone == {{Pregled serije | boja1 = #d7b57e | link1 = #1._sezona | epizode1 = 20 | premijera1 = 13. 1. 2019. | finale1 = 9. 6. 2019. | boja2 = #085aff | link2 = #2._sezona | epizode2 = 20 | premijera2 = 12. 1. 2020. | finale2 = 24. 5. 2020. | boja3 = #e4d005 | link3 = #3._sezona | epizode3 = 12 | premijera3 = 7. 3. 2021. | finale3 = 23. 5. 2021. | boja4 = #33eeaa | link4 = #4._sezona | epizode4 = 20 | premijera4 = 1. 1. 2023. | finale4 = 21. 5. 2023 | boja5 = #33eead | link5 = #5._sezona | epizode5 = 10 | premijera5 = 28. 1. 2024. | finale5 = 7. 4. 2024 | boja6 = #33ddaa | link6 = #6._sezona | epizode6 = 10 | premijera6 = 2025. | finale6 = 2025 |Šturlićko sjelo=1 sezona|1 sezona 30 epizoda=30|2 sezona 30 epizoda=30 epizoda|3 sezona=25 epizoda|4 sezona=20|5 sezona=10|6 sezona=10|Snimanje=10.8 2023 1 sezona 1 epizoda|Objavljavnje=24.8 2024 1 sezona 5 epizoda|Emitovanje=1 sezona 5 epizoda 10.8 2024|Objava=1 sezona 8 epizoda 8.8 2024}} == Epizode == === 1. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="60"| Br. ep. <br /> u sezoni ! style="background: #d7b57e; color: black;"| Naslov ! style="background: #d7b57e; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Nova komšinica | Datum = 13. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Danica kod doktora | Datum = 20. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Posao | Datum = 27. 1. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Koka | Datum = 3. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Prvi radni dan | Datum = 10. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Milica | Datum = 17. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Striko | Datum = 24. 2. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Medeni | Datum = 3. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Kičma | Datum = 10. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Krema | Datum = 17. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 11 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Slava | Datum = 24. 3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 12 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Žalost | Datum = 31 .3. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 13 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Džemperi | Datum = 7. 4. 2019 | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 14 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Kućni ljubimci | Datum = 21. 4. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 15 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Strava | Datum = 28. 4. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 16 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Zub | Datum = 5. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 17 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Ženidba | Datum = 19. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 18 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Dijeta | Datum = 26. 5. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 19 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Auto | Datum = 2. 6. 2019. | BojaLinije = E68471 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 20 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Bajka | Datum = 9. 6. 2019. | BojaLinije = E68471 }} |} === 2. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #085AFF; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #085AFF; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #085AFF; color: black;"| Naslov ! style="background: #085AFF; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 21 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Miridba | Datum = 12. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 22 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Njemačka | Datum = 19. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 23 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Pehista | Datum = 26. 1. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 24 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Lopov | Datum = 2. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 25 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Tata | Datum = 9. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 26 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Usisivač | Datum = 16. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 27 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Autoput | Datum = 23. 2. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 28 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Ljubomora | Datum = 1. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 29 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Čobanin | Datum = 8. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 30 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Udaja | Datum = 15. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 31 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Hipnoza | Datum = 22. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 32 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Hotel | Datum = 29. 3. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 33 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Kupovina | Datum = 5. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 34 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Rođendan | Datum = 12. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 35 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Dan grada | Datum = 19. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 36 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Bolnica | Datum = 26. 4. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 37 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Slikarstvo | Datum = 3. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 38 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Čini | Datum = 10. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 39 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Torini | Datum = 17. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 40 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Sahrana | Datum = 24. 5. 2020. | BojaLinije = 085AFF }} |} === 3. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #E4D005; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #E4D005; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #E4D005; color: black;"| Naslov ! style="background: #E4D005; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 41 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Dvoboj | Datum = 7. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 42 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Asfalt | Datum = 14. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 43 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Dug | Datum = 21. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 44 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Gosti | Datum = 28. 3. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 45 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Lutka | Datum = 4. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 46 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Ribolov | Datum = 11. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 47 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Srebreni pir | Datum = 18. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 48 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Proteza | Datum = 25. 4. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 49 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Konzul | Datum = 2. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 50 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Duh | Datum = 9. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 51 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Ljubav | Datum = 16. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 52 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Svadba | Datum = 23. 5. 2021. | BojaLinije = E4D005 }} |} === 4. sezona === {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #33eeaa; color: black;"| Naslov ! style="background: #33eeaa; color: black;" width="105"| Datum {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 53 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = Izbori | Datum = 1. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 54 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Seoski turizam | Datum = 8. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 55 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Krivošije | Datum = 15. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 56 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Vidovita Branka | Datum = 22. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 57 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Škola | Datum = 29. 1. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 58 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Rođak | Datum = 5. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 59 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Ime | Datum = 12. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 60 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Dženaza | Datum = 19. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 61 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Koza | Datum = 26. 2. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 62 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Drug iz vojske | Datum = 5. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 63 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Egzibicionista | Datum = 12. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 64 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Slatki snovi | Datum = 26. 3. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 65 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Zlato | Datum = 2. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 66 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Izlet | Datum = 9. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 67 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = Ljubomora | Datum = 16. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 68 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Zalutali | Datum = 23. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 69 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Muškarčine | Datum = 30. 4. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 70 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Ofelija | Datum = 7. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 71 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Program | Datum = 14. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 72 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Oproštaj | Datum = 21. 5. 2023. | BojaLinije = 33eeaa }} |} == Produkcija == Početkom septembra 2018. godine, urađena je audicija za ovu seriju, gdje se najviše prijavilo mladih osoba.<ref>{{cite web|url=https://kozarski.com/audicija-za-seriju-dobro-jutro-komsija-video/|title=AUDICIJA ZA SERIJU “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA” (VIDEO)|date=10. 9. 2018|access-date=12. 6. 2021|archive-date=12. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612131010/https://kozarski.com/audicija-za-seriju-dobro-jutro-komsija-video/|url-status=dead}}</ref> Polovinom septembra 2018. godine, počelo je snimanje serije, a snimanje prvih deset epizoda je završeno krajem novembra 2018. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.prijedordanas.com/?p=116648|title=ZAVRŠENO SNIMANJE PRVIH 10 EPIZODA SERIJE “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA”: GORNJI ORLOVCI SVE ATRAKTIVNIJA LOKACIJA|date=25. 11. 2018}}</ref> Premijera prve sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 13. januara 2019 godine, a zadnja epizoda prve sezone je emitirana 9. juna 2019. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.rtvbn.com/3928241/filmska-prica-iz-produkcije-bntv-|title=Filmska priča iz produkcije BNTV|date=5. 11. 2018}}</ref> Snimanje druge sezone počelo je krajem septembra 2019. godine.<ref>{{cite web|url=https://prnjavorlive.info/pocelo-snimanje-novih-epizoda-popularne-serije-dobro-jutro-komsija/|title=Počelo snimanje novih epizoda popularne serije “Dobro jutro komšija”|date=20. 9. 2019}}</ref> Premijera druge sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 12. januara 2020 godine, a zadnja epizoda druge sezone je emitirana 24. maja 2020. godine. Snimanje treće sezone koja je ujedno zadnja sezona, i koja označava kraj ovog [[Dobro jutro, komšija (serijal)|serijala]], jest počelo polovinom septembra 2020. godine, a završeno je početkom 2021. godine.<ref>{{cite web|url=https://prijedor24.com/pocelo-snimanje-trece-sezone-serije-dobro-jutro-komsija/|title=POČELO SNIMANJE TREĆE SEZONE SERIJE “DOBRO JUTRO, KOMŠIJA”|date=14. 9. 2020|access-date=12. 6. 2021|archive-date=12. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612131009/https://prijedor24.com/pocelo-snimanje-trece-sezone-serije-dobro-jutro-komsija/|url-status=dead}}</ref> Premijera treće sezone je emitirana na [[BN Televizija|BN TV]] 7. marta 2021 godine, a zadnja epizoda druge sezone je emitirana 23. maja 2021. godine. == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=tt9610202|title=Dobro jutro, komšija - Serija}} * {{Facebook|DobroJutroKomsijaSerija/|name=Dobro jutro, komšija}} * {{YouTube|channel=UCM6p-N0eX1YeLdyTIFAYkUw|title=Dobro jutro, komšija}} == Refernce == {{reflist}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-serije sa početkom prikazivanja 2019.]] nbna7s9t1e2jytapy6ff84zpminwj4x 0 479223 3674333 3637468 2024-12-18T17:32:47Z AnToni 2325 3674333 wikitext text/x-wiki {{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Podaci [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|prijeratnog]] i [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|poslijeratnog]] popisa stanovništva.}} '''Egzodus Srba iz Sarajeva''' jest termin koji se odnosi na [[Migracija stanovništva|migraciju]] [[Srbi|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996, nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]]. == Pozadina == Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih egzodusa Srba tokom rata.<ref>{{Harvnb|FBIS|1996}}: "The exodus of Sarajevo's Serbs is just one of many Serb exoduses during this war, but it is fatal for them. The Sarajevo Serbs are the most urban, educated, and largest ..."</ref> Neposredno pred ovaj egzodus dogodio se još jedan egzodus 17.000 Srba iz [[Odžak]]a.<ref name="FBIS27b">{{Harvnb|FBIS|1996}}: "Before the exodus of the Sarajevo Serbs, the exodus of almost 17,000 Serbs from Odzak and Vukosavlje passed unnoticed in the public."</ref> Prethodio im je masovni egzodus više od 250.000 [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija "Oluja"|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane egzodusu sarajevskih Srba.<ref name="Chakravartty120b">{{Harvnb|Chakravartty|1999}}: "The ethnic cleansing of the Krajina Serbs, quietly applauded by the governments of the United States and Germany, set precedents for the exodus of frightened Serbs from Sarajevo — once the beacon of Slavic and Islamic coexistence — after the Dayton accord signed December 14, 1995, in Paris. Neither the Muslim-led Bosnian Government nor the outside world, was able to offer the suburban Sarajevo Serbs — numbering approximately 150,000— convincing guarantees of safety."</ref> Izvješteno je 1. januara 1996. da "glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada". {{Sfn|Independent|1996}} == Egzodus == [[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]].]] [[Datoteka:View of a war ravaged section of the Dobrini suburb taken while civilian homeowners work to reconstruct the damage - DPLA - 2bdf8403cfbd15a756438455bb37ac89.jpeg|mini|Uništene stambene jedinice u naselju [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]], [[Sarajevo]] 1996.]] [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u Istočno Sarajevo (RS). Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. i iznosio je oko 62.000,<ref>{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:"On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass exodus in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996)."</ref> ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio oko 150.000.<ref name="Chakravartty120b" /> [[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je egzodus sarajevskih Srba bio masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima, navodeći da su stanovnici Sarajeva "napokon zaslužili da se oslobode svojih ubica".<ref>{{Harvnb|Murtic|2015}}: "Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political domination of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned exodus of Sarajevo's Serbs. Izetbegovic himself once said that the people of Sarajevo 'finally deserved to be free of their murderers' (Sell 1999, p. 183)."</ref> Nakon nekog vremena, Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.<ref>{{Harvnb|Murtic|2015}}: "Later, he called on all Serbs to stay."</ref> Neki Srbi su čak ekshumirali grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.<ref>{{Harvnb|Murtic|2015}}</ref> == Odgovornost == Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>{{Harvnb|IWPR|1996}}: "All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass exodus of Sarajevo's Serb inhabitants"</ref> Također, bilo im je teško utvrditi da li je ovaj egzodus dobrovoljan ili prisilan.<ref>{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: "The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism."</ref> Oni objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija "Oluja"|operacije "Oluja"]] bio presjedan za egzodus oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinom činili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.<ref name="Chakravartty120b"/> == Medijska pokrivenost == Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.<ref>{{Harvnb|Turton|2003}}</ref> Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji idalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.<ref>{{Harvnb|Brock|2005}}: "Years later, "enlightened Western" journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian "independence" in early 1992. "</ref> Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.<ref name="FBIS27b"/> Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.<ref>{{Harvnb|Brock|2005}}: "Gjelten grudgingly conceded that "the Serb exodus" eventually forced foreign journalists "to reconsider their initial judgment" about Sarajevo's harmoniousness."</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==  Literatura == * {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}} * {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell & Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}} * {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}} * {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}} * {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}} * {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}} * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War & Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}} * {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}} [[Kategorija:Ljudska migracija]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Republike Srpske]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] [[Kategorija:Događaji u Sarajevu]] jswy7etrkioo0oafbcaz40452h6g4z7 0 482686 3674351 3648570 2024-12-18T23:10:22Z Nerko65 55647 3674351 wikitext text/x-wiki '''Nodi''' ({{jez-en|Make Way For Noddy}}) jest [[Velika Britanija|britansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[računar]]ski generisana crtana serija. Napravljena je po knjigama engleskog pisca za djecu [[Enid Blyton]] o liku [[Noddy (lik)|Noddyju]]. Sadrži muziku i pjesme koje su komponovali Steven Bernstein i Julie Bernstein, uz muzičku režiju Sharon Sampson i Terry Sampson. <ref>{{Cite web|title=Make Way For Noddy|url=https://www.channel5.com/show/make-way-for-noddy|access-date=2021-03-05|website=Channel 5|language=en-UK}}</ref> Premijerno se u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] prikazivala na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]] od 2008. Sinhronizaciju svih epizoda serije na [[bosanski jezik]] radila je Federalna televizija. Uvodna špica je sinhronizovana. U završnoj špici navedene su sve uloge. Ova sinhronizacija objavljena je i na [[DVD]]-u. == Glavni likovi == * '''Nodi''' je drveni dječak koji živi u Gradu Igračaka. Iako je opisan kao dijete, sa dječijim osobinama i strahovima, također je glavni taksista Grada Igračaka. Često se uvaljuje u nevolje zbog svog djetinjastog ponašanja, ali mu njegovi prijatelji uvijek pomognu u savladavanju svih problema. * '''Uško''' je mudri, bradati patuljak, koji nosi plavi kaput, pantalone sa zelenim prugama, gnomske cipele i dugu crvenu kapu, živi u Mračnoj Šumi. On je očevska figura za Nodija i ostale igračke, uvijek im pomaže oko problema svojom mudrošću. Njegova uzrečica je "Ti smiješni mali Nodi". * '''Meda Tesi''' je Nodijeva najbolja drugarica, uvijek spremna da pomogne svakom koga vidi. Nosi roze-belu suknju i roze šešir sa plavim cvijetićima. Živi u roze kući u Gradu Igračaka sa psom Čupkom, njenim vjernim ljubimcem. * '''Čupko''' je Meca Tesin ljubimac, koji stalno skače i izaziva nevolje, mada ponekad i spasi dan. * '''Lukavi i Gobo''' su zli goblini, koji uvijek prave nevolje stanovnicima Grada Igračaka. Žive u Mračnoj Šumi. * '''Gospodin Gegavi''' je policajac Grada Igračaka. Uvijek sa sobom nosi zviždaljku i govori "Stoj u ime zakona!". Zavodi red u gradu i sprečava da Lukavi i Gobo prave nevolje. == Sporedni likovi == * '''Maca Roza''' je vlasnica poslastičarnice. Prava je dama, priča sa francuskim naglaskom i ne trpi gluposti, pa ni svoje. * '''Lutkica Dina''' je tamnoputa lutka, vlasnica tezge. Njena tezga, iako mala, ima sve što bi stanovnicima Grada Igračaka zatrebalo. Predstavljena je kao figura starije sestre i pomaže igračkama da urade pravu stvar. * '''Meda Trba''' je nestašni plišani medo. Nosi leptir mašnu, kačket i farmerke. Druži se sa Nodijem i majmunicom Martom. * '''Majmunica Marta''' je plišana majmunica. Njena narav je čini autsajderom u Zemlji Igračaka. Želi da bude svačiji prijatelj, ali je njeno ponašanje često sprečava u tome. Druži se sa Nodijem i Meca Trbom. * '''Gospodin Iskra''' je majstor Zemlje Igračaka. Uzrečica mu je "Izazov?... Sviđa mi se!". Dobar je prijatelj i uvijek je spreman da pomogne. * '''Gospodin Džambo''' je prijateljski plišani slon. Koristi svoju veličinu da pomogne drugima, posebno Mišu Miši, njegovom najboljem prijatelju. * '''Miš Miša''' je miš na navijanje i najbolji prijatelj gospodina Džamba. Ima komplekse u vezi sa svojom veličinom, ali mu Nodi i gospodin Džambo pomažu da ih prebrodi. * '''Gospodin Klimavi''' je igračka sa kuglom kao podlogom. Veoma je postiđen svojom trapavošću, koju izaziva klimanje, posebno kada mu se rugaju. * '''Klovn na navijanje''' je igračka klovn, koji prvai šašave trikove. Stoji na svoje dvije ruke, jer su mu noge spojene, kao u morskog lava. * '''Kegle''' su porodica igračaka kegli, koje više od svega vole da budu oborene, obično od strane psa Čupka ili loptica skočica. Gospođa Kegla je obično viđena u Gradu Igračaka, pokušavajući da drži keglice na oku. * '''Harvi i Sesilija''' su bube, diskriminisane zbog svoje veličine. Obično su viđene kako prelaze ulicu. * '''Loptica Malena''' je dio velike porodice loptica skočica, koja obično privlači pažnju svojim skakanjem kada posjeti Grad Igračaka. Malena, iako je najmanja u porodici loptica, je poznata kao najbolji skakač Zemlje Igračaka. * '''Nodijev autić''' je taksi Zemlje Igračaka. Sluša Nodija i odgovara za "Bip! Bip!". Iako mu inače treba vozač, ponekad se i sam kreće, posebno kada je Nodiju potrebna pomoć. == Uloge == {| class="wikitable" |- !Ime lika !Bosanski glas |- |Zvonko |[[Anita Memović]] |- |Uško |[[Semir Krivić]] |- |Meda Tesi |[[Anita Memović]] |- |Lukavi |[[Semir Krivić]] |- |Gobo |[[Damir Kustura]] |- |Gospodin Gegavi |[[Semir Krivić]] |- |Gospodin Iskra |[[Damir Kustura]] |- |Maca Roza |[[Alma Merunka]] |- |Lutkica Dina |[[Anita Memović]] |- |Meda Trba |[[Damir Kustura]] |- |Majmunica Marta |[[Anita Memović]] |- |Gospodin Džambo |[[Semir Krivić]] |- |Miš Miša |[[Semir Krivić]] |- |Gospodin Klimavi |[[Damir Kustura]] |- |Klovn na navijanje |[[Damir Kustura]] |- |Gospođa Kegla |[[Anita Memović]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * ''[http://www.tv.com/shows/make-way-for-noddy/ Zvonko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902102146/http://www.tv.com/shows/make-way-for-noddy/ |date=2. 9. 2020 }}'' na sajtu ''[[TV.com]]'' [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] [[Kategorija:Britanske TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Britanske animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke serije za djecu iz 2000-tih]] [[Kategorija:Britanske serije za djecu iz 2000-tih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] 69wk9l7bfdn6c9kabhwf1hlhq3cl7ul 3674356 3674351 2024-12-18T23:55:01Z Nerko65 55647 3674356 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Make Way for Noddy.svg|thumb|300p|desno|Logo "Make Way for Noddy"]] '''Nodi''' ({{jez-en|Make Way For Noddy}}) jest [[Velika Britanija|britansko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[računar]]ski generisana crtana serija. Napravljena je po knjigama engleskog pisca za djecu [[Enid Blyton]] o liku [[Noddy (lik)|Noddyju]]. Sadrži muziku i pjesme koje su komponovali Steven Bernstein i Julie Bernstein, uz muzičku režiju Sharon Sampson i Terry Sampson. <ref>{{Cite web|title=Make Way For Noddy|url=https://www.channel5.com/show/make-way-for-noddy|access-date=2021-03-05|website=Channel 5|language=en-UK}}</ref> Premijerno se u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] prikazivala na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]] od 2008. Sinhronizaciju svih epizoda serije na [[bosanski jezik]] radila je Federalna televizija. Uvodna špica je sinhronizovana. U završnoj špici navedene su sve uloge. Ova sinhronizacija objavljena je i na [[DVD]]-u. == Glavni likovi == * '''Nodi''' je drveni dječak koji živi u Gradu Igračaka. Iako je opisan kao dijete, sa dječijim osobinama i strahovima, također je glavni taksista Grada Igračaka. Često se uvaljuje u nevolje zbog svog djetinjastog ponašanja, ali mu njegovi prijatelji uvijek pomognu u savladavanju svih problema. * '''Uško''' je mudri, bradati patuljak, koji nosi plavi kaput, pantalone sa zelenim prugama, gnomske cipele i dugu crvenu kapu, živi u Mračnoj Šumi. On je očevska figura za Nodija i ostale igračke, uvijek im pomaže oko problema svojom mudrošću. Njegova uzrečica je "Ti smiješni mali Nodi". * '''Meda Tesi''' je Nodijeva najbolja drugarica, uvijek spremna da pomogne svakom koga vidi. Nosi roze-belu suknju i roze šešir sa plavim cvijetićima. Živi u roze kući u Gradu Igračaka sa psom Čupkom, njenim vjernim ljubimcem. * '''Čupko''' je Meca Tesin ljubimac, koji stalno skače i izaziva nevolje, mada ponekad i spasi dan. * '''Lukavi i Gobo''' su zli goblini, koji uvijek prave nevolje stanovnicima Grada Igračaka. Žive u Mračnoj Šumi. * '''Gospodin Gegavi''' je policajac Grada Igračaka. Uvijek sa sobom nosi zviždaljku i govori "Stoj u ime zakona!". Zavodi red u gradu i sprečava da Lukavi i Gobo prave nevolje. == Sporedni likovi == * '''Maca Roza''' je vlasnica poslastičarnice. Prava je dama, priča sa francuskim naglaskom i ne trpi gluposti, pa ni svoje. * '''Lutkica Dina''' je tamnoputa lutka, vlasnica tezge. Njena tezga, iako mala, ima sve što bi stanovnicima Grada Igračaka zatrebalo. Predstavljena je kao figura starije sestre i pomaže igračkama da urade pravu stvar. * '''Meda Trba''' je nestašni plišani medo. Nosi leptir mašnu, kačket i farmerke. Druži se sa Nodijem i majmunicom Martom. * '''Majmunica Marta''' je plišana majmunica. Njena narav je čini autsajderom u Zemlji Igračaka. Želi da bude svačiji prijatelj, ali je njeno ponašanje često sprečava u tome. Druži se sa Nodijem i Meca Trbom. * '''Gospodin Iskra''' je majstor Zemlje Igračaka. Uzrečica mu je "Izazov?... Sviđa mi se!". Dobar je prijatelj i uvijek je spreman da pomogne. * '''Gospodin Džambo''' je prijateljski plišani slon. Koristi svoju veličinu da pomogne drugima, posebno Mišu Miši, njegovom najboljem prijatelju. * '''Miš Miša''' je miš na navijanje i najbolji prijatelj gospodina Džamba. Ima komplekse u vezi sa svojom veličinom, ali mu Nodi i gospodin Džambo pomažu da ih prebrodi. * '''Gospodin Klimavi''' je igračka sa kuglom kao podlogom. Veoma je postiđen svojom trapavošću, koju izaziva klimanje, posebno kada mu se rugaju. * '''Klovn na navijanje''' je igračka klovn, koji prvai šašave trikove. Stoji na svoje dvije ruke, jer su mu noge spojene, kao u morskog lava. * '''Kegle''' su porodica igračaka kegli, koje više od svega vole da budu oborene, obično od strane psa Čupka ili loptica skočica. Gospođa Kegla je obično viđena u Gradu Igračaka, pokušavajući da drži keglice na oku. * '''Harvi i Sesilija''' su bube, diskriminisane zbog svoje veličine. Obično su viđene kako prelaze ulicu. * '''Loptica Malena''' je dio velike porodice loptica skočica, koja obično privlači pažnju svojim skakanjem kada posjeti Grad Igračaka. Malena, iako je najmanja u porodici loptica, je poznata kao najbolji skakač Zemlje Igračaka. * '''Nodijev autić''' je taksi Zemlje Igračaka. Sluša Nodija i odgovara za "Bip! Bip!". Iako mu inače treba vozač, ponekad se i sam kreće, posebno kada je Nodiju potrebna pomoć. == Uloge == {| class="wikitable" |- !Ime lika !Bosanski glas |- |Zvonko |[[Anita Memović]] |- |Uško |[[Semir Krivić]] |- |Meda Tesi |[[Anita Memović]] |- |Lukavi |[[Semir Krivić]] |- |Gobo |[[Damir Kustura]] |- |Gospodin Gegavi |[[Semir Krivić]] |- |Gospodin Iskra |[[Damir Kustura]] |- |Maca Roza |[[Alma Merunka]] |- |Lutkica Dina |[[Anita Memović]] |- |Meda Trba |[[Damir Kustura]] |- |Majmunica Marta |[[Anita Memović]] |- |Gospodin Džambo |[[Semir Krivić]] |- |Miš Miša |[[Semir Krivić]] |- |Gospodin Klimavi |[[Damir Kustura]] |- |Klovn na navijanje |[[Damir Kustura]] |- |Gospođa Kegla |[[Anita Memović]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * ''[http://www.tv.com/shows/make-way-for-noddy/ Zvonko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902102146/http://www.tv.com/shows/make-way-for-noddy/ |date=2. 9. 2020 }}'' na sajtu ''[[TV.com]]'' [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] [[Kategorija:Britanske TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Britanske animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke serije za djecu iz 2000-tih]] [[Kategorija:Britanske serije za djecu iz 2000-tih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] 5v3jxw8gdytfvnwktxqu5n8mvsegr5j 0 512813 3674291 3671332 2024-12-18T15:32:51Z Nerko65 55647 3674291 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Pietro Lorenzetti | slika = Ritratto di Pietro Lavrati.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = oko 1280. | mjesto_rođenja = [[Siena]], [[Republika Siena]] | datum_smrti = 1348. | mjesto_smrti = Siena | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]] | vrsta_umjetnosti = slikarstvo | djela = fresko ciklus u [[Bazilika svetog Franje Asiškog|Bazilici svetog Franje Asiškog]] u [[Assisi]]ju, [[Arezzo poliptih (Lorenzetti)|Arezzo poliptih]] | utjecao = | utjecali = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Pietro Lorenzetti''' (1280. – 1348.) ili Pietro Laurati bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1306. i 1345. Zajedno sa svojim mlađim bratom [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]] zajedno sa [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].<ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 18. 10. 2024}}</ref> == Historijski okvir == Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima. [[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba "novog životnog stila" ("dolce stil nuovo") [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] "romana" ("novelle"). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti. Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.<ref name="HOIP">''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699</ref> == Biografija i karijera == === Počeci === Podaci o životu Pietra Lorenzettija vrlo su oskudni i ograničeni uglavnom na potpise i datume koje je on stavio na svoja djela (četiri su sačuvana) i na arhivske pisane dokumente. Kao i kod mnogih italijanskih slikara tog vremena, nije poznata ni tačna godina njegovog rođenja. Poznato je da je Pietro bio mladić 1306. jer su ga u to vrijeme još uvijek oslovljavali kao Petruccio di Lorenzo. Međutim, vjeruje se da je u to vrijeme imao najmanje 25 godina i činjenica da je bio direktno plaćen ukazuje da je već tada bio ugledni sijenski umjetnik i to na osnovu dokumentovane narudžbe vladajućeg ''Vijeća devetorice'' u iznosu od 110 lira za slikarski rad iz februara 1305. ili 1306.<ref>''The Development of the Italian Schools of Painting'', Raimond van Marle, Volume III, Martinus Nijhof, The Hague, 1924. str. 321-356</ref> [[Datoteka:Pietro lorenzetti, madonna col bambino, 1310-15 ca. (castiglione d'orcia, ss. stefano e degna).jpg|thumb|200px|desno|"Madona od Castiglione d'Orcia", prije 1300.]] * '''"Madona od Castiglione d'Orcia"''' - je najranije djelo pripisano Lorenzettiju na osnovu stilskih osobina, a čuva se u ''Sala d'arte San Giovanni'' u srednjovjekovnoj tvrđavi Rocca di Tentennano u selu Castiglione d'Orcia nedaleko od Siene. Naslikano je prije 1300. i najranije je njegovo sačuvano djelo. Figure su suzdržane, a raspoloženje odražava istu suzdržanost. Dječija haljina je savremena i elegantna, a Madona nosi tamnoplavi ogrtač s bizantijskom pozlaćenom prugastom trakom.<ref name= "MH">Maginnis, Hayden B. J. ''"Pietro Lorenzetti: A Chronology."'' Art Bulletin 66, No. 2 (June 1984): str. 183-198</ref> <ref name= "AIT">{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/pietrolorenzetti.htm|title= ''Art in Tuscany - Pietro Lorenzetti''|website= travelingintuscany.com|access-date= 23. 10. 2024}}</ref> Mnogo toga u ovom slikarskom djelu je tradicionalno: Madonina glava leži duž okomite ose koja prelazi njeno desno oko, i sama gleda u posmatrača (isti raspored nalazi se u Ducciovoj "Rucellai Madoni"), nagibi Madoninog i Djetetovog lica (Dijete gleda gore na njegovu majku čija je glava nagnuta prema sinu, ali čije oči ostaju usmjerene ka gledaocu) podsjećaju na Ducciove ranije Madone, kao što je njegova "Madona s Djetetom u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeju umjetnosti]]. Postoji nešto novo u Lorenzettijevoj Madoni, jer ima [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] koji u velikoj mjeri nedostaje u Ducciovim djelima. Ovdje Madonino tijelo "realno" reagira na težinu Djeteta. U ranijim Ducciovim prikazima ove religiozne scene, na držanje Madone ne utječu realistični utjecaji težine i ravnoteže. Vrsta sigurnog držanja koju Lorenzetti prikazuje na ovoj slici je bez presedana, ali se može naći u ranijim skulpturama [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]] "Madone s Djetetom", odakle je Lorenzetti u svom djelu vjerovatno i adaptirao ovaj motiv. Stil na ovoj slici, upotreba [[boja]] i pokušaji stvaranja volumena pokazuju direktne stilske utjecaje njegovih učitelja. Zbog činjenice da nema nikakvih informacija o njegovom stvaralaštvu u Sieni između 1306 - 1320, historičari umjetnosti smatraju da je Pietro Lorenzetti najvjerovatnije radio izvan svog rodnog grada. <ref name= "AIT"/> Izuzetak je njegov doprinos u slikanju [[Remek-djelo|remek-djela]] ''"Maestā"'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] između 1308-11, kom prilikom je naslikao seriju manjih slika na predelli u pozadini ovog djela. <ref name="JHS">James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}</ref> Tokom svoje slikarske karijere Pietro je, osim u Sieni, radio u [[Assisi]]ju, Firenci,[[Pistoia|Pistoji]], [[Arezzo|Arezzu]] i [[Cortona|Cortoni]], iako je precizna hronologija nepoznata. <ref>Norman, Diana. ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena (1260–1555)''. New Haven: Yale University Press 2003: p. 35.</ref> Ostali Lorenzettijevi radovi, koji se odnose na njegovo rano stvaralaštvo, nemaju tačan datum. Između 1310-1320-ih. naslikao je djela kao što su: "Madona s Djetetom i anđelima", te puno tragedije "Raspeće" (Diecezijski muzej u Cortoni), "Maestà s mecenom" (Muzej umjetnosti u Philadelphiji, Johnsonova kolekcija), malo "Raspeće sa svecima" (Muzej umjetnosti Fogg, Univerzitet Cambridge), poliptih "Madona s Djetetom i svecima" (crkva u Monticchiellu). Tokom perioda između 1310-1320 Pietro je dobrim dijelom boravio u gradu [[Cortona]], kojom prilikom je naslikao mnoga djela. <ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/pietro/2/01crucif.html|title= ''Pietro Lorenzetti - Crucifix''|website= wga.hu|access-date= 25. 11. 2024}}</ref> [[Datoteka:Pietro lorenzetti, maestà.jpg|thumb|200px|desno|"Maestà", tempera na drvu, 126 X 83 cm, Diecezijski muzej u Cortoni, 1315-1320]] Posebno se ističe već navedena "Madona s Djetetom i anđelima" (danas se nalazi u glavnoj katedrali u Cortoni, slika desno), koja je stilski bliska sa "Madonom na prijestolju s Djetetom među osam anđela" iz 1340. Madona koja sjedi na tronu okružena je sa četiri anđela podijeljena u dva simetrična para sa strane naslikanih prema procesu tipičnom za to vrijeme. Veliki [[mramor]]ni tron raspoređen je prema intuitivnoj središnjoj [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivi]], tipičnoj za prostorna istraživanja tog vremena. Umjetnik se usredsredio na prikazivanje svjetla, koje različite elemente osvjetljava reljefno ili udubljeno na različite načine ovisno o tome gdje se nalaze. Lijevi naslon za ruke, naprimjer, uglavnom je u sjeni, dok je desni osvijetljen. Majka i sin uspostavljaju razgovor pun ljubavi podcrtan vizuelnim i fizičkim kontaktom, pri čemu Dijete stavlja svoju malu ruku na njeno rame, dok ga ona drži i miluje svojim dugim i suženim prstima. Marijin plašt, kompaktnog plavog volumena, talasa se duž zlatne ivice, otkrivajući mali dio krznene postave stvarajući elegantan linearni ritam, s lijeve strane na desno. Djelo je naslikano oko 1315-1320, a potpisano je uz donju ivicu. <ref name="DIP"> ''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 98-101 {{ISBN|0-8014-1124-6}}</ref> Kroz navedena djela može se pratiti njegova evolucija u potrazi za načinom da izrazi patetiku i tragediju. Ova potraga kulminira izvanrednim freskama u Donjoj crkvi svetog Franje Asiškog u Assisiju. == Galerija == <gallery> Datoteka:Pietro Lorenzetti - Sainte Agathe.jpg|"Sveta Agata", dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 1.jpg|Svetac, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro Lorenzetti - Madonna with Chid - Google Art Project (27822073).jpg|"Madona s Djetetom", središnji dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 2.jpg|Dva sveca, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Lorenzetti - Virgin and Child Between Saints Paul and Peter, 1310-20, K277, Seattle Art Museum.jpg|"Madona s Djetetom i svetim Pavlom i Petrom, 1510-1520,Seattle Art Museum Datoteka:The Crucifixion with the Virgin and by Pietro Lorenzetti and workshop.jpg|"Raspeće", [[tempera]] na drvu i zlatnoj podlozi, 40.9 x 26.1 cm Datoteka:Crucifix-Pietro Lorenzetti Cortona.jpg|"Raspeće", Diecezijski muzej u Cortoni, oko 1320. Datoteka:Pietro lorenzetti, crocifisso sagomato, 1315-20 ca. (cortona, museo diocesano) 01.jpg|"Malo raspeće", Diecezijski muzej u Cortoni, 1315-1320 </gallery> === Bazilika svetog Franje Asiškog === [[Datoteka:Transetto sinistro della basilica inferiore di Assisi 01.JPG|thumb|150px|desno|Ciklus fresaka u lijevom transeptu Bazilike svetog Franje Asiškog]] Možda najambicioznije Lorenzettijevo djelo je ciklus fresaka o [[Isus]]ovom životu (Pasije) u lijevom transeptu Donje crkve u [[Bazilika svetog Franje Asiškog u Assisiju|Bazilici svetog Franje Asiškog]]. Sastoji se od 17 dobro očuvanih fresaka koje predstavljaju vrhunac njegove rane karijere i pokazuju utjecaj [[Giotto di Bondone|Giottove]] monumentalnosti, impuls Nicole Pisana, ekspresionizam iz 13. vijeka kao i učenja Duccia. <ref name= "BL">Bellosi, Luciano. ''Pietro Lorenzetti at Assisi''. Assisi: DACA Publications, 1988: p. 2.</ref> Uslovi za izvođenje fresaka sigurno su bili teški zbog vrlo malo dostupnog prirodnog svjetla u donjoj crkvi ove bazilike. Noviji tehnički i stilski dokazi koje je predstavio profesor Maginnis Hayden s [[Kanada|kanadskog]] McMaster Univerziteta predstavljaju snažne argumente u prilog tome da je Lorenzettijev ciklus Pasija završen u jednoj kampanji između 1316. ili 1317-19. <ref>Maginnis, Hayden B. J. "The Passion Cycle in the Lower Church of San Francesco, Assisi: The Technical Evidence". ''Zeitschrift für Kunstgeschichte'', Vol. 39, 2/3 (1976): p. 196, 515</ref> [[Datoteka:Pietro Lorenzetti - Madonna and Child with St Francis and St John the Baptist - WGA13526.jpg|thumb|250px|lijevo|"Madona sa Djetetom i svetima Franjom i Jovanom Krstiteljem"]] Jedno od najranijih djela za masivni projekat fresko dekoracija u ovoj bazilici nalazi se u kapeli posvećenoj svetom Jovanu Krstitelju, koji nikada nisu završeni. Pietro Lorenzetti (ili njegova radionica) izveli su fresko triptih "Madona s Djetetom sa svetima Jovanom Krstiteljem i Franjom. <ref>According to Dini, it might have been begun as early as 1310. Dini 1998, p. 128.</ref> Lorenzettijev ciklus fresaka počinje sa scenama: "Ulazak u Jerusalim", "Posljednja večera", "Pranje nogu", "Hvatanje Hrista", "Bičevanje" i "Put na Golgotu" (pogledati galeriju). Prema uobičajenom sistemu toga vremena, prilikom slikanja freski, ove prve scene slikane su počevši od vrha nadsvođenog krova i idući do dna kako bi se izbjeglo kapanje odozgo na svježe oslikanu scenu. Nakon restauracije freski otkrivene su kompozicije blistavog sjaja i snage. <ref name= "BL"/><ref name="DIP"/> Najveća freska u ovom ciklusu je "Raspeće" (pogledati galeriju), koja po obimu naracije nadmašuje sve druge scene i sve prethodne slike date teme. Nema obaveznu frontalnost, a neki od likova okrenuti su leđima gledaocu. Konjanici, za svaki slučaj, okružuju narod okupljen oko krsta, među kojima je ožalošćena i oslabljena sveta Marija. Raznolika gomila okružuje krst, a anđeli lete u nebesima iznad njega. Donji dio "Raspeća" je oštećen u 17. vijeku zbog izgradnje nove oltarske kompozicije. [[Datoteka:Assisi-frescoes-last-supper-3931 Lorenzetti Pietro.jpg|thumb|300px|desno|"Posljednja večera"]] Scena "Posljednja večera" posebno je inovativna, a heksagonalna konstrukcija gornje sobe ove bazilike nema poznati presedan u italijanskom slikarstvu. Zidovi okrenuti prema gledaocima označeni su sa četiri [[stub]]a sastavljena od grupisanih stubova, od kojih svaki nosi statuu krilatog [[Putti|putti]]ja, tako da se čini kao da gledamo kroz bogato ukrašenu lođu. Veličanstvenost ambijenta pojačava pažnja koja se poklanja djelu [[Cosmati]]ja (rimske porodice kipara i arhitekata veoma utjecajnih u to vrijeme) s ukrasnim detaljima cijele simetrične strukture i blistavim bojama draperija figura. <ref name="DIP"/> U sceni "Posljednje večere" Isus i njegovi sljedbenici sjede oko stola pod nezgrapnim uglom unutar sjajne rotonde. To je noćni prizor s tamnoplavim nebom okićenim zvijezdama padalicama, koje se u uskoj traci na desnom rubu kompozicije spuštaju do nivoa poda, doprinoseći tako utisku u našoj svijesti o preplitanju zemaljskog i nebeskog svijeta. S lijeve strane se pojavljuje polumjesec iznad realistično prikazane uske kuhinje u kojoj muškarac pere suđe, dok žena stoji iza njegovog ramena, te pas koji liže posljednje komadiće hrane iz tanjira i mačka koja spava. U ovoj naizgled svakodnevnoj sceni, Lorenzetti iznenađuje inovacijom, jer kućni ljubimci i tanjiri bacaju određene sjene pod uglovima koji su određeni njihovim odnosom prema vatri kao izvoru svjetlosti. Realizam u ovom divnom žanrovskom odlomku, koji daje upečatljiv kontrast svetoj sceni "Posljednje večere", a koji je posebno istaknut po svojim svjetlosnim efektima, anticipira prizemljeni [[naturalizam]] omiljen kod sjevernjačkih majstora Međunarodnog gotskog stila, poput : [[Braća Limbourg|braće Limbourg]], [[Melchior Broederlam|Melchiora Broederlama]] i [[Robert Campin|Roberta Campina]]. <ref name= "MH"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Assisi-frescoes-entry-into-jerusalem-pietro lorenzetti.jpg|"Ulazak u Jerusalim" Datoteka:Pietro Lorenzetti - Crucifixion - WGA13513.jpg|"Raspeće" Datoteka:Pietro Lorenzetti - Deposition of Christ from the Cross - WGA13523.jpg|"Skidanje s krsta" Datoteka:Pietro Lorenzetti - Stigmata of St Francis - WGA13527.jpg|"[[Stigma (rana)|Stigma]] (rana) svetog Franje Datoteka:Assisi frescoes detail pietro lorenzetti 2.jpg|"Nošenje Isusa na krstu (detalj) </gallery> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1280.]] [[Kategorija:Umrli 1348.]] [[Kategorija:Biografije, Siena]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Slikari gotike]] j8r8a9vko012ciigf5x35t3yq5ono8x 14 515563 3674292 2024-12-18T15:36:07Z ITZQing 141637 Nova stranica: {{Commonscat}} [[Kategorija:Korisnički jezici|cnr]] 3674292 wikitext text/x-wiki {{Commonscat}} [[Kategorija:Korisnički jezici|cnr]] g9i5r4d9sbijh2v1dk4opogogi475cj 3674293 3674292 2024-12-18T15:37:58Z ITZQing 141637 3674293 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|User cnr}} [[Kategorija:Korisnički jezici|cnr]] sburuxzwlvxps8vgp05iwal8yoatcow 0 515564 3674370 2024-12-19T11:14:41Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Etničke grupe Azerbejdžana]] na [[Etničke grupe u Azerbejdžanu]]: Standardizacija 3674370 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Etničke grupe u Azerbejdžanu]] be8rs1t0agbd3ooeohjf4bm5wa5rz5j 1 515565 3674372 2024-12-19T11:14:41Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Etničke grupe Azerbejdžana]] na [[Razgovor:Etničke grupe u Azerbejdžanu]]: Standardizacija 3674372 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Etničke grupe u Azerbejdžanu]] s6tlec7cuqkump8gt0xxnlas91jyk5a 0 515566 3674374 2024-12-19T11:15:02Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Etničke grupe Bruneja]] na [[Etničke grupe u Bruneju]]: Standardizacija 3674374 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Etničke grupe u Bruneju]] myooaydss96x7zjdwz67gyhi9me8v88 1 515567 3674376 2024-12-19T11:15:02Z Z1KA 87045 Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Etničke grupe Bruneja]] na [[Razgovor:Etničke grupe u Bruneju]]: Standardizacija 3674376 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Etničke grupe u Bruneju]] 5jy9i29qgjhj4ic4hy9xvnh8qll0795