Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.44.0-wmf.3 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Muhammed Bello 0 6536 85283 84910 2024-11-14T16:04:14Z 2A04:CEC0:10FF:E17A:0:58:5F7C:1F01 E nder lenyol Dan Foojo hee 85283 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Muhammad Bello''' woni Sultan mo [[Sokoto]] didabo . O jogage lamu diga 1817 yarinki 1837<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref>. O bindowo [[habaruji]], gime e ilmu diina. O biddo [[Usumanu bin Fodiyo]] artudo wadduki Kalifare Sokoto<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref> bo arti jogaki lamu Kalifare den. Muhammad Bello mo bolweten dou maako, hanko woni burdo badaki baffa maako ngam raruki njamu Maako<ref>https://web.archive.org/web/20231003201015/https://www.historyatlas.com/people/muhammed-bello</ref>. [[Usumanu Bi Fodiyo hanko|Usumanu Bi Fodiyo]] hakko arti daraki dou Dina islama, o famtini lenyol dou Dina e ilmu jamaan dum Rewbe e worbe ko nangi wojjeji funa ko heddi waila. Haa Joni hanko arti waddugo haala shari'a dina islama o tabbitini dun hebi kotiji di shari'a islama. Muhammad Bello mayi nder lewru sappo e balde sappande Didi e jowi nder dungu 1837. Minyiko [[Abubakar Atiku]] bo biko a [[Aliyu babba Roni]] mo mawo o mayi. ==Dubi Arendeji== Muhammad Bello danyaama nyalbe alarba nder dungu 1817 sa'i dum baffa maako Usumanu bi Fodiyo e wodi dubi sappande Didi e jowe tati. E mo noddire<ref>http://etheses.dur.ac.uk/8030/</ref> "Bello" ko dum hollata yo ballowo nder [[Fulfulde]]. No e holla basdaki Maako e baffa maako ngam diga e mo suka to baffa maako fuu woni emo don, diga bawo o wartani baffa maako on wazirijo Maako. ==Ngendam== Muhammad Bello yo wurti diga Fulbe bi'e'tebe Torodbe kautube i'am e larabankwen. Sakirawo Maako [[Abdullahi bi Fodiyo]] hanko wi sumpo maabbe e hauti e Fulbe e larabankwen<ref>http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3239264</ref>. Ko o wi'ata sumpo maabbe yo fuddu diga larabankwen diga betedo Uqba. To haalaka Muhammad Bello besdi e wi'iki o Wala tabbas dou haala moi nder Uqba on. O Ando ko Uqba ibn Nafi ko Uqba ibn Yasir ko bo Uqba Ibn Amir? To tariha Kan Uqba on te'i Debbie [[Pullo]] noddetedo e inde Bajjumangbu burtido diga usulol Usumanu bi Fodiyo hanko biyetebe Torodbe. Kalifa Muhammad Bello nder deriyol Maako Infaq Al-Mansur o bedi winduki dou hambe diga zurriya annabijo men Muhammad ta dadol kaka mabbe biyetedo Hawwa (madujoUsumanu bi Fodiyo) Alhaji Muhammad Junaidu wazirijo Sokoto njangowo ilmu tariha Fulbe bedi tabbinki haala Shaykh Abdullahi bi Fodiyo dou haala usulol Iyalu Bi Fodiyoyo fuddir diga larabankwen e Fulbe. [[Ahmadu Bello]] nder bindi Maako dou tariha Maako bayodum hebi enci ko'e kadin bawo o Roni Muhammad Bello hanko ma o wi ebe kauti e larabankwen ben diga madujo Usumanu bi Fodiyo. Usulol Usumanu bi Fodiyo on e hauti hakkude jinsiji Fulbe e larabankwen. Tariha ni holli Fulbe Ben diga bawo e hauti e hausen hanjum Wadi ebe noddeHausa-Fulani Arabs. Ko fuddi nder dungu 1804 sa'i dum jihadi fuddaka Fulbe andiraka e Torankawa (Torodbe) Amman bindi mabbe Holli tariha no be hauti e larabankwen ben. Be bolwi Fulfulde bo e be kutira e maire ko de dum Andi be burtake diga jinsi ferefere. Lesdi Torankwen Ben e hauti e lenyol Sudani musanmatan be gala jaudi. Bindainobe sa'i dum hauti e Fula, Wolof,Mande, Hausa and Berber. Bawo non e be wolwa Fula bo be te'i te'i ni nder Fulbe Ben bo be garti Iyalu Fulbe be ilmu. Muhammad Bello hanko woni biddo Debbo nayabo mo Usumanu bi Fodiyo biyetedo Hauwa ko bo Inna Garka. Sakirabe Maako hambe maa fuu e be nder harkaji njangirde baffa mabbe to lesdi Degel bo diga bawo be sankiti nder dungu 1804. Nder dungu 1809 Bello hanko warti neddo Dari do hebuki daulare Sokoto dou dalila non dum walli baffa maako dou hebki nasaraku dou nyamuki lesdi Hausa'en to konu Fulbe Joni be nder dungu (1804-1810) Sakirabe Maako wattiti hakkillo mabbe dou njangirde non walli be anda. Nder burbe andaki ben hambe woni Nana Asama'u, bindowo gimi e modibbaku. [[Abubakar Atiku]] Mohammed Beelo holli yide makko e yeewtide e cafroowo engle gooto mawdo ngam yeewtide e makko ko faati e safaaro.<ref name=":0">Patricia Mons, Naana Asma'u un idéal feminin, Beyrouth, Albouraq, 2021, ISBN 797-10-2250-5<nowiki/>000-- EAN 9791022505000</ref> Mohammad Bello ene jeyaa e ɓiɓɓe Usmaan Dan Foojo daraniiɓe jannde Lislam. Omo jogii darnde mawde e nder konuuju ɗii Sokoto heɓi e nder laamu Baaba mukko Usmaan Dan Foojo. Mohammed Beelo holli yide makko e yeewtide e cafeoowo engle gooto mawdo ngam yeewtide e makko ko faati e safaaro.<ref name=":0" /> qbitdab7itk07ts0c8jsgp1qgm0dr5n 85284 85283 2024-11-14T16:06:06Z 2A04:CEC0:10FF:E17A:0:58:5F7C:1F01 Répétition 85284 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Muhammad Bello''' woni Sultan mo [[Sokoto]] didabo . O jogage lamu diga 1817 yarinki 1837<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref>. O bindowo [[habaruji]], gime e ilmu diina. O biddo [[Usumanu bin Fodiyo]] artudo wadduki Kalifare Sokoto<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref> bo arti jogaki lamu Kalifare den. Muhammad Bello mo bolweten dou maako, hanko woni burdo badaki baffa maako ngam raruki njamu Maako<ref>https://web.archive.org/web/20231003201015/https://www.historyatlas.com/people/muhammed-bello</ref>. [[Usumanu Bi Fodiyo hanko|Usumanu Bi Fodiyo]] hakko arti daraki dou Dina islama, o famtini lenyol dou Dina e ilmu jamaan dum Rewbe e worbe ko nangi wojjeji funa ko heddi waila. Haa Joni hanko arti waddugo haala shari'a dina islama o tabbitini dun hebi kotiji di shari'a islama. Muhammad Bello mayi nder lewru sappo e balde sappande Didi e jowi nder dungu 1837. Minyiko [[Abubakar Atiku]] bo biko a [[Aliyu babba Roni]] mo mawo o mayi. ==Dubi Arendeji== Muhammad Bello danyaama nyalbe alarba nder dungu 1817 sa'i dum baffa maako Usumanu bi Fodiyo e wodi dubi sappande Didi e jowe tati. E mo noddire<ref>http://etheses.dur.ac.uk/8030/</ref> "Bello" ko dum hollata yo ballowo nder [[Fulfulde]]. No e holla basdaki Maako e baffa maako ngam diga e mo suka to baffa maako fuu woni emo don, diga bawo o wartani baffa maako on wazirijo Maako. ==Ngendam== Muhammad Bello yo wurti diga Fulbe bi'e'tebe Torodbe kautube i'am e larabankwen. Sakirawo Maako [[Abdullahi bi Fodiyo]] hanko wi sumpo maabbe e hauti e Fulbe e larabankwen<ref>http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3239264</ref>. Ko o wi'ata sumpo maabbe yo fuddu diga larabankwen diga betedo Uqba. To haalaka Muhammad Bello besdi e wi'iki o Wala tabbas dou haala moi nder Uqba on. O Ando ko Uqba ibn Nafi ko Uqba ibn Yasir ko bo Uqba Ibn Amir? To tariha Kan Uqba on te'i Debbie [[Pullo]] noddetedo e inde Bajjumangbu burtido diga usulol Usumanu bi Fodiyo hanko biyetebe Torodbe. Kalifa Muhammad Bello nder deriyol Maako Infaq Al-Mansur o bedi winduki dou hambe diga zurriya annabijo men Muhammad ta dadol kaka mabbe biyetedo Hawwa (madujoUsumanu bi Fodiyo) Alhaji Muhammad Junaidu wazirijo Sokoto njangowo ilmu tariha Fulbe bedi tabbinki haala Shaykh Abdullahi bi Fodiyo dou haala usulol Iyalu Bi Fodiyoyo fuddir diga larabankwen e Fulbe. [[Ahmadu Bello]] nder bindi Maako dou tariha Maako bayodum hebi enci ko'e kadin bawo o Roni Muhammad Bello hanko ma o wi ebe kauti e larabankwen ben diga madujo Usumanu bi Fodiyo. Usulol Usumanu bi Fodiyo on e hauti hakkude jinsiji Fulbe e larabankwen. Tariha ni holli Fulbe Ben diga bawo e hauti e hausen hanjum Wadi ebe noddeHausa-Fulani Arabs. Ko fuddi nder dungu 1804 sa'i dum jihadi fuddaka Fulbe andiraka e Torankawa (Torodbe) Amman bindi mabbe Holli tariha no be hauti e larabankwen ben. Be bolwi Fulfulde bo e be kutira e maire ko de dum Andi be burtake diga jinsi ferefere. Lesdi Torankwen Ben e hauti e lenyol Sudani musanmatan be gala jaudi. Bindainobe sa'i dum hauti e Fula, Wolof,Mande, Hausa and Berber. Bawo non e be wolwa Fula bo be te'i te'i ni nder Fulbe Ben bo be garti Iyalu Fulbe be ilmu. Muhammad Bello hanko woni biddo Debbo nayabo mo Usumanu bi Fodiyo biyetedo Hauwa ko bo Inna Garka. Sakirabe Maako hambe maa fuu e be nder harkaji njangirde baffa mabbe to lesdi Degel bo diga bawo be sankiti nder dungu 1804. Nder dungu 1809 Bello hanko warti neddo Dari do hebuki daulare Sokoto dou dalila non dum walli baffa maako dou hebki nasaraku dou nyamuki lesdi Hausa'en to konu Fulbe Joni be nder dungu (1804-1810) Sakirabe Maako wattiti hakkillo mabbe dou njangirde non walli be anda. Nder burbe andaki ben hambe woni Nana Asama'u, bindowo gimi e modibbaku. [[Abubakar Atiku]] Mohammed Beelo holli yide makko e yeewtide e cafroowo engle gooto mawdo ngam yeewtide e makko ko faati e safaaro.<ref name=":0">Patricia Mons, Naana Asma'u un idéal feminin, Beyrouth, Albouraq, 2021, ISBN 797-10-2250-5<nowiki/>000-- EAN 9791022505000</ref> Mohammad Bello ene jeyaa e ɓiɓɓe Usmaan Dan Foojo daraniiɓe jannde Lislam. Omo jogii darnde mawde e nder konuuju ɗii Sokoto heɓi e nder laamu Baaba mukko Usmaan Dan Foojo. pkdjkmy2zxpa0244w5s98fjsvj6ra4i 85286 85284 2024-11-14T16:14:39Z 2A04:CEC0:10FF:E17A:0:58:5F7C:1F01 Sur la même partie 85286 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Muhammad Bello''' woni Sultan mo [[Sokoto]] didabo . O jogage lamu diga 1817 yarinki 1837<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref>. O bindowo [[habaruji]], gime e ilmu diina. O biddo [[Usumanu bin Fodiyo]] artudo wadduki Kalifare Sokoto<ref>http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/Login.html?url=%2Fapp%3Fservice%3Dexternalpagemethod%26page%3DArticleViewDispatch%26method%3Dview%26uri%3D%2Fopr%2Ft236%2Fe0750&failReason=</ref> bo arti jogaki lamu Kalifare den. Muhammad Bello mo bolweten dou maako, hanko woni burdo badaki baffa maako ngam raruki njamu Maako<ref>https://web.archive.org/web/20231003201015/https://www.historyatlas.com/people/muhammed-bello</ref>. [[Usumanu Bi Fodiyo hanko|Usumanu Bi Fodiyo]] hakko arti daraki dou Dina islama, o famtini lenyol dou Dina e ilmu jamaan dum Rewbe e worbe ko nangi wojjeji funa ko heddi waila. Haa Joni hanko arti waddugo haala shari'a dina islama o tabbitini dun hebi kotiji di shari'a islama. Muhammad Bello mayi nder lewru sappo e balde sappande Didi e jowi nder dungu 1837. Minyiko [[Abubakar Atiku]] bo biko a [[Aliyu babba Roni]] mo mawo o mayi. ==Dubi Arendeji== Muhammad Bello danyaama nyalbe alarba nder dungu 1817 sa'i dum baffa maako Usumanu bi Fodiyo e wodi dubi sappande Didi e jowe tati. E mo noddire<ref>http://etheses.dur.ac.uk/8030/</ref> "Bello" ko dum hollata yo ballowo nder [[Fulfulde]]. No e holla basdaki Maako e baffa maako ngam diga e mo suka to baffa maako fuu woni emo don, diga bawo o wartani baffa maako on wazirijo Maako. ==Ngendam== Muhammad Bello yo wurti diga Fulbe bi'e'tebe Torodbe kautube i'am e larabankwen. Sakirawo Maako [[Abdullahi bi Fodiyo]] hanko wi sumpo maabbe e hauti e Fulbe e larabankwen<ref>http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3239264</ref>. Ko o wi'ata sumpo maabbe yo fuddu diga larabankwen diga betedo Uqba. To haalaka Muhammad Bello besdi e wi'iki o Wala tabbas dou haala moi nder Uqba on. O Ando ko Uqba ibn Nafi ko Uqba ibn Yasir ko bo Uqba Ibn Amir? To tariha Kan Uqba on te'i Debbie [[Pullo]] noddetedo e inde Bajjumangbu burtido diga usulol Usumanu bi Fodiyo hanko biyetebe Torodbe. Kalifa Muhammad Bello nder deriyol Maako Infaq Al-Mansur o bedi winduki dou hambe diga zurriya annabijo men Muhammad ta dadol kaka mabbe biyetedo Hawwa (madujoUsumanu bi Fodiyo) Alhaji Muhammad Junaidu wazirijo Sokoto njangowo ilmu tariha Fulbe bedi tabbinki haala Shaykh Abdullahi bi Fodiyo dou haala usulol Iyalu Bi Fodiyoyo fuddir diga larabankwen e Fulbe. [[Ahmadu Bello]] nder bindi Maako dou tariha Maako bayodum hebi enci ko'e kadin bawo o Roni Muhammad Bello hanko ma o wi ebe kauti e larabankwen ben diga madujo Usumanu bi Fodiyo. Usulol Usumanu bi Fodiyo on e hauti hakkude jinsiji Fulbe e larabankwen. Tariha ni holli Fulbe Ben diga bawo e hauti e hausen hanjum Wadi ebe noddeHausa-Fulani Arabs. Ko fuddi nder dungu 1804 sa'i dum jihadi fuddaka Fulbe andiraka e Torankawa (Torodbe) Amman bindi mabbe Holli tariha no be hauti e larabankwen ben. Be bolwi Fulfulde bo e be kutira e maire ko de dum Andi be burtake diga jinsi ferefere. Lesdi Torankwen Ben e hauti e lenyol Sudani musanmatan be gala jaudi. Bindainobe sa'i dum hauti e Fula, Wolof,Mande, Hausa and Berber. Bawo non e be wolwa Fula bo be te'i te'i ni nder Fulbe Ben bo be garti Iyalu Fulbe be ilmu. Muhammad Bello hanko woni biddo Debbo nayabo mo Usumanu bi Fodiyo biyetedo Hauwa ko bo Inna Garka. Sakirabe Maako hambe maa fuu e be nder harkaji njangirde baffa mabbe to lesdi Degel bo diga bawo be sankiti nder dungu 1804. Nder dungu 1809 Bello hanko warti neddo Dari do hebuki daulare Sokoto dou dalila non dum walli baffa maako dou hebki nasaraku dou nyamuki lesdi Hausa'en to konu Fulbe Joni be nder dungu (1804-1810) Sakirabe Maako wattiti hakkillo mabbe dou njangirde non walli be anda. Nder burbe andaki ben hambe woni Nana Asama'u, bindowo gimi e modibbaku. [[Abubakar Atiku]] Mohammed Beelo holli yide makko e yeewtide e cafroowo engle gooto mawdo ngam yeewtide e makko ko faati e safaaro.<ref name=":0">Patricia Mons, Naana Asma'u un idéal feminin, Beyrouth, Albouraq, 2021, ISBN 797-10-2250-5<nowiki/>000-- EAN 9791022505000</ref> Mohammad Bello ene jeyaa e ɓiɓɓe Usmaan Dan Foojo daraniiɓe jannde Lislam. Ko jiɗde mokko rewde e laawol nelaaɗo taki Mohammad Bello sanyatno leece kam e ɓoggiɗi haako e baaji duɓɓe (kukkooji). Omo jogii darnde mawde e nder konuuju ɗii Sokoto heɓi e nder laamu Baaba mukko Usmaan Dan Foojo. gdb7coc8y4ih2bdr7jblfngeqyx4f63 Mohamadou Djibrilla Maïga 0 24494 85294 85250 2024-11-14T18:44:11Z Adamu ab 8876 Expanding 85294 wikitext text/x-wiki '''Mohamadou Djibrilla Maïga''' (o dayyaama nyande jeewinayi lewru sulyee hiitande ndungu alif 1908 to Kolman Niiseer – 23 noowambar hiitande alif 1975 to Pari) ko dawruyanke kominist jeyaaɗo Niiseer, cuɓaaɗo e Senaa Farayse e hitaande 1947.<ref>{{cite web|last=Senate of France|title=Mohamadou Djibrilla Maïga|url=http://www.senat.fr/senateur-4eme-republique/maiga_mohama_djibrilla0307r4.html|accessdate=9 July 2011}}</ref><ref>Dictionnaire des parlementaires français - Anciens sénateurs IVème République "En 1908, Mohamadou Djibrilla Maïga naît au Niger, au moment où la pénétration française, amorcée au 19e siècle, s'affirme, avec l'installation des premiers.."</ref><ref>Le PPN-RDA et la décolonisation du Niger, 1946-1960 Claude Fluchard - 1995 "Le conseiller de la République, Mohamadou Djibrilla Maïga - La seule intervention marquante faite par Djibrilla Maïga a lieu lors de la séance du 11 août 1947 quand il réclame une extension des pouvoirs des nouvelles assemblées locales, "</ref> == Firooji == <references /> 60ej0t54gpxcc9j7raf73z178ofsjrp Hewernef 0 24501 85276 85275 2024-11-14T15:20:40Z MOIBARDE 10068 85276 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Herwernef''' ina waawi wonde innde wizier gooto to [[Misra]] ɓooyɗo, sikkaa ko kañum gollinoo e laamu Ramses III. Ina gasa tawa o toɗɗaa e oon posto ko e hitaande 10ɓiire laamu Ramses III, o woni e golle ɗee haa hitaande 29ɓiire laamu. Kono ngool firo binndol hieratik juutngol e dow ostrakon (jooni ko e nder galle arkewolosi ngenndiijo Firenze) ko miijo tan.<ref>{{cite journal|first=Carles|last=Wolterman|year=1996|title=A Vizier of Ramses III Visits an Oracle of Amun and Deir el-Medina|journal=[[Revue d'Égyptologie]]|pages=147–170|volume=47|doi=10.2143/RE.47.0.2003713}}</ref> Nder feere feere feere to Florence ostrakon, a wizir anndiraa ɗo, koo nde naa hokki innde hooreejo Wolterman. == Firooji == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] dubzyrrq8lqaoiesitw80v5g0uct88y 85277 85276 2024-11-14T15:22:57Z MOIBARDE 10068 85277 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Herwernef''' ina waawi wonde innde wizier gooto to [[Misra]] ɓooyɗo, sikkaa ko kañum gollinoo e laamu Ramses III. Ina gasa tawa o toɗɗaa e oon posto ko e hitaande 10ɓiire laamu Ramses III, o woni e golle ɗee haa hitaande 29ɓiire laamu. Kono ngool firo binndol hieratik juutngol e dow ostrakon (jooni ko e nder galle arkewolosi ngenndiijo Firenze) ko miijo tan.<ref>{{cite journal|first=Carles|last=Wolterman|year=1996|title=A Vizier of Ramses III Visits an Oracle of Amun and Deir el-Medina|journal=[[Revue d'Égyptologie]]|pages=147–170|volume=47|doi=10.2143/RE.47.0.2003713}}</ref> Nder feere feere feere to ''Florence'' ostrakon, a wizir anndiraa ɗo, koo nde naa hokki innde hooreejo ''Wolterman''.<ref>{{cite journal|first1=Benedict G.|last1=Davies|first2=Kenneth|last2=Kitchen|author2-link=Kenneth Kitchen|year=1995|title=Another Case of Lese-Majeste at Deir el-Medina?|journal=Varia Aegyptiaca|pages=77–82|volume=10|issue=2/3}}</ref> == Firooji == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] nfdkg0f6hat9k4sge1yffoxp4pdy1tu Hor (jooftaɗo mawɗo) 0 24502 85278 2024-11-14T15:29:30Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1214497650|Hor (high steward)]]" 85278 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hor''' ko mawɗo [[Misra]] ɓooyɗo, gonnooɗo e laamu e les njiimaandi Senusret I, hedde hitaande 1950 ko adii jibineede Iisaa. Hor ina anndaa e monumndaaji keewɗi, ko ɓuri heewde e majji tawaama to Abydos, ɗo o ɓuri waawde jogaade jumaa. Omo anndaa kadi e stela tawaaɗo to Wadi el-Hudi. Tiitoonde makko ɓurnde teeŋtude ko steward toowɗo. Tiitoondeeji goɗɗi ina mbaɗi : ƴeewooɓe seernaaɓe e ƴeewooɓe damal. E nder golle gardiiɗo toowɗo, ko kanko ardinoo domenuuji laamɗo. O joginoo tiitooɗe ɓurɗe toowde, ko wayi no Iry-pat (tergal elit) walla Haty-a. Ko gooto e monumndaaji makko tan woni ñalngu (stela Louvre C2). Monument oo ina waɗi hitaande 9 laamu Senusret I, ina hollita wonde o woniino e laamu e feccere adannde e laamu oon laamɗo. == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] j5sh33qk180y0kba8c4k8ld1igaemwf 85279 85278 2024-11-14T15:30:56Z MOIBARDE 10068 85279 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hor''' ko mawɗo [[Misra]] ɓooyɗo, gonnooɗo e laamu e les njiimaandi Senusret I, hedde hitaande 1950 ko adii jibineede Iisaa. Hor ina anndaa e monumndaaji keewɗi, ko ɓuri heewde e majji tawaama to Abydos, ɗo o ɓuri waawde jogaade jumaa. Omo anndaa kadi e stela tawaaɗo to Wadi el-Hudi. Tiitoonde makko ɓurnde teeŋtude ko steward toowɗo. Tiitoondeeji goɗɗi ina mbaɗi : ƴeewooɓe seernaaɓe e ƴeewooɓe damal. E nder golle gardiiɗo toowɗo, ko kanko ardinoo domenuuji laamɗo. O joginoo tiitooɗe ɓurɗe toowde, ko wayi no Iry-pat (tergal elit) walla Haty-a. Ko gooto e monumndaaji makko tan woni ñalngu (stela Louvre C2). Monument oo ina waɗi hitaande 9 laamu Senusret I, ina hollita wonde o woniino e laamu e feccere adannde e laamu oon laamɗo.<ref>James P. Allen: ''The high officials of the early Middle Kingdom'', in: Nigel Strudwick, John H. Taylor (editors): ''The Theban Necropolis, Past, Present and Future'', London 2003, {{ISBN|0714122475}}, 17-18</ref> == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] 22cpqc683iqdplysv5a9ggfxkkdg695 Horbaef 0 24503 85280 2024-11-14T15:41:44Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1254181264|Horbaef]]" 85280 wikitext text/x-wiki {{Hiero|Horbaef|<hiero>H-Hr:r-bA-f</hiero>|align=left|era=egypt}}{{Databox}}'''Horbaef''' (anndiraaɗo kadi '''Baefhor''' e '''Horbaf'''; fl. c. 2570 ko adii jibineede Iisaa) ko laamɗo [[Misra]] ɓooyɗo e laamu 4ɓo. Tiitoonde makko ko "ɓiɗɗo laamɗo". Horbaef ko ɓii laamɗo Khufu e debbo mo anndaaka. O resi miñiiko debbo biyeteeɗo Meresankh II, ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, rewɓe Nefertkau III e Nebty-tepites. Ina gasa kadi tawa ɓe keɓii ɓiɗɗo gorko gooto ina wiyee Djaty. Caggal maayde Horbaef, debbo makko Meresankh resi laamɗo, miñiiko goɗɗo, hono Djedefra walla Khafre, ko noon o wontiri laamɗo debbo. Ina gasa tawa Djaty ko ɓiy jom suudu Meresankh ɗiɗaɓo sabu omo jogii tiitoonde "ɓiy laamɗo ɓanndu makko", Horbaef ko laamɗo kono meeɗaa wonde laamɗo. Horbaef haawnii nder mastaba G 7410-7420 ha [[Giza]]. Meresankh boo ɗon haɓɓii ton. == Firooji == {{Reflist}} <references /> * Aidan Dodson e Dyan Hilton, Iwdiiji laamɓe timmuɗi e [[Misra]] ɓooyɗo, Thames e Hudson (2004) [[Category:Misra]] hwqb258w6caygacdw4lvdzlc28lblcc 85281 85280 2024-11-14T15:45:21Z MOIBARDE 10068 85281 wikitext text/x-wiki {{Hiero|Horbaef|<hiero>H-Hr:r-bA-f</hiero>|align=left|era=egypt}}{{Databox}}'''Horbaef''' (anndiraaɗo kadi '''Baefhor''' e '''Horbaf'''; fl. c. 2570 ko<ref name=":0" />) adii jibineede Iisaa) ko laamɗo [[Misra]] ɓooyɗo e laamu 4ɓo. Tiitoonde makko ko "ɓiɗɗo laamɗo". Horbaef ko ɓii laamɗo Khufu e debbo mo anndaaka. O resi miñiiko debbo biyeteeɗo Meresankh II, ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, rewɓe Nefertkau III e Nebty-tepites. Ina gasa kadi tawa ɓe keɓii ɓiɗɗo gorko gooto ina wiyee Djaty. Caggal maayde Horbaef, debbo makko Meresankh resi laamɗo, miñiiko goɗɗo, hono Djedefra walla Khafre, ko noon o wontiri laamɗo debbo. Ina gasa tawa Djaty ko ɓiy jom suudu Meresankh ɗiɗaɓo sabu omo jogii tiitoonde "ɓiy laamɗo ɓanndu makko", Horbaef ko laamɗo kono meeɗaa wonde laamɗo. Horbaef haawnii nder mastaba G 7410-7420 ha [[Giza]]. Meresankh boo ɗon haɓɓii ton. == Firooji == {{Reflist}} <references /> * Aidan Dodson e Dyan Hilton, Iwdiiji laamɓe timmuɗi e [[Misra]] ɓooyɗo, Thames e Hudson (2004) [[Category:Misra]] sxiy61qdze4nc1dc4goy35pxipt82cg Hori (Kadiima Mawɗo Osiris) 0 24504 85282 2024-11-14T15:55:48Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1243159714|Hori (High Priest of Osiris)]]" 85282 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko mawɗo almuudo [[Misra]] ɓooyɗo biyeteeɗo Osiris to Abydos, e laamu firawna biyeteeɗo Ramses II.{{Hiero|Hori|<hiero>G5-i-A51</hiero><ref>Porter, Bertha and Moss, Rosalind, Topographical Bibliography of Ancient Egyptian Hieroglyphic Texts, Statues, Reliefs and Paintings Volume V : Upper Egypt - Sites , Griffith Institute. 1964, pp 71</ref>||align=right|era=nk}}Hori wari diga kaɓɓol mawɗo ardiiɓe diina Osiris, O woni ardiiɗo ardiiɗo diina nder saare maako.O woni ɓiɗɗo Mawɗo Mawɗo Mawɓe Mawɓe Osiris Wenennefer e Chantress Osiris Tiy.<ref name="KitchenPT" /> Hori anndiraa e nder nokkuuji feere: * Fuude ɗon ɗon kolla bee Horus, jooni nder Copenhagen, Ny Carlsberg (AEIN 1492 - ''A.66'') * Fuude ɗon ɗon kolli bee Osiris, jooni nder University of Chicago Oriental Institute (OIC 7204) * Ɗuum ko stela calminaare daga Abydos diga ɓurɗe Mariette. Hori hollii mo mawnina Osiris e Isis. * Fragment go'o ɗon ɗon ɗon ɗon nder Cairo. * Ɗuum ɓooyɗo ɓooyde jooni nder Cairo. * Sarkofag maako je ɗon waɗi diga 1186-1070 B.C. ɗon hawrita nder Papa, Hungary, diga 1884. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] dehg8v9ks01v1bsa81cp72moiaq8rrw 85285 85282 2024-11-14T16:10:20Z MOIBARDE 10068 85285 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko mawɗo almuudo [[Misra]] ɓooyɗo biyeteeɗo Osiris to Abydos, e laamu firawna biyeteeɗo Ramses II.{{Hiero|Hori|<hiero>G5-i-A51</hiero><ref>Porter, Bertha and Moss, Rosalind, Topographical Bibliography of Ancient Egyptian Hieroglyphic Texts, Statues, Reliefs and Paintings Volume V : Upper Egypt - Sites , Griffith Institute. 1964, pp 71</ref>||align=right|era=nk}}Hori wari diga kaɓɓol mawɗo ardiiɓe diina Osiris,<ref>Porter, Bertha and Moss, Rosalind, Topographical Bibliography of Ancient Egyptian Hieroglyphic Texts, Statues, Reliefs and Paintings Volume V : Upper Egypt - Sites , Griffith Institute. 1964, pp 71</ref> O woni ardiiɗo ardiiɗo diina nder saare maako.O woni ɓiɗɗo Mawɗo Mawɗo Mawɓe Mawɓe Osiris Wenennefer e Chantress Osiris Tiy.<ref name="KitchenPT" /> Hori anndiraa e nder nokkuuji feere: * Fuude ɗon ɗon kolla bee Horus, jooni nder Copenhagen, Ny Carlsberg (AEIN 1492 - ''A.66'') * Fuude ɗon ɗon kolli bee Osiris, jooni nder University of Chicago Oriental Institute (OIC 7204) * Ɗuum ko stela calminaare daga Abydos diga ɓurɗe Mariette. Hori hollii mo mawnina Osiris e Isis. * Fragment go'o ɗon ɗon ɗon ɗon nder Cairo. * Ɗuum ɓooyɗo ɓooyde jooni nder Cairo. * Sarkofag maako je ɗon waɗi diga 1186-1070 B.C. ɗon hawrita nder Papa, Hungary, diga 1884. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] 6smlo5x2mefa8be02lh7fzisgnklm2n Hori I (Kadiwol Mawɗi Ptah) 0 24505 85287 2024-11-14T16:15:24Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1243159843|Hori I (High Priest of Ptah)]]" 85287 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko Limaam mawɗo Ptah e darorɗe laamu Ramses II. Hori lomtii Neferonpet e laamu. Hori o ɓiɗɗo ardiiɗo Khaemwaset, nden kam o ɓii Ramesses II. Hori woodi ɓurɗo arde mo biyeteeɗo Ramese, mo o laamiiɗo Sem nder wuro Ptah. Ammaa Hori woni mo ɓaawo ɗon o tokki laawol baaba maako o laato limanjo mawɗo. Hori boo woodi debbo biyeteeɗo Isetnofret. Ɗum waawi wonde Isetnofret waree baaba maako Merneptah e o huuwi bana laamiiɗo maako. To ɗum waɗi, Hori o laati ɓiyum e ɓiyum Firawna Merneptah, ɓiɗɗo sappo e tati e joomum Ramesses II. Hori ɗon tabbitina dow: * Woni kolore diga nder maaru maako nder Saqqara. Hori huutori ko'e mawɗo, hooreejo lesdi ɗiɗo fuu, ardiiɗo Sem e ardiiɗo liman'en. O wi'i ɗum ɓii Khaemwaset. * Stela (BM 167) diga Scribe of the Royal Harem bi'eteeɗo Ptahemwia. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] ev82fwwy0o8l7khx3bhr7it18hc2t8o 85288 85287 2024-11-14T16:18:15Z MOIBARDE 10068 85288 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko Limaam mawɗo Ptah e darorɗe laamu Ramses II. Hori lomtii Neferonpet e laamu. Hori o ɓiɗɗo ardiiɗo Khaemwaset, nden kam o ɓii Ramesses II. Hori woodi ɓurɗo arde mo biyeteeɗo Ramese, mo o laamiiɗo Sem nder wuro Ptah. Ammaa Hori woni mo ɓaawo ɗon o tokki laawol baaba maako o laato limanjo mawɗo. Hori boo woodi debbo biyeteeɗo Isetnofret. Ɗum waawi wonde Isetnofret waree baaba maako Merneptah e o huuwi bana laamiiɗo maako. To ɗum waɗi, Hori o laati ɓiyum e ɓiyum Firawna Merneptah, ɓiɗɗo sappo e tati e joomum Ramesses II.<ref>{{cite book|last=Merrill|first=J. Marc|date=2012-05-02|title=1: Building Bridges of Time, Places and People: Volume I: Tombs, Temples & Cities of Egypt, Israel, Greece & Italy|url=https://books.google.com/books?id=BDKqBgAAQBAJ&q=merneptah+13th+son&pg=PT666|publisher=AuthorHouse|page=213|isbn=978-1468573695}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mathstat.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Merenptah.html|title=Merneptah|last=Bart|first=Anneke|website=slu.edu|publisher=Saint Louis University|access-date=2017-12-21|quote=Merneptah was the 13th son of Ramses II.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.penn.museum/exhibitions/signature-galleries/egypt-sphinx-gallery|title=Penn Museum - Egypt (Sphinx) Gallery|author=<!--Not stated-->|website=Penn Museum|publisher=Penn Museum|access-date=2017-12-21|quote=Merenptah was the 13th son and eventual successor of the famous Ramses II.|archive-date=2018-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123183930/https://www.penn.museum/exhibitions/signature-galleries/egypt-sphinx-gallery|url-status=dead}}</ref> Hori ɗon tabbitina dow: * Woni kolore diga nder maaru maako nder Saqqara. Hori huutori ko'e mawɗo, hooreejo lesdi ɗiɗo fuu, ardiiɗo Sem e ardiiɗo liman'en. O wi'i ɗum ɓii Khaemwaset. * Stela (BM 167) diga Scribe of the Royal Harem bi'eteeɗo Ptahemwia. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] hapkt035twxo8tglk29dwsqcfgtrsw2 Hori II (vizier) 0 24506 85289 2024-11-14T16:24:24Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1222353297|Hori II (vizier)]]" 85289 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko wazier [[Misra]] ɓooyɗo. O golliima e laamu firawna Seti II e Siptah e Tusret e Setnakhte e Ramses III. == Fedde == Hori o ɓiɗɗo Mawɗo Mawɗo Mawɓe Mawɓe Ptah [[Hori I (Kadiwol Mawɗi Ptah)|Hori I]] e ɓii-kooreejo ardiiɗo Khaemweset, ngam maajum o ɓii-kaalirde Firawna Ramesses II. == Biography == Hori waɗi ko wizir diga laamu Sety II haa hitaande 16 Ramesses III. Hori wari haawooɗo vizir Paraemheb nder kuugal.Hori waɗi to to nder hitaande 16 nder laamu Ramesses III.<ref name="Bierbrier" /> Ko o heɓiiɗo ɗum, o waawi wonde [[Hewernef]], amma ɗum ɗonno e jaŋde defte ɗe ɗe ɗe wurtinaama dow ostrakon diga Deir el-Medina, ɗo ɗo ɗo nder National Archaeological Museum of Florence. == Ancestry ==   == Firooji == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] kmeqaoyvxk4z917xfs7tp8wfqr005a8 85290 85289 2024-11-14T16:26:03Z MOIBARDE 10068 85290 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko wazier [[Misra]] ɓooyɗo. O golliima e laamu firawna Seti II e Siptah e Tusret e Setnakhte e Ramses III..<ref>[[Kenneth Kitchen|K.A. Kitchen]], Ramesside Inscriptions: Merenptah & the late Nineteenth Dynasty, Wiley-Blackwell, 2003</ref> == Fedde == Hori o ɓiɗɗo Mawɗo Mawɗo Mawɓe Mawɓe Ptah [[Hori I (Kadiwol Mawɗi Ptah)|Hori I]] e ɓii-kooreejo ardiiɗo Khaemweset, ngam maajum o ɓii-kaalirde Firawna Ramesses II. == Biography == Hori waɗi ko wizir diga laamu Sety II haa hitaande 16 Ramesses III. Hori wari haawooɗo vizir Paraemheb nder kuugal.Hori waɗi to to nder hitaande 16 nder laamu Ramesses III.<ref name="Bierbrier" /> Ko o heɓiiɗo ɗum, o waawi wonde [[Hewernef]], amma ɗum ɗonno e jaŋde defte ɗe ɗe ɗe wurtinaama dow ostrakon diga Deir el-Medina, ɗo ɗo ɗo nder National Archaeological Museum of Florence. == Ancestry ==   == Firooji == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] g1ucfvfywrrzwblw3ajean77a64gjhp 85291 85290 2024-11-14T16:29:18Z MOIBARDE 10068 85291 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hori''' ko wazier [[Misra]] ɓooyɗo. O golliima e laamu firawna Seti II e Siptah e Tusret e Setnakhte e Ramses III..<ref>[[Kenneth Kitchen|K.A. Kitchen]], Ramesside Inscriptions: Merenptah & the late Nineteenth Dynasty, Wiley-Blackwell, 2003</ref> == Fedde == Hori o ɓiɗɗo Mawɗo Mawɗo Mawɓe Mawɓe Ptah [[Hori I (Kadiwol Mawɗi Ptah)|Hori I]] e ɓii-kooreejo ardiiɗo Khaemweset, ngam maajum o ɓii-kaalirde Firawna Ramesses II.<ref>[[Aidan Dodson]] & Dyan Hilton, The Complete Royal Families of Ancient Egypt, Thames & Hudson (2004)</ref> == Biography == Hori waɗi ko wizir diga laamu Sety II haa hitaande 16 Ramesses III. Hori wari haawooɗo vizir Paraemheb nder kuugal.Hori waɗi to to nder hitaande 16 nder laamu Ramesses III.<ref name="Bierbrier" /> Ko o heɓiiɗo ɗum, o waawi wonde [[Hewernef]], amma ɗum ɗonno e jaŋde defte ɗe ɗe ɗe wurtinaama dow ostrakon diga Deir el-Medina, ɗo ɗo ɗo nder National Archaeological Museum of Florence. == Ancestry ==   == Firooji == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] c9x3vrlx7w1cykms617yz9txofokg7i Hormeni 0 24507 85292 2024-11-14T16:37:12Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1107890582|Hormeni]]" 85292 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hormeni''' ('''Harmone''' kadi) ko tedduɗo [[Misra]] ɓooyɗo, laamɗo e fuɗɗoode laamu sappo e jeetati.. == Biography == Ɓurɗe anndude dow nguurndam Hormeni annditi ngam stela mum nder nder nder nder ɓandu nde o mari nder nder El Kab. O heɓii e Ippolito Rosellini nder hitaande 1829 nden, ha jooni, o ɗon holla nder [[Florence]])" id="mwJA" rel="mw:WikiLink" title="National Archaeological Museum (Florence)">National Archaeological Museum ha Florence (inv. no. 2549). Nder film ngal, Hormeni e debbo maako Dijat e ɓiɓɓe maɓɓe tato Hormeni, Ahmose e Ahhotep. Ko o winndiɗo diga fuɗɗam golle mum, Hormeni waɗi kadi o heɓii ''haay-a''-a ("prince" ko "mayor") nder Nekhen, laamorgo leydi Misra tataɓo. O woodi laamu e Wawat (Nubia Lowre) o waɗi duuɓi keewɗi ton, o ɗon haɓɓii ngam jaɓugo jaɓɓaade jaɓɓaande ngam Firawna. Caggal makko, golle ɗee ko e golle ɓesngu waɗde to hooreejo leydi Kush, ko arande Ahmose noddi Si-Tayit. == Lamarol footi == Haade Hormeni waawi wonde haade nder Nehen nder nder nder suudu Burg el Hamman. Lamargal ngal walaa habaru dow laamorde, ammaa ɗum anndiraa nder warugo nder fannu. Ɗuum ɓandu ɓandu ɓuuɓuɗum ɗon foonda, ammaa naaɗum foonda. Hooreejo maaru, Hormini, holli yeeso Horus of Nekhen, mo holliima no neɗɗo mo hawri e hoore falcon. Isis, nde feere feere holliima nde o woni inna Horus, ɗon wondi nder nokkuure nden boo, o holliima o laatoore bee scorpion. Ɗum waawaa wonde ko ɗum woni ko Hedetet.Hathor boo ɗum anndini ɗum maama maako, ɓurɗum nder defte ɓooyɗe. Nder waylitol aada nder duuɓi ujunaaji, ɗuuɗal nder kawtal ɗii fuɗnaama ko waylitol. Ɗuum ɗemɗe ɗon wi'a kadi Thutmose I, ko waawataa hokkude ko'e feere ngam hawtuki artifact bee laamiiɗo laamu dinastiya sappo e joweetati. Sabo nde, joomum ma'a nder ma'aare nden ɗon anndina bee joomum mo stela nder Firenze. == Firooji == {{Reflist}} <references /> == Jaŋde ɓeydi == * , §§ 47-48, ngam fassara Farayseeji stela ɓernde.  * Furniture ko'e Farayse ɗe Mark-Jan Nederhof. * George A. Reisner, The Viceroys of Ethiopia (Weyde), The Journal of Egyptian Archaeology, Vol. 6, No. 2 (Apreil, 1920), ful. 78. Ngam haala ɓurɗum dow laamuuji ɗi Hormeni laami. [[Category:Misra]] ey14rmkvvl2szvy2fgvl40wyn07bs3e 85293 85292 2024-11-14T18:39:29Z Adamu ab 8876 85293 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hormeni Harmone''' kadi ko tedduɗo [[Misra]] ɓooyɗo, laamɗo e fuɗɗoode laamu sappo e jeetati.. == Biography == Ɓurɗe anndude dow nguurndam Hormeni annditi ngam stela mum nder nder nder nder ɓandu nde o mari nder nder El Kab. O heɓii e Ippolito Rosellini nder hitaande 1829 nden, ha jooni, o ɗon holla nder [[Florence]])" id="mwJA" rel="mw:WikiLink" title="National Archaeological Museum (Florence)">National Archaeological Museum ha Florence (inv. no. 2549). Nder film ngal, Hormeni e debbo maako Dijat e ɓiɓɓe maɓɓe tato Hormeni, Ahmose e Ahhotep. Ko o winndiɗo diga fuɗɗam golle mum, Hormeni waɗi kadi o heɓii ''haay-a''-a ("prince" ko "mayor") nder Nekhen, laamorgo leydi Misra tataɓo. O woodi laamu e Wawat (Nubia Lowre) o waɗi duuɓi keewɗi ton, o ɗon haɓɓii ngam jaɓugo jaɓɓaade jaɓɓaande ngam Firawna. Caggal makko, golle ɗee ko e golle ɓesngu waɗde to hooreejo leydi Kush, ko arande Ahmose noddi Si-Tayit. == Lamarol footi == Haade Hormeni waawi wonde haade nder Nehen nder nder nder suudu Burg el Hamman. Lamargal ngal walaa habaru dow laamorde, ammaa ɗum anndiraa nder warugo nder fannu. Ɗuum ɓandu ɓandu ɓuuɓuɗum ɗon foonda, ammaa naaɗum foonda. Hooreejo maaru, Hormini, holli yeeso Horus of Nekhen, mo holliima no neɗɗo mo hawri e hoore falcon. Isis, nde feere feere holliima nde o woni inna Horus, ɗon wondi nder nokkuure nden boo, o holliima o laatoore bee scorpion. Ɗum waawaa wonde ko ɗum woni ko Hedetet.Hathor boo ɗum anndini ɗum maama maako, ɓurɗum nder defte ɓooyɗe. Nder waylitol aada nder duuɓi ujunaaji, ɗuuɗal nder kawtal ɗii fuɗnaama ko waylitol. Ɗuum ɗemɗe ɗon wi'a kadi Thutmose I, ko waawataa hokkude ko'e feere ngam hawtuki artifact bee laamiiɗo laamu dinastiya sappo e joweetati. Sabo nde, joomum ma'a nder ma'aare nden ɗon anndina bee joomum mo stela nder Firenze. == Firooji == {{Reflist}} <references /> == Jaŋde ɓeydi == * , §§ 47-48, ngam fassara Farayseeji stela ɓernde.  * Furniture ko'e Farayse ɗe Mark-Jan Nederhof. * George A. Reisner, The Viceroys of Ethiopia (Weyde), The Journal of Egyptian Archaeology, Vol. 6, No. 2 (Apreil, 1920), ful. 78. Ngam haala ɓurɗum dow laamuuji ɗi Hormeni laami. [[Category:Misra]] 5y2j2kcyvqw986fgpv6x8misnaac9bs Hunefer 0 24508 85295 2024-11-14T20:35:15Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1217656805|Hunefer]]" 85295 wikitext text/x-wiki [[File:The_judgement_of_the_dead_in_the_presence_of_Osiris.jpg|thumb|500x500px|Wonde kiita nder Deftere maayɓe. Nder filli tati diga deftere maayi (feere diga 1275 BCE) Hunefer mawɗo ɗon hoɗa nder suudu kiita e Anubis mawɗo hoore. Woni ko ɓernde maako ɗon ɓanngina, Ammit ɗon ɗon ɗon ɗon hoola ko waɗi, nden Thoth ɗon ɗon ɗon jaɓɓa. Nden, Hunefer mo laamɗo, o ɓeydiima, Horus mo ɓernde falcon ɗon holla Osiris, o ɗon jooɗi nder suudu maako bee Isis, Nephthys e ɓiyum Horus nayi. Diga dow, Hunefer ɗon sujidana yeeso ummaatoore Allah. (Museum Britannic) ]] {{Databox}}'''Hunefer''' ko binndoowo e nder laamu 19ɓiire (fl. c. 1300 ko adii jibineede Iisaa). Ko kanko woni joom Papyrus Hunefer, koppi deftere maayɓe Ejiptnaaɓe, kolliroowo gooto e yeruuji kiiɗɗi ɗiin binndanɗe, wondude e goɗɗe ko wayi no Papyrus Ani. Hunefer woni "Wurɗo sadaka Allah", "Wurɓe daande laamiiɓe", e jaagorɗo [[Ferauna paraoh|Firawna]] Seti I. == Ndaare kadi == * Liisuki mawɓe diina Misra == Firooji == {{reflist}} <references /> == Wurooji wurooji == * Hakkiilo nder ɗon Osiris, Deftere Hunefer nder Maayi, Smarthistory * [http://timetrips.co.uk/papyrus_of_hunefer.htm Papyrus Hunefer] [[Category:Misra]] g0wm6lbufdkyqsqdlf0q0aw2dy3rmfq 85296 85295 2024-11-14T20:39:17Z MOIBARDE 10068 85296 wikitext text/x-wiki [[File:The_judgement_of_the_dead_in_the_presence_of_Osiris.jpg|thumb|500x500px|Wonde kiita nder Deftere maayɓe. Nder filli tati diga deftere maayi (feere diga 1275 BCE) Hunefer mawɗo ɗon hoɗa nder suudu kiita e Anubis mawɗo hoore.<ref>{{Cite web|title=papyrus {{!}} British Museum|url=https://www.britishmuseum.org/collection/object/Y_EA9901-3|access-date=2024-04-07|website=www.britishmuseum.org|language=en}}</ref> Woni ko ɓernde maako ɗon ɓanngina, Ammit ɗon ɗon ɗon ɗon hoola ko waɗi, nden Thoth ɗon ɗon ɗon jaɓɓa. Nden, Hunefer mo laamɗo, o ɓeydiima, Horus mo ɓernde falcon ɗon holla Osiris, o ɗon jooɗi nder suudu maako bee Isis, Nephthys e ɓiyum Horus nayi. Diga dow, Hunefer ɗon sujidana yeeso ummaatoore Allah. (Museum Britannic) ]] {{Databox}}'''Hunefer''' ko binndoowo e nder laamu 19ɓiire (fl. c. 1300 ko adii jibineede Iisaa). Ko kanko woni joom Papyrus Hunefer, koppi deftere maayɓe Ejiptnaaɓe, kolliroowo gooto e yeruuji kiiɗɗi ɗiin binndanɗe, wondude e goɗɗe ko wayi no Papyrus Ani. Hunefer woni "Wurɗo sadaka Allah", "Wurɓe daande laamiiɓe", e jaagorɗo [[Ferauna paraoh|Firawna]] Seti I. == Ndaare kadi == * Liisuki mawɓe diina Misra == Firooji == {{reflist}} <references /> == Wurooji wurooji == * Hakkiilo nder ɗon Osiris, Deftere Hunefer nder Maayi, Smarthistory * [http://timetrips.co.uk/papyrus_of_hunefer.htm Papyrus Hunefer] [[Category:Misra]] fzxed8x6wbr6gy1rzq7izmtk52gzjgw 85297 85296 2024-11-14T20:44:48Z MOIBARDE 10068 85297 wikitext text/x-wiki [[File:The_judgement_of_the_dead_in_the_presence_of_Osiris.jpg|thumb|500x500px|Wonde kiita nder Deftere maayɓe. Nder filli tati diga deftere maayi (feere diga 1275 BCE) Hunefer mawɗo ɗon hoɗa nder suudu kiita e Anubis mawɗo hoore.<ref>{{Cite web|title=papyrus {{!}} British Museum|url=https://www.britishmuseum.org/collection/object/Y_EA9901-3|access-date=2024-04-07|website=www.britishmuseum.org|language=en}}</ref> Woni ko ɓernde maako ɗon ɓanngina, Ammit ɗon ɗon ɗon ɗon hoola ko waɗi, nden Thoth ɗon ɗon ɗon jaɓɓa. Nden, Hunefer mo laamɗo, o ɓeydiima, Horus mo ɓernde falcon ɗon holla Osiris, o ɗon jooɗi nder suudu maako bee Isis, Nephthys e ɓiyum Horus nayi. Diga dow, Hunefer ɗon sujidana yeeso ummaatoore Allah. (Museum Britannic) ]] {{Databox}}'''Hunefer''' ko binndoowo e nder laamu 19ɓiire (fl. c. 1300 ko adii jibineede Iisaa). Ko kanko woni joom Papyrus Hunefer, koppi deftere maayɓe Ejiptnaaɓe, kolliroowo gooto e yeruuji kiiɗɗi ɗiin binndanɗe, wondude e goɗɗe ko wayi no Papyrus Ani.<ref>[https://www.britishmuseum.org/explore/highlights/article_index/h/hunefer,_an_ancient_egyptian_o.aspx www.britishmuseum.org]</ref> Hunefer woni "Wurɗo sadaka Allah", "Wurɓe daande laamiiɓe", e jaagorɗo [[Ferauna paraoh|Firawna]] Seti I. == Ndaare kadi == * Liisuki mawɓe diina Misra == Firooji == {{reflist}} <references /> == Wurooji wurooji == * Hakkiilo nder ɗon Osiris, Deftere Hunefer nder Maayi, Smarthistory * [http://timetrips.co.uk/papyrus_of_hunefer.htm Papyrus Hunefer] [[Category:Misra]] 05pdymjrj4tm3ldmrqcf1qqandip9mh Huy (Kadiwol Mawɗi Ptah) 0 24509 85298 2024-11-15T05:37:30Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1243159848|Huy (High Priest of Ptah)]]" 85298 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Huy''' wonnoo ko Limaam mawɗo Ptah e laamu Ramses II. Huy ina anndaa e shabtis ɗiɗi (jooni ko e Louvre) baɗaaɗi e wirwirnde Apis to Serapeum Saqqara. Ubbirde Apis ina waɗi duuɓi 16 e 30. Ina gasa tawa Huy wonnoo ko mawɗo almuudo Ptah tuggi ko ina wona hitaande 2 haa hitaande 20 laamu Ramses II. Lomtii Huy ko Pahemnetjer. == Nder aada yimɓe == * Gooto nder jannginooɓe Firawna nder Firo Misra (1998) noddiraa Huy. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] af5zwm8fdeme69hkpmxk775kvlm19o5 85299 85298 2024-11-15T05:39:07Z MOIBARDE 10068 85299 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Huy''' wonnoo ko Limaam mawɗo Ptah e laamu Ramses II. Huy ina anndaa e shabtis ɗiɗi (jooni ko e Louvre) baɗaaɗi e wirwirnde Apis to Serapeum Saqqara. Ubbirde Apis ina waɗi duuɓi 16 e 30.<ref>Kitchen, K.A., Ramesside Inscriptions, Translated & Annotated, Translations, Volume II, Blackwell Publishers, 1996, pg 396</ref> Ina gasa tawa Huy wonnoo ko mawɗo almuudo Ptah tuggi ko ina wona hitaande 2 haa hitaande 20 laamu Ramses II. Lomtii Huy ko Pahemnetjer. == Nder aada yimɓe == * Gooto nder jannginooɓe Firawna nder Firo Misra (1998) noddiraa Huy. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] bi5b5r7f3825irk7q3y1162n2cszhdv Huya (kooduɗo) 0 24510 85300 2024-11-15T05:44:22Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1254577695|Huya (noble)]]" 85300 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Huya''' (Esra ɓooyɗo: ḥi.ꜣ) ko tedduɗo [[Misra]] guurnooɗo hedde hitaande 1350 ko adii jibineede Iisaa. Ko kanko wonnoo « gardiiɗo Harem laamɗo », « gardiiɗo kaalis » e « gardiiɗo galle », tiitoondeeji ɗii fof ina njokkondiri e laamɗo debbo biyeteeɗo Tiye, yumma Akhenaten. O waɗi haandi nder genaale woyla haa Amarna, koo nde ɓandu maako walaa ɗum anndinaama. Haande maako ɗon woodi kuuje ɗuuɗɗe dow saare laamiiɗo e diina Aton, hawti bee haande to Aten. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] rmjv0qvlbp2v4ltxjxz8pvrp5u9s15h 85301 85300 2024-11-15T05:45:53Z MOIBARDE 10068 85301 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Huya''' (Esra ɓooyɗo: ḥi.ꜣ)<ref name="Ranke 1935 233">{{cite book|last1=Ranke|first1=Hermann|title=Die Ägyptischen Personennamen, Bd. 1: Verzeichnis der Namen|date=1935|publisher=J.J. Augustin|location=Glückstadt|url=http://gizamedia.rc.fas.harvard.edu/images/MFA-images/Giza/GizaImage/full/library/ranke_personennamen_1.pdf|accessdate=23 July 2020|page=233}}</ref> ko tedduɗo [[Misra]] guurnooɗo hedde hitaande 1350 ko adii jibineede Iisaa. Ko kanko wonnoo « gardiiɗo Harem laamɗo », « gardiiɗo kaalis » e « gardiiɗo galle », tiitoondeeji ɗii fof ina njokkondiri e laamɗo debbo biyeteeɗo Tiye, yumma Akhenaten. O waɗi haandi nder genaale woyla haa Amarna, koo nde ɓandu maako walaa ɗum anndinaama. Haande maako ɗon woodi kuuje ɗuuɗɗe dow saare laamiiɗo e diina Aton, hawti bee haande to Aten. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] qqgjgqid4w18qus1g1r4ow6v6gmi01y 85302 85301 2024-11-15T05:48:21Z MOIBARDE 10068 85302 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Huya''' (Esra ɓooyɗo: ḥi.ꜣ)<ref name="Ranke 1935 233">{{cite book|last1=Ranke|first1=Hermann|title=Die Ägyptischen Personennamen, Bd. 1: Verzeichnis der Namen|date=1935|publisher=J.J. Augustin|location=Glückstadt|url=http://gizamedia.rc.fas.harvard.edu/images/MFA-images/Giza/GizaImage/full/library/ranke_personennamen_1.pdf|accessdate=23 July 2020|page=233}}</ref> ko tedduɗo [[Misra]] guurnooɗo hedde hitaande 1350 ko adii jibineede Iisaa. Ko kanko wonnoo « gardiiɗo Harem laamɗo », « gardiiɗo kaalis » e « gardiiɗo galle », tiitoondeeji ɗii fof ina njokkondiri e laamɗo debbo biyeteeɗo Tiye, yumma Akhenaten. O waɗi haandi nder genaale woyla haa Amarna, koo nde ɓandu maako walaa ɗum anndinaama. Haande maako ɗon woodi kuuje ɗuuɗɗe dow saare laamiiɗo e diina Aton, hawti bee haande to Aten.<ref name="Davies" /><ref>Michael Rice, ''Who's Who in Ancient Egypt'', Routledge 2001, {{ISBN|0-415-15448-0}}, p.73</ref> == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] h009ocvotepqjus1hk1h1pybupkrhfq Iaret 0 24511 85303 2024-11-15T06:01:31Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1180410726|Iaret]]" 85303 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Iaret''' ko debbo mawɗo laamiiɗo diga caka Laamu sappo e joweetati nder [[Misra]]. == Fedde == [[File:Iaret001.png|center|thumb|250x250px|Ɗuum ko winndaaɗo Iaret: "Fere laamiiɗo mawɗo, Ɓiɗɗo laamiiɗo, Baaba laamiiɗo",]] '''laret''' laati ɓiɗɗo debbo Amunhotep II e debbo Thutmose IV. Ko ɗum winndaama e innde maako ɗon laaɓta; ɗum winnda bee koobra go'oto, e woodi karallaaji feere-feere. Go e nder suɓaaji makko: Ɓiɗɗo Laamiiɗo (''s3t-niswt''), Ɓiɗɗo laamiiɗo mawɗo (s 3t-nisw-wrt), Ɓiɗo Laamiiɗo mawɓe (''snt-niswt'') e Mawɗo laamiiɗo debbo (hmt-nisw -wrt). Walaa ɓiɓɓe anndiraaɓe ngam Laamiiɗo Iaret. == Laamu == Iaret woni debbo laamiiɗo mawɗo ɗiɗmo diga laamu Thutmose IV. Laamu Nefertari ɗon holla nder binndi ɗi ɗon mari wakkati laamu maako. Fuu debbo ɗiɗawɗo to Thutmose IV e innde Mutemwiya woni inna to ardiiɗo laamu. [[File:Iaret.jpg|center|thumb|300x300px|Taal 7 stela Thutmose IV diga Konosso]] Iaret ɗon holla dow stela hitaande 7 Thutmose IV diga Konosso. Stela holli Thutmose ɗon haɓɓa ayɓe yeeso allahji Nubian'en Dedwen e Ha. Laamu Iaret ɗon haandi e ɓaawo maako. Innde Iaret annditi e nder binndi ɗi ɗi ɗi'i ɗi'i nder nder nder nder cuuɗi nder Serabit el-Khadim nder Sina'i diga hitaande go'o. Walaa anndal nde Iaret maayi koo to ɓe haɓɓii mo. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] 3u93trsmhpgntuq6w2t4udwrn3stn70 85306 85303 2024-11-15T06:19:09Z MOIBARDE 10068 85306 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Iaret''' ko debbo mawɗo laamiiɗo diga caka Laamu sappo e joweetati nder [[Misra]]. == Fedde == [[File:Iaret001.png|center|thumb|250x250px|Ɗuum ko winndaaɗo Iaret: "Fere laamiiɗo mawɗo, Ɓiɗɗo laamiiɗo, Baaba laamiiɗo",]] '''laret''' laati ɓiɗɗo debbo Amunhotep II e debbo Thutmose IV. Ko ɗum winndaama e innde maako ɗon laaɓta; ɗum winnda bee koobra go'oto, e woodi karallaaji feere-feere. Go e nder suɓaaji makko: Ɓiɗɗo Laamiiɗo (''s3t-niswt''), Ɓiɗɗo laamiiɗo mawɗo (s 3t-nisw-wrt), Ɓiɗo Laamiiɗo mawɓe (''snt-niswt'') e Mawɗo laamiiɗo debbo (hmt-nisw -wrt). Walaa ɓiɓɓe anndiraaɓe ngam Laamiiɗo Iaret. == Laamu == Iaret woni debbo laamiiɗo mawɗo ɗiɗmo diga laamu Thutmose IV. Laamu Nefertari ɗon holla nder binndi ɗi ɗon mari wakkati laamu maako. Fuu debbo ɗiɗawɗo to Thutmose IV e innde Mutemwiya woni inna to ardiiɗo laamu. <ref>W. Grajetzki: Ancient Egyptian Queens: a hieroglyphic dictionary.</ref> <ref name="dodson">Dodson, Hilton, The Complete Royal Families of Ancient Egypt, 2004</ref>[[File:Iaret.jpg|center|thumb|300x300px|Taal 7 stela Thutmose IV diga Konosso]] Iaret ɗon holla dow stela hitaande 7 Thutmose IV diga Konosso. Stela holli Thutmose ɗon haɓɓa ayɓe yeeso allahji Nubian'en Dedwen e Ha. Laamu Iaret ɗon haandi e ɓaawo maako. Innde Iaret annditi e nder binndi ɗi ɗi ɗi'i ɗi'i nder nder nder nder cuuɗi nder Serabit el-Khadim nder Sina'i diga hitaande go'o. Walaa anndal nde Iaret maayi koo to ɓe haɓɓii mo. == Firooji == {{reflist}} <references /> [[Category:Misra]] ljbp8229dkqk6thmwcm685komf623yv Ibi (Noble Misra) 0 24512 85304 2024-11-15T06:12:38Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1184604724|Ibi (Egyptian Noble)]]" 85304 wikitext text/x-wiki {{Databox}}he tedduɗo [[Misra]] ɓooyɗo biyeteeɗo '''Ibi''' (waktuuji goɗɗi ina firoree '''Aba''' walla '''Abe''') ko mawɗo gardiiɗo debbo Alla biyeteeɗo Amun, Nitocris I, e laamu firaawna Psamtik I mo laamu 26ɓiire. O haɓɓii nder kawral mawngal, TT36, nder nokkuure El-Assasif nder Theban Necropolis, yeeso Luxor, nder [[Misra]]. Woni sarkofag maako ɗon haɓa nder Museo Egizio nder Torino, [[Italiya]].<gallery> File:Coperchio_del_sarcofago_di_Ibi,_grande_intendente_di_Nitocris,_divina_adoratrice_di_Amon_13S8347-HDR.tif|Lid of the sarcophagus of Ibi. Museo Egizio, Turin. </gallery> == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] 0mreun4q8nyib9wpav28b7oitq5zyf8 85305 85304 2024-11-15T06:15:26Z MOIBARDE 10068 85305 wikitext text/x-wiki {{Databox}}he tedduɗo [[Misra]] ɓooyɗo biyeteeɗo '''Ibi''' (waktuuji goɗɗi ina firoree '''Aba''' walla '''Abe''') ko mawɗo gardiiɗo debbo Alla biyeteeɗo Amun, Nitocris I, e laamu firaawna Psamtik I mo laamu <ref name="rice">{{cite book|first=Michael|last=Rice|title=Who's Who in Ancient Egypt|publisher=Routledge|date=1999|pages=74}}</ref> 26ɓiire. O haɓɓii nder kawral mawngal, TT36, nder nokkuure El-Assasif nder Theban Necropolis, yeeso Luxor, nder [[Misra]]. Woni sarkofag maako ɗon haɓa nder Museo Egizio nder Torino, [[Italiya]].<gallery> File:Coperchio_del_sarcofago_di_Ibi,_grande_intendente_di_Nitocris,_divina_adoratrice_di_Amon_13S8347-HDR.tif|Lid of the sarcophagus of Ibi. Museo Egizio, Turin. </gallery> == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] nlz4a4mquf67fpwnjx9qcien1n9hyay Imhotep (vizier) 0 24513 85307 2024-11-15T06:25:40Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1147140241|Imhotep (vizier)]]" 85307 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Imhotep''' ko guwerneer wuro ngoo (to Tebes), ñaawoowo e waziir e les njiimaandi Thutmose I. Ina wiyee kadi ko o jannginoowo ɓiɓɓe laamɗo oo. == QV46 == Imhotep haɓɓii nder kaɓirɗe QV 46 nder Valley of the Queens. Kabaru ndu fuɗɗii heɓugo Ernesto Schiaparelli nder nder jaaynde nde waɗi hakkunde 1903 e 1905. Lamarol ngol ko taƴre laaɓnde e suudu go'oto nder nder nder nder maaru. Wakkati haɓɓuki mum mum wonnoo heɓi e kuuje sahaaji. Ɓooyɓe hawti e ɓesngu ɓesngu, koode canopic ɗe ɓe mbinndi e innde maako, e plaka alabaster oval. Ɗi'e ɗon haɓa jooni nder Museo Egizio nder Turin, bana boo duɗe mummified nder sanduuje, sanduuje je wood, e karɗe ɗe ɗon haɓa nder maabbuki. <ref name="DN" /> Ostraca diga Wakkati Ramesside ɓaawo ɗon ɓe heɓii diga ɓadiingo dammugal maabbol. == Firooji == {{Reflist}} <references /> == Wurooji wurooji == * Theban Mapping Project - Lata ɓandu nden e baylitol feere. [[Category:Misra]] 0keow5uf5avc71ad49tqj3d44z83qp6 85308 85307 2024-11-15T06:33:40Z MOIBARDE 10068 85308 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Imhotep''' ko guwerneer wuro ngoo (to Tebes), ñaawoowo e waziir e les njiimaandi Thutmose I. Ina wiyee kadi ko o jannginoowo ɓiɓɓe laamɗo oo.<ref name="DN2">Demas, Martha, and Neville Agnew, eds. 2012. Valley of the Queens Assessment Report: Volume 1. Los Angeles, CA: Getty Conservation Institute. [http://hdl.handle.net/10020/gci_pubs/valley_queens Getty Conservation Institute, link to article]</ref> == QV46 == Imhotep haɓɓii nder kaɓirɗe QV 46 nder Valley of the Queens. Kabaru ndu fuɗɗii heɓugo Ernesto Schiaparelli nder nder jaaynde nde waɗi hakkunde 1903 e 1905. Lamarol ngol ko taƴre laaɓnde e suudu go'oto nder nder nder nder maaru. Wakkati haɓɓuki mum mum wonnoo heɓi e kuuje sahaaji. Ɓooyɓe hawti e ɓesngu ɓesngu, koode canopic ɗe ɓe mbinndi e innde maako, e plaka alabaster oval. Ɗi'e ɗon haɓa jooni nder Museo Egizio nder Turin, bana boo duɗe mummified nder sanduuje, sanduuje je wood, e karɗe ɗe ɗon haɓa nder maabbuki. <ref name="DN" /> Ostraca diga Wakkati Ramesside ɓaawo ɗon ɓe heɓii diga ɓadiingo dammugal maabbol. == Firooji == {{Reflist}} <references /> == Wurooji wurooji == * Theban Mapping Project - Lata ɓandu nden e baylitol feere. [[Category:Misra]] 38mn5oa021s2t9moj7kts6y4bch8kyr Impy II 0 24514 85309 2024-11-15T06:40:18Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1243159852|Impy II]]" 85309 wikitext text/x-wiki [[File:Impy_priest_of_Ptah-E_17365-Impy_priest_of_Ptah-E_17365-IMG_2934-gradient.jpg|thumb|Statuette of Impy. Louvre E 17365, suudu 636]] {{Databox}}'''Impy''' (ina wiyee kadi Imephor) e innde moƴƴere Nikauptah ko Limaam mawɗo Ptah e joofnirde Laamu ɓooyngu Misra ɓooyngu walla Jamanuuji hakkundeeji gadani. O ɓuri anndeede ko e yanaande makko e nate gonɗe hannde to Louvre. Ko ɓuri teeŋtude e makko ko yanaande makko nde o ƴetti ko ɓooyaani to Kom el-Khamaseen, yanaande tokosere sara Saqqara, fotde 3 km bannge worgo piramid Djedkare Izezi. Blokeeji pawaaɗi e juulirde makko yanaande peeñii hedde hitaande 2009 e luumo naalankaagal. Yannge ngee e hoore mum ƴettaa ko e hitaande 2019 e 2021. == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] 7lcmmau4rjxb23zja81yec6kzlzb4go 85310 85309 2024-11-15T06:43:57Z MOIBARDE 10068 85310 wikitext text/x-wiki [[File:Impy_priest_of_Ptah-E_17365-Impy_priest_of_Ptah-E_17365-IMG_2934-gradient.jpg|thumb|Statuette of Impy. Louvre E 17365, suudu 636]] {{Databox}}'''Impy''' (ina wiyee kadi Imephor) e innde moƴƴere Nikauptah ko Limaam mawɗo Ptah e joofnirde Laamu ɓooyngu Misra ɓooyngu walla Jamanuuji hakkundeeji gadani. O ɓuri anndeede ko e yanaande makko e nate gonɗe hannde to Louvre.<ref>Delange, Elisabeth 1987. Catalogue des statues égyptiennes du Moyen Empire, 2060-1560 avant J.-C. Paris: Réunion des musées nationaux ISBN 2711821617, pp. 180-181 (Louvre E 17365)</ref><ref name="louvre" /><ref>Josep Cervelló, Daniel González Leónː ''A Memphite High Priest at the Fall of the Old Kingdom'', in ''Egyptian Archaeology 62, Spring 203, pp. 8-12''</ref> Ko ɓuri teeŋtude e makko ko yanaande makko nde o ƴetti ko ɓooyaani to Kom el-Khamaseen, yanaande tokosere sara Saqqara, fotde 3 km bannge worgo piramid Djedkare Izezi. Blokeeji pawaaɗi e juulirde makko yanaande peeñii hedde hitaande 2009 e luumo naalankaagal. Yannge ngee e hoore mum ƴettaa ko e hitaande 2019 e 2021. == Firooji == <references /> [[Category:Misra]] rxy95wea3slfznkmct70sefbu8rtp9r Inaros I 0 24515 85311 2024-11-15T06:50:47Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1217906833|Inaros I]]" 85311 wikitext text/x-wiki '''{{Databox}}Inaros''' '''I mo Athribis ('''fl. c. 665 ko adii jibineede Iisaa) ko laamɗo [[Misra]] ɓooyɗo, murtuɗo e Asiriyankooɓe e nder laamu mum juutngu e [[Misra]]. Hare makko e Asirinaaɓe addani mo waɗde daartol kesol, anndiraangol daartol Inaros, ngol cakkitiingol ngol waɗi ko e teeminannde 2ɓiire caggal jibineede Iisaa, fotde duuɓi 750 caggal maayde makko.. Walaa ko anndiraa dow ko waɗi nder taariika dow ɗowtanaaki maako, sey to o wari nder saare mawɗe. O ɓiɗɗo ardiiɗo Bokennife mo Athribis, mo ɗum anndini nder nder annali laamiiɗo Assuuriya Ashurbanipal, nden baaba maako o ardiiɗo Petese mo Athribus, mo ɗum noddini dow dow dow dow Piya. Baaba maako e mawɗo maako ɓe teddini Allah ɓaawo maayde maɓɓe. Inaros I ɗon hawta nder defte jamanuure e jamanuure bee innde maako Inaros II, mo haɓɓi bee Persiya'en ɓaawo duuɓi 200. == Firooji == * Ryholt, K. 'The Assyrian Invasion of Egypt in Egyptian Literary Tradition", Assyria and Beyond: Studies Presented to Mogens Trolle Larsen, edited by J.G. Dercksen, Leiden, Nederlands Instituut voor het Nabije Oosten, 2004, pp. 384-511.&nbsp; * Quack, J.F. 'Inaros, Held von Athribis. "Altertum und Mittelmeerraum: Die antike Welt diesseits und jenseits der Levante. Festschrift für Peter W. Haider zum 60. Geburtstag, ko R. Rollinger e B. Truschnegg, Oriens et Occidens 12, Stuttgart, Franz Steiner Verlag, 2006, pp. 499-505.&nbsp; [[Category:Misra]] du1vob8ov5mojiq3wwyrfs56tswszjd Intefiqer 0 24516 85312 2024-11-15T11:26:54Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1228343414|Intefiqer]]" 85312 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Intefiqer''' (ỉnỉ-ỉt.f ỉqr) ko mawɗo leydi [[Misra]] ɓooyɗo, jogiiɗo tiitooɗe gardiiɗo wuro ngoo e Wazier e les njiimaandi laamɗo Amenemhet I e ɓiyiiko Senusret I, e fuɗɗoode laamu 12ɓiire. == Kuulaaji == Nder Low Nubia, Intefiqer anndiraa diga binndi goɗɗi nder kaaƴe, hollaago wonde o jeyaa nder kuugal konu nder nokkuure nde. O ɗon wondi nder binndi ɗi ɓe tawi nder maayo Cellal e nder ko ɓe nodda Reisner Papyrus. Ɗeje cukalel ɗiɗi nder Lower Nubia ɗon wi'a mo. Ɓe ɗon holla wonde o hawti e konu nder nokkuure nden. Ɗe ɗemɗe ɗe'e ɗe'e ɗon du'a datation, ammaa ɗemɗe goɗɗe nder nokkuure nde'e ɗon holla konu nder hitaande 29 Amenemhet I, ko ɗon haani e hitaande 9 Senusret I. Nder Wadi el-Hudi, Intefiqer anndiraa diga stela diga hitaande 20, anndiraago haɓɓugo amethyst. Nder Thebes, Tomb of Senet (TT60) , nde Senet inna maako ɗon haadi e Sheikh Abd el-Qurna nder Theban Necropolis, yeeso Luxor. == Ɓaɓɓugol == Nder Lisht, Intefiqer haawnii nder mastaba ɓaawo pyramidam Amenemhet I. == Firooji == <references /> == Bibliography == * Norman de Garis Davies: Kabir Antafoker, vizier Sesostris I, e debbo maako, Senet (no. 60), London 1920 * Wolfram Grajetzki: Kuwooɓe suudu Misra, Landan 2009 p. 27-30 &nbsp;  * William Kelly Simpson: Laamɓe e Mawɓe - Dinastiya 12, Laamɓe wuro Itj-towy e Limtinol Fuu, In: D. P. Silverman, W. K. Simpson, J. Wegner (Hrsg.): Archaism and Innovation: Studies in the Culture of Middle Kingdom Egypt, New Haven, Philadelphia 2009 S 269-97   [[Category:Misra]] aq5eyt60hc6fhdo7o119z4krovh0yjx 85313 85312 2024-11-15T11:29:58Z MOIBARDE 10068 85313 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Intefiqer''' (ỉnỉ-ỉt.f ỉqr) ko mawɗo leydi [[Misra]] ɓooyɗo, jogiiɗo tiitooɗe gardiiɗo wuro ngoo e Wazier e les njiimaandi laamɗo Amenemhet I e ɓiyiiko Senusret I, e fuɗɗoode laamu 12ɓiire. == Kuulaaji == Nder Low Nubia, Intefiqer anndiraa diga binndi goɗɗi nder kaaƴe, hollaago wonde o jeyaa nder kuugal konu nder nokkuure nde. O ɗon wondi nder binndi ɗi ɓe tawi nder maayo Cellal e nder ko ɓe nodda Reisner Papyrus. Ɗeje cukalel ɗiɗi nder Lower Nubia ɗon wi'a mo. Ɓe ɗon holla wonde o hawti e konu nder nokkuure nden.<ref>Z.Zaba: ''The Rock Inscriptions of Lower Nubia'', Prague 1974, p. 39 (no. 10), 99, (no. 73)</ref> Ɗe ɗemɗe ɗe'e ɗe'e ɗon du'a datation, ammaa ɗemɗe goɗɗe nder nokkuure nde'e ɗon holla konu nder hitaande 29 Amenemhet I, ko ɗon haani e hitaande 9 Senusret I. Nder Wadi el-Hudi, Intefiqer anndiraa diga stela diga hitaande 20, anndiraago haɓɓugo amethyst. Nder Thebes, Tomb of Senet (TT60) , nde Senet inna maako ɗon haadi e Sheikh Abd el-Qurna nder Theban Necropolis, yeeso Luxor. == Ɓaɓɓugol == Nder Lisht, Intefiqer haawnii nder mastaba ɓaawo pyramidam Amenemhet I. == Firooji == <references /> == Bibliography == * Norman de Garis Davies: Kabir Antafoker, vizier Sesostris I, e debbo maako, Senet (no. 60), London 1920 * Wolfram Grajetzki: Kuwooɓe suudu Misra, Landan 2009 p. 27-30 &nbsp;  * William Kelly Simpson: Laamɓe e Mawɓe - Dinastiya 12, Laamɓe wuro Itj-towy e Limtinol Fuu, In: D. P. Silverman, W. K. Simpson, J. Wegner (Hrsg.): Archaism and Innovation: Studies in the Culture of Middle Kingdom Egypt, New Haven, Philadelphia 2009 S 269-97   [[Category:Misra]] anp599783vpctusm38ddb3433dt0i9g Ipu (jooji) 0 24517 85314 2024-11-15T11:39:03Z MOIBARDE 10068 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1104671395|Ipu (nurse)]]" 85314 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ipu''' ko jom suudu laamɗo e nder laamu 18ɓiire [[Misra]] ɓooyɗo. Ko kanko woni yumma laamɗo debbo biyeteeɗo Satiah, debbo laamɗo mawɗo Firawna Thutmose III. O ɗon anndina dow dow dow dow laamorde Sadiah, ɗum heɓii nder Abydos, jooni nder Misra nder Cairo. O noddiraa Nurse of the God. O waawaa wonde ko Ipu, debbo Ahmose Pennekhbet. == Fedde == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] im147bo7gx6j5qi29l18f727y4khr0t 85315 85314 2024-11-15T11:41:45Z MOIBARDE 10068 85315 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ipu''' ko jom suudu laamɗo e nder laamu 18ɓiire [[Misra]] ɓooyɗo. Ko kanko woni yumma laamɗo debbo biyeteeɗo Satiah, debbo laamɗo mawɗo Firawna [[Thutmose III]].<ref>{{dodson}}, p.138,140</ref> O ɗon anndina dow dow dow dow laamorde Sadiah, ɗum heɓii nder Abydos, jooni nder [[Misra]] nder [[Cairo]]. O noddiraa ''Nurse of the God''. O waawaa wonde ko Ipu, debbo Ahmose Pennekhbet. == Fedde == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] 6dkul2fatdw89f6ddf4h8c1ew3yzytj 85316 85315 2024-11-15T11:46:12Z MOIBARDE 10068 85316 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ipu''' ko jom suudu laamɗo e nder laamu 18ɓiire [[Misra]] ɓooyɗo. Ko kanko woni yumma laamɗo debbo biyeteeɗo Satiah, debbo laamɗo mawɗo Firawna [[Thutmose III]].<ref>{{dodson}}, p.138,140</ref> O ɗon anndina dow dow dow dow laamorde Sadiah, ɗum heɓii nder Abydos, jooni nder [[Misra]] nder [[Cairo]]. O noddiraa ''Nurse of the God''. '<ref>Dodson & Hilton, p.138</ref> <ref>{{Cite web|url=http://euler.slu.edu/Dept/Faculty/bart/egyptianhtml/tombs/Tombs%20of%20El%20KAb.htm|title=Anneke Bart: ''The New Kingdom Tombs of El Kab / Nekhen''|access-date=2009-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012203645/http://euler.slu.edu/Dept/Faculty/bart/egyptianhtml/tombs/Tombs%20of%20El%20KAb.htm|archive-date=2007-10-12|url-status=dead}}</ref> O waawaa wonde ko Ipu, debbo Ahmose Pennekhbet. == Fedde == {{Reflist}} <references /> [[Category:Misra]] bu35pex9qjd66mk35zi2slze45c0avi